Vidi kôd stranice Benešovi dekreti

{{Infookvir pravni propis
| kratki_opis  = Benešovi dekreti
| naslov       = Dekreti predsjednika Republike<br>Ustavni dekreti predsjednika Republike
| skraćenica   = 
| akronim      = 
| referenca    = 
| slika        = Edvard Beneš.jpg
| veličina = 300px
| opis         = [[Edvard Beneš]], predsjednik Čehoslovačke 
| međunar_org  = 
| zemlja       = Čehoslovačka
| pokrajina    = 
| država       = 
| regija       = 
| teritorij    = 
| ter_važenja  = 
| jezik        = [[češki]], [[slovački]]
| tip          = [[dekret]]i
| grana        = [[ustavno pravo]]<br>[[upravno pravo]]<br>[[građansko pravo]]<br>[[statusno pravo]]
| predlagač    = [[Predsjednik Čehoslovačke|Predsjednik]] ([[Edvard Beneš]])<br>[[Čehoslovačka vlada u egzilu|Vlada Čehoslovačke]]
| zakonodavac  = [[Narodna skupština Čehoslovačke Republike|Narodna skupština]]
| kabinet      = 
| dost_na_potp = 
| donošenje    = {{nowrap|[[21. srpnja]] [[1940.]] – [[27. listopada]] [[1945.]]}}
| potpis       = 
| promulgacija = 
| pristanak    = 
| na_snazi_od  = [[6. ožujka]] [[1946.]]
| tren_verzija = 
| modifikacije = 
| ukidanje     = 
| online       = 
| prethodi     = 
| slijedi      = 
}}
'''Dekreti predsjednika Republike''' ([[Češki jezik|češ.]]: ''Dekrety presidenta republiky''; [[Slovački jezik|slov.]]: ''Dekréty prezidenta republiky'') i '''Ustavni dekreti predsjednika Republike''' ([[Češki jezik|češ.]]: ''Ústavní dekrety presidenta republiky''; [[Slovački jezik|slov.]]: ''Ústavné dekréty prezidenta republiky''), poznatiji pod skupnim nazivom '''Benešovi dekreti''', skupina su zakona koje je [[Čehoslovačka vlada u egzilu|Čehoslovačka vlada u izgnanstvu]] izradila tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]], kada čehoslovački parlament nije zasjedao. Dekrete je u razdoblju od [[21. srpnja]] [[1940.]] do [[27. listopada]] [[1945.]] izdao predsjednik [[Edvard Beneš]], a retroaktivno ih je, [[6. ožujka]] [[1945.]], ratificirala prijelazna Narodna skupština Čehoslovačke. 

Dekreti su se bavili različitim vidovima obnove [[Čehoslovačka|Čehoslovačke]] i njezinoga pravnog sustava, [[Denacifikacija|denacifikacijom]] i obnovom zemlje. U novinarstvu i političkoj povijesti, pojam "Benešovi dekreti" ima nešto uže značenje i odnosi se samo na one dekrete koji su se ticali statusa [[Nijemci|Nijemaca]] i [[Mađari|Mađara]] u poslijeratnoj Čehoslovačkoj, odnosno koji su služili kao pravna osnova za [[protjerivanje Nijemaca iz Čehoslovačke]]. Kao rezultat tih dekreta, mnogi Nijemci i Mađari koji su se nastanili u Čehoslovačkoj prije ili tijekom rata izgubili su državljanstvo i imovinu, a neki su i umrli tijekom procesa protjerivanja koji je proveden krajem [[1940-ih]] godina. Benešovi dekreti imali su različito teritorijalno važenje tako da su se neki primjenjivali samo u [[Bohemija|Bohemiji]] i [[Moravska|Moravskoj]], dok su dekreti Slovačkog nacionalnog vijeća vrijedili za [[Slovačka|Slovačku]]. 

Ovi dekreti i danas ostaju kontroverzna politička tema i u [[Češka|Češkoj]] i u [[Slovačka|Slovačkoj]]. 

==Pregled==
[[File:Jan Šrámek.jpg|frame|left|[[Jan Šrámek]], premijer [[Čehoslovačka vlada u egzilu|Čehoslovačke vlade u izgnanstvu]]]]
[[Edvard Beneš]] je [[1935.]] godine imenovan predsjednikom Čehoslovačke, međutim nakon [[Münchenski sporazum|Münchenskog sporazuma]] [[1938.]] godine je pod njemačkim pritiskom podnio ostavku. Nakon [[Njemačka okupacija Čehoslovačke|njemačke okupacije]] [[1939.]] godine, Beneš i njegovi suradnici bježe u [[Francuska|Francusku]], gdje [[1939.]] godine formiraju [[Komitet narodnog oslobođenja Čehoslovačke]]. Primarni cilj Komiteta bilo je formiranje čehoslovačke vojske u Francuskoj. Nakon [[Bitka za Francusku|pada Francuske]], Beneš i Komitet sele se u [[London]], gdje je potonji priznat kao [[Čehoslovačka vlada u egzilu|Čehoslovačka vlada u izgnanstvu]]. Vladu su [[1940.]] godine priznali [[UK|Britanci]], a sljedeće godine i [[Sovjetski Savez]] i [[Sjedinjene Američke Države]].<ref name="zimek">{{Citation
| last1  = Zimek
| first1 = Josef
| name-list-style =
| title     = Ústavní vývoj českého státu
| publisher = Masarykovo sveučilište
| place     = Brno
| volume  = 
| edition = 1
| year    = 1996.
|pages  = 62. – 105.
}}</ref> 

Beneš se, pod argumentom da je ostavka iz [[1938.]] bila dana pod prisilom, vratio na mjesto predsjednika, a pomoć u državničkim poslovima pružale su mu vlada u izgnanstvu i državno vijeće. Godine [[1942.]], vlada je usvojila uredbu prema kojoj bi Beneš zadržao mjesto predsjednika sve do organiziranja novih izbora.<ref name="zimek" />

Iako je Beneš samostalno izdao Dekret br. 1/1940 (o formiranju vlade), sve ostale dekrete predlagala je vlada uz supotpis premijera i resornog ministra, a prema odredbama čehoslovačkog ustava iz 1920. godine. Svi dekreti kasnije su prošli parlamentarnu ratifikaciju u Narodnoj skupštini.<ref name="zimek" /> Počevši od [[1. rujna]] [[1944.]] godine, nakon [[Slovački nacionalni ustanak|Slovačkog nacionalnog ustanka]], Slovačko nacionalno vijeće držalo je izvršnu vlast u Slovačkoj, što je dovelo do diferenciranja zakonskih akata; predsjednički dekreti su od tog trenutka važili za Slovačku samo ako su imali izričitu suglasnost SNV-a. 

Dana [[4. ožujka]] [[1945.]], u slovačkim [[Košice|Košicama]], koje je netom oslobodila [[Crvena armija]], formirana je nova čehoslovačka vlada na čelu s [[Narodni front (Čehoslovačka)|Narodnim frontom]], ali uz izraženu dominaciju [[Komunistička partija Čehoslovačke|Komunističke partije Čehoslovačke]]. Benešove ovlasti donošenja dekreta na prijedlog vlade ostale su do [[27. listopada]] [[1945.]], kada je formirana prijelazna Narodna skupština.<ref name="zimek" />

Doneseni dekreti mogu se podijeliti prema sljedećim kriterijima: 

{|
 | Style = "vertical-align: top;" |
*'''Vrsta akta'''<ref name="zimek" />
**Ustavni dekreti
**Dekreti

 | Style = "vertical-align: top;" |
*'''Donositelj'''<ref name="zimek" />
**Dekreti koje je vlada u izgnanstvu donijela prije [[4. ožujka]] [[1945.]]
**Dekreti koje je donijela vlada u oslobođenoj Čehoslovačkoj nakon [[4. ožujka]] [[1945.]]

 | Style = "vertical-align: top;" |
*'''Teritorijalno važenje'''<ref name="zimek" />
**Dekreti koji se tiču prijelazne vlade
**Dekreti s važenjem na cijelom teritoriju Čehoslovačke
**Dekreti s važenjem na teritoriju [[Bohemija|Bohemije]] i [[Moravska|Moravske]]-[[Češka Šleska|Šleske]] 

 | Style = "vertical-align: top;" |
*'''Pravna problematika'''
**Dekreti o upravi 
**Dekreti o retribuciji 
**Dekreti o reparacijama 
**Dekreti o nacionalizaciji 

|} 

Iako Ustav iz [[1920.]] godine nije regulirao pravni status dekreta, čehoslovačke ratne i poslijeratne vlasti smatrali su ih apsolutno nužnima. Nakon što ih je prijelazna Narodna skupština ratificirala, oni su postali obvezujući zakoni s retroaktivnim djelovanjem, a čiji je cilj bio održavanje čehoslovačkog pravnog poretka za vrijeme okupacije.<ref name="zimek" /> Kasnije vlasti ukinule su većinu dekreta, dok je ostatak prestao važiti silom zakona.<ref name="zimek" />

==Popis dekreta==

:'''Napomena:''' ''Ovaj popis sadrži samo one dekrete koji su objavljeni u službenom Zborniku zakona Čehoslovačke (ZZČS)''

