Vidi kôd stranice Bauhaus

<!--'''Bauhaus'''-->{{dz|[[Bauhaus (razdvojba)]]}}
{{UNESCO-svjetska baština
|ime mjesta = Bauhaus i pripadajuća mjesta u Weimaru, Dessau i Bernau
|slika = Bauhaus.JPG
|godina = [[1996.]] <small>(20. zasjedanje) Prošireno 2017.
|vrst baštine = Kulturno dobro
|mjerilo = ii, iv, vi
|ugroženost = ne
|poveznica = [http://whc.unesco.org/en/list/729 729]
|država = {{ZD+X/N|NJE}} 
<br>
{{Lokacijska karta|Njemačka|width=200|float=center
|caption=|mark=Maailmanperintökohde 772b tunnusosa.svg|marksize=10
|label=Bauhaus Dessau|position=right
|lat_deg=51|lat_min=50|lat_sec=03|lat_dir=N
|lon_deg=12|lon_min=14|lon_sec=16|lon_dir=E
}}<small>Lokacija Dessaua u Njemačkoj</small> 
}}
'''Bauhaus''' je bila škola za [[arhitektura|arhitekturu]] i [[Primijenjene umjetnosti|primijenjenu umjetnost]] u [[Njemačka|Njemačkoj]] (1919. – 1933.), gdje nastaju pokušaji ostvarenja sinteze autonomne umjetnosti i oblikovanja upotrebnih predmeta – [[dizajn]]. Riječ ''”Bauhaus“'' bi u prijevodu bi mogao značiti kućogradnja ili gradnja doma. Osnovao ju je arhitekt [[Walter Gropius]] [[1919.]] godine u [[Weimar]]u, te se preselila u [[Dessau]] i tamo trajala do [[1933.]] god. Za to vrijeme škola je izvršila revoluciju u arhitekturi i estetskim konceptima, kao i praksi. Građevine koje su izgradili ili ukrasili profesori ove škole (Walter Gropius, [[Hannes Meyer]], [[Laslo Móholy-Nágy]] i [[Vasilij Kandinski]]) snažno su utjecali na modernu [[Arhitektura 20. stoljeća|arhitekturu 20. stoljeća]]. Od [[1996.]] god., zgrade Bauhausa u Weimaru ([[Škola umjetničkih zanata Weimar]]) i Dessau ([[Bauhaus Dessau]]) su upisane na [[UNESCO]]v [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]], što je prošireno 2017. godine tako da uključuje građevine kao što su „zgrade s balkonskim prilazom u Dessau” i [[ADGB škola trgovačke unije|ADGB školu]] u [[Bernau bei Berlin]]u<ref>[http://whc.unesco.org/en/list/729 Bauhaus and its Sites in Weimar, Dessau and Bernau] na službenim stranicama UNESCO-a {{eng oznaka}} Pristupljeno 18. srpnja 2017.</ref>.
[[Datoteka:Bauhaus Poznan.JPG|mini|lijevo|250px|<center>Bauhaus izložba u [[Poznan]]u, siječanj 2012.]]

==Povijest==
[[Datoteka:Van-de-Velde-Bau in Weimar (Draufsicht).jpg|mini|lijevo|250px|<center>[[Škola umjetničkih zanata u Weimaru]] koju je 1906. god. dizajnirao [[Henry van de Velde]].]][[Datoteka:Bauhaus logo.png|mini|lijevo|<center>Bauhaus logo.]]
Krajem 19. st. u [[Engleska|Engleskoj]] se javlja ideja o povezivanju umjetnika i industrijske proizvodnje kako bi se uljepšali industrijski proizvodi, a uništili imitacije i kič. Spajanje "umjetnosti i obrta" pokrenuo je u Engleskoj [[William Morris]] ([[Arts and Crafts]]) već krajem 19. st., ali su njihovi proizvodi bili individualni i bogato dekorirani, dakle nisu bili u skladu s modernim nastojanjima. Pod njegovim utjecajem 1907. u [[München]]u je osnovan ''Njemački savez obrtnih i industrijskih proizvođača'' ([[Deutsche Werkbund]]). Jedna od struja u tom udruženju težila je standardizaciji (ujednačavanju) industrijskih proizvoda najbolje prilagođenih namjeni, te novim materijalima i tehnikama. 

