Vidi kôd stranice Australija

{{dz}}
{{Infookvir zemlja svijeta
|ime                         = Australija
|izvorno_ime                 = Commonwealth of Australia
|ime_genitiv                 = Australije
|eng_ime                     = AU
|zastava                     = Flag of Australia.svg
|grb                         = Coat of Arms of Australia.svg
|službeni_jezik              = (de jure) nema, (de facto) engleski
|glavni_grad                 = [[Canberra]]
|predstavnik_države_množina  = Kraljevi
|predstavnik_države          = Kraljica
|predstavnik_države_osoba    = [[Elizabeta II.]] <br /> [[Generalni guverner Australije|generalni guverner]] [[David Hurley]]
|predsjednik_vlade_osoba     = [[Scott Morrison]]
|površina_poredak            = 6
|površina                    = 7.686.850
|vode                        = 1
|stanovništvo_poredak        = 51
|stanovništvo                = 23.401.892<ref>{{Citiranje weba|url=http://quickstats.censusdata.abs.gov.au/census_services/getproduct/census/2016/quickstat/036|title=2016 Census|work=[[Australian Bureau of Statistics]]|accessdate=2019-02-03}}</ref>
|godina_popisa               = 2016
|gustoća_stanovništva        = 3,3
|neovisnost                  = Od [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]] [[1. siječnja]] [[1901.]]
|valuta                      = [[australski dolar]]
|stoti_dio_valute            = 100 centa
|vremenska_zona              = +8 do +10
|himna                       = [[Advance Australia Fair]]
|internetski_nastavak        = [[.au]]
|pozivni_broj                = +61
|komentar                    = 
| moto                        = ''nema (bivši:'' Advance Australia fair'')''
}}
'''Australija''' je [[država]] koja zauzima [[Australija (kontinent)|kontinent Australiju]], otok [[Tasmanija|Tasmaniju]] i brojne manje otoke u [[Indijski ocean|Indijskom]] i [[Tihi ocean|Tihom oceanu]]  na Zemljinoj [[južna polutka|južnoj polutki]]. Susjedne države su [[Indonezija]], [[Istočni Timor]] i [[Papua Nova Gvineja]] na sjeveru, [[Solomonski otoci]], [[Vanuatu]] i [[Nova Kaledonija]] na sjeveroistoku te [[Novi Zeland]] na jugoistoku.

Australski domoroci [[Aboridžini]] su nastanjivali kontinent najmanje 40 000 godina prije dolaska [[Europljani|Europljana]]. Nizozemci su otkrili Australiju 1606., a [[Velika Britanija]] ju je prisvojila 1770. Godine 1778. osnovana je kolonija [[Novi Južni Wales]] koja je isprva služila kao kažnjenička kolonija.<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.australia.gov.au/about-australia/australian-story/convicts-and-the-british-colonies|title=Convicts and the British colonies in Australia {{!}} australia.gov.au|last=Agency|first=Digital Transformation|website=www.australia.gov.au|language=English|accessdate=04. siječnja 2017.|archiveurl=https://web.archive.org/web/20160101181100/http://www.australia.gov.au/about-australia/australian-story/convicts-and-the-british-colonies|archivedate=1. siječnja 2016.}}</ref>

Šest australskih kolonija se [[1. siječnja]] [[1901.]] ujedinilo u federaciju i tako je stvoren Australski savez. Otada je Australija zadržala liberalnodemokratsko političko uređenje te je ostala dijelom [[Britanska zajednica naroda|Commonwealtha]]. Do danas je broj stanovnika narastao na gotovo 22 milijuna, a više od 60 % stanovništva je koncentrirano u obalnim gradovima od kojih su najveći [[Sydney]], [[Melbourne]], [[Brisbane]], [[Perth]] i [[Adelaide]]<ref>Australian Bureau of Statistics, Census data, 2011</ref>. Glavni grad je [[Canberra]], koja se nalazi u [[Teritorij australskog glavnog grada|Teritoriju australskoga glavnog grada]].