{| class="wikitable sortable" style="font-size:90%;" width="100%"
|-
!width="5%"| {{nowrap|Broj akta}}
!width="40%"| Naziv
!width="5%"| Problematika
!width="30%"| Sadržaj
!width="5%"| Status
!width="15%"| Bilješke
|-
|align="center"| 1/1945
|bgcolor=#F0DC82 align=left| ''Ustavni dekret predsjednika o novoj organizaciji vlade i ministarstava u prijelaznom periodu
|align="center"| uprava
|align="left"| <div>
* Uspostava vlade i ministarstava
</div>
|bgcolor=#FF6060 align="center"| {{nowrap|'''ukinut'''<br>{{malo|(Zakon br. 133/1970 ZZČS)}}}}
|style="font-size:smaller" align="left"|<div>
</div>
|-
|align="center"| 3/1945
|bgcolor=#ADD8E6 align=left| ''Dekret predsjednika o izmjenama i dopunama nekih odredaba vojnog kaznenog zakona i zakona o obrani''
|align="center"| uprava
|
|bgcolor=#FF6060 align="center"| {{nowrap|'''ukinut'''<br>{{malo|(Zakon br. 85/1950 ZZČS)}}}}
|style="font-size:smaller" align="left"|
|-
|align="center"| 5/1945
|bgcolor=#ADD8E6 align=left| ''Dekret predsjednika o nevaljanosti nekih transakcija vezanih uz stvarna prava od trenutka gubitka slobode i o nacionalizaciji imovine Nijemaca, Mađara, izdajica, kolaboratora i nekih organizacija i udruga''
|align="center"| reparacije<br>retribucija
|align="left"| <div>
* Nevaljanost bilo kakvih transakcija s nekretninama nakon [[29. rujna]] [[1938.]] zbog prisile zbog okupacije ili kao posljedica nacionalnog, rasnog ili političkog progona te povratak nekretnina izvornim vlasnicima
* Uspostava nacionalne uprave za tvornice i poduzeća u vlasništvu "nepouzdanih osoba" (''i.e.'' onih koji su se na popisu iz [[1929.]] deklarirali kao Nijemci i Mađari te izdajica)
</div>
|bgcolor=#FFE4B5 align="center"| {{nowrap|'''zastario'''}}
|style="font-size:smaller" align="left"|
|-
|align="center"| 8/1945
|bgcolor=#ADD8E6 align=left| ''Dekret predsjednika o darovanju nekretnine [[SSSR|Savezu Sovjetskih Socijalističkih Republika]] u znak zahvalnosti''
|align="center"| uprava
|align="left"| <div>
* Darovanje nekretnine sovjetskoj ambasadi
</div>
|bgcolor=#FFE4B5 align="center"| {{nowrap|'''zastario'''}}
|style="font-size:smaller" align="left"|<div>
* Sukladno [[Konferencija u Jalti|konferenciji u Jalti]], većinu Čehoslovačke je oslobodila je [[Crvena armija]] [[1945.]] godine
</div>
|-
|align="center"| 12/1945
|bgcolor=#ADD8E6 align=left| ''Dekret predsjednika o konfiskaciji i ubrzanoj dodjeli poljoprivrednog zemljišta Nijemaca, Mađara, izdajica i neprijatelja čeških i slovačkih naroda''
|align="center"| retribucija
|align="left"| <div>
* Konfisciranje poljoprivrednih zemljišta u vlasništvu:{{malo|
#Nijemaca i Mađara, neovisno o državljanstvu, uz iznimku onih koji su se aktivno borili za očuvanje i oslobođenje domovine
#izdajica i državnih neprijatelja, neovisno o nacionalnosti i državljanstvu
#poduzeća koja su pomagala njemačkom ratnom cilju ili ostalim fašističkim i nacističkim ciljevima}}
</div>
|bgcolor=#FFE4B5 align="center"| {{nowrap|'''zastario'''}}
|style="font-size:smaller" align="left"|
|-
|align="center"| 16/1945
|bgcolor=#ADD8E6 align=left| ''Dekret predsjednika o kažnjavanju nacističkih zločinaca, izdajica i njihovih pomagača te izvanrednim narodnim sudovima''
|align="center"| reparacije
|align="left"| <div>
* Osim uvođenja strožih sankcija za zločine počinjene nakon [[21. svibnja]] [[1938.]] (primjerice, smrtna kazna za službu u neprijateljskoj vojsci u slučaju otegotnih okolnosti, u odnosu na doživotni zatvor za isto kazneno djelo prema zakonu iz [[1923.]]), dekret je kriminalizirao i nova ponašanja:{{malo|
#članstvo u [[SS]]-u, ''[[Rodobrana|Rodobrani]]'', ''[[Szabadcsapatok]]u'' ili sličnim organizacijama (5–20 godina zatvora ili doživotni zatvor u slučaju otegotnih okolnosti)
#propagiranje fašizma ili nacizma (5–20 godina zatvora, doživotni zatvor ili smrtna kazna u slučaju otegotnih okolnosti)
#članstvo u [[NSDAP]]-u, [[SdP]]-u, [[Vlajka|Vlajki]], [[Hlinkova garda|Hlinkovoj gardi]], [[Svatoplukova garda|Svatoplukovoj gardi]] ili sličnim organizacijama (5–20 godina zatvora)
#špijuniranje za njemačke vlasti (od 5 godina zatvora do obvezne smrtne kazne ako su te informacije dovele do smrti osobe u pitanju)}}
* Uspostava izvanrednih sudova koji bi odlučivali u vijeću kojim predsjedava profesionalni sudac, a čine ga još četiri suca-porotnika. Na odluke ovog suda nije postojala mogućnost žalbe. Smrtna kazna određena od ovog suda morala se izvršiti u roku od 2 sata od izricanja presude ili u roku od 24 sata, ako se ista morala izvršiti javno.
</div>
|bgcolor=#FF6060 align="center"| {{nowrap|'''ukinut'''<br>{{malo|(Zakon br. 33/1948 ZZČS)}}}}
|style="font-size:smaller" align="left"|
|-
|align="center"| 17/1945
|bgcolor=#ADD8E6 align=left| ''Dekret predsjednika o Narodnom sudu''
|align="center"| reparacije
|align="left"| <div>
* Narodni sud je vodio procese protiv dužnosnika [[Češko-moravski protektorat|Protektorata]] za kaznena djela prema dekretu br. 16/1945 u vijećima sastavljenim od sedam osoba. Na odluke ovog suda nije postojala mogućnost žalbe. Smrtna kazna određena od ovog suda morala se izvršiti u roku od 2 sata od izricanja presude ili u roku od 24 sata, ako se ista imala izvršiti javno.
</div>
|bgcolor=#FF91A4 align="center"| {{nowrap|'''prestao važiti'''}}
|style="font-size:smaller" align="left"|<div>
* Dekret je proglašen uz razdoblje važenja od jedne godine
</div>
|-
|align="center"| 19/1945
|bgcolor=#ADD8E6 align=left| ''Dekret predsjednika o Zborniku zakona i propisa Čehoslovačke Republike''
|align="center"| uprava
|
|bgcolor=#FF6060 align="center"| {{nowrap|'''ukinut'''<br>{{malo|(Zakon br. 214/1948 ZZČS)}}}}
|style="font-size:smaller" align="left"|
|-
|align="center"| 20/1945
|bgcolor=#F0DC82 align=left| ''Ustavni dekret predsjednika o prijelaznom izvršavanju zakonodavne vlasti''
|align="center"| reparacije
|align="left"| <div>
* Uspostava ovlasti predsjednika da, uz pristanak vlade, donosi obvezujuće zakone u obliku dekreta za svo vrijeme tijekom kojega parlament ne može normalno funkcionirati
</div>
|bgcolor=#FF91A4 align="center"| {{nowrap|'''prestao važiti'''}}
|style="font-size:smaller" align="left"|<div>
* Proglašen [[15. studenoga]] [[1940.]] godine u [[London]]u, a kasnije objavljen kao Zakon br. 20/1945 ZZČS
</div>
|-
|align="center"| 21/1945
|bgcolor=#F0DC82 align=left| ''Ustavni dekret predsjednika izvršavanju zakonodavne vlasti u prijelaznom periodu''
|align="center"| reparacije
|align="left"|<div>
* Prolongacija važenja dekreta br. 20/1945 do početka zasjedanja prijelazne Narodne skupštine
</div>
|bgcolor=#FF91A4 align="center"| {{nowrap|'''prestao važiti'''}}
|style="font-size:smaller" align="left"|<div>
* Proglašen [[5. ožujka]] [[1945.]], a prestao važiti prvim zasjedanjem prijelazne Narodne skupštine [[28. listopada]] [[1945.]]
</div>
|-
|align="center"| 22/1945
|bgcolor=#ADD8E6 align=left| ''Dekret predsjednika o proglašenju zakona proglašenih izvan teritorija Čehoslovačke Republike''
|align="center"| reparacije
|align="left"|<div>
* Davanje ovlaštenja vladi da odluči koji će zakoni proglašeni tijekom [[Čehoslovačka vlada u egzilu|izgnanstva u Londonu]] biti objavljeni u službenom Zborniku zakona i ostati na snazi
</div>
|bgcolor=#FFE4B5 align="center"| {{nowrap|'''zastario'''}}
|style="font-size:smaller" align="left"|
|-
|align="center"| 25/1945
|bgcolor=#ADD8E6 align=left| ''Dekret predsjednika o unifikaciji poreznog zakonodavstva u Čehoslovačkoj Republici''
|align="center"| uprava
|
|bgcolor=#FF6060 align="center"| {{nowrap|'''ukinut'''<br>{{malo|(Zakon br. 36/1953 ZZČS)}}}}
|style="font-size:smaller" align="left"|
|-
|align="center"| 26/1945
|bgcolor=#ADD8E6 align=left| ''Dekret predsjednika o poništenju zakona od [[9. srpnja]] [[1945.]]''
|align="center"| uprava
|align="left"|<div>
* Poništenje Zakona br. 165/1934 ZZČS o umirovljenju sudaca prema njihovoj starosti
</div>
|bgcolor=#FFE4B5 align="center"| {{nowrap|'''zastario'''}}
|style="font-size:smaller" align="left"|<div>
* Prema Zakonu br. 165/1934 ZZČS, suci su bili prisilno umirovljeni kada navrše 65 godina. Kako su nacisti pobili velik dio čehoslovačkih sudaca, javila se potreba za njihovom duljom službom zbog manjka kadra
|-
|align="center"| 27/1945
|bgcolor=#ADD8E6 align=left| ''Dekret predsjednika o ujednačenom upravljanju internim smještajem''
|align="center"| retribucija<br>uprava
|align="left"|<div>
* Zakonski okvir za "povrat svih područja Čehoslovačke Republike njihovim izvornim, slavenskim stanovnicima"
</div>
|bgcolor=#FF6060 align="center"| {{nowrap|'''ukinut'''<br>{{malo|(Zakon br. 18/1950 ZZČS)}}}}
|style="font-size:smaller" align="left"|<div>
* Dekret se nije odnosio samo na Čehe i Slovake protjerane iz graničnih područja od strane Nijemaca i Mađara nakon [[Münchenski sporazum|Münchenskog sporazuma]] i [[Prva bečka arbitraža|Prve bečke arbitraže]]
</div>
|-
|align="center"| 28/1945
|bgcolor=#ADD8E6 align=left| ''Dekret predsjednika o smještaju čeških, slovačkih i ostalih slavenskih farmera na poljoprivrednom zemljištu Nijemaca, Mađara i ostalih državnih neprijatelja''
|align="center"| retribucija<br>uprava
|align="left"|<div>
* Distribucija zemljišta koje prethodno nije raspodijeljeno prema Zakonu br. 12/1945 ZZČS i to politički i nacionalno pouzdanim Česima, Slovacima i drugim Slavenima
</div>
|bgcolor=#FFE4B5 align="center"| {{nowrap|'''zastario'''}}
|style="font-size:smaller" align="left"|
|-
|align="center"| 33/1945
|bgcolor=#F0DC82 align=left| ''Ustavni dekret predsjednika o izmjeni čehoslovačkog državljanstva osoba njemačke i mađarske nacionalnosti''
|align="center"| retribucija
|align="left"|<div>
* Čehoslovački državljani njemačke i mađarske nacionalnosti:{{malo|
# koji su stekli njemačko ili mađarsko državljanstvo, izgubili su čehoslovačkog istoga dana
# ostali su izgubili čehoslovačko državljanstvo danom proglašenja dekreta}}
* Dekret se nije odnosio na Nijemce i Mađare koji su:{{malo|
# se izjasnili kao Česi ili Slovaci nakon [[21. svibnja]] [[1938.]]
# dokazali svoju lojalnost Čehoslovačkoj Republici, nisi počinili prijestupe protiv češkog i slovačkog naroda te su ili sudjelovali u oslobođenju Čehoslovačke ili su bili mete nacističkog ili fašističkog terora}}
* Ove odluke pregledavalo je Ministarstvo unutarnjih poslova; ili, u slučaju njemačkih/mađarskih vojnika koji su služili u Čehoslovačkoj vojsci izvan države, Ministarstvo obrane, uz pretpostavku ispunjenja uvjeta. Česi i Slovaci koji su se pod prisilom deklarirali kao Nijemci/Mađari mogu tražiti izuzeće od MUP-a. Udane žene i djeca procjenjivali su se posebno.
