Vidi kôd stranice Austro-ugarska vojska


{{Infookvir vojna postrojba
|naziv                            = C. i kr. austro-ugarska vojska<br><small>''K. u. K. Heer''<br>''Österreichisch-Ungarische Landstreitkräfte''
|slika                            = [[File:War flag of Austria-Hungary (1918).svg|180px]]
|opis slike                       = Ratna zastava Austro-Ugarske
|osnovana datum                   = [[1867.]] 
|ukinuta datum                    = [[1918.]] 
|period                           = 
|država                           = {{ZD+X/A|A-U}}
|odanost                          = [[File:Wappen Habsburg-Lothringen Schild.svg|23px|link=]] [[Habsburg|Habsburška kuća]]
|grana                            = [[Carska i kraljevska vojska|c. i kr. vojska]]<br>[[Carsko i kraljevsko domobranstvo|c. i kr. domobranstvo]]<br>[[Kraljevsko ugarsko domobranstvo|kr. ug. domobranstvo]]<br>→[[Kraljevsko hrvatsko domobranstvo|kr. hr. domobranstvo]]
|vrsta                            = kopnene snage Austro-Ugarske
|uloga                            = 
|specijalizacija                  = 
|veličina                         = 2,500.000 (1914)
|zapovjedna struktura             =
|vojarna oznaka                   = 
|sjedište                         = Beč
|nadimak                          = 
|zaštitnik                        = 
|geslo                            = 
|boje                             = 
|marš                             = 
|maskota                          = 
|obljetnica                       = 
|oprema                           = 
|oprema oznaka                    = 
|bitke                            = Zauzimanje BiH 1878.<br>[[Prvi svjetski rat]]
|bitke oznaka                     = 
|odlikovanja                      = 
|raspuštena                       =  
|zapovjednik1                     = Car [[Karlo I. Austrijski|Karlo I.]] (zadnji)
|zapovjednik oznaka               = Vrhovni zapovjednik
|trenutačni zapovjednik           =
|trenutačni zapovjednik oznaka    =
|zapovjednik2                     = [[Hermann Kövess von Kövessháza]] (zadnji)
|zapovjednik2 oznaka              = Načelnik Glavnog stožera 
|ceremonijalni zapovjednik        = Rudolf Stöger-Steiner von Steinstätten 
|ceremonijalni zapovjednik oznaka = Ministar rata
|istaknuti zapovjednici           = [[Franz Conrad von Hötzendorf]]<br>[[Oskar Potiorek]]<br>[[Svetozar Borojević]]
|simbol raspoznavanja             = 
|simbol raspoznavanja oznaka      = 
|simbol raspoznavanja 2           = 
|simbol raspoznavanja 2 oznaka    = 
|simbol raspoznavanja 3           = 
|simbol raspoznavanja 3 oznaka    = 
|simbol raspoznavanja 4           = 
|simbol raspoznavanja 4 oznaka    = 
}}

'''Austro-ugarska vojska''' bila je kopnena sastavnica [[oružane snage Austro-Ugarske|oružanih snaga Austro-Ugarske]] od 1867. do 1918. Sastojala se od [[Carska i kraljevska vojska|Zajedničke vojske]] (c. i kr. vojska, [[Njemački|njem.]] ''Gemeinsame Armee'') novačene iz svih krajeva Monarhije te tri domobranstva:<ref name="istvan">István Deák: Der k. (u) k. Offizier 1848– 1918, Beč – Köln – Weimer, 1991., str. 72.{{citat|Oba zakona predviđaju zajedničku vojsku i mornaricu podčinjenu državnom ratnom ministru, te tri domobranstva, naime austrijsko, ugarsko i hrvatsko-slavonsko (Die beiden Wehrgesetze sahen ein gemeinsames Heer und eine gemeinsame Marine unter einem Reichskriegsminister sowie drei Landwehren, nämlich eine östrreichische, eine ungarische und eine kroatisch-slawonische, vor.)|István Deák}}</ref> [[Carsko i kraljevsko domobranstvo|c. i kr. domobranstva]] pod imenom ''Landwehr'' (za [[Cislajtanija|austrijski dio]] [[Austro-Ugarska|Monarhije]]), [[kraljevsko ugarsko domobranstvo|kr. ugarskog domobranstva]] pod imenom ''honvédség'' (za [[Translajtanija|ugarski dio]] [[Austro-Ugarska|Monarhije]]) i [[Kraljevsko hrvatsko domobranstvo|hrvatsko-slavonskog domobranstva]] (za [[Kraljevina Hrvatska i Slavonija|Kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju]]). U slučaju rata pridruživao im se i dvojno podijeljeni [[pučki ustanak]] (njem. ''Landsturm'').

[[Postrojba|Postrojbe]] Zajedničke vojske (''kaiserlich und königliche Armee'') ili k.u.k. postrojbe su uglavnom bile slabije uvježbane te su imale ograničen pristup novoj opremi, jer su vlade Austrije i Ugarske običavale izdašnije financirati postrojbe svog domobranstva umjesto ravnomjernog razvoja svih grana vojske. [[Pukovnija|Pukovnije]] domobranstva, ''Landwehra'' i ''honvédséga'' su imale tri [[Bojna|bojne]], dok su pukovnije Zajedničke vojske imale četiri.

== Ime ==
Za kopnene postrojbe podređene austro-ugarskom Ministarstvu rata postojale su različiti nazivi. U službenim listovima i publikacijama zakona i pravilnika obično se koristio jednostavni naziv Kopnena vojska (''Heer'') ili Zajednička vojska (''Gemeinsames Heer''). U slučaju rata, kada su sve postrojbe i grane kopnenih snaga bile podređene jednom tijelu, koristi se naziv c. i kr. vojska (''K. u. K. Armee'').

==Povijest==
[[Image:Pietzner, Carl (1853-1927) - Emperor Franz Josef I - ca 1885.jpg|thumb|Vrhovni zapovjednik,<br/>[[Franjo Josip I.|Car i kralj Franjo Josip I.]]]]
[[Datoteka:Mapa c.k. garnizonow (Landwehra) 1898.jpg|200px|mini|lijevo|Razmještaj austro-ugarske vojske, [[1898.]]]]
===Nastanak===
Oslabljen zbog izgubljenog [[Austrijsko-pruski rat|rata]], koji je Austrija zajedno s vojskom [[Njemački Savez|Njemačkog saveza]] vodila protiv [[Prusija|Prusije]], car [[Franjo Josip I.]] bio je [[1866.]]/7. prisiljen podijeliti suverenitet s [[Zemlje Krune sv. Stjepana|Ugarskom]], potpisavši [[Austro-ugarska nagodba|Austro-ugarsku nagodbu]]. [[Austro-ugarska nagodba|Austro-ugarskom nagodbom]] [[1867.]] osnovane su zajedničke austro-ugarske oružane snage, koje se dijele na zajedničku vojsku i [[Austro-ugarska ratna mornarica|ratnu mornaricu]] te tri domobranstva:<ref name="istvan"/> c. i kr. domobranstvo pod imenom ''landwehr'' (za [[Cislajtanija|austrijski dio]] [[Austro-Ugarska|Monarhije]]), [[kraljevsko ugarsko domobranstvo|kr. ugarsko domobranstvo]] pod imenom ''honvédség'' (za [[Translajtanija|ugarski dio]] [[Austro-Ugarska|Monarhije]]) i [[Kraljevsko hrvatsko domobranstvo|hrvatsko-slavonsko domobranstvo]] (za Kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju) te dvojno podijeljen [[pučki ustanak]].<ref name="ustroj">[http://hrcak.srce.hr/10513 Pojić, Milan; 2001., Ustroj Austrougarske vojske na ozemlju Hrvatske 1868.-1914., Arhivski vjesnik, No.43. ožujka 2001..]</ref>