Australija je dvanaesto najveće gospodarstvo na svijetu, a zauzima visoko mjesto u mnogim istraživanjima kvalitete života kao što su indeks ljudskog razvoja, zdravstvena skrb, očekivani životni vijek, javno obrazovanje, gospodarske slobode i zaštita građanskih sloboda i političkih prava<ref>{{Cite news|url=http://www.abc.net.au/news/2012-10-09/australia-now-12th-largest-economy/4303140|title=Australia now world's 12th-largest economy|date=9. listopada 2009.|newspaper=ABC News|language=en-AU|access-date=4. siječnja 2017.}}</ref>.

== Zemljopisni položaj i smještaj ==
''Glavni članak: [[Zemljopis Australije]]''
[[Datoteka:Reliefmap of Australia.png|mini|lijevo|Karta reljefa Australije.]]

Australija se proteže od 10° do 45° južne geografske širine (računajući i [[Tasmanija|Tasmaniju]]) i 113° i 152° istočne geografske dužine. Čitavom svojom površinom nalazi se na južnoj zemljinoj polutci. Obuhvaća kopno Australiju i otok Tasmaniju te mnoge male otoke oko kopna. S tri strane Australiju okružuju velike površine [[Tihi ocean|Tihog]] (na istoku) i [[Indijski ocean|Indijskog oceana]] (na jugu i zapadu). Samo je na sjevernoj strani nizovima otoka donekle povezana sa [[Azija|Azijom]]. Zbog te prirodne izolacije, tj. udaljenosti od drugih kontinenata geografski položaj Australije se često karakterizira kao nepovoljan, međutim baš zbog toga su se u Australiji razvile posebne biljne i životinjske vrste. Duljina obale Australije zajedno sa svim otocima iznosi 36.735&nbsp;km. Površinom je malo manja od [[Brazil]]a i 136 puta veća od [[Hrvatska|Hrvatske]], a njena površina pokrivala bi 3/4 Europe.

==Zaštićena mjesta==

=== [[Svjetska baština]] ===

=== Nacionalni parkovi i rezervati prirode ===

== Politika ==

=== Zakonodavna vlast ===

=== Izvršna vlast===
Pogledaj: ''[[Dodatak:Predsjednici vlade Australije]]''
=== Sudbena vlast===

=== Visoki sud ===

== Upravna podjela==

Australija ima tri sloja državne uprave:

* Federalna vlada - koja ima ovlaštenja oko: carine, ubiranja poreza na promet i dohodak, prometa robe i financija, vanjskom politikom, te obranom zemlje, 
* Države i teritorije - koje se brinu o kaznenom zakonu, održavanju policije, bolnica, 
* Lokalna uprava - koje se brinu o cestama, bibiliotekama, odošenu smeća, i aplikacijama za izgradnju (više: [[Lokalna uprava u Australiji]])

Zbog ovog troslojnog državnog aprarata postoji mnogo duplikacije između službi i dužnosti; recimo sve države imaju ministarstva za obrazovanje kao i federalna vlada i zbog različitosti između nastavnih programa između država članica novac se bespotrebno troši na stvaranje programa i nastavnog materijala.

=== Države i teritoriji ===
''Glavni članak: [[Države i teritoriji Australije]]''

Država Australija sastoji se od šest saveznih država i tri teritorija. Države su: Queensland, Novi Južni Wales, Južna Australija, Victoria, Zapadna Australija i Tasmanija. Državni teritoriji su: Sjeverni teritorij, Teritorij glavnog grada Australije - Canberre i Jervis Bay teritorij.