</div>
|bgcolor=#FFE4B5 align="center"| {{nowrap|'''zastario'''}}
|style="font-size:smaller" align="left"|
<div>
* Teret dokazivanja lojalnosti Čehoslovačkoj bio je na Nijemcima i Mađarima (osim ako su bili članovi Čehoslovačke vojske izvan države ili su se izjasnili kao Česi ili Slovaci na popisu)
* Prema čl. 3. Zakona, osobe koje su izgubile čehoslovačko državljanstvo mogle su ga ponovo zatražiti u roku od 6 mjeseci nakon proglašenja zakona. O zahtjevu je odlučivalo Ministarstvo unutarnjih poslova. 
* Kasnije, [[1948.]] godine, usvojen je Zakon br. 76/1948 ZZČS, kojim je prethodno navedeno razdoblje produljeno na 3 godine. Ministarstvo unutarnjih poslova bilo je obvezno vratiti osobi državljanstvo, osim ako je moglo utvrditi da je osoba prekršila svoje "dužnosti kao čehoslovački državljanin".
</div>
|-
|align="center"| 35/1945
|bgcolor=#ADD8E6 align=left| ''Dekret predsjednika o prijelaznom ograničavanju isplaćivanja depozita banaka i financijskih institucija u graničnim područjima''
|align="center"| retribucija<br>uprava
|align="left"|<div>
* Zabrana isplata ili novčanih transfera Nijemcima i Mađarima od strane čehoslovačkih ili njemačkih/mađarskih banaka u graničnim područjima (uz iznimku onih Nijemaca/Mađara koji su ostali lojalni Čehoslovačkoj Republici, nisu počinili prijestupe protiv češkog i slovačkog naroda te su ili sudjelovali u oslobođenju Čehoslovačke ili su bili mete nacističkog ili fašističkog terora)
</div>
|bgcolor=#FFE4B5 align="center"| {{nowrap|'''zastario'''}}
|style="font-size:smaller" align="left"|
|-
|align="center"| 36/1945
|bgcolor=#ADD8E6 align=left| ''Dekret predsjednika o ispunjavanju obveza nastalih u [[Reichsmarka|Reichsmarkama]]''
|align="center"| reparacije
|align="left"|<div>
* Obveze u ''[[Reichsmarka|Reichsmarkama]]'' koje glase na osobe ili poduzeća sa središtem u češkim zemljama bit će izvršene u krunama prema omjeru 1 [[Čehoslovačka kruna|kruna]] = 10 ''[[Reichsmarka|Reichsmarki]]''
</div>
|bgcolor=#FFE4B5 align="center"| {{nowrap|'''zastario'''}}
|style="font-size:smaller" align="left"|
|-
|align="center"| 38/1945
|bgcolor=#ADD8E6 align=left| ''Dekret predsjednika o teškom kažnjavanju pljačkanja''
|align="center"| uprava
|align="left"|<div>
* Kazna od 5–10 godina (10–20 ili doživotno u slučaju otegotnih okolnosti) zatvora za pljačkanje uz mogućnost proglašavanja izvanrednog stanja u slučaju raširene prakse pljačkanja
</div>
|bgcolor=#FF6060 align="center"| {{nowrap|'''ukinut'''<br>{{malo|(Zakon br. 86/1950 ZZČS)}}}}
|style="font-size:smaller" align="left"|
|-
|align="center"| 39/1945
|bgcolor=#ADD8E6 align=left| ''Dekret predsjednika o privremenoj nadležnosti u predmetima s porotnim sudovima''
|align="center"| uprava
|align="left"|<div>
* Do kraja [[1945.]] godine, četveročlano sudačko vijeće sudilo je u onim kaznenim postupcima koji su se redovno provodili pred porotom
</div>
|bgcolor=#FFE4B5 align="center"| {{nowrap|'''zastario'''}}
|style="font-size:smaller" align="left"|
|-
|align="center"| 47/1945
|bgcolor=#F0DC82 align=left| ''Ustavni dekret predsjednika o prijelaznoj Narodnoj skupštini''
|align="center"| reparacije
|align="left"|<div>
* Uspostava prijelazne Narodne skupštine za razdoblje dok redovna Narodna skupština ne bude izabrana na općim izborima
</div>
|bgcolor=#FF6060 align="center"| {{nowrap|'''ukinut'''<br>{{malo|(Zakon br. 65/1945 ZZČS)}}}}
|style="font-size:smaller" align="left"|<div>
* Prijelaznu Narodnu skupštinu sačinjavalo je 200 Čeha i 100 Slovaka izabranih od strane elektora, koje su pak bili izabrali lokalni Nacionalni komiteti. Slovački zastupnici imali su pravo veta oko odluka vezanih uz Slovačku
</div>
|-
|align="center"| 50/1945
|bgcolor=#ADD8E6 align=left|''Dekret predsjednika o mjerama za filmsku industriju''
|align="center"| nacionalizacija
|align="left"|<div>
* Nacionalizacija filmske industrije, zabrana snimanja i javnog prikazivanja, ...
</div>
|bgcolor=#FFA07A align="center"| {{nowrap|'''ukinut'''<br>{{malo|(djelomično)}}<br><br>'''zastario'''}}
|style="font-size:smaller" align="left"|<div>
* Zabrana snimanja i javnog prikazivanja ukinuta je [[28. kolovoza]] [[1945.]] godine
</div>
|-
|align="center"| 52/1945
|bgcolor=#ADD8E6 align=left|''Dekret predsjednika o prijelaznom upravljanju nacionalnom ekonomijom''
|align="center"| uprava
|align="left"|<div>
* Korištenje javnih sredstava pred državnim proračunom odobrava Narodna skupština
</div>
|bgcolor=#FF6060 align="center"| {{nowrap|'''ukinut'''<br>{{malo|(Zakon br. 160/1945 ZZČS)}}}}
|style="font-size:smaller" align="left"|
|-
|align="center"| 53/1945
|bgcolor=#ADD8E6 align=left|''Dekret predsjednika o odšteti za javne službenike Čehoslovačke''
|align="center"| reparacije
|align="left"|<div>
* Odšteta za javne službenike koji su bili žrtve progona od strane nacističkih i/ili okupacijskih snaga zbog svojih političkih ili osobnih karakteristika (npr. Židovi, veterani Prvog svjetskog rata, masoni, ...) i za ostale žrtve progona (npr. žrtve nacističkog terora, nacistički taoci, sveučilišni profesori, ...)
</div>
|bgcolor=#FFE4B5 align="center"| {{nowrap|'''zastario'''}}
|style="font-size:smaller" align="left"|
|-
|align="center"| 54/1945
|bgcolor=#ADD8E6 align=left|''Dekret predsjednika o registraciji ratnih šteta i šteta izazvanih izvanrednim situacijama''
|align="center"| uprava
|align="left"|<div>
* Registracija šteta nastalih ratnim operacijama okupacijskih snaga ili onih koji su djelovali po njihovoj naredbi, a zbog progona na političkoj, nacionalnoj ili rasnoj osnovi, ili terorističkim djelovanjem neprijateljskih država ili osoba opasnih za javnost
</div>
|bgcolor=#FFE4B5 align="center"| {{nowrap|'''zastario'''}}
|style="font-size:smaller" align="left"|<div>
* Registracija mora biti obavljena u roku od 21 dana od proglašenja
</div>
|-
|align="center"| 56/1945
|bgcolor=#ADD8E6 align=left|''Dekret predsjednika o izmjeni plaće predsjednika Čehoslovačke Republike''
|align="center"| uprava
|align="left"|<div>
* Godišnja plaća od 3 300 000 kruna i troškovi ureda u iznosu od 3 000 000 kruna
</div>
|bgcolor=#FF6060 align="center"| {{nowrap|'''ukinut'''<br>{{malo|(Zakon br. 10/1993 ZZČS)}}}}
|style="font-size:smaller" align="left"|
|-
|align="center"| 57/1945
|bgcolor=#ADD8E6 align=left|''Dekret predsjednika o plaćama te stambenim i zastupničkim naknadama članova vlade''
|align="center"| uprava
|align="left"|<div>
* Godišnja plaća premijera je 120 000 kruna, zamjenika premijera 100 000 kruna, a ministara 80 000 kruna
</div>
|bgcolor=#FF6060 align="center"| {{nowrap|'''ukinut'''<br>{{malo|(Zakon br. 110/1960 ZZČS)}}}}
|style="font-size:smaller" align="left"|
|-
|align="center"| 58/1945
|bgcolor=#ADD8E6 align=left|''Dekret predsjednika o povećanju plaća državnih i drugih javnih službenika''
|align="center"| uprava
|
|bgcolor=#FF6060 align="center"| {{nowrap|'''ukinut'''<br>{{malo|(Zakon br. 66/1958 ZZČS)}}}}
|style="font-size:smaller" align="left"|
|-
|align="center"| 59/1945
|bgcolor=#ADD8E6 align=left|''Dekret predsjednika o otkazivanju imenovanja javnih službenika tokom okupacije''
|align="center"| reparacije
|align="left"|<div>
* Otkazivanje imenovanja državnih, regionalnih i općinskih uprava, javnih poduzeća i kompanija u javnom vlasništvu, kao i učitelja
</div>
|bgcolor=#FF6060 align="center"| {{nowrap|'''ukinut'''<br>{{malo|(Zakon br. 86/1950 ZZČS)}}}}
|style="font-size:smaller" align="left"|
|-
|align="center"| 60/1945
|bgcolor=#ADD8E6 align=left|''Dekret predsjednika o pripremama za izvršenje ugovora između [[Čehoslovačka|Čehoslovačke Republike]] i [[Sovjetski Savez|Saveza Sovjetskih Socijalističkih Republika]] o [[Karpatska Rutenija|Zakarpatskoj Ukrajini]] od [[29. lipnja]] [[1945.]]''
|align="center"| uprava
|align="left"|<div>
* Vladina ovlast za izvršenje ugovora od [[29. lipnja]] [[1945.]], posebice po pitanju mogućnosti stanovnika Karpatske Rutenije da zatraže čehoslovačko državljanstvo te derogiranja ustavnih prava u slučaju kršenja ugovora
</div>
|bgcolor=#FF6060 align="center"| {{nowrap|'''ukinut'''<br>{{malo|(Zakon br. 186/1946  ZZČS)}}}}
|style="font-size:smaller" align="left"| <div>
* [[Karpatska Rutenija]] bila je najistočniji dio Čehoslovačke, a koji je nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] postao dio [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]]; danas je dio [[Ukrajina|Ukrajine]]
|-
|align="center"| 62/1945
|bgcolor=#ADD8E6 align=left|''Dekret predsjednika o povlasticama u kaznenom postupku''
|align="center"| uprava
|align="left"|<div>
* Među brojnim promjenama, uvedeno je tročlano umjesto peteročlanog sudskog vijeća u žalbenim postupcima, mogućnost obustave kaznenog postupka u slučajevima kada bi potencijalna kazna bila neznatna u odnosu na onu koju optuženik već odslužuje, ...
</div>
|bgcolor=#FF6060 align="center"| {{nowrap|'''ukinut'''<br>{{malo|(Zakon br. 87/1950  ZZČS)}}}}
|style="font-size:smaller" align="left"|
|-
|align="center"| 63/1945
|bgcolor=#ADD8E6 align=left|''Dekret predsjednika o Gospodarskom vijeću''
|align="center"| uprava
|
|bgcolor=#FF6060 align="center"| {{nowrap|'''ukinut'''<br>{{malo|(Zakon br. 60/1949  ZZČS)}}}}
|style="font-size:smaller" align="left"|
|-
|align="center"| 66/1945
|bgcolor=#ADD8E6 align=left|''Dekret predsjednika o Službenom listu Čehoslovačke Republike''
|align="center"| uprava
|align="left"|<div>
* Zakoni i direktive koji nisu proglašeni u Zborniku zakona, proglašeni su u Službenom listu
</div>
|bgcolor=#FF6060 align="center"| {{nowrap|'''ukinut'''<br>{{malo|(Zakon br. 260/1949   ZZČS)}}}}
|style="font-size:smaller" align="left"|
|-
|align="center"| 67/1945
|bgcolor=#ADD8E6 align=left|''Dekret predsjednika o obnovi funkcioniranja disciplinskih i kvalifikacijskih odbora za javne službenike i o ukidanju pravila o ograničenju pri žalbama''
|align="center"| reparacije
|
|bgcolor=#FF6060 align="center"| {{nowrap|'''ukinut'''<br>{{malo|(Zakon br. 66/1950 ZZČS)}}}}
|style="font-size:smaller" align="left"|
|-
|align="center"| 68/1945
|bgcolor=#ADD8E6 align=left|''Dekret predsjednika o reaktivaciji javnih službenika''
|align="center"| uprava
|
|bgcolor=#FF6060 align="center"| {{nowrap|'''ukinut'''<br>{{malo|(Zakon br. 66/1950 ZZČS)}}}}
|style="font-size:smaller" align="left"|<div>
* Javni službenici u mirovini trebali su biti vraćni u službu tamo gdje je to bilo potrebno
|-
|align="center"| 69/1945
|bgcolor=#ADD8E6 align=left|''Dekret predsjednika o relokaciji [[Tehničko sveučilište u Ostravi|Tehničkog sveučilišta]] iz [[Příbram]]a u [[Ostrava|Ostravu]]''
|align="center"| uprava
|
|bgcolor=#74C365 align="center"| {{nowrap|'''važeći'''}}
|style="font-size:smaller" align="left"|<div>
* [[Tehnički univerzitet u Ostravi|Tehničko sveučilište]] osnovano je [[1849.]] u [[Příbram]]u, a njemački su ga okupatori zatvorili [[1939.]]; do [[1945.]], [[Ostrava]] je postala rudarsko i metalurško središte regije
|-
|align="center"| 71/1945
|bgcolor=#ADD8E6 align=left|''Dekret predsjednika o radnoj obvezi osoba koje su izgubile čehoslovačko državljanstvo''
|align="center"| reparacije
|align="left"|<div>
* Radilo se o radnoj obvezi za popravak ratne štete; osim Nijemaca i Mađara koji su izgubili svoje državljanstvo, dekret se odnosio i na Čehe i Slovake koji su se, osim u slučaju prisile, prijavili za njemačko ili mađarsko državljanstvo tijekom okupacije. Radna obveza bila je plaćena
</div>
|bgcolor=#FF6060 align="center"| {{nowrap|'''ukinut'''<br>{{malo|(Zakon br. 66/1965 ZZČS)}}}}
|style="font-size:smaller" align="left"|<div>
* U svezi s dekretom br. 88/1945 ZZČS (vidi niže u tekstu)
</div>
|-
|align="center"| 73/1945
|bgcolor=#ADD8E6 align=left|''Dekret predsjednika o izmjenama i dopunama Zakona o plaćama br. 103 ZZČS od 24. lipnja 1926., u odnosu na sveučilišne profesore i asistente''
|align="center"| uprava
|
|bgcolor=#FF6060 align="center"| {{nowrap|'''ukinut'''<br>{{malo|(Zakon br. 66/1958 ZZČS)}}}}
|style="font-size:smaller" align="left"|
|-
|align="center"| 74/1945
|bgcolor=#ADD8E6 align=left|''Dekret predsjednika o reaktivaciji i reimenovanju udanih žena u javnu službu''
|align="center"| reparacije
|align="left"|<div>
* Regulativa br. 379/1938 okupacijskih vlasti dovela je do otkaza radnog odnosa svim ženama u javnoj službi. Prema ovom dekretu, te su žene mogle zahtijevati povratak na posao u roku od 6 mjeseci od proglašenja
</div>
|bgcolor=#FF6060 align="center"| {{nowrap|'''ukinut'''<br>{{malo|(Zakon br. 66/1950 ZZČS)}}}}
|style="font-size:smaller" align="left"|<div>
* Vidi i: [[Žene u Trećem Reichu]]
</div>
|-
|align="center"| 76/1945
|bgcolor=#ADD8E6 align=left|''Dekret predsjednika o zahtijevanju prijevoznih sredstava u izvanrenim gospodarskim uvjetima''
|align="center"| uprava
|align="left"|<div>
* Lokalne vlasti su od privatnih vlasnika mogle zahtijevati prijevozna sredstva (konje, automobile, ...) iz osobito važnih razloga, poput žetve ili prijevoza ugljena
</div>
|bgcolor=#FF6060 align="center"| {{nowrap|'''ukinut'''<br>{{malo|(Zakon br. 57/1950 ZZČS)}}}}
|style="font-size:smaller" align="left"|<div>
* Nakon rata postojao je sustav javne distribucije dobara
</div>
|-
|align="center"| 77/1945
|bgcolor=#ADD8E6 align=left|''Dekret predsjednika o nekim mjerama za ubrzanje utovara i istovara dobara u željezničkom prometu''
|align="center"| uprava
|
|bgcolor=#FF6060 align="center"| {{nowrap|'''ukinut'''<br>{{malo|(Zakon br. 36/1966 ZZČS)}}}}
|style="font-size:smaller" align="left"|
|-
|align="center"| 78/1945
|bgcolor=#ADD8E6 align=left|''Dekret predsjednika o prijelaznom financijskom osiguravanju poslovnih kompanija''
|align="center"| reparacije
|
|bgcolor=#FF6060 align="center"| {{nowrap|'''ukinut'''<br>{{malo|(Zakon br. 36/1966 ZZČS)}}}}
|style="font-size:smaller" align="left"|
|-
|align="center"| 79/1945
|bgcolor=#ADD8E6 align=left|''Dekret predsjednika o prijelaznom usklađivanju sudstva u zemljama Bohemije i Moravske-Šleske''
|align="center"| reparacije
|align="left"|<div>
* Obnova čeških sudskih područja u stanje prije [[Münchenski sporazum|Münchenskog sporazuma]] te ukidanje njemačkog sustva u češkim zemljama
</div>
|bgcolor=#FFE4B5 align="center"| {{nowrap|'''zastario'''}}
|style="font-size:smaller" align="left"|<div>
* Čehoslovačka je upravno bila podijeljena na [[Bohemija|Bohemiju]], [[Moravska|Moravsku]]-[[Češka Šleska|Šlesku]] i [[Slovačka|Slovačku]]; dekret se odnosio samo na prve dvije, koje su bile pod njemačkom okupacijom. Uz to, [[Slovačka]] je, s obzirom da je [[1918.]] godine bila dio [[Mađarska|Mađarske]], imala drugačiji pravni sustav temeljen na [[Mađarska|mađarskom]] pravu
</div>
|-
|align="center"| 80/1945
|bgcolor=#ADD8E6 align=left|''Dekret predsjednika o ponovnom uvođenju [[Srednjoeuropsko vrijeme|srednjoeuropskog vremena]]''
|align="center"| reparacije
|align="left"|<div>
* Ponovno uvođenje [[Srednjoeuropsko vrijeme|srednjoeuropskog vremena]] i ukidanje [[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|srednjoeuropskog ljetnog vremena]], koje su uveli nacisti
</div>
|bgcolor=#FFE4B5 align="center"| {{nowrap|'''zastario'''}}
|style="font-size:smaller" align="left"|<div>
* Danas, [[Češka]] koristi [[srednjoeuropsko ljetno vrijeme]]
</div>
|-
|align="center"| 81/1945
|bgcolor=#ADD8E6 align=left|''Dekret predsjednika o nekim mjerama iz oblasti udruga''
|align="center"| reparacije
|align="left"|<div>
* Ukidanje regulativa i mjera okupacijskih vlasti koje su dovodile do gašenja udruga
</div>
|bgcolor=#FF6060 align="center"| {{nowrap|'''ukinut'''<br>{{malo|(Zakon br. 150/1945 ZZČS)}}}}
|style="font-size:smaller" align="left"|
|-
|align="center"| 82/1945
|bgcolor=#ADD8E6 align=left|''Dekret predsjednika o predujmovima za neke ratne štete''
|align="center"| reparacije
|align="left"|<div>
* Tiče se predujmova za ratne štete nastale siromašnim građanima
</div>
|bgcolor=#FF6060 align="center"| {{nowrap|'''ukinut'''<br>{{malo|(Zakon br. 161/1946 ZZČS)}}}}
|style="font-size:smaller" align="left"|<div>
* U trenutku proglašenja dekreta
*
* , nije bilo poznato da Njemačka nikada neće platiti ikakvu ratnu odštetu
</div>
|-
|align="center"| 83/1945
|bgcolor=#ADD8E6 align=left|''Dekret predsjednika o vojnim obvezama regruta kao i dobrovoljaca u vojnoj službi''
|align="center"| uprava
|align="left"|<div>
* Tiče se posebno vojnika koji se bore za Čehoslovačku vojsku izvan dimovine i partizane. Oni se smatrali regrutiranima od dana pridruživanja svojim jedinicama
</div>
|bgcolor=#D0F0C0 align="center"| {{nowrap|'''važeći'''<br>{{malo|i na snazi}}}}
|style="font-size:smaller" align="left"|
|-
|align="center"| 84/1945
|bgcolor=#ADD8E6 align=left|''Dekret predsjednika o prijelaznom usklađivanju duljine regrutiranja''
|align="center"| uprava
|align="left"|<div>
* Tiče se vojnika regrutiranih prije ili tijekom okupacije (potonji posebice u Slovačkoj)
</div>
|bgcolor=#FFE4B5 align="center"| {{nowrap|'''zastario'''}}
|style="font-size:smaller" align="left"|<div>
* Čehoslovačka vojska je službeno raspuštena tijekom okupacije; vojnici koji nisu odslužili puni vojni rok morali su se ponovo prijaviti na određeno vrijeme
</div>
|-
|align="center"| 85/1945
|bgcolor=#ADD8E6 align=left|''Dekret predsjednika o ukidanju školarina u državnim srednjim školama''
|align="center"| uprava
|align="left"|<div>
* Ukida školarine u državnim srednjim školama propisane Zakonom br. 161/1926 ZZČS (koji se nije primjenjivao na one koji si nisu mogli priuštiti školarine)
</div>
|bgcolor=#FFE4B5 align="center"| {{nowrap|'''zastario'''}}
|style="font-size:smaller" align="left"|<div>
* Danas je pravo na besplatno osnovno i srednje obrazovanje propisana u čl. 33 [[Povelja temeljnih prava i sloboda|Povelje temeljnih prava i sloboda]] Češke
</div>
|-
|align="center"| 86/1945
|bgcolor=#ADD8E6 align=left|''Dekret predsjednika o ponovnoj izgradnji Financijske straže u zemljama Bohemije i Moravske-Šleske i o usklađivanju nekih pitanja obveza i plaća članova Financijske straže''
|align="center"| reparacije
|align="left"|<div>
* Ponovna uspostava Financijske straže i reimenovanje njezinih članova i kadeta iz [[1938.]] godine (bez polaganja prijemnog ispita)
</div>
|bgcolor=#FFE4B5 align="center"| {{nowrap|'''zastario'''}}
|style="font-size:smaller" align="left"|<div>
* Okupacijske snage su formirale carinske unije između [[Češko-moravski protektorat|Protektorata]] i [[Treći Reich|Njemačke]] te ukinule češku Financijsku stražu (Slovačka je bila nezavisna zemlja sa samostalnim Financijskom stražom)
</div>
|-
|align="center"| 88/1945
|bgcolor=#ADD8E6 align=left|''Dekret predsjednika o općoj radnoj obvezi''
|align="center"| reparacije
|align="left"|<div>
* Svaka osoba mogla je biti pozvana na izvršavanje radne obveze koja je u javnom interesu i u maksimalnom trajanju od jedne godine. Radna obveza bila je plaćena
</div>
|bgcolor=#FF6060 align="center"| {{nowrap|'''ukinut'''<br>{{malo|(Zakon br. 66/1965 ZZČS)}}}}
|style="font-size:smaller" align="left"|
|-
|align="center"| 89/1945
|bgcolor=#ADD8E6 align=left|''Dekret predsjednika o počastima za zasluge u izgradnji države i za izvanredni radni učinak''
|align="center"| uprava
|align="left"|<div>
* Dodjela počasti u oblasti gospodarstva, znanosti ili kulture za izvanredne zasluge u izgradnji države ili za izvanredni radni učinak
</div>
|bgcolor=#FFE4B5 align="center"| {{nowrap|'''zastario'''}}
|style="font-size:smaller" align="left"|<div>
* Dekret je pratio sovjetski model; uvedene počasti poput "Heroj rada", "Radnički borac", različite medalje, ...
</div>
|-
|align="center"| 90/1945
|bgcolor=#ADD8E6 align=left|''Dekret predsjednika o usklađivanju organizacijskih obveza i obveza službe u sudstvu''
|align="center"| uprava
|align="left"|<div>
* Podjela sudstva, reguliranje plaća sudaca, organizacija sudova, ...
</div>
|bgcolor=#FF6060 align="center"| {{nowrap|'''ukinut'''<br>{{malo|(Zakon br. 66/1952 ZZČS)}}}}
|style="font-size:smaller" align="left"|
|-
|align="center"| 91/1945
|bgcolor=#ADD8E6 align=left| ''Dekret predsjednika o obnovi čehoslovačke valute''
|align="center"| reparacije
|align="left"|<div>
* Ponovno uvođenje [[Čehoslovačka kruna|čehoslovačke krune]] kao službene valute od [[1. studenoga]] [[1945.]]
</div>
|bgcolor=#FFE4B5 align="center"| {{nowrap|'''zastario'''}}
|style="font-size:smaller" align="left"|
|-
|align="center"| 93/1945
|bgcolor=#ADD8E6 align=left| ''Dekret predsjednika o prijelaznim mjerama na polju socijalnog osiguranja''
|align="center"| reparacije
|align="left"|<div>
* Izdavanje ovlasti Ministru rada i socijalne skrbi da provodi mjere u svom resoru koje su nužne zbog ratne okupacije (npr. ovlasti socijalnih ureda, organizacijske i upravne mjere u graničnim područjima, ...)