Zajednička vojska ima zadaću braniti [[Austro-Ugarska|dvojnu monarhiju]] protiv ''"izvanjskog neprijatelja i uzdržavati red i sigurnost u zemlji"''.<ref name="ustroj"/> Domobranstvu je zadaća podupirati zajedničku vojsku i braniti granice od napada, te iznimno za održavanje reda i sigurnosti.<ref name="ustroj"/> Pučki se ustanak (''Landsturm'') predviđa kao krajnja obrambena mjera u ratu u slučaju prodora neprijatelja na teritorij [[Austro-Ugarska|Monarhije]].<ref name="ustroj"/> Posebno je ustrojen tek 1886. Vojna obveza u zajedničkoj vojsci traje 10 godina (3 godine u postrojbi i 7 godina u pričuvi), a u domobranstvu 12 godina (2 godine u postrojbi i 10 godina u pričuvi).<ref name="ustroj"/>

===1867.-1914. ===
====Zapovjedništvo ====
[[Datoteka:Franz Frheiherr Conrad von Hötzendorf 1914 Charles Scolik.png|200px|minijatura|lijevo|[[Franz Conrad von Hötzendorf|Conrad von Hötzendorf]] za radnim stolom]]
Car i kralj [[Franjo Josip I.]] bio je, doduše, vrhovni zapovjednik svih postrojbi Monarhije, koje su prisezale na vjernost njemu. No, nakon debakla u [[Austrijsko-sardinijski rat|Austrijsko-sardinijskom ratu]] prepustio je vođenje vojske uglavnom Glavnom stožeru. No, do kraja života pokazivao se gotovo isključivo u odori, sudjelovao je u godišnjim manevrima te je imao zadnju riječ prilikom promaknuća, premještenja i odlikovanja, iako nije više bio aktivan u vođenju vojske. Tijekom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] nije posjećivao postrojbe na bojišnici zbog poodmakle dobi (84-86 g.) Za njega, kao i za njegovog nasljednika [[Karlo I. Austrijski|Karla I.]], vojska je bila ključni instrument moći [[monarh]]a u državi, jer je slušala samo careve naredbe. Nakon njega za sve je bio zadužen posebni načelnik Glavnog stožera, dok je ministar rata bio odgovoran za organizaciju, tehniku, obuku, opremu i financiranje. Oba vršitelja dužnosti imenovao je ili promicao sam car i kralj te nisu bila odgovorna parlamentu.

Od [[1898.]] [[prijestolonasljednik]] [[Franjo Ferdinand]] preuzima poseban položaj. Franjo Josip mu je dodijelio zadaću inspekcije vojske te je prijestolonasljednik u dvorcu [[Belvedere]] uspostavio svoj vlastiti vojni ured. Kasnije se aktivirao i na opremanju [[Austro-ugarska ratna mornarica|ratne mornarice]] te je [[1913.]] preuzeo naslov Glavnog nadzornika cjelokupnih oružanih snaga. Odgovarao je samo caru i kralju, koji mu je dao odriješene ruke za moderniziranje strukture, sve dok ne prekorači sredstva dopuštene u parlamentu. [[1914.]] zbog svoje pozamašne dobi car je imenovao [[Nadvojvoda Fridrih|nadvojvodu Friedricha]] za vrhovnog vojnog zapovjednika. Njegova zadaća je bila prije svega naglasiti ulogu [[Habsburg|dinastije]] u ratu. No, Friedrich je po carevoj želji prepustio zapovijedanje načelniku Glavnog stožera [[Franz Conrad von Hötzendorf|Franzu Conradu von Hötzendorfu]]. Car i kralj [[Karlo I. Austrijski|Karlo I.]] sam je preuzeo vrhovno zapovjedništvo od [[2. prosinca]] [[1916.]] do kraja rata.

====Planovi i operacije====
[[Austro-Ugarska]] je izbjegavala veće ratove i sukobe između 1867. i 1914., ali je bila uključena u više manjih vojnih akcija, poput [[Zaposjedanje BiH 1878.|zauzimanja BiH]] i [[Austro-ugarska]] uprava [[Provincija]]. Ipak, glavni stožer je imao spremne planove za velike sukobe protiv susjeda, posebno [[Kraljevina Srbija|Srbije]], [[Kraljevina Italija|Italije]] i [[Rusko Carstvo|Rusije]].<ref>[[#refrothenburg|Rothenburg]], str. 97,99,113-17,124-25,159</ref> Krajem 19. stoljeća vojska je korištena u suzbijanju nemira unutar Monarhije: [[1882.]] i [[1887.]] u [[Beč]]u<ref>[[#refrothenburg|Rothenburg]], str. 121</ref> te protiv njemačkih nacionalista u [[Graz]]u i čeških u [[Prag]]u u studenom [[1897.]]<ref>[[#refrothenburg|Rothenburg]], str. 130</ref> Vojnici pod zapovjedništvom [[Conrad von Hötzendorf|Conrada von Hotzendorfa]] korišteni su u suzbijanju izgreda koje su izazvali [[Talijanski iredentizam|talijanskih prosvjednici]] u [[Trst]]u [[1902.]]<ref>[[#refrothenburg|Rothenburg]], str. 143</ref> U Hrvatskoj je vojska korištena prilikom [[Rakovička buna|Rakovičke bune]] [[1871.]], u suzbijanju [[Protumađarski prosvjedi 1883.|protumađarskih prosvjeda]] [[1883.]] i ponovno za vrijeme [[Narodni pokret 1903. godine|narodnog pokreta 1903.]]

Najznačajnija operacija austro-ugarskih postrojbi do rata bilo je [[Zaposjedanje BiH 1878.]] Postrojbe pod zapovjedništvom [[Josip Filipović|Josipa Filipovića]] i [[Stjepan Jovanović|Stjepana Jovanovića]] ušle su u bivšu [[Osmansko Carstvo|osmansku]] pokrajinu očekujući slab ili nikakav otpor, no dočekao ih je značajan otpor lokalnih [[Muslimani (narod)|Muslimana]] i Srba. Unatoč poteškoćana kod [[Maglaj]]a i [[Tuzla|Tuzle]], [[Sarajevo]] je zauzeto u listopadu. Austro-ugarska strana imala je 5.000 žrtava, a neočekivana žestina kampanje dovela je do međusobnih optužbi vojnog i političkog vrha.<ref>[[#refrothenburg|Rothenburg]], str. 101-02</ref>