=== Države ===
* {{ZD+X/J|JU AUS}} (SA) ([[Adelaide]])
* {{ZD+X/N|NJW}} (NSW) ([[Sydney]])
* {{ZD+X/Q|QUEE}} (QLD) ([[Brisbane]])
* {{ZD+X/T|TASM}} (TAS) ([[Hobart]])
* {{ZD+X/V|VICT}} (VIC) ([[Melbourne]])
* {{ZD+X/Z|Z AUS}} (WA) ([[Perth]])

=== Teritoriji na kopnu ===
* [[Datoteka:Flag of Australia.svg|border|23px]] [[Jervis Bay teritorij]]
* {{ZD+X/S|SJ TER}} (NT) ([[Darwin (grad)|Darwin]])
* {{ZD+X/T|TAGG}} (ACT) ([[Canberra]])

Od [[1926.]] postojala je [[Središnja Australija]], dok [[1931.]] nije spojena sa [[Sjeverni teritorij|Sjevernim teritorijem]].
{{Karta Australije|float=right}}

=== Vanjski teritoriji ===

* [[Datoteka:Flag of Australia.svg|25x15px]] [[Otoci Ashmore i Cartier]]
* [[Datoteka:Flag of Australia.svg|25x15px]] [[Australski antarktički teritorij]]
* [[Datoteka:Flag of Norfolk Island.svg|25x15px]] [[Otok Norfolk]]
* [[Datoteka:Flag of Christmas Island.svg|25x15px]] [[Božićni otok]]
* [[Datoteka:Flag of Australia.svg|25x15px]] [[Kokosovi otoci]]
* [[Datoteka:Flag of Australia.svg|25x15px]] [[Otoci Koraljnog mora]]
* [[Datoteka:Flag of Australia.svg|25x15px]] [[Otok Heard i otočje McDonald]]

== Stanovništvo ==
[[Datoteka:Australia Sex by Age 20130701.png|mini|desno|Populacijska karta Australije.]]
Australija je bila prvo naseljena od starosjedilaca (Aboridžina) koji su prema zadnjim arheološkim iskapanjima nastanili ovaj kontinent prije 40.000 godina. Oni su živjeli nomadskim životom, i živjeli su bez stalnih nastamba a poljoprivreda nije bila razvijena pa prema tome njihovi brojevi su bili veoma mali. Prema nekim procjenama vrijeme dolaska bijelih doseljenika 1788. bilo oko 300.000, a prema popisu iz 2006. ima ih 517.200, a mala manjina sačuvalo svoje jezike i svoje običaje. Oko 50 000 australskih državljana (0,25&nbsp;% od ukupnog stanovništva) govori nekim od aboridžinskih jezika kao materinskim, a najrasprostranjeniji su zapadni pustinjski (7 400) i arrernte (5 500). Velika većina danas živi na dnu društvene ljestvice, a najveći su problemi siromaštvo, nizak stupanj obrazovanja i slabo zdravstveno stanje (raširen alkoholizam). Australsko državljanstvo dobili su tek 1967. Još od 1930. Aboridžine se pokušavalo prvo [[Masakar Aboridžina u Tasmaniji|istrijebiti]], potom su se vršile nasilne integracije otimanjem djece, ili istjerivanja u rezervate. Kasniji pokušaji integracije u australsko društvo prošle su većinom neuspješno. Tek su se 1976. zakonom potvrdila prava starosjedilaca na zemlju i dio nekadašnjih plemenskih teritorija vratio pojedinim plemenima tek u kasnim 1990-tim gdje zemljište nije bilo iznajmljeno farmerima ili u privatnim rukama, tj. u rukama federalne vlade ili savezne države. No prilikom predaje zemlje aboridžini nisu postali vlasnici zemlje već njezini pazitelji, tako da nisu sposobni ostvariti svoju ekonomsku samostalnost.  Prema statistikama državnog zavoda, mnogi Aboridžini imaju partnere koji nisu Aboridžini, tako da su većina u miješanim brakovima (69&nbsp;% prema popisu iz 2001, 64&nbsp;% prema popisu iz 1996, 51&nbsp;% u  1991 i 46&nbsp;% u 1986.). Zbog nedostatka pisanih dokumenata, knjiga novina, a i slabe pismenosti, aboridžinski jezici nestaju i tako da će u skoro vrijeme ti jezici nestati, a s tim i njihova kultura. Prema nekim procjenama kada su Australiju kolonizirali Englezi bilo je oko 250 jezika, a sada ovaj broj se sveo na 20 <ref>http://nationalcongress.com.au/wp-content/uploads/2011/12/111214-CongressSubmissionLanguageIndigenousCommunities.pdf , str. 3</ref>, dok prema popisu stanovništva iz 2001. godine 11,1&nbsp;% ljudi starijih od pet godine aboriđžinskog podrijetla govori svojim jezicima, dok je taj broj pao na 9,2%, 2006. godine. Prema podatcima iz popisa stavnovništva iz 2011. ovaj broj se popravio na 12&nbsp;%<ref>http://www.abs.gov.au/websitedbs/d3310114.nsf/home/2011%20census%20fact%20sheet:+atsi</ref>. Pet vodećih aboridžinskih jezika su: kreol iz tjesnaca torres, [[arrernte]], [[djambarrpuyngu]], [[pitjantjatjara]] i [[warlpiri]].