==== Weimar ====
[[Datoteka:Bauhaus Dessau,Gropiusallee.jpg|mini|250px|<center>Zgrade Bauhausa u [[Dessau]] koje je 1919. god. dizajnirao [[Walter Gropius]]]]
Djelatnost Werkbunda unapređuje i razvija [[Walter Gropius]], te osniva specijaliziranu školu za istodobno bavljenje svim vrstama oblikovanja – [[Bauhaus]], [[1919.]] u Weimaru, gdje su tada na vlasti bili [[Socijaldemokratska stranka Njemačke|socijal-demokrati]], ([[Weimarska Republika]]). S vrhunskim umjetnicima i izvrsnim pedagozima ([[Lyonel Feininger|L. Feininger]], [[Georg Muche|G. Mucha]], [[Paul Klee]], [[Oskar Schlemmer]], [[Vasilij Kandinski]], [[Laslo Móholy-Nágy]] itd.) vodio je dva tečaja: - materijali i tehnike obrade (ručne i strojne); – crtanje, projektiranje i teorija oblika. 
Škola je djelovala u tri [[Njemačka]] grada; [[Weimar|Weimaru]] ( od [[1919.]] do [[1925.]]), [[Dessau]] ( od [[1925.]]  do [[1932.]]) i [[Berlin|Berlinu]] ( od [[1932.]] do [[1933.]]), pod ravnanjem tri različita arhitekta, direktora: [[Walter Gropius]] ( od [[1919.]] do [[1927.]]), [[Hannes Meyer]] (od [[1927.]] do [[1930.]]) i [[Ludwig Mies van der Rohe]] od ( [[1930.]] do [[1933.]]), tada su školu zatvorili [[nacizam|nacisti]]. Promjene direktora, rezultirale su i promjenama programa, tehnikama, nastavnicima i političkim oprijedjeljenjima škole. Prilikom preseljenja u [[Dessau]], ukinut je keramičarski odjel, za ravnateljsva [[Ludwig Mies van der Rohe|Miesa]] škola je pretvorena u privatnu školu, a pristalicama bivšeg ravnatelja [[Hannes Meyer|Hannesa Meyera]], zabranjen je rad u školi. 
Škola je napustila [[Weimar]], radi gubitka potpore, koju su uživali za vrijeme vladavine [[Socijaldemokratska stranka Njemačke|socijal-demokrata]].

==== Dessau ====
[[Datoteka:ADGB Schule Bernau 5156.JPG|mini|250px|<center>[[ADGB škola trgovačke unije]] [[Hannes Meyer|Hannesa Meyera]], izgrađena od 1928. do 1930. godine u [[Bernau bei Berlin]]u]]
U  [[Dessau]] je prema projektu [[Walter Gropius|Gropiusa]], [[1926.]] dovršena zgrada ''Bauhausa''. Sama zgrada je prijelomno djelo moderne arhitekture u kojemu oblik slijedi namjenu (''form follows function''). 
[[Hannes Meyer]] koji je postao direktor, poslije Gropiusove ostavke [[1928.]], donio je ''Bauhausu'' dvije najunosnije projektne narudžbe, obadvije postoje i danas, a to su: pet stambenih zgrada u gradu Dessau, i upravna zgrada ''[[ADGB škola trgovačke unije|Škole njemačke trgovačke unije]]'' (ADGB) u [[Bernau bei Berlin]]u. Meyer je inzistirao na egzaktnosti kalkulacija i prezentacija, prefabriciranim građevinskim elementima za smanjenje troškova gradnje, time je povećao broj narudžba za školu. Tako je škola pod njegovim ravnateljstvom prvi put ostvarila profit [[1929.]] Ali Meyer je bio i uzročnik velikih sukoba na školi. Kao radikalni [[funkcionalizam|funkcionalist]], on nije imao suviše razumjevanja za estetitizirane programe, i natjerao je [[Herbert Bayer|Herberta Bayera]], [[Marcel Breuer|Marcela Breuera]], i neke druge nastavnike da podnesu ostavke.
Kao deklarirani [[komunist]], podržao je osnivanje studentske [[komunizam|komunističke]] organizacije, i doveo školu u opasnu političku poziciju.  Time je, po mišljenju Gropiusa, ugrozio i sam opstanak škole, koji mu zbog toga uručio otkaz [[1930.]]

==== Berlin ====
[[Datoteka:Bauhaus Chair Breuer.png|mini|<center>Stolica koju je dizajnirao [[Marcel Breuer]] kao student u Bauhausu, tzv. ''Vasilijeva stolica''. Stolica se toliko svidjela prof. [[Vasilij Kandinski|Vasiliju Kandinskom]] da ju je dao napraviti za sve učenike.]]
Od 1928. do 1930. izgrađen je kompleks poznat kao [[ADGB škola trgovačke unije]] u [[Bernau bei Berlin]]u, djelo arhitekta [[Hannes Meyer|Hannesa Meyera]], koji je drugi po veličini projekt Bauhausa poslije škole u Dessau.

Škola se 1932. seli iz Dessaua u [[Berlin]], ali ''bauhausovce'' zbog njihova modernizma (ravni krov), [[internacionalizam|internacionalizma]], [[liberalizam|liberalizma]] i brige za čovjeka [[nacizam|nacisti]] optužuju za [[komunizam]] i socijalni [[liberalizam]]. Po dolasku [[Hitler|Hitlera]]  na vlast, pritisak se pojačava, školu optužuju za [[kozmopolitizam|kozmopolitski]] ''modernizam'', ''utjecaj [[židovi|židova]]'', i ''ne – njemački utjecaj'' i konačno zatvaraju školu u travnju, [[1933.]] [[Ludwig Mies van der Rohe|Mies van der Rohe]] je protjeran iz [[Njemačka|Njemačke]], [[Walter Gropius|Gropius]] seli u [[SAD|Ameriku]]. Djela profesora i studenata ''Bauhausa'' snažno su utjecala na industrijsku proizvodnju i na razvoj industrijskog dizajna u [[Europa|Europi]] i [[SAD|Americi]].

Mnogi izvanredni umjetnici su poučavali u Bauhausu:
[[Datoteka:Wilhelm wagenfeld, fett-mager-sauciere (MT 50), 1924, 02.JPG|mini|<center>[[Wilhelm Wagenfeld]], Čajnik od metala, 1924.]]
{| style="background-color: transparent; width: {{{width|50%}}}"
| width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" |
* [[Anni Albers]]
* [[Josef Albers]]
* [[Herbert Bayer]]
* [[Marianne Brandt (dizajnerica)|Marianne Brandt]]
* [[Marcel Breuer]]
* [[Avgust Černigoj]]
* [[Lyonel Feininger]]
* [[Naum Gabo]]
* [[Walter Gropius]]
* [[Ludwig Hilberseimer]]
* [[Johannes Itten]]
* [[Vasilij Kandinski]]
* [[Paul Klee]]
| width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" |
* [[Hannes Meyer]]
* [[Gerhard Marcks]]
* [[Laslo Móholy-Nágy]]
* [[Piet Mondrian]]
* [[Georg Muche]]
* [[Hinnerk Scheper]]
* [[Oskar Schlemmer]]
* [[Joost Schmidt]]
* [[Lothar Schreyer]]
* [[Naum Slutzky]]
* [[Wolfgang Tumpel]]
* [[Gunta Stölzl]]
* [[Ludwig Mies van der Rohe]]
* [[Max Bill]]
|}

==Djelatnost Bauhausa==

Cilj te škole bio je stvaranje novog udruženja obrtnika-umjetnika pod vodstvom umjetnika-nastavnika u zajedničkom traganju, i s učiteljske i s učeničke strane, za novim tehnikama, novim materijalima i novim oblicima koje će se primjenjivati na arhitekturu, namještaj i uporabne predmete.


U ''Bauhausu'' su se održavali tečajevi stolarstva, tkalačkog i keramičkog zanata, [[slikarstvo|slikarstva]], [[grafika|grafike]] i [[fotografija|fotografije]].

Praktičnom su radu bili pridodani teorijski predmeti o percepciji i [[boja|boji]], i to prema programima vrlo naprednim za to vrijeme, s konačnim ciljem da u učenicima oslobode stvaralačku energiju.

Iz mnogostrukih kolektivnih aktivnosti koje je razvijao ''Bauhaus'', u raspoloženju velikog zanosa, od zamisli do ostvarenja, proizlazi moderni industrijski dizajn.

Fotografija i grafika ponovno se otkrivaju u ''Bauhausu'' gdje se eksperimentira s beskonačnim mogućnostima vezanima uz upotrebu fotografskog aparata: [[kolaž]], [[fotomontaža]], dvostruka ekspozicija, uvećanje negativa i ostala tehnička sredstva koja su danas u svakodnevnoj upotrebi. [[Tipografski rez]] dobiva moderan izgled, uravnotežen i neukrašen.

Arhitektura, namještaj i razni predmeti dizajniraju se po načelu funkcionalnosti. Estetska vrijednost nekog predmeta mora proizlaziti iz savršenog stapanja oblika i funkcije. Cijela je ''Bauhausova'' produkcija obilježena najvećom mogućom jednostavnošću.

Prema shvaćanju Bauhausa, predmetima ne treba nadodavanje ukrasa koji bi skrivali ili popravljali ružne i bezoblične dijelove, nego treba te dijelove oblikovati na lijep, umjetnički način i predmet će biti lijep sam po sebi. Pod utjecajem pojedinih pravaca moderne umjetnosti ([[ekspresionizam|ekspresionizma]], [[kubizam|kubizma]] i osobito nekih grana [[apstraktna umjetnost|apstraktne umjetnosti]]), koji su težili pojednostavljenjem i pronalazili nove oblike, oblikovanje uporabnih predmeta dobiva novo značenje – postizanje funkcionalnosti predmeta kao kreativan čin. Ideje Bauhausa poštuju se i danas u '''načelima industrijskog dizajna''': ''jedinstvo namjene (funkcije), poštivanja materijala i procesa serijske proizvodnje''.

Bauhaus je oblikovanje i kontroliranje plastično-prostorne okoline postavljao kao idealan cilj. Program Bauhausa je bio otkrivanje osnova kreativnosti, zatim humanizacija funkcija predmeta, racionaliziranje novih oblika i na kraju priprema za industrijsko oblikovanje. No društvo nije bilo zrelo da prihvati takve predmete i Bauhaus je ostao samo genijalna škola-priprema za budući [[industrijski dizajn]].

Među hrvatskim umjetnicama koje su djelovale pod znatnim utjecajem Bauhausa, svakako valja spomenuti [[Stella Skopal|Stellu Skopal]].

==Vanjske poveznice==

{{commons|Bauhaus}}
*[http://www.bauhaus.de/ Bauhaus-arhiva u Berlinu.]
*[https://web.archive.org/web/20070609131923/http://www.bauhaus-dessau.de/ Zadužbina bauhaus dessau.]
*[http://www.dia-architecture.de/ Majstori arhitekture.]
*[http://www.cosmopolis.ch/travel/berlin/hotel_brandenburger_hof.htm Pregled Hotela Brandenburger Hof Berlin s Bauhaus namještajem.]
*[http://www.germanculture.com.ua/library/weekly/aa022101a.htm Bauhaus škola.]
*[http://www.cliofilm.com Bauhaus in America.] Dokumentarac koji opisuje utecaj Bauhausa na arhitekturu u SAD-u.
*[https://web.archive.org/web/20070929092357/http://www.budapestinfo.hu/en/things_to_see/architectural_variety_es_thematical_sightseeing_tours/architectural_variety/walk_in_bauhaus_budapest Bauhaus u Budimpešti.]
* [https://web.archive.org/web/20070528081855/http://www.emotionp.com/bauhaus/ Studentski kratki film o kasnom Bauhausu iz 2006.]
* [http://www.wsws.org/articles/1999/nov1999/bau-n23.shtml Sjećanja jedne Bauhaus učenice.]

{{Svjetska baština u Njemačkoj}}
{{Zapadnaumjetnost}}
[[Kategorija:Moderna arhitektura]]
[[Kategorija:Povijest umjetnosti]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Njemačkoj]]
[[Kategorija:Bauhaus]]