=== Prvi svjetski rat ===
{{Glavni|Austro-ugarska vojska u Prvom svjetskom ratu}}
[[Datoteka:Bitnica u rovu.JPG|250px|minijatura|desno|Bitnica hrvatskih postrojbi u austro-ugarskoj vojsci, istočno bojište]]
Početkom rata, vojska je podijeljena na dvije skupine: manja je napala [[Kraljevina Srbija|Srbiju]], dok je veća krenula na istočnu bojišnicu protiv [[Rusko Carstvo|Rusije]]. No, srbijanska kampanja je bila katastrofa - do kraja 1914. nije zauzet gotovo nikakav teritorij po cijenu gubitka 227.000 vojnika (od ukupno 450.000). Na istočnoj bojišnici pošlo je jednako loše - vojska je bila poražena u [[bitka kod Lemberga|bitci kod Lemberga]], a velika utvrda [[Pržemysl]] je opsjednuta te je pala u ruke [[Rusko Carstvo|ruske]] vojske u ožujku 1915. U svibnju 1915., [[Kraljevina Italija|Italija]] se pridružila [[Antanta|Antanti]] i napala Austro-Ugarsku. Teške i neodlučne borbe na talijanskoj bojišnici potrajat će do kraja rata. Samo protiv Italije se austro-ugarska vojska pokazala učinkovitom, uspjevši zadržati brojčano nadmoćne Talijane. U ljeto iste godine vojska je na istočnom bojištu sudjelovala u zajedničkoj gorličko-tarnowskoj ofenzivi s [[Njemačko Carstvo|Nijemcima]], a kasnije je, zajedno s bugarskim i njemačkim snagama, zauzela Srbiju. 1916. Rusi su poveli [[Brusilovljeva ofenziva|Brusilovljevu ofenzivu]], shvativši svoju brojčanu nadmoć nad austro-ugarskom vojskom. U toj ofenzivi austro-ugarska strana je izgubila oko milijun ljudi te se nikad nije oporavila od tog gubitka. Kako je vrijeme teklo, vojska se sve više oslanjala na Njemačku. Od 1916. pouzdanje u njemačku vojnu moć slabi, a nedostatak materijala, nizak moral, teški gubici kao i heterogeni karakter vojske odrazili su se na njenu operativnost. Posljednja dva austro-ugarska uspjeha, osvajanje [[Rumunjska|Rumunjske]] i ofenziva u Kobaridima, bili su ostvareni uz pomoć njemačke vojske. Zbog sve većeg oslonca na Njemačku, u vojsci se počeo širiti [[defetizam]].

[[22. listopada]] [[1918.]] hrvatska [[83. domobranska pješačka brigada|83. domobranska brigada]] je odbila zamijeniti [[84. domobranska pješačka brigada|84. brigadu]] na položaju na talijanskom bojištu radi smjene, što je bio znak za masovno otkazivanje neposlušnosti ostalih naroda u austro-ugarskoj vojsci.<ref name="ve">"Vojna enciklopedija", drugo izdanje, II svezak, ''Vojnoizdavački zavod'', Beograd, 1973.</ref> Odstupivši 30./[[31. listopada]] s položaja, [[84. domobranska pješačka brigada|84. brigada]] je zajedno s [[83. domobranska pješačka brigada|83. brigadom]] prevezena preko [[Koruška (Slovenija)|Koruške]] u domovinu.<ref name="ve"/> Istog dana Ugarska je prekinula veze s Austrijom i proglasila zajedničko Ministarstvo rata nezakonitim. Novi mađarski ministar rata Bela Linder pozvao je mađarske pukovnije na povratak s talijanskog bojišta. [[3. studenog]] Monarhija je potpisala prekid rata s [[Kraljevina Italija|Italijom]] i [[Antanta|Antantom]], a [[6. studenog]] car Karlo je i službeno raspustio vojsku.

== Brojnost i sastav ==
[[1868.]] bilo je 255.000 aktivnih vojnika, dok se broj mobilizacijom mogao povećati na 800.000. No, to je i dalje bio značajno manje od vojski [[Francuska|Francuske]], [[Prusija|Sjevernonjemačkog Saveza]] ili [[Rusko Carstvo|Rusije]], od kojih je svaka mogla mobilizirati više od milijun ljudi.<ref>[[#refrothenburg|Rothenburg]], str. 81</ref> Iako je stanovništvo Monarhije [[1900.]] prešlo 50 milijuna, brojnost vojske bila je ograničena brojkama iz [[1889.]] Tako je na početku stoljeća [[Austro-Ugarska]] novačila samo 0,29% stanovništva, nasuprot 0,47% u [[Njemačko Carstvo|Njemačkoj]], 0,35% u [[Rusko Carstvo|Rusiji]] i 0,75% [[Francuska|Francuskoj]].<ref>[[#refrothenburg|Rothenburg]], str. 126.</ref> Zbog uzastopnog protivljenja mađarske strane zahtjevima za povećanje kontigenta ročnika, vojni zakon iz 1889. nije bio mijenjan sve do [[1912.]], što je konačno omogućilo povećanje broja vojnih pripadnika i obveznika.<ref>[[#refrothenburg|Rothenburg]], str. 126, 165</ref>

Etnički sastav odražavao je etničku raznovrsnost države. [[1906.]] od 1.000 vojnika, 267 su bili [[Nijemci]], 223 [[Mađari]], 135 [[Česi]], 85 [[Poljaci]], 81 [[Rusini]] (ili [[Ukrajinci]]), 67 [[Hrvati]] (ili [[Srbi]]), 64 [[Rumunji]], 38 [[Slovaci]], 26 [[Slovenci]] te 14 [[Talijani]].<ref name="ReferenceA">[[#refrothenburg|Rothenburg]], str. 128</ref> Časnici su bili velikom većinom katolici. 1896. od 1.000 časnika, 791 su bili [[katolici]], 86 [[protestanti]], 84 [[Židovi]], 39 [[pravoslavni]] i jedan [[unijati|unijat]]. Austro-ugarska vojska je bila gotovo jedina među vojskama europskih sila prije 1914. koja je redovno promicala Židove na zapovjedne položaje.<ref>[[#refrothenburg|Rothenburg]], str. 118</ref> Dok su Židovi činili 5% stanovništva, istovremeno su činili 18% pričuvnih časnika.<ref name="ReferenceA"/> Iako nije bio službenih prepreka primanju u službu i napredovanju za Židove, [[Conrad von Hötzendorf]] i Franjo Ferdinand ponekad su iskazivali [[Antisemitizam|antisemitske]] svjetonazore. [[Franjo Ferdinand]] je također bio optužen i za diskriminaciju prema časnicima [[protestanti]]ma.<ref>[[#refrothenburg|Rothenburg]], str. 142,151</ref>

== Financiranje i nabava ==
[[Datoteka:Lastzug 7 t.jpg|200px|minijatura|lijevo|7-tonski kamion austro-ugarske vojske]]
Nakon 1867. [[Carevinsko vijeće]] je bilo pod dominacijom njemačkih liberala, koji su općenito vojsku smatrali reliktom feudalizma. U Budimpešti pak zakonodavci su bili neodlučni odobravati sredstva za Zajedničku vojsku, ali su izdašno financirali [[Kraljevsko ugarsko domobranstvo|ugarsko domobranstvo]] (Honvédség). 1867. vojni proračun je iznosio 25% ukupne državne potrošnje, no gospodarska kriza 1873. snažno je pogodila Austro-Ugarsku te su strani promatrači smatrali da država ne bi izdržala veliki rat.<ref name="ReferenceB">[[#refrothenburg|Rothenburg]], str. 78</ref> Unatoč povećanjima izdvajanja za vojsku tijekom 50-ih i 60-ih godina 19. stoljeća, krajem stoljeća Austro-Ugarska je i dalje trošila najmanje na svoju vojsku od svih europskih velesila.<ref name="ReferenceB"/> Iako je vojni proračun rastao — s 262 milijuna kruna 1895. na 306 milijuna 1906. — to je i dalje bilo daleko manje po glavi stanovnika od ostalih velikih država u Europi, uključujući i Italiju, te otprilike jednako Rusiji, koja je imala znatno veće stanovništvo.<ref>[[#refrothenburg|Rothenburg]], str. 125/6</ref> 1912. vojni proračun iznosio je oko 670 milijuna kruna, što je bilo manje od 3,5% [[BDP]]-a, što je ipak bio napredak, budući da je 1906. iznosio svega 2,5% BDP-a. Istovremeno, u Rusiji, Italiji i Njemačkoj za vojsku se izdvajalo oko 5% BDP-a.<ref>Günther Kronenbitter: ''„Krieg im Frieden“. Die Führung der k.u.k. Armee und die Großmachtpolitik Österreich-Ungarns 1906–1914''. Verlag Oldenbourg, München 2003, {{ISBN|3-486-56700-4}}, S.&nbsp;148</ref>