=== Zemlja useljenika===
[[Datoteka:Australian Residents by Country of Birth 2016 Census.png|mini|desno|Karta pokazuje mjesto rođenja državljana Australije]]
Australija je, slično kao i [[SAD]], klasična zemlja useljavanja. Starosjedioce su doseljenici potisnuli u negostoljubivu unutrašnjost. Do kraja [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] bilo je 90&nbsp;% doseljenika iz [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velike Britanije]], poslije su do 1970. prevladavali useljenici iz Srednje i Istočne Europe, [[Italija|Italije]] i [[Grčka|Grčke]], koji su se zapošljavali prije svega u sve jačoj industriji. Od 1965. do 1975. doselilo se mnogo ljudi s Bliskoga istoka i iz [[Indija|Indije]], a kada je poslije 1973. napuštena politika "bijele Australije" počeli su prevladavati useljenici iz [[Oceanija|Oceanije]], [[Jugoistočna Azija|Jugoistočne Azije]] i [[Kina|Kine]]. Nakon 1945. ukupno se doselilo 4,75 milijuna ljudi. Godine 1996. bilo je 4,67 milijuna Australaca (26,1&nbsp;%) rođenih u inozemstvu, od toga 1,12 milijuna u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velikoj Britaniji]] (6,3&nbsp;%), 1,16 milijuna na europskom kontinentu (6,5&nbsp;%), 796.000 u [[Azija|Aziji]] i 291.000 na [[Novi Zeland|Novom Zelandu]].

Prema "Zakonu o useljavanju" (1986.), Australija je 1996. prihvatila 97.000 useljenika, a prednost imaju članovi obitelji već doseljenih, poduzetnici te oni deficitarnih zanimanja. 
Većinu stanovništva čine Europljani (93&nbsp;%), Azijci (5&nbsp;%) te [[Aboridžini]] (2&nbsp;%). U svakodnevnom životu većina stanovništva govori engleski (75&nbsp;%), zatim talijanski (367.000), kineski (324.000), grčki (259.000), arapski (162.000), vijetnamski (134.000), njemački (97.000), španjolski (87.000), makedonski (68.000), hrvatski (67.000), filipinske jezike (67.000), poljski (61.000).

Australija je u prosjeku najrjeđe naseljen kontinent (2,5 st./km<sup>2</sup>) i s vrlo nejednakomjernim rasporedom naseljenosti. Dvije trećine stanovništva živi na jugoistoku ([[Novi Južni Wales]], [[Victoria (Australija)|Victoria]] i [[Južna Australija]], preostali u gradovima na istočnoj obali [[Queensland]]a i u široj okolici [[Perth]]a na zapadu zemlje. Unutrašnjost je jako rijetko naseljena, s iznimkom rudarskih gradova i velikih stočarskih farmi. Prostrani pustinjski predjeli posve su nenaseljni. Australija je visoko urbanizirana zemlja, pa 86&nbsp;% stanovništva živi u gradovima. Veliki gradovi na jugoistoku su tradicionalni cilj većine useljenika, a u pet najvećih gradova živi 60&nbsp;% Australaca, većinom u prigradskim naseljima koja naglo rastu.

<!-- Before changing ANY population figures in this section, please ensure that you have provided appropriate citations to support the claim. --> 