</div>
|bgcolor=#FF6060 align="center"| {{nowrap|'''ukinut'''<br>{{malo|(Zakon br. 99/1948 ZZČS)}}}}
|style="font-size:smaller" align="left"|
|-
|align="center"| 94/1945
|bgcolor=#ADD8E6 align=left| ''Dekret predsjednika o usklađivanju nekih pitanja organizacije, obveza i plaća uniformirane zatvorske službe''
|align="center"| uprava
|
|bgcolor=#FF6060 align="center"| {{nowrap|'''ukinut'''<br>{{malo|(Zakon br. 321/1948 ZZČS)}}}}
|style="font-size:smaller" align="left"|<div>
* Tijekom okupacije, u mnogim zatvorima, češki zatvorski službenici su zamijenjeni mučiteljima iz redova ''[[Waffen SS]]''-a ili [[Gestapo|Gestapa]]
|-
|align="center"| 95/1945
|bgcolor=#ADD8E6 align=left| ''Dekret predsjednika o regulaciji bankovnih depozita i ostalih financijskih obveza financijskih institucija, kao i životnog i ostalih osiguranja''
|align="center"| uprava
|align="left"|<div>
* ''Inter alia'', propisana je obveza registracije anonimnih knjižica na ime vlasnika
</div>
|bgcolor=#FFE4B5 align="center"| {{nowrap|'''zastario'''}}
|style="font-size:smaller" align="left"|<div>
* Vidjeti odluku Ustavnog suda br. III. ÚS 462/98
</div>
|-
|align="center"| 96/1945
|bgcolor=#ADD8E6 align=left| ''Dekret predsjednika o formiranju ogranka Medicinskog fakulteta [[Karlov univerzitet u Pragu|Karlovog sveučilišta]] u mjestu [[Kraljičin Gradac|Hradec Králové]]''
|align="center"| uprava
|
|bgcolor=#FFE4B5 align="center"| {{nowrap|'''zastario'''}}
|style="font-size:smaller" align="left"|<div>
* Ogranak je [[1951.]] godine postao Vojnomedicinska akademija, a zaseban fakultet pri Karlovom univerzitetu [[1958.]] godine. Danas, ''inter alia'', pruža obrazovanje vojnih liječnika
|-
|align="center"| 97/1945
|bgcolor=#ADD8E6 align=left| ''Dekret predsjednika o izmjenama i dopunama posebnih poreza na dohodak''
|align="center"| uprava
|
|bgcolor=#FF6060 align="center"| {{nowrap|'''ukinut'''<br>{{malo|(Zakon br. 78/1952 ZZČS)}}}}
|style="font-size:smaller" align="left"|
|-
|align="center"| 98/1945
|bgcolor=#ADD8E6 align=left| ''Dekret predsjednika o prijelaznim mjerama u oblasti poreza na promet''
|align="center"| uprava
|align="left"|<div>
* Izmjene i dopune Zakona br. 314/1940 ZZČSN, 315/1940 ZZČS, 390/1941 ZZČS i ostalih regulacija i direktiva
</div>
|bgcolor=#FFE4B5 align="center"| {{nowrap|'''zastario'''}}
|style="font-size:smaller" align="left"|
|-
|align="center"| 99/1945
|bgcolor=#ADD8E6 align=left| ''Dekret predsjednika o usklađivanju izravnih poreza za kalendarske godine od [[1942.]] do [[1944.]] i o usklađivanju naknada i troškova poslovanja''
|align="center"| reparacije
|
|bgcolor=#74C365 align="center"| {{nowrap|'''važeći'''}}
|style="font-size:smaller" align="left"|
|-
|align="center"| 100/1945
|bgcolor=#ADD8E6 align=left| ''Dekret predsjednika o nacionalizaciji rudnika i nekih industrijskih poduzeća''
|align="center"| nacionalizacija
|align="left"|<div>
* Nacionalizacija rudnika i industrijskih poduzeća u granama energetike, metalurgije, proizvodnje oružja i kemikalija te drugih (sveukupno 27 grana, s tim da se to u nekima odnosilo samo na poduzeća s unaprijed propisanim brojem zaposlenika, npr. tvornice papira s min. 150 zaposlenika, ...)
* Nacionalizacija je podložna obeštećenju, osim ako su bivši vlasnici bili:{{malo|
# Njemačka/Mađarska ili poduzeća u vlasništvu Njemačke/Mađarske
# fizičke osobe njemačke ili mađarske nacionalnosti, osim ako dokažu da su ostali lojalni Čehoslovačkoj Republici i da nisu počinili prekršaje protiv češkog ili slovačkog naroda i da su ili sudjelovali u oslobađanju Čehoslovačke ili su bili mete nacističkog ili fašističkog terora
# izdajice}}
</div>
|bgcolor=#D8BFD8 align="center"| {{nowrap|'''nacionalizacija'''<br>{{malo|je provedena}}<br><br>'''obeštećenje'''<br>{{malo|je važeće i na snazi}}}}
|style="font-size:smaller" align="left"|<div>
* Ovaj je dekret predmet različitih suvremenih sudskih odluka, posebice u postupcima u kojima potomci bivših vlasnika pokušavaju dokazati kako su njihovi preci ispunjavali uvjete za obeštećenje u slučajevima kada vlasti u 40-ima i 50-ima nisu smatrale njihove pretke lojalnima Republici i/ili metama nacističkog terora
</div>
|-
|align="center"| 101/1945
|bgcolor=#ADD8E6 align=left| ''Dekret predsjednika o nacionalizaciji nekih poduzeća u prehrambenoj industriji''
|align="center"| nacionalizacija
|align="left"|<div>
* Nacionalizacija šećerana, industrijskih destilerija, velikih pivovara, velikih mlinova, tvornica za proizvodnju umjetne masti i velikih tvornica čokolade. Podložna obeštećenju pod istim uvjetima kao u Dekretu br. 100/1945 ZZČS
</div>
|bgcolor=#D8BFD8 align="center"| {{nowrap|'''nacionalizacija'''<br>{{malo|je provedena}}<br><br>'''obeštećenje'''<br>{{malo|je važeće i na snazi}}}}
|style="font-size:smaller" align="left"|<div>
* Ovaj je dekret predmet različitih suvremenih sudskih odluka, posebice u postupcima u kojima potomci bivših vlasnika pokušavaju dokazati kako su njihovi preci ispunjavali uvjete za obeštećenje u slučajevima kada vlasti u 40-ima i 50-ima nisu smatrale njihove pretke lojalnima Republici i/ili metama nacističkog terora
</div>
|-
|align="center"| 102/1945
|bgcolor=#ADD8E6 align=left| ''Dekret predsjednika o nacionalizaciji banaka''
|align="center"| nacionalizacija
|align="left"|<div>
* Nacionalizacija dionica banaka, podložna obeštećenju pod sličnim uvjetima kao u Dekretu br. 100/1945 ZZČS
</div>
|bgcolor=#FFE4B5 align="center"| {{nowrap|'''zastario'''}}
|style="font-size:smaller" align="left"|
|-
|align="center"| 103/1945
|bgcolor=#ADD8E6 align=left| ''Dekret predsjednika o nacionalizaciji privatnih osiguravajućih društava''
|align="center"| nacionalizacija
|
|bgcolor=#FFE4B5 align="center"| {{nowrap|'''zastario'''}}
|style="font-size:smaller" align="left"|
|-
|align="center"| 104/1945
|bgcolor=#ADD8E6 align=left| ''Dekret predsjednika o radničkim vijećima u tvornicama''
|align="center"| uprava
|align="left"|<div>
* ''De facto'' osnova za uspostavu radničkih sindikata u tvornicama
</div>
|bgcolor=#FF6060 align="center"| {{nowrap|'''ukinut'''<br>{{malo|(Zakon br. 37/1959 ZZČS)}}}}
|style="font-size:smaller" align="left"|
|-
|align="center"| 105/1945
|bgcolor=#ADD8E6 align=left| ''Dekret predsjednika o čišćenju komisija za reevaluaciju djelovanja javnih službenika''
|align="center"| reparacije
|align="left"|<div>
* Kazne (od ukora do otkaza) za registriranje njemačke ili mađarske nacionalnosti, političku suradnju s Nijemcima ili Mađarima (posebice u njemačkim zajednicama), propagiranje ili podržavanje fašizma ili antisemitizma, ...
</div>
|bgcolor=#FF6060 align="center"| {{nowrap|'''ukinut'''<br>{{malo|(Zakon br. 36/1966 ZZČS)}}}}
|style="font-size:smaller" align="left"|<div>
* Ovaj je dekret predmet različitih suvremenih sudskih odluka, posebice u postupcima u kojima potomci bivših vlasnika pokušavaju dokazati kako su njihovi preci ispunjavali uvjete za obeštećenje u slučajevima kada vlasti u 40-ima i 50-ima nisu smatrale njihove pretke lojalnima Republici i/ili metama nacističkog terora
</div>
|-
|align="center"| 106/1945
|bgcolor=#ADD8E6 align=left| ''Dekret predsjednika o plaćama zastupnika prijelazne Narodne skupštine''
|align="center"| uprava
|
|bgcolor=#FF6060 align="center"| {{nowrap|'''ukinut'''<br>{{malo|(Zakon br. 62/1954 ZZČS)}}}}
|style="font-size:smaller" align="left"|
|-
|align="center"| 107/1945
|bgcolor=#ADD8E6 align=left| ''Dekret predsjednika o prijelaznom usklađivanju ekvivalentnih naknada u zemljama Bohemije i Moravske-Šleske''
|align="center"| uprava
|align="left"|<div>
* Porez na nekretnine
</div>
|bgcolor=#FF6060 align="center"| {{nowrap|'''ukinut'''<br>{{malo|(Zakon br. 159/1949 ZZČS)}}}}
|style="font-size:smaller" align="left"|
|-
|align="center"| 108/1945
|bgcolor=#ADD8E6 align=left| ''Dekret predsjednika o konfisciranju neprijateljske imovine i Fondu za nacionalnu obnovu''
|align="center"| retribucija<br>reparacije
|align="left"|<div>
* Nacionalizacija preostale imovine:{{malo|
# Njemačke/Mađarske ili poduzeća u vlasništvu Njemačke/Mađarske
# fizičkih osoba njemačke ili mađarske nacionalnosti, osim ako dokažu da su ostali lojalni Čehoslovačkoj Republici i da nisu počinili prekršaje protiv češkog ili slovačkog naroda i da su ili sudjelovali u oslobađanju Čehoslovačke ili su bili mete nacističkog ili fašističkog terora
# izdajica}}
* Uspostava Fonda za nacionalnu obnovu
</div>
|bgcolor=#DCDCDC align="center"| {{nowrap|'''nacionalizacija'''<br>{{malo|je provedena}}<br><br>'''fond'''<br>{{malo|je ukinut}}}}
|style="font-size:smaller" align="left"|<div>
* Ovaj je dekret predmet različitih suvremenih sudskih odluka, posebice u postupcima u kojima potomci bivših vlasnika pokušavaju dokazati kako su njihovi preci ispunjavali uvjete za obeštećenje u slučajevima kada vlasti u 40-ima i 50-ima nisu smatrale njihove pretke lojalnima Republici i/ili metama nacističkog terora
</div>
|-
|align="center"| 109/1945
|bgcolor=#ADD8E6 align=left| ''Dekret predsjednika o upravljanju proizvodnjom''
|align="center"| uprava
|align="left"|<div>
* Ministar industrije može izdavati direktive kako bi zaštitio funkcioniranje poduzeća i opremanje populacije
</div>
|bgcolor=#FF6060 align="center"| {{nowrap|'''ukinut'''<br>{{malo|(Zakon br. 36/1966 ZZČS)}}}}
|style="font-size:smaller" align="left"|
|-
|align="center"| 110/1945
|bgcolor=#ADD8E6 align=left| ''Dekret predsjednika o organizaciji narodnog i umjetničkog stvaralaštva''
|align="center"| nacionalizacija
|
|bgcolor=#FF6060 align="center"| {{nowrap|'''ukinut'''<br>{{malo|(Zakon br. 56/1957 ZZČS)}}}}
|style="font-size:smaller" align="left"|
|-
|align="center"| 112/1945
|bgcolor=#ADD8E6 align=left| ''Dekret predsjednika o upravljanju istražnim zatvorima i kaznenim institucijama''
|align="center"| uprava
|
|bgcolor=#FF6060 align="center"| {{nowrap|'''ukinut'''<br>{{malo|(Zakon br. 319/1948 ZZČS)}}}}
|style="font-size:smaller" align="left"|
|-
|align="center"| 113/1945
|bgcolor=#ADD8E6 align=left| ''Dekret predsjednika o usklađivanju, upravljanju i kontroli vanjske trgovine''
|align="center"| uprava
|
|bgcolor=#FF6060 align="center"| {{nowrap|'''ukinut'''<br>{{malo|(Zakon br. 31/1964 ZZČS)}}}}
|style="font-size:smaller" align="left"|
|-
|align="center"| 114/1945
|bgcolor=#ADD8E6 align=left| ''Dekret predsjednika o uspostavi novih poštanskih uprava i o usklađivanju područja poštanskih uprava na području Bohemije i Moravske-Šleske''
|align="center"| uprava
|
|bgcolor=#FF6060 align="center"| {{nowrap|'''ukinut'''<br>{{malo|(Zakon br. 31/1964 ZZČS)}}}}
|style="font-size:smaller" align="left"|
|-
|align="center"| 115/1945
|bgcolor=#ADD8E6 align=left| ''Dekret predsjednika o upravljanju ugljenom i drvom''
|align="center"| uprava
|align="left"|<div>
* Uspostava središnjeg tijela za upravljanje ugljenom i drvom
</div>
|bgcolor=#FFE4B5 align="center"| {{nowrap|'''zastario'''}}
|style="font-size:smaller" align="left"|
|-
|align="center"| 116/1945
|bgcolor=#ADD8E6 align=left| ''Dekret predsjednika o izmjenama i dopunama Zakona br. 122/1928 ZZČS od [[25. srpnja]] [[1926.]] o plaćama svećenika crkava i vjerskih zajednica službeno priznatih od strane države''
|align="center"| uprava
|
|bgcolor=#FFE4B5 align="center"| {{nowrap|'''zastario'''}}
|style="font-size:smaller" align="left"|
|-
|align="center"| 117/1945
|bgcolor=#ADD8E6 align=left| ''Dekret predsjednika o usklađivanju pravila o proglašavanju smrti''
|align="center"| uprava
|
|bgcolor=#FF6060 align="center"| {{nowrap|'''ukinut'''<br>{{malo|(Zakon br. 142/1950  ZZČS)}}}}
|style="font-size:smaller" align="left"|
|-
|align="center"| 118/1945
|bgcolor=#ADD8E6 align=left| ''Dekret predsjednika o mjerama vezanim uz upravljanje prehrambenom industrijom''
|align="center"| uprava
|align="left"|<div>
* Ministarstvo prehrane upravlja kupovinom, obradom i korištenjem dobara s ciljem osiguravanja prehrane stanovništva
</div>
|bgcolor=#FF6060 align="center"| {{nowrap|'''ukinut'''<br>{{malo|(Zakon br. 36/1966  ZZČS)}}}}
|style="font-size:smaller" align="left"|
|-
|align="center"| 119/1945
|bgcolor=#ADD8E6 align=left| ''Dekret predsjednika o prijelaznom usklađivanju vojnog kaznenog zakona''
|align="center"| uprava
|
|bgcolor=#FF6060 align="center"| {{nowrap|'''ukinut'''<br>{{malo|(Zakon br. 226/1947  ZZČS)}}}}
|style="font-size:smaller" align="left"|
|-
|align="center"| 120/1945
|bgcolor=#ADD8E6 align=left| ''Dekret predsjednika o prijelaznom usklađivanju vojnog kaznenog postupka''
|align="center"| uprava
|
|bgcolor=#FF6060 align="center"| {{nowrap|'''ukinut'''<br>{{malo|(Zakon br. 226/1947  ZZČS)}}}}
|style="font-size:smaller" align="left"|
|-
|align="center"| 121/1945
|bgcolor=#ADD8E6 align=left| ''Dekret predsjednika o teritorijalnoj organizaciji uprave koju izvršavaju nacionalni komiteti''
|align="center"| reparacije
|align="left"|<div>
* Ponovna uspostava regionalne i lokalne samouprave u obliku prije okupacije
</div>
|bgcolor=#FF6060 align="center"| {{nowrap|'''ukinut'''<br>{{malo|(Zakon br. 36/1960  ZZČS)}}}}
|style="font-size:smaller" align="left"|
|-
|align="center"| 122/1945
|bgcolor=#ADD8E6 align=left| ''Dekret predsjednika o ukidanju [[Njemačko sveučilište u Pragu|Njemačkog sveučilišta u Pragu]]''
|align="center"| retribucija
|align="left"|<div>
* Ukidanje [[Njemačko sveučilište u Pragu|Njemačkog sveučilišta u Pragu]] koji je prestao s radom [[5. svibnja]] [[1945.]] zbog [[Praški ustanak|Praškog ustanka]]
</div>
|bgcolor=#D0F0C0 align="center"| {{nowrap|'''važeći'''<br>{{malo|i na snazi}}}}
|style="font-size:smaller" align="left"|<div>
* Retroaktivno važeći od [[17. studenog]] [[1939.]]
</div>
|-
|align="center"| 123/1945
|bgcolor=#ADD8E6 align=left| ''Dekret predsjednika o ukidanju Njemačkih tehnoloških instituta u Pragu i Brnu''
|align="center"| retribucija
|
|bgcolor=#FFE4B5 align="center"| {{nowrap|'''zastario'''}}
|style="font-size:smaller" align="left"|<div>
* Retroaktivno važeći od [[17. studenog]] [[1939.]]
</div>
|-
|align="center"| 124/1945
|bgcolor=#ADD8E6 align=left| ''Dekret predsjednika o nekim mjerama o izdavanju javnih registara''
|align="center"| reparacije
|align="left"|<div>
* Tamo gdje su se Njemačka, Mađarska ili njihova poduzeća upisale kao vlasnici onoga što je prethodno pripadalo Čehoslovačkoj, češkim zemljama ili poduzećima, bilo kao vlasnicima, bilo kao upraviteljima, treba vratiti izvorni upis
</div>
|bgcolor=#FFE4B5 align="center"| {{nowrap|'''zastario'''}}
|style="font-size:smaller" align="left"|
|-
|align="center"| 125/1945
|bgcolor=#ADD8E6 align=left| ''Dekret predsjednika o formiranju Saveza za regrutaciju''
|align="center"| uprava
|align="left"|<div>
* Savez za regrutaciju omogućava trening i obuku regruta
</div>
|bgcolor=#FF6060 align="center"| {{nowrap|'''ukinut'''<br>{{malo|(Zakon br. 138/1949  ZZČS)}}}}
|style="font-size:smaller" align="left"|
|-
|align="center"| 126/1945
|bgcolor=#ADD8E6 align=left| ''Dekret predsjednika o specijalnim, prisilnim radnim jedinicama
|align="center"| uprava
|align="left"|<div>
* Uspostava radnih jedinica u zatvorima. Država se odriče plaćanja osuđenika
</div>
|bgcolor=#FF6060 align="center"| {{nowrap|'''ukinut'''<br>{{malo|(Zakon br. 87/1950 ZZČS)}}}}
|style="font-size:smaller" align="left"|
|-
|align="center"| 127/1945
|bgcolor=#ADD8E6 align=left| ''Dekret predsjednika o formiranju Akademije muzičkih umjetnosti u Pragu''
|align="center"| uprava
|align="left"|<div>
* Uspostava [[Akademija glazbenih umjetnosti u Pragu|Akademije glazbenih umjetnosti]] u [[Prag]]u
</div>
|bgcolor=#D0F0C0 align="center"| {{nowrap|'''važeći'''<br>{{malo|i na snazi}}}}
|style="font-size:smaller" align="left"|
|-
|align="center"| 128/1945
|bgcolor=#ADD8E6 align=left| ''Dekret predsjednika o prijelaznoj teritorijalnoj organizaciji nekih poreznih ureda i povezanim promjenama u zemljama Bohemije i Moravske-Šleske''
|align="center"| reparacije
|align="left"|<div>
* Obnova poreznih ureda u sustavu prije okupacije
</div>
|bgcolor=#FFE4B5 align="center"| {{nowrap|'''zastario'''}}
|style="font-size:smaller" align="left"|
|-
|align="center"| 129/1945
|bgcolor=#ADD8E6 align=left| ''Dekret predsjednika o formiranju Češkog filharmonijskog orkestra''
|align="center"| uprava
|align="left"|<div>
* Uspostava [[Češka filharmonija|Češkog filharmonijskog]] orkestra
</div>
|bgcolor=#D0F0C0 align="center"| {{nowrap|'''važeći'''<br>{{malo|i na snazi}}}}
|style="font-size:smaller" align="left"|
|-
|align="center"| 130/1945
|bgcolor=#ADD8E6 align=left| ''Dekret predsjednika o skrbi za narodno prosvjećenje''
|align="center"| uprava
|
|bgcolor=#FF6060 align="center"| {{nowrap|'''ukinut'''<br>{{malo|(Zakon br. 52/1959 ZZČS)}}}}
|style="font-size:smaller" align="left"|
|-
|align="center"| 131/1945
|bgcolor=#ADD8E6 align=left| ''Dekret predsjednika o zgradi Akademijinog doma - Memorijalnom domu [[Međunarodni dan studenata|17. studenoga]]''
|align="center"| reparacije
|
|bgcolor=#FFE4B5 align="center"| {{nowrap|'''zastario'''}}
|style="font-size:smaller" align="left"|<div>
* Zgrada na adresi Spálená 12, danas Općinska poliklinika u Pragu
</div>
|-
|align="center"| 132/1945
|bgcolor=#ADD8E6 align=left| ''Dekret predsjednika o obrazovanju učitelja''
|align="center"| uprava
|align="left"|<div>
* Uvedeno je obvezno fakultetsko obrazovanje svih učitelja i nastavnika 
</div>
|bgcolor=#FF6060 align="center"| {{nowrap|'''ukinut'''<br>{{malo|(Zakon br. 36/1966 ZZČS)}}}}
|style="font-size:smaller" align="left"|
|-
|align="center"| 133/1945
|bgcolor=#ADD8E6 align=left| ''Dekret predsjednika o formiranju Znanstveno-pedagoškog instituta [[Jan Amos Komenský|Jana Amosa Komenskog]]
|align="center"| nacionalizacija
|
|bgcolor=#FFE4B5 align="center"| {{nowrap|'''zastario'''}}
|style="font-size:smaller" align="left"|<div>
* Današnji [[Nacionalni institut za obrazovanje (Češka)|Nacionalni institut za obrazovanje]]
|-
|align="center"| 135/1945
|bgcolor=#ADD8E6 align=left| ''Dekret predsjednika o formiranju ogranka Medicinskog fakulteta [[Karlovo sveučilište u Pragu|Karlovog sveučilišta]] u [[Plzeň]]u''
|align="center"| uprava
|
|bgcolor=#FFE4B5 align="center"| {{nowrap|'''zastario'''}}
|style="font-size:smaller" align="left"|<div>
* Danas samostalni fakultet u sklopu Karlovog univerziteta
</div>
|-
|align="center"| 137/1945
|bgcolor=#F0DC82 align=left| ''Ustavni dekret predsjednika o zadržavanju osoba koje su smatrane nepouzdanima tokom perioda revolucije''
|align="center"| reparacije
|align="left"|<div>
* Legalizacija zadržavanja osoba tijekom antinacističke revolucije (istražni zatvor bi inače zahtijevao sudski nalog, a izvansudsko zadržavanje povlačilo je za sobom kaznenu odgovornost odgovornih osoba i pravo naknade za oštećene osobe)
</div>
|bgcolor=#FF6060 align="center"| {{nowrap|'''ukinut'''<br>{{malo|(Zakon br. 87/1950 ZZČS)}}}}
|style="font-size:smaller" align="left"|
|-
|align="center"| 138/1945
|bgcolor=#ADD8E6 align=left| ''Dekret predsjednika o kažnjavanju nekih prijestupa protiv nacionalne časti''
|align="center"| uprava
|align="left"| <div>
* Administrativno kažnjavanje "nedoličnog ponašanja koje vrijeđa nacionalne osjećaje Čeha ili Slovaka koje dovodi do bijesa javnosti" u razdoblju [[21. svibnja]] [[1938.]] (novčana kazna, kazna zatvora do jedne godine)
</div>
|bgcolor=#FFE4B5 align="center"| {{nowrap|'''zastario'''}}
|style="font-size:smaller" align="left"|
|-
|align="center"| 139/1945
|bgcolor=#ADD8E6 align=left| ''Dekret predsjednika o prijelaznom usklađivanju pravnih odnosa Čehoslovačke narodne banke''
|align="center"| reparacije
|align="left"| <div>
* ''Inter alia'', dekret je utemeljio prijelaznu upravu za Čehoslovačku narodnu banku
</div>
|bgcolor=#FF6060 align="center"| {{nowrap|'''ukinut'''<br>{{malo|(Zakon br. 38/1948 ZZČS)}}}}
|style="font-size:smaller" align="left"|
|-
|align="center"| 140/1945
|bgcolor=#ADD8E6 align=left| ''Dekret predsjednika o formiranju Visoke škole za političke i društvene studije u Pragu''
|align="center"| uprava
|
|bgcolor=#FFE4B5 align="center"| {{nowrap|'''zastario'''}}
|style="font-size:smaller" align="left"|
|-
|align="center"| 143/1945
|bgcolor=#ADD8E6 align=left| ''Dekret predsjednika o ograničavanju prava progona u kaznenim postupcima''
|align="center"| retribucija
|align="left"| <div>
* Osobe čija je imovina nacionalizirana prema Dekretu br. 108/1945 ZZČS i čija je čast povrijeđena ne smiju pokretati kazneni postupak protiv počinitelja temeljem navedenog akta po privatnoj tužbi, već samo mogu podnijeti zahtjev za pokretanje postupka državnom odvjetniku
</div>
|bgcolor=#FF91A4 align="center"| {{nowrap|'''prestao važiti'''}}
|style="font-size:smaller" align="left"|<div>
* Dekret je proglašen uz period do [[31. prosinca]] [[1946.]] godine
</div>
|}

===Razlike u Slovačkoj===

Iako su Benešovi dekreti, kolektivno, važili za cijeli teritorij Čehoslovačke, postoji manji broj istih koji nisu proizvodili pravne učinke u [[Slovačka|Slovačkoj]], što su političari i novinari u poslijeratnom razdoblju često ignorirali.<ref>{{cite book | title=Dekréty prezidenta Beneša v povojnovom období | editor-last=Šutaj | editor-first=Štefan | last=Šutaj | first=Štefan | chapter=Benešove dekréty ako nástroj politickej propagandy | trans-chapter=Beneš decrees as a tool of political propaganda | year=2004 | publisher=Universum | location=Prešov | language=Slovak | isbn=80-89046-21-5 | page=92 | url=http://www.saske.sk/SVU/downloads/publikacie/Dekrety_Edvarda_Benesa.pdf | accessdate=2014-06-29 | archive-date=11. siječnja 2012. | archive-url=https://web.archive.org/web/20120111171559/http://www.saske.sk/SVU/downloads/publikacie/Dekrety_Edvarda_Benesa.pdf | url-status=dead }}</ref> Zbog činjenice da je jurisdikciju nad Slovačkom jedno vrijeme imalo [[Slovačko nacionalno vijeće]], Benešovi dekreti koje SNV nije potvrdilo nisu važili na teritoriju Slovačke. Uz to, SNV je imao i samostalne ovlasti u donošenju dekreta, čija su rješenja ponekad bila različita u odnosu na Benešove dekrete. 

Sljedećih pet dekreta nikada nije važilo na teritoriju Slovačke:<ref>{{cite book | title=Dekréty prezidenta Beneša v povojnovom období | editor-last=Šutaj | editor-first=Štefan | last=Šutaj | first=Štefan | chapter=Benešove dekréty ako nástroj politickej propagandy | trans-chapter=Beneš decrees as a tool of political propaganda | year=2004 | publisher=Universum | location=Prešov | language=Slovak | isbn=80-89046-21-5 | page=91 | url=http://www.saske.sk/SVU/downloads/publikacie/Dekrety_Edvarda_Benesa.pdf | accessdate=2014-06-29 | archive-date=11. siječnja 2012. | archive-url=https://web.archive.org/web/20120111171559/http://www.saske.sk/SVU/downloads/publikacie/Dekrety_Edvarda_Benesa.pdf | url-status=dead }}</ref>

{| class="wikitable" style="font-size:90%;" width="100%"
|-
!{{nowrap|Broj akta}}
!Naziv
|-
|align=center|5/1945
|bgcolor=#ADD8E6 align=left|''Dekret predsjednika o nevaljanosti nekih transakcija vezanih uz stvarna prava od trenutka gubitka slobode i o nacionalizaciji imovine Nijemaca, Mađara, izdajica, kolaboratora i nekih organizacija i udruga''
|-
|align=center|12/1945
|bgcolor=#ADD8E6 align=left|''Dekret predsjednika o konfisciranju i ubrzanoj dodjeli poljoprivrednog zemljišta Nijemaca, Mađara, izdajica i neprijatelja čeških i slovačkih naroda''
|-
|align=center|16/1945
|bgcolor=#ADD8E6 align=left|''Dekret predsjednika o kažnjavanju nacističkih zločinaca, izdajica i njihovih pomagača te izvanrednim narodnim sudovima''
|-
|align=center|28/1945
|bgcolor=#ADD8E6 align=left|''Dekret predsjednika o smještaju čeških, slovačkih i ostalih slavenskih poljodjelaca na poljoprivredno zemljište Nijemaca, Mađara i ostalih državnih neprijatelja''
|-
|align=center|71/1945
|bgcolor=#ADD8E6 align=left|''Dekret predsjednika o radnoj obvezi osoba koje su izgubile čehoslovačko državljanstvo''
|}

==Kasnija evaluacija==

===Češka===

Tokom [[1990-ih]] godina, [[Ustavni sud Češke]] je na nizu plenarnih sjednica preispitao različite aspekte valjanosti Benešovih dekreta. Na plenarnoj sjednici [[8. ožujka]] [[1995.]] godine, Ustavni sud je zaključio sljedeće:

#S obzirom da je privremena vlada Čehoslovačke u [[London]]u bila međunarodno priznata čehoslovačka vlada koja, zbog okupacije domovine, nije mogla djelovati u redovnim okolnostima, svi Benešovi dekreti moraju se smatrati zakonitim aktima čehoslovačke vlade i kulminacijom pokušaja da se ponovo uspostavi ustavnopravni poredak Republika. {{malo|(''Ustavni sud Češke, slučaj br. II. ÚS 45/94, objavljen kao br. 5/1995 Coll.''<ref>''Všechny tyto úvahy a skutečnosti vedly proto Ústavní soud k závěru, že na Prozatímní státní zřízení Československé republiky, ustavené ve Velké Británii, je nutno nahlížet jako na mezinárodně uznávaný legitimní ústavní orgán československého státu, na jehož území okupovaném říšskou brannou mocí byl nepřítelem znemožněn výkon svrchované státní moci československé, pramenící z ústavní listiny ČSR, uvozené ústavním zákonem č. 121/1920 Sb., jakož i z celého právního řádu československého. V důsledku toho všechny normativní akty prozatímního státního zřízení ČSR, tedy i dekret prezidenta republiky č. 108/1945 Sb. - také v důsledku jejich ratihabice Prozatímním Národním shromážděním (ústavní zákon ze dne 28. 3. 1946 č. 57/1946 Sb.) - jsou výrazem legální československé (české) zákonodárné moci a bylo jimi dovršeno úsilí národů Československa za obnovu ústavního a právního řádu republiky.'' [http://www.psp.cz/docs/laws/dek/na1995.html Case No. II. ÚS 45/94, published as No. 5/1995 Coll.]</ref>)}}
#Po pitanju Benešovog prava da izdaje dekrete, unatoč postojanju formalnog [[Treći Reich|njemačkog]] [[Protektorat Češka i Moravska|protektorara]] koji je provodio državnu moć, Ustavni sud se pozvao na ustavno načelo demokratičnosti Čehoslovačke Republike. Iako je to načelo više teorijske prirode, Ustavni sud je zaključilo da nije bilo metapravnog karaktera te da je bilo pravno obvezujuće, čime je ono u kriznoj situaciji pravno bilo jače od načela formalnog legitimiteta kojeg je zahtijevao Ustav iz 1920. Na taj je način Beneš imao potpuno pravo, unatoč izostanku formalnog legitimiteta, donositi dekrete. {{malo|(''Ustavni sud Češke, slučaj br. II. ÚS 45/94, objavljen kao br. 5/1995 Coll.''<ref>''Prvou ze základních otázek v projednávané věci je otázka, zda napadený dekret, totiž dekret prezidenta republiky ze dne 25. 10. 1945 č. 108/1945 Sb. byl vydán v mezích legitimně stanovených kompetencí či naopak, jak tvrdí navrhovatel, stalo se tak v rozporu se základními zásadami právního státu, neboť k jeho vydání došlo orgánem moci výkonné v rozporu s tehdy platným ústavním právem. V této souvislosti je třeba konstatovat, že základem, na němž spočíval právní řád Československé republiky, byl zákon ze dne 28. 10. 1918 č. 11/1918 Sb. z. a n., o zřízení samostatného státu československého. Tento základ československého práva nemohl být v žádném směru zpochybněn německou okupací, nejen z toho důvodu, že předpisy článků 42 až 56 Řádu zákonů a obyčejů pozemní války představující přílohu IV. Haagské úmluvy ze dne 18. 10. 1907 vymezily přesné hranice, v nichž okupant mohl uplatňovat státní moc na území obsazeného státu, ale především proto, že Německá říše jako totalitní stát, řídící se principem vyjádřeným Rosenbergovou větou - Právem je to, co slouží německé cti - vykonávala státní moc a vytvářela právní řád v zásadě již stranou jejich materiálně hodnotové báze. Tuto skutečnost snad nejlépe vystihují dva říšské zákony z roku 1935, totiž zákon o ochraně německé krve a cti a zákon o říšském občanství, v nichž se klade eminentní důraz na čistotu německé krve, jako předpokladu další existence německého lidu, a v nichž se jako říšský občan definuje pouze státní příslušník z německé nebo příbuzné krve, který dokazuje svým chováním, že je ochoten a schopen věrně sloužit německému národu a říši. Naproti tomu ústavní požadavek demokratické povahy československého státu v ústavní listině z roku 1920 formuluje sice pojem politicko-vědní povahy (jenž je juristicky obtížně definovatelný), což však neznamená, že je metajuristický a že nemá právní závaznost. Naopak, jako základní charakteristický rys ústavního zřízení znamená ve svých důsledcích, že nad a před požadavek formálně-právní legitimity byl v ústavní listině Československé republiky z roku 1920 postaven ústavní princip demokratické legitimity státního zřízení.'' [http://www.psp.cz/docs/laws/dek/na1995.html Case No. II. ÚS 45/94, published as No. 5/1995 Coll.]</ref>)}}
#Benešovi dekreti nisu bili protivni međunarodnim pravilima, a sve s obzirom na vrijeme kada su izdani i postojanje međunarodnog konsenzusa oko potrebe retribucije ili barem reparacija prema nacističkim zločinima. {{malo|(''Ustavni sud Češke, slučaj br. II. ÚS 45/94, objavljen kao br. 5/1995 Coll.''<ref>''V hodnotovém nazírání, jak se vytvářelo během druhé světové války a krátce po ní, bylo naopak obsaženo přesvědčení o nezbytnosti postihu nacistického režimu a náhrady, či alespoň zmírnění škod způsobených tímto režimem a válečnými událostmi. Ani v tomto směru tedy dekret prezidenta republiky č. 108/1945 Sb. neodporuje "právním zásadám civilizovaných společností Evropy platným v tomto století", ale je právním aktem své doby opírajícím se i o mezinárodní konsens.'' [http://www.psp.cz/docs/laws/dek/na1995.html Case No. II. ÚS 45/94, published as No. 5/1995 Coll.]</ref>)}}
#Dekreti nisu bili temeljeni na principu krivnje, već na principu odgovornosti, što je znatno širi pravni, društveni i povijesni pojam. U ovom kontekstu je njemački narod proglašen najodgovornijim za rat, remda je naglašeno kako su se pojedini Nijemci oštro protivili takvoj politici. {{malo|(''Ustavni sud Češke, slučaj br. II. ÚS 45/94, objavljen kao br. 5/1995 Coll.''<ref>''Právě na tomto místě je třeba si položit otázku: v jaké míře a v jakém smyslu odpovídají za plynové komory, koncentrační tábory, masové vyhlazování, ponižování, ubíjení a odlidštění milionů jen představitelé nacistického hnutí, nebo jsou za tyto jevy spoluodpovědni i všichni ti, kteří z těchto hnutí mlčky profitovali, plnili jeho příkazy a nekladli jim odpor. Černobílé schéma výlučné odpovědnosti představitelů nacismu a nedostatku odpovědnosti všech ostatních sotva existuje. Tak jako na vzniku a vývoji nacismu se podílely i další evropské státy a jejich vlády, neschopné a neochotné čelit již od počátku nacistické expanzi, odpovídá za něj v prvé řadě sám německý národ, byť i v jeho řadách se našlo nemálo těch, kteří aktivně a statečně proti němu vystoupili. Mezi odpovědností "zbytku světa" a odpovědností německého národa, mezi mlčením a pasivitou jedněch a mlčením a spíše aktivitou druhých zdá se však přece jen existovat podstatný rozdíl, jenž hraje významnou roli i v otázce důkazního břemene.'' [http://www.psp.cz/docs/laws/dek/na1995.html Case No. II. ÚS 45/94, published as No. 5/1995 Coll.]</ref>)}}
#Dekreti po svojoj prirodi nisu bili usmjereni protiv nacionalnih skupina ''per se'', već protiv onih skupina koje su svojim djelovanjem štetile Čehoslovačkoj i njezinom narodu. Tako su se dekreti zapravo odnosili na sve pripadnike NSDAP-a te osobe iz Mađarske i Trećeg Reicha, odnosno sve fizičke i pravne osobe koje su svojim djelovanjem išle protiv Čehoslovačke. Ostale fizičke i pravne osobe, neovisno o nacionalnosti, bile bi izuzete od primjene dekreta ukoliko su mogle dokazati da su ostale vjerne Republici. {{malo|(''Ustavni sud Češke, slučaj br. II. ÚS 45/94, objavljen kao br. 5/1995 Coll.''<ref>''Určujícím hlediskem při vymezení subjektů konfiskovaného majetku je jejich nepřátelství k Československé republice nebo českému a slovenskému národu, fakt, jenž v případě subjektů uvedených v ustanovení § 1 odst. 1 č. 1 dekretu - tj. Německé říše, Království maďarského, osob veřejného práva podle německého nebo maďarského práva, německé strany nacistické, politických stran maďarských a jiných útvarů, organizací, podniků, zařízení, osobních sdružení, fondů a účelových jmění těchto režimů nebo s nimi souvisejících, jakož i jiných německých nebo maďarských osob právnických - má nevyvratitelnou povahu, zatímco u subjektů uvedených v ustanovení § 1 odst. 1 č. 2 dekretu, tj. osob fyzických národností německé nebo maďarské, povahu vyvratitelnou, a sice v tom směru, že majetek těchto osob se nekonfiskuje, jestliže prokáží, že zůstaly věrny Československé republice, nikdy se neprovinily proti národům českému a slovenskému a buď se činně zúčastnily boje za její osvobození, nebo trpěly pod nacistickým nebo fašistickým terorem. Přitom vzhledem k ustanovení § 1 odst. 1 č. 3 dekretu se konfiskuje majetek, bez ohledu na národnost, i těch fyzických a právnických osob, které vyvíjely činnost proti státní svrchovanosti, samostatnosti, celistvosti, demokraticko-republikánské státní formě, bezpečnosti a obraně Československé republiky, které k takové činnosti podněcovaly nebo jiné osoby svésti hleděly, záměrně podporovaly jakýmkoliv způsobem německé nebo maďarské okupanty nebo které v době zvýšeného ohrožení republiky (§ 18 dekretu prezidenta republiky ze dne 19. června 1945 č. 16/1945 Sb., o potrestání nacistických zločinců, zrádců a jejich pomahačů a o mimořádných lidových soudech) nadržovaly germanizaci nebo maďarizaci na území Československé republiky nebo se chovaly nepřátelsky k Československé republice nebo k českému nebo slovenskému národu, jakož i fyzických nebo právnických osob, které strpěly takovou činnost u osob spravujících jejich majetek (§ 1 odst. 1 č. 3 dekretu prezidenta republiky č. 108/1945 Sb., ve znění zákona č. 84/1949 Sb.). Vztah nepřátelství není tedy v dekretu prezidenta republiky č. 108/1945 Sb. koncipován na národnostní bázi, neboť za nepřítele zde na prvém místě platí nacistický či fašistický systém, a to, jak již uvedeno, nevyvratitelně, a také objektem ochrany je zde především demokraticko-republikánská státní forma.'' [http://www.psp.cz/docs/laws/dek/na1995.html Case No. II. ÚS 45/94, published as No. 5/1995 Coll.]</ref>)}}
#Po završetku nacističke okupacije, prava bivših čehoslovačkih državljana morala su biti ograničena, ali ne zbog suprotnih mišljenja, već zbog njihovih stavova, koji su bili dijametralno suprotni demokratskim vrijednostima i skloni podržavanju ratne politike. Sukladno tome, njihova su prava ograničena zbog njihovog neprijateljskog stava prema Republici, a ne zbog njihovog osobnog stava. {{malo|(''Ustavni sud Češke, slučaj br. II. ÚS 45/94, objavljen kao br. 5/1995 Coll.''<ref>''Všechny tyto úvahy a skutečnosti vedly proto Ústavní soud k závěru, že na Prozatímní státní zřízení Československé republiky, ustavené ve Velké Británii, je nutno nahlížet jako na mezinárodně uznávaný legitimní ústavní orgán československého státu, na jehož území okupovaném říšskou brannou mocí byl nepřítelem znemožněn výkon svrchované státní moci československé, pramenící z ústavní listiny ČSR, uvozené ústavním zákonem č. 121/1920 Sb., jakož i z celého právního řádu československého. V důsledku toho všechny normativní akty prozatímního státního zřízení ČSR, tedy i dekret prezidenta republiky č. 108/1945 Sb. - také v důsledku jejich ratihabice Prozatímním Národním shromážděním (ústavní zákon ze dne 28. 3. 1946 č. 57/1946 Sb.) - jsou výrazem legální československé (české) zákonodárné moci a bylo jimi dovršeno úsilí národů Československa za obnovu ústavního a právního řádu republiky.'' [http://www.psp.cz/docs/laws/dek/na1995.html Case No. II. ÚS 45/94, published as No. 5/1995 Coll.]</ref>)}}
#Po pitanju formalnih pretpostavki za konfiskaciju, dekreti 12 i 108 propisivali su kako se konfiskacija može provesti ''ipso iure'', međutim dekret 100 o nacionalizaciji zahtijevao je posebnu odluku Ministra industrije. Ustavni sud je zaključio kako su sve odluke o nacionalizaciji bez suglasnosti Ministra industrije nezakonite i kako se moraju poništiti. {{malo|(''Ustavni sud Češke, slučaj br. II. ÚS 259/95, objavljen kao br. 27/1996 Coll.''<ref>Ústavní soud, IV. ÚS 259/95, [27/1996 USn.] 4. dubna 1996</ref>)}}

===Slovačka===

Nakon raspada Čehoslovačke, [[Slovačka]] je svoj pravni poredak temeljila na novom [[Ustav Slovačke|Ustavu]]. Dio tog pravnog poretka bili su i Benešovi dekreti i Čehoslovački ustavni zakon 23/1991 (Povelja temeljnih prava i sloboda). Temeljem tog Ustava, svi zakonski akti koji nisu bili suglasni s Poveljom o pravima bili su ništetni. Benešovi dekreti, iako integralni dio slovačkog prava, više nisu na snazi i ne proizvode pravne učinke. 

Tijekom rujna [[2007.]] godine, [[Nacionalno vijeće Slovačke Republike|Nacionalno vijeće Slovačke]] usvojilo je rezoluciju u kojoj proklamira nedodirljivost svih poslijeratnih pravnih akata koji su se odnosili na uvjete u Slovačkoj nakon [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]].<ref>[http://www.nrsr.sk/web/Static/sk-SK/NRSR/Doc/v_uznesenie533-20070920.rtf Uznesenie Národnej rady Slovenskej republiky o nedotknuteľnosti povojnových dokumentov k usporiadaniu pomerov po II. svetovej vojne na Slovensku (20. 9. 2007)] in Slovak</ref> Argumentacijom kako poslijeratni akti više ne proizvode učinke i nisu pravno obvezujući, Nacionalno vijeće je odbilo sve pokušaje revizije pojedinih pravnih akata, što je izazvalo prilične kontroverze u susjednoj [[Mađarska|Mađarskoj]].<ref>[http://index.hu/politika/kulfold/benes0921 Sólyom: Slovak decision unacceptable] in Hungarian</ref> Rezolucija je usvojena apsolutnom većinom, uz podrušku vlade i opozicije, a uz izuzetak [[Stranka mađarske zajednice|Stranke mađarske zajednice]].<ref>[http://index.hu/politika/kulfold/benes5528 Beneš Decrees confirmed in Slovakia] in Hungarian</ref> 

Tokom [[2005.]] godine, bivši predsjednik Nacionalnog vijeća, [[František Mikloško]], ispričao se zbog zločina u vlastito ime,<ref>{{cite book | title=Slováci a Maďari | last=Pástor | first=Zoltán | year=2011 | publisher=Matica slovenská | location=Martin | language=Slovak | isbn=978-80-8128-004-7 | page=192}}</ref> međutim nikakve službene isprike nisu odaslane ni sa slovačke, ni s mađarske strane, unatoč činjenici da su obje strane podržale takvu inicijativu.<ref>{{cite book | title=Dekréty prezidenta Beneša v povojnovom období | editor-last=Šutaj | editor-first=Štefan | last=Šutaj | first=Štefan | chapter=Benešove dekréty ako nástroj politickej propagandy | trans-chapter=Beneš decrees as a tool of political propaganda | year=2004 | publisher=Universum | location=Prešov | language=Slovak | isbn=80-89046-21-5 | page=127 | url=http://www.saske.sk/SVU/downloads/publikacie/Dekrety_Edvarda_Benesa.pdf | accessdate=2014-06-29 | archive-date=11. siječnja 2012. | archive-url=https://web.archive.org/web/20120111171559/http://www.saske.sk/SVU/downloads/publikacie/Dekrety_Edvarda_Benesa.pdf | url-status=dead }}</ref>

==Izvori==
{{izvori}}

==Vanjske poveznice==
*[http://www.mfa.cz/decrees/ ''Second World War and its Impact''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160303175206/http://www.mfa.cz/decrees/ |date=2016-03-03 }} at the website of Ministry of Foreign Affairs of the Czech Republic
*[https://web.archive.org/web/20060114081002/http://www.mkcr.cz/article.php?id=1008 Facing history - The evolution of Czech-German relations in the Czech provinces, 1848-1948]: a historical publication sponsored by Czech government, dealing a. o. with the transfer and decrees. A series of [[portable document format|PDF]] files
*[http://www.mpil.de/shared/data/pdf/lordkingsland.pdf The effect of the Benes Decrees on the Accession of the Czech Republic to the European Union] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110721025033/http://www.mpil.de/shared/data/pdf/lordkingsland.pdf |date=21. srpnja 2011. }}: an assessment by the [[Max Planck Institute for Comparative Public Law and International Law]]; a series of [[portable document format|PDF]] files
*[http://works.bepress.com/jakob_cornides/1/ The Sudeten German Question after EU Enlargement] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140326011123/http://works.bepress.com/jakob_cornides/1/ |date=2014-03-26 }} by Jakob Cornides
*[http://hungarianhistory.com/lib/ethnic/ethnic.doc Ethnic cleansing in post World War II Czechoslovakia: the presidential decrees of Edward Benes, 1945-1948] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061013200957/http://hungarianhistory.com/lib/ethnic/ethnic.doc |date=13. listopada 2006. }} - a sharply critical view at a Hungarian-American website; 111 kB [[DOC (computing)|DOC]] file
*[https://web.archive.org/web/20071113083732/http://www.praguepost.com/articles/2007/03/21/no-comparison No comparison] - op-ed from the ''[[Prague Post]]'' criticising "pseudo-scholars" who allegedly regard the expulsion of the Sudeten Germans as morally equivalent to the Holocaust.
*[http://eudocs.lib.byu.edu/index.php/Czech-German_Declaration Czech-German Declaration] signed in 1997: "Both sides agree that injustice inflicted in the past belongs in the past, and will therefore orient their relations towards the future."


[[Kategorija:Čehoslovačka u Drugom svjetskom ratu]]