Na rastućem polju [[Ratno zrakoplovstvo|ratnog zrakoplovstva]] Austro-Ugarska je značajno zaostajala za ostalim europskim zemljama. Iako su odredi [[balon]]a ustrojeni još [[1893.]], uglavnom su bili dodijeljeni tvrđavnom topništvu, izuzevši razdoblja od 1909. do 1911. kad su podređeni višenamjenskoj prometnoj [[Brigada|brigadi]].<ref name="ReferenceC">[[#refrothenburg|Rothenburg]], str. 175</ref> Vojska je kasno shvatila borbenu vrijednost zrakolpova težih od zraka, budući da je do [[1911.]] kupljeno svega 5 zrakoplova. 1914. proračun za ratno zrakoplovstvo je iznosio približno 4% [[Francuska|francuskog]]. Austro-Ugarska je ušla u rat sa samo 48 borbenih zrakoplova.<ref name="ReferenceC"/> 
== Zapovjedna struktura ==
[[File:Alarm2.jpg|mini|Uzbuna u vojarni]]
Car i kralj, do [[1914.]] [[de iure]] vrhovni zapovjednik, imao je na svom dvoru na raspolaganju vojni ured, čije su zadaće bile održavanje veze sa središnjim tijelima: ministarstvom rata u [[Beč]]u te ministarstvima za zemaljsku obranu u Beču i [[Budimpešta|Budimpešti]]. Načelnik glavnog stožera, formalno podređen ministru rata, imao je izravan pristup caru.

Za carskog ministra rata (njem. ''Reichskriegsminister'') - od [[1911.]] na ugarski zahtjev carskog i kraljevskog ministra rata (njem. ''k.u.k. Kriegsminister'') - car i kralj je u dogovoru s [[Cislajtanija|austrijskim]] i [[Translajtanija|ugarskim]] [[premijer]]ima imenovao visokog generala, koji je bio nadređen sljedećim dužnosnicima:
* načelniku glavnog stožera
* glavnom nadzorniku konjaništva
* glavnom nadzorniku topništva
* nadzorniku tvrđavnog topništva
*glavnom nadzorniku inženjerijskih postrojbi
* glavnom nadzorniku povoznih postrojbi
* glavnom nadzorniku vojnih odgojnih i obrazovnih zavoda
* glavnom nadzorniku opreme
* zapovjedniku sanitetskih postrojbi
* načelniku zbora medicinskih časnika
* glavnom građevinskom inženjeru
* predstojniku vojnog zdravstvenog odbora
* apostolskom vojnom ordinarijatu
* predstojniku vojnog tehničkog odbora
* predstojniku strukovnog računskog odjela.

Tijekom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] uspostavljeno je Vrhovno zapovjedništvo vojske, odn. oružanih snaga - AOK (njem. ''Armeeoberkommando'').

Ministarstvu rata su bila izravno podređena glavna zapovjedništva vojnih područja (kasnije [[Zbor (vojska)|zborovi]]) na čelu s [[general]]om visoka ranga. Osoblje zapovjedništava vojnih područja dijelilo se na vojni odjel, upravu [[Zbor (vojska)|zbor]]a, vojno-građevinski odjel i pomoćne organe.
*vojni odjel bio je zajedno s načelnikom glavnog stožera dotičnog zbora ili zapovjedništvom područja odgovoran za vođenje i vojne poslove,
*vojno-građevinski odjel bio je nadležan za nefortifikacijske građevinske radove,<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://icarusweb.arhiv.hr/_Pages/PdfFile.aspx?Id=642 |accessdate=20. ožujka 2013. |title=Hrvatski državni arhiv, arhivski popis: Vojno-građevinski odjel &#91;&#91;XIII. hrvatsko-slavonski korpus{{!}}XIII. zbora&#93;&#93; &#91;1871&#93; 1883/1918, Broj fonda: HR HDA 466, Zagreb, 1999. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160129054719/http://icarusweb.arhiv.hr/_Pages/PdfFile.aspx?Id=642 |archivedate=29. siječnja 2016. }}</ref>
*uprava zbora ili vojnog područja bila je nadležna za urpavne i gospodarske poslove,
*pomoćni organi obuhvaćali su brigadira topništva, pravnog referenta, zapovjednika saniteta i vojnog kapelana (ili duhovnike drugih vjera).

==Jezik== 
Budući da je Austro-Ugarska bila višenacionalna država, [[njemački]] je uveden kao zajednički zapovjedni jezik vojske. To je značilo da je svaki ročnik morao naučiti 100 najvažnijih zapovijedi na njemačkom, kako bi mogao izvršavati svoje dužnosti. No, samo jedan mali dio vojske govorio je samo njemački.<ref name="Schmiedl144f">Erwin A. Schmidl: ''Die k.u.k. Armee: Integrierendes Element eines zerfallenden Staates?'' In: Michael Epkenhans (Hrsg.): ''Das Militär und der Aufbruch in die Moderne, 1860 bis 1890. Armeen, Marinen und der Wandel von Politik, Gesellschaft und Wirtschaft in Europa, den USA sowie Japan. (= Beiträge zur Militärgeschichte 60.)'' Verlag Oldenbourg, München 2003, {{ISBN|3-486-56760-8}}, S.&nbsp;143–150, hier: S.&nbsp;144f.</ref>

Službeni jezik (njem. ''Dienstsprache'') bio je korišten u službenom ophođenju i zapovijedanju. U Austrijskom domobranstvu, Zajedničkoj vojsci i Ratnoj mornarici službeni jezik bio je [[njemački]], u Ugarskom domobranstvu [[mađarski]], a u Hrvatsko-slavonskom domobranstvu [[hrvatski]].<ref name="Schmiedl144f" /> Jezik pukovnije (njem. ''Regimentssprache'') bio je jezik većine momčadi pukovnije. Primjerice, u 100. pukovniji Zajedničke vojske u [[Krakov]]u 27% pripadnika je bilo [[Nijemci|Nijemaca]], 33% [[Čeh]]a i 37% [[Poljak]]a, tako da su postojala tri pukovnijska jezika. Svaki službujući časnik morao je za tri godine savladati pukovnijski jezik (u ovom slučaju sva tri).
== Prisega==
[[Datoteka:Rudolfova vojarna vježba.jpg|200px|minijatura|desno|Vježba vojnika pred [[Rudolfova vojarna|Rudolfovom vojarnom]] u Zagrebu]]
Prema ''Vježbovniku za carsku i kraljevsku vojsku'' iz godine [[1873.]] svi vojnici Zajedničke vojske su polagali sljedeću prisegu vjernosti:

{{citat4|2=Svečano prisežem Bogu svemogućemu, da ću Njegovom Apostolskom Veličanstvu, našem Veličanstvu Vladaru i Gospodinu, [[Franjo Josip I.|Franji Josipu Prvom]], Božjom milošću caru Austrije, kralju Češke itd. i apostolskom kralju Ugarske, biti vjeran i poslušan, te također najviše od svega slušati njegove generale i općenito sve naše nadređene i starije, a njih same poštovati i štititi, njihove naredbe i zapovijedi u svakoj službi slijediti, protiv svakog neprijatelja, koji god bio, i uvijek kad volja Njegovog Carskog i Kraljevskog Veličanstva to zatraži, na vodi i kopnu, danju i noću, u borbi, u oluji, boju i pothvatima svake vrste, jednom riječju, na svakom mjestu, u svako doba i u svakoj prilici boriti se hrabro i muževno, naše postrojbe, zastavu i topove ni u jednom slučaju napustiti, s neprijateljem ni u kakav sporazum ulaziti, te ponašati se uvijek kako nalaže ratni zakon i kako dobri ratni drugovi zaslužuju i na takav način časno živjeti i umrijeti. Tako mi Bog pomogao. Amen!<ref>Dienstreglement für das kaiserlich königliche Heer (I. Teil, Dienstbuch A-10, a), 1873</ref>|}}

Prisega za pripadnike domobranstva je bila jednaka, s izuzetkom što je nakon "apostolskom kralju Ugarske" umetnuto "i sankcioniranim zakonima naše domovine", čime, u suprotnosti sa Zajedničkom vojskom, domobranstvo nije bilo obvezano prisegom samo monarhu, već i zakonima pojedine polovice države.<ref name="Allmayer">''[[Johann Christoph Allmayer-Beck]]: ''Das Heeresgeschichtliche Museum Wien. Saal VI - Die k.(u.)k. Armee von 1867-1914'', Wien 1989, S. 51 f.</ref>

== Zastave ==
[[Datoteka:Fahnenträger1.jpg|200px|minijatura|desno|Stjegonoša Zajedničke vojske]]
Za razliku od ostalih zemalja, austro-ugarska vojska nije imala posebnu zastavu za svaku pukovniju. U Zajedničkoj vojsci i austrijskom domobranstvu u upotrebi su bile bijela i carskožuta inačica. Postrojbe Zajedničke vojske koristile su bijelu inačicu, osim pukovnija br. 2, 4, 39, 41 i 57, koje su nosile carskožutu. Obje inačice za Zajedničku vojsku i c. i kr. domobranstvo nosile su na prednjoj strani veliki grb [[Habsburg|dinastije Habsburg]]. Carskožuta zastava nosila je i na stražnjoj strani isti grb (prikazan ispravno, a ne zrcalno) dok je bijela zastava na stražnjoj strani nosila lik [[Blažena Djevica Marija|Blažene Djevice Marije]] sa zvjezdanim vijencem. Zastave su bile na objema stranama obrubljene s tri stranice nizom crnih, žutih, crvenih i bijelih trokuta. Stijeg je bio obojan spiralno istim bojama. Na mimohodima i u svečanim prigodama vrh koplja bi se ukrasio kitom [[hrast]]ova lišća.

Postojale su i posebne zastave za [[Kraljevsko ugarsko domobranstvo|ugarsko]] i posebno za [[hrvatsko-slavonsko domobranstvo]]. Zastava pukovnija hrvatsko-slavonskog domobranstva bila je izmijenjena inačica ugarske zastave. Određeno je da hrvatske domobranske postrojbe nose oznaku (monogram) imena vladara i boje [[Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija|Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije]] uz grb [[Zemlje Krune sv. Stjepana|hrvatsko-ugarske države]].<ref>[http://hrcak.srce.hr/10513 Pojić, Milan; 2001., Ustroj Austrougarske vojske na ozemlju Hrvatske 1868.-1914., Arhivski vjesnik, No.43. ožujka 2001..]{{Citat|U kraljevinah Hrvatskoj, Slavoniji i Dalmaciji zapoviedni jezik domobranstva je hrvatski jezik, barjak mu nosi (...) oznaku imena Nj. Veličanstva sjedinjene boje kraljevinah Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, te grb ugarske države.|Članak 18. Zakonskog članka XLl., 1868.}}</ref>

<gallery perrow="6">
K.u.k. Regfahne w v.PNG|Bijela zastava Zajedničke vojske/ k.k. domobranstvo (prednja strana)
K.u.k. Regfahne w r.png|Bijela zastava Zajedničke vojske (stražnja strana)
K.k. Regfahne r.png| k.k. domobranstvo (stražnja strana)
K.u.k. Regimentsfahne gelb.png|Žuta zastava Zajedničke vojske (obje strane iste)
Colors k.u. Honvéd.png|Zastava ugarskog domobranstva (prednja strana)
Colors k.u. Honvéd R.PNG|Zastava ugarskog domobranstva (stražnja strana)
Colors k.k. Domobranstvo.PNG|Zastava hrvatsko-slavonskog domobranstva (prednja strana)
Colors k.k. Domobranstvo R.png|Zastava hrvatsko-slavonskog domobranstva (stražnja strana)
 
</gallery>

== Ustroj ==
===Ustrojbene cjeline i rodovi===
{{col-begin}}
{{col-break}}
* [[Pješaštvo]]
**Njemačko pješaštvo
**Ugarsko-hrvatsko pješaštvo
**BH pješaštvo
**[[31. lovačka bojna|c. i kr. poljski lovci]]
**c. kr. domobransko pješaštvo
**kr. ug. domobransko pješaštvo
**c. kr. vojna streljačka škola
* [[Konjaništvo]]
**[[Draguni]]
**[[Husari]]
**[[Ulani]] 
**Domobranski ulani
**[[10. husarska domobranska pukovnija|Domobranski husari]] 
**c. kr. ''Gestütsbranche'' 
**kr. ug. ''Gestütsbranche''
* [[Topništvo]]
**Poljsko topništvo
**Tvrđavsko topništvo
**Tehničko topništvo
**c. kr. domobransko topništvo
**[[6. domobranska poljska topnička pukovnija|kr. ug. domobransko topništvo]]
**c. i kr. topnička škola
{{col-break}}
* Tehničke postrojbe
**''Pioniere'' 
**''Sappeure'' 
**Željeznička pukovnija 
**Brzojavna pukovnija
**Odjel za sredstva transporta
**''Pionierzeugswesen''
* Vojni graditelji
* Sanitet
**Liječnički časnički zbor 
**Sanitetske postrojbe
**Odjel za lijekove 
**Veterinarska služba
* Ekonomska uprava
**Vojni opskrbni zavod
**Monturski upravni zavod 
**Vojna riznica
**Računarska služba
**Intendanstvo
* Povoz
{{col-break}}
* Vojnoobrazovni zavodi
**Časnički institut
**Vojne niže realke
**Vojne više realke
**[[Vojna akademija Marije Terezije|Vojna akademija]]
**Kadetske škole
* Vojno-geografski institut
* Pričuvni časnički zbor
* Vojno dušebrižništvo
**Katoličko
**Grko-istočno 
**[[Evangelička Crkva u Njemačkoj|Evangeličko]]
**Vojni [[rabin]]
**Vojni [[imam]]
{{col-break}}
* Vojni zavod za invalide 
* Generalski zbor
* Pobočnici
* Stožeri
**Generalski stožer
**Topnički stožer
**Stožer mjeriteljstva
* C. i kr. tjelesna garda
**Kr. ug. tjelesna garda 
**C. i kr. prva arcijerska tjelesna garda
**C. i kr. trabantska tjelesna  garda
**C. i kr. tjelesni gardijski konjanički eskadron
**C. i kr. tjelesna pješačka satnija
* Vojno sudstvo
* Vojna policija
* Vojno-tehničko povjerenstvo
{{col-end}}

==Austro-ugarska vojska u lipnju 1914. ==
[[File:Corps of Austria-Hungary.jpg|mini|300px|upright=2.0|Zborna područja austro-ugarske vojske]]
Iako je car službeno bio vrhovni zapovjednik, zbog njegove poodmakle dobi do 1914. načelnik glavnog stožera, grof [[Conrad von Hötzendorf]] je stvarno upravljao vojskom. Hötzendorf je simpatizirao agresivnu vanjsku politiku te se zalagao za korištenje vojne sile za ostvarenje teritorijalnih ambicija prema Italiji i Srbiji.<ref>{{citiranje www|url=http://spartacus-educational.com/FWWinAustria.htm|naslov=Austria in 1914|jezik=engleski|preuzeto=10. prosinca 2014.}}</ref> Austro-ugarska vojska je rat dočekala sa sljedećim resursima:
* 30.000 časnika
* 410.000 dočasnika i vojnika
* 87.000 konja
* 1.200 topovskih cijevi
Nakon što je objavljen rat, 3.35 milijuna ljudi (pričuvnika prvog poziva i redovnih ročnika za 1914. godinu) okupljeno je za pokret. Pukovnije domobranstva, ''Landwehra'' i ''honvédséga'' su imale tri bojne, dok su pukovnije Zajedničke vojske imale četiri. Pričuvnici drugog poziva odmah su pozvani u [[Pučki ustanak]], koji se aktivirao samo u slučaju rata. [[1915.]] imena postrojbi su drastično pojednostavljena te su postrojbe izgubile počasne nazive. Primjreice, ''k.u.k. Infanterie-Regiment (Hoch und Deutschmeister) No.4'' postala je ''Infanterie-Regiment No. 4''.
=== Zajednička vojska ===
[[Image:KuK Kavallerie 1898.jpg|thumb|Carsko i kraljevsko konjaništvo, 1898.]]
[[Image:KuK Infanterie 1898.jpg|thumb|Carsko i kraljevsko pješaštvo, 1898.]]
Pukovnije [[Zajednička vojska|Zajedničke vojske]] nosile su oznaku "carske i kraljevske" (njem. ''"kaiserlich und königlich", k.u.k.'') uz oznaku pokrajine iz koje dolaze.
* 16 zborova
* 49 pješačkih divizija - 76 pješačkih brigada - 14 brdskih brigada
* 8 konjaničkih divizija - 16 konjaničkih brigada
* 102 pješačke pukovnije (svaka četiri bojne) - 4 bh. pješačke pukovnije (svaka četiri bojne)
* 4 carske [[tirol]]ske lovačke pukovnije (''Tiroler Kaiserjäger'') (svaka četiri bojne)
* 32 lovačke bojne (''Feldjäger'')  - 1 bh. lovačka bojna (''Bosnisch-Hercegowinisches Feldjäger Bataillon'')
* 42 poljske topničke pukovnije (''Feldkanonen-Regimenter'') - 14 poljske pukovnije haubica (''Feldhaubitz-Regimenter'')
* 11 brdskih topničkih bitnica  (izvorno ''Reitende Artillerie Division'')  - 14 bitnica teških haubica (izvorno ''schwere Haubitz-Division'')
* 11 brdske topničke pukovnije (''Gebirgsartillerie Regimenter'')
* 6 pukovnije tvrđavskog topništva (''Festungsartillerie Regimenter'') - 8 nezavisnih bojni tvrđavskog topništva (''selbst. Festungsartillerie Bataillone'')
* 15 dragunskih pukovnija - 16 husarskih pukovnija - 11 ulanskih pukovnija
* 16 povoznih bojni
* 23 inženjerijskih bojni (''Sappeure/Pioniere'') - 1 bojna graditelja mostova (''Brücken Bataillon'') - 1 eljeznička pukovnija (''Eisenbahn-Regiment'') - 1 dojavna pukovnija (''Telegraphen-Regiment'')
[[Image:Tschapka k.k.Ulanen subaltern.jpg|mini|200px|Bojna kaciga (čapka) 2. domobranske ulanske pukovnije]]
=== C. i kr. domobranstvo ===
[[Image:Helm eines k.u.k. Dragoneroffiziers.jpg|thumb|Kaciga časnika k.u.k. draguna]]
Pukovnije austrijskog domobranstva nosile su oznaku "carske/kraljevske" (njem. ''"kaiserlich österreichisch/königlich böhmisch", k.k.''). Carsko i kraljevsko domobranstvo je bilo stajaća vojska Austrije, odgovorno za obranu [[Cislajtanija|Cislajtanije]].
* 35 domobranskih pješačkih pukovnija (''Landwehr Infanterie-Regimenter'') (svaka tri bojne) 
* 6 domobranskih pukovnija ulana 
* 8 domobranskih poljsko-topničkih bojni (''Feldkanonen'') - 8 domobranskih bojni poljskih haubica (''Feldhaubitz'')

Brdsko pješaštvo i konjaništvo:
* 2 domobranske brdske pješačke pukovnije (''Gebirgsinfanterie-Regimenter''), br. 4 i br. 27
* 3 pukovnije [[tirol]]skih zemaljskih strijelaca (''Tiroler Landesschützen Regimenter'') - od siječnja 1917. ''Kaiserschützen''; 3. pukovnija je imala četiri umjesto tri bojne
* 1 bojna konjičkih tirolskih zemaljskih strijelaca (''Reitende Tiroler Landesschützen'')
* 1 bojna konjičkih [[Dalmatinski zemaljski strijelci|dalmatinskih zemaljskih strijelaca]] (''Reitende Dalmatiner Landesschützen'')

=== Kr. ugarsko domobranstvo ===
[[Kraljevsko ugarsko domobranstvo]] je bilo stajaća vojska [[Kraljevina Ugarska|Kraljevine Ugarske]]. Pukovnije su nosile oznaku "kraljevske ugarske".

* 6 domobranskih (honvédskih) okružja (''Distrikte'')
* 2 domobranske pješačke divizije (''Infanterie Truppendivisionen'')
* 2 domobranske konjaničke divizije (''Kavallerie Truppendivisionen'')
* 4 domobranske pješačke brigade (''Infanteriebrigaden'') - 12 nezavisnih domobranskih pješačkih brigada
* 4 domobranske konjaničke brigade (''Kavalleriebrigaden'')
* 32 domobranske pješačke pukovnije (''Infanterie-Regimenter'')
* 10 domobranskih husarskih pukovnija (''Husaren-Regimenter'')
* 8 domobranskih poljsko-topničkih pukovnija (''Feldkanonen Regimenter'') - 1 bitnica domobranskog brdskog topništva (''Reitende Artillerie Abteilung'')

====Hrvatsko-slavonsko domobranstvo ====
[[Hrvatsko-slavonsko domobranstvo]] bilo je podređeno Zemaljskom ministarstvu domobranstva u [[Budimpešta|Budimpešti]]. Sastojalo se od jednog okružja.
*1 domobransko okružje
*1 domobranska pješačka divizija
*2 domobranske pješačke brigade
*4 domobranske pješačke pukovnije
*1 domobranska husarska pukovnija
*1 domobranska poljsko-topnička pukovnija

== Pučki ustanak ==
[[Pučki ustanak]] (njem. ''Landsturm'') sastojao se od ljudi starosti od 34 do 55 godina koji su pripadali domobranstvu. Pučki ustanak je sačinjavao 40 pukovnija sa 136 bojni u [[Cislajtanija|Cislajtaniji]] te 32 pukovnije s 97 bojni u [[Translajtanija|Translajtaniji]]. Iako je Pučki ustanak bio pričuvna sila namijenjena pružanju zamjene postrojbama na prvoj crti bojišnice, od njega je ustrojeno 20 [[brigada]] koje su se borile na prvoj crti do kraja rata s ostatkom vojske.

==Činovi==

{|class="wikitable"
|+Hrvatski nazivi prema c. i kr. vježbovniku, 1873.<ref>{{de}} Mr. Zvonko Orešković: [http://othes.univie.ac.at/8614/1/2010-01-15_8708134.pdf ''Die zeitgenössische Kroatische Militärterminologie und die Geschichte ihrer Entstehung Verfasser''] (Dissertation), [[Bečko sveučilište|Universität Wien]], Beč, 2010., str. 119-125.</ref>
|----- bgcolor="#FFFFFF"
! Pješaštvo
! Konjaništvo
! Topništvo
! Lovci
! Oznake činova
! Oznake činova - brdski lovci
|-
|----- bgcolor="#EEEEEE"
| colspan="6" align="center"| '''Vojnici'''
|-
|'''vojnik''' / '''domobran'''<br/>''Infanterist'' (njem.)<br/>''honvéd'' (mađ.)<br/> ||'''dragun'''/'''husar'''/'''ulan'''<br/>Dragoner/Hussar/Uhlan|| '''topnik'''<br/>Kanonier||'''lovac'''<br/>Jäger||[[File:Soldat der k.u.k Infanterie mit Lichtdrap Egalisierung.png|thumb|75px]]||
|-
|'''[[razvodnik]]'''<br/>Gefreiter<br />''őrvezető'' (mađ.)||'''razvodnik'''<br/>Gefreiter || Vormeister<br />''főtűzér'' || '''obhodnjevođa'''<br/>Patrouillenführer<br />''járőrvezető''||[[File:Gefreiter der k.u.k. Infanterie.png|thumb|75px]]||[[File:Patrouilleführer der k.k. Gebirgstruppe 1907-18.png|thumb|75px]]
|-
|----- bgcolor="#EEEEEE"
| colspan="6" align="center" | '''Dočasnici'''
|-
|'''[[desetnik]]'''<br />Korporal<br />''tizedes'' (mađ.)<br />|| '''desetnik'''<br />Korporal || '''upravljač topa'''<br/>Geschütz-Vormeister || '''podlovac'''<br/>Unterjäger||[[File:KorporalStahlgrün.PNG|thumb|70px]]||[[File:Unterjäger der k.k. Gebirgstruppe 1907-18.png|thumb|70px]]
|-
|'''[[vodnik]]'''<br />Zugsführer<br />''szakaszvezető'' (mađ.)<br/>|| '''vodnik'''<br />Zugsführer || '''vodnik'''<br />Zugsführer || '''vodnik'''<br />Zugsführer||[[File:K.u.k. Zugsführer Krapprote Egalisierung.png|thumb|75px]]||[[File:Zugsführer k.k. Gebirgstruppe 1907-18.png|thumb|75px]]
|-
|'''[[narednik]]'''<br/>Feldwebel<br />''őrmester'' (mađ.)|| '''stražmeštar'''<br/>Wachtmeister || '''ognjar'''<br/>Feuerwerker || '''nadlovac'''<br/>Oberjäger||[[File:K.u.k. Feldwebel.png|thumb|75px]]||[[File:Oberjäger k.k. Gebrigstruppe 1907-18.png|thumb|75px]]
|-
|'''kadet-narednik''' (od 1908. '''kadet''')<br/>Kadett-Feldwebel<br/>''kadétőrmester'' (mađ.)|| '''kadet-stražmeštar'''<br/>Kadett-Wachtmeister<br/>(Kadett) || '''kadet-ognjar'''<br/>Kadett-Feuerwerker<br/>(Kadett) || '''kadet-nadlovac'''<br/>Kadett-Oberjäger<br/>(Kadett||[[File:K.u.k. Kadett 1908-14.png|thumb|75px]]||[[File:Kadett k.k. Gebirgstruppe 1908-14.png|thumb|75px]]
|-
|rowspan="2" colspan="1" style="text-align: left;" |'''[[stožerni narednik]]''' <br />Stabs-Feldwebel<br />''törzsőrmester'' (mađ.) ||rowspan="2" colspan="1" style="text-align: left;" | '''stožerni stražmeštar'''<br />Stabs-Wachtmeister ||rowspan="2" colspan="1" style="text-align: left;" | '''stožerni ognjar'''<br />Stabs-Feuerwerker ||rowspan="2" colspan="1" style="text-align: left;" | '''stožerni nadlovac'''<br />Stabs-Oberjäger||[[File:K.u.k. Stabsfeldwebel 1913-14.png|thumb|75px|do 1914.]]||[[File:Stabsoberjäger k.k. Gebirgstruppe 1907-14.png|thumb|75px|do 1914.]]
|-
|[[File:K.u.k. Stabsfeldwebel 1914-18.png|thumb|75px|od 1914.]]||[[File:Stabsoberjäger k.k. Gebirgstruppe 1914-18.png|thumb|75px|od 1914.]]
|-
|'''[[časnički namjesnik]]''' (od lipnja 1915.)<br />Offiziersstellvertreter<br /> ''tiszthelyettes'' (mađ.)||'''časnički namjesnik'''<br />Offiziersstellvertreter ||'''časnički namjesnik'''<br />Offiziersstellvertreter || '''časnički namjesnik'''<br />Offiziersstellvertreter||[[File:K.u.k. Offiziersstellvertreter 1915-1918.png|thumb|75px]]||[[File:Offiziersstellvertreter k.k. Gebirgstruppe 1915-18.png|thumb|75px]]
|-
|----- bgcolor="#EEEEEE"
| colspan="6" align="center" | '''Časnici-aspiranti'''
|-
|'''kadet-časnički zamjenik''' (do 1908.)<br />Kadett-Offiziersstellvertreter <br />''hadapród-tiszthelyettes'' (mađ.)<br/>||'''kadet-časnički zamjenik'''<br />Kadett-Offiziersstellvertreter || '''kadet-časnički zamjenik'''<br />Kadett-Offiziersstellvertreter || '''kadet-časnički zamjenik'''<br />Kadett-Offiziersstellvertreter||rowspan="2" colspan="1" style="text-align: left;" |[[File:K.u.k. Fähnrich 1908-18.png|thumb|75px]]||rowspan="2" colspan="1" style="text-align: left;" |[[File:Fähnrich der k.k. Gebirgstruppe 1908-18.png|thumb|75px]]
|-
|'''[[zastavnik]]''' (od 1908. zamijenio prijašnji čin)<br />Fähnrich<br /> ''zászlós'' (mađ.)''|| '''zastavnik'''<br />Fähnrich || '''zastavnik'''<br />Fähnrich || '''zastavnik'''<br />Fähnrich
|-
|----- bgcolor="#EEEEEE"
| colspan="6" align="center" | '''Niži časnici'''
|-
|'''[[poručnik]]'''<br />Leutnant<br /> ''hadnagy'' (mađ.)|| '''poručnik'''<br />Leutnant || '''poručnik'''<br />Leutnant || '''poručnik'''<br />Leutnant||[[File:K.u.k. Leutnant orangegelbe Eaglisierung.png|thumb|75px]]||[[File:Leutnant k.k. Gebirgstruppe 1907-18.png|thumb|75px]]
|-
|'''[[natporučnik]]'''<br />Oberleutnant <br /> ''főhadnagy'' (mađ.)|| '''natporučnik'''<br />Oberleutnant || '''natporučnik'''<br />Oberleutnant || '''natporučnik'''<br />Oberleutnant||[[File:K.u.k. Oberleutnant der Infanterie.png|thumb|75px]]||[[File:Oberleutnant k.k. Gebirgstruppe1907-18.png|thumb|75px]]
|-
|----- bgcolor="#EEEEEE"
| colspan="6" align="center" | '''Satnici'''
|-
|'''[[satnik]]'''<br />Hauptmann<br /> ''százados'' (mađ.)|| Rittmeister || '''satnik'''<br />Hauptmann || '''satnik'''<br />Hauptmann||[[File:K.u.k. Hauptmann der Infanterie.png|thumb|75px]]||[[File:Hauptmann k.k. Gebirgstruppe 1907-18.png|thumb|70px]]
|-
|----- bgcolor="#EEEEEE"
| colspan="6" align="center" | '''Stožerni časnici'''
|-
|'''[[bojnik]]'''<br />Major<br /> ''őrnagy'' (mađ.)|| '''bojnik'''<br />Major || '''bojnik'''<br />Major || '''bojnik'''<br />Major||[[File:K.u.k. Major.png|thumb|75px]]||[[File:Major k.k. Gebirgstruppe 1907-18.png|thumb|75px]]
|-
|'''[[potpukovnik]]'''<br />Oberstleutnant<br /> ''alezredes'' (mađ.)|| '''potpukovnik'''<br />Oberstleutnant || '''potpukovnik'''<br />Oberstleutnant || '''potpukovnik'''<br />Oberstleutnant||[[File:K.u.k. Oberstleutnant.png|thumb|75px]]||[[File:Oberstleutnant k.k. Gebirgstruppe 1907-1918.png|thumb|75px]]
|-
|'''[[pukovnik]]'''<br />Oberst<br /> ''ezredes'' (mađ.)|| '''pukovnik'''<br />Oberst || '''pukovnik'''<br />Oberst || '''pukovnik'''<br />Oberst||[[File:K.u.k. Oberst RK VI.png|thumb|75px]]||[[File:Oberst k.k. Gebirgstruppe 1907-18.png|thumb|75px]]
|-
|----- bgcolor="#EEEEEE"
| colspan="5" align="center" | '''Generali'''
|-
| rowspan="1" colspan="4" style="text-align: center;" | '''[[general-bojnik]]'''<br />Generalmajor<br /> ''vezérőrnagy'' (mađ.)||[[File:K.u.k. Generalmajor.png|thumb|75px]]
|-
|'''[[podmaršal]]''' <br />Feldmarschalleutnant (FML)<br />''altábornagy'' (mađ.)||'''[[podmaršal]]''' <br />Feldmarschalleutnant (FML)||'''[[podmaršal]]''' <br />Feldmarschalleutnant (FML)||'''[[podmaršal]]''' <br />Feldmarschalleutnant (FML)||[[File:K.u.k._Feldmarschall-Lt_-1918.png|thumb|75px]]
|-
|'''[[general pješaštva]]'''<br />General der Infanterie (GdI)<br />''gyalogsági tábornok'' (mađ.)||'''[[general konjaništva]]'''<br />General der Kavallerie (GdK)<br/> ''lovassági tábornok''<br/>''' ||  '''[[general topništva]]'''<br />Feldzeugmeister (FZM)<br/> ''táborszernagy'' <br/>||/||[[File:K.u.k. General der Infanterie.png|thumb|75px]]
|-
|rowspan="1" colspan="4" style="text-align: center;" |'''general-pukovnik''' (od 1915.)<br />Generaloberst<br />''vezérezredes'' (mađ.)||
|-
|rowspan="1" colspan="4" style="text-align: center;" |'''[[feldmaršal]]'''<br />Feldmarschall (FM)<br />''tábornagy'' (mađ.)<br/>||
|}

== Odore i oprema ==
[[Datoteka:Austro-ugarske odore.jpg|250px|minijatura|desno|Austro-ugarske odore 1912.]]
Stare bijele odore su zamijenjene u drugoj polovici 19. stoljeća tamnomodrima, koje su kasnije zamijenjene tzv. štuka-sivima, korištenima i u početku Prvog svjetskog rata. U rujnu 1915. poljska siva je prihvaćena kao nova službena boja odore.

Vojnici u pješaštvu sve do početka 1915. nisu nosili kacige, već vunene/pamučne taborske kape. Taj se propust nastojalo što prije ispraviti pribavljanjem kaciga od [[Njemačko Carstvo|njemačke]] vojske, jer je broj poginulih vojnika sa strijelnim ranama glave bio prevelik.<ref name="vatro"/> Tijekom prvih mjeseci ratovanja na [[Drina|Drini]], smrtnost kod ozljeda glave iznosila je i 73,3%, s time da je veliki broj ranjenika umro do bolnice.<ref name="vatro">[http://hrcak.srce.hr/file/59101 Vijoleta Herman-Kaurić: Sjećanja dr. Vatroslava Florschütza sa ratištâ Prvoga svjetskoga rata, Society of German National Minority Yearbook, Vol.15 No.1 October 2008., str. 42.]</ref>

== Literatura ==
*{{Citiranje knjige
  | first=Rothenburg
  | last=G
  | title=The Army of Francis Joseph
  | at=
  | pages=
  | location=
  | publisher=West Lafayette: Purdue University Press.
  | year=1976. 
  | isbn=0911198415
  | url=
  | ref=refRothenburg
}} 
*[http://hrcak.srce.hr/12085 Tado Oršolić: Vojno-teritorijalna podjela i reorganizacija Austrougarske vojske 1867.–1890., Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, No.46. kolovoza 2004..]

== Izvori ==
{{izvori|2}}

== Vanjske poveznice ==
=== Sestrinski projekti ===
{{ WProjekti 
|commons        = 
|commonshr      = 
|commonscat     = Austro-Hungarian Army
|commonscathr   = Austro-ugarska vojska
|wikizvor       =
}}
=== Mrežna sjedišta ===
*[http://www.austro-hungarian-army.co.uk/index.htm Austro-Hungarian Land Forces 1848 – 1918 (Austro-ugarska kopnena vojska 1848. – 1918.)] {{Eng oznaka}}
*[http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/0552005/austro.asp www.hrvatski-vojnik.hr – Dinko Čutura: »Naoružanje Austro-ugarske«]
*[http://www.mlorenz.at/index.htm Österreich-Ungarns bewaffnete Macht 1900 – 1914 (Austro-ugarske oružane snage 1900. – 1914.)] {{deu oznaka}} {{Eng oznaka}}
*[http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/902002/pistolj.asp www.hrvatski-vojnik.hr – Velimir Savretić: »Povijest vojnog pištolja austrougarske vojske« (Pištolj Steyr M12)]
*[http://www.weltkriege.at/ www.weltkriege.at – Die Österreichisch-Ungarische Armee 1914 – 1918 (Austro-ugarska vojska 1914. – 1918.)] {{deu oznaka}}
*[http://www.oocities.org/veldes1/index.html www.oocities.org – Leadership of the Empire of Austria-Hungary during World War I (Vodstvo Austro-Ugarske tijekom Prvoga svjetskoga rata)] {{Eng oznaka}}
*[https://archive.org/details/militrschematis02austgoog Militär-Schematismus des österreichischen Kaiserthums (1866)] {{deu oznaka}}
*[https://www.oldphoto.info/ Antique Photography & Postcards of Austro-Hungarian army 1866-1918 ] {{Eng oznaka}}

{{Oružane snage Austro-Ugarske}}

[[Kategorija:Austro-ugarske vojne postrojbe u 1. svjetskom ratu]]