Vidi kôd stranice Benediktinski samostan sv. Marije u Zadru

<!--'''Benediktinski samostan sv. Marije u Zadru'''-->[[Datoteka:Zadar SvMarija.jpg|mini|250px|Crkva sv. Marije u Zadru]]
Ženski '''benediktinski samostan sv. Marije''' u [[Zadar|Zadru]] iz [[1066.]] godine nalazi se uz crkvu sv. Marije na istočnoj strani nekadašnjeg [[rimski forum|rimskog forum]]a. 

=== Povijest ===
[[Benediktinci|Benediktinski]] samostan je uz već postojeću crkvu [[1066.]] godine osnovala zadarska plemkinja '''[[Čika]]''', po majci sestra hrvatskog kralja [[Petar Krešimir IV.|Petra Krešimira IV.]] i osigurala mu visoke kraljevske počasti. Ulazeći kao redovnica u taj samostan Čika je s ostalim dragocjenostima donijela i dva himnarija i jedan časoslov. Oba su himnarija nažalost izgubljena, no Čikin je časoslov sačuvan i čuva se u Bodleyanskoj knjižnici u [[Oxford]]u. Taj rukopis nije samo najstarija sačuvana knjiga te vrste u svijetu, već sadržava zanimljive književne sastave, prekrasne sitnoslikarije i niz notnih zapisa popijevaka iz Čikinih vremena.  

Čikina kći '''[[Vekenega]]''', nakon tragične pogibije svoga muža Dobroslava, ulazi kao redovnica u samostan sv. Marije oko [[1072.]] godine. Vekenega je kao poglavarica i prva Čikina nasljednica na opatskoj stolici znala koristiti velike političke promjene u Hrvatskoj krajem [[11. stoljeće|11. stoljeća]], nagovorivši novoga kralja [[Koloman]]a da novčano podupre njezinu veliku građevinsku djelatnost na dovršenju trobrodne bazilike [[1091.]] godine i podizanju novih samostanskih objekata. Uz kraljevsku pomoć uspjela je podići samostansku vijećnicu - vjerojatno najljepši presvođeni romanički prostor u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] - i veleban [[romanika|romanički]] zvonik koji nosi Kolomanovo ime i godinu [[1105.]] Na zvoniku je na četiri kapitela uklesano [[Koloman|Kolomanovo]] ime u spomen ulaska u [[Zadar]] [[1102.]] godine. U kapeli u katu zvonika ima i ostataka zidnih slika iz [[12. stoljeće|12. stoljeća]]. Vekenega je umrla [[27. rujna]] [[1111.]], a latinski stihovi koji ukrašavaju njezinu grobnicu u samostanskoj vijećnici (kapitulu) pravi su biseri domaće latinske poezije.

Godine [[1507.]] Korčulanin [[Nikola Španić]] podiže pročelje i južni bočni zid crkve kao i glavni portal u [[renesansa|renesansnom]] stilu. U unutrašnjosti je bogata barokna štukatura iz [[1744.]] godine. 

U [[Drugi svjetski rat|II. svjetskom ratu]] samostan i crkva su srušeni u [[Savezničko bombardiranje Zadra|anglo-američkom bombardiranju]] Zadra. Crkva sa samostanom (na menzi oltara natpis s imenom Čike i Petra Krešimira IV.; kip Pieta iz 15. st.), te zvonik i kapitul obnovljeni su tijekom poslijeratne obnove Zadra. 

Samostanski [[arhiv]] čuva vrlo vrijednu zbirku povelja u kojima se spominju [[Hrvatski vladari|hrvatski kraljevi]] 11. stoljeća.

=== Stalna izložba crkvene umjetnosti (SICU) - [[Zlato i srebro grada Zadra]]===
[[Benediktinci|Benediktinke]] u Zadru posjeduju jednu od najvrijednijih crkvenih zbirki u Hrvatskoj. Zbirka je osnovana [[1967.]] godine i sadržava oko 200 predmeta: kamene skulpture, slikarstvo, drvorezbarstvo, zlatarske radove, križeve, kaleže, ciborije, pokaznice, relikvijare (u obliku ruke, poprsja, pokaznice, pacifikali, kanonske tablice, okove ikona i drugo, vez, crkveno ruho i čipke).

Posebno vrijedni izlošci su:
* križić - relikvijar (enklopion) iz 7./8. stoljeća poznat (pogrešno) kao Čikin križić
* relikvijari sv. Aroncija i sv. Jakova iz 9. stoljeća
* srebrni relikvijari u obliku ruku optočene dragim kamenjem od kojih je najstariji onaj iz 12. stoljeća
* relikvijari u obliku poprsja od kojih najstariji potječu iz 14. stoljeća
* mnoštvo križeva
* ikone kojih ima od 13. stoljeća
* kamena krstionica, dio ambona katedrale i drugi kameni ulomci iz 12. i 13. stoljeća
* gotičke skulpture
* slike koje su slikali majstori kao što su [[Vittore Carpaccio]] ili [[Palma Mlađi]].

=== Galerija ===
<gallery>
Slika:SVMarija01.jpg|Pogled s foruma
Slika:Zadar_Sveta_Marija.jpg|Unutrašnjost crkve
Slika:Sv Marija unutra 2.jpg|Glavni oltar
Slika:SVMarija03.jpg|
Slika:SVMarija04.jpg|
Slika:Bista-relikvijar pape sv. Siksta I. iz 1596. - en face.JPG|Bista-relikvijar sv.Siksta na izložbi '''“Zlato i srebro Zadra”'''

</gallery>

== Literatura ==
* [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=254974 Marin Buovac: Prikaz i značaj knjige u svijetu filatelije, Artos : časopis za znanost, umjetnost i kulturu, br. 5 - 2017.]
{{Samostani u Republici Hrvatskoj}}

{{GLAVNIRASPORED:Marija, Sveta, Zadar}}
[[Kategorija:Građevine u Zadru]]
[[Kategorija:Benediktinski samostani u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Romaničke crkvene građevine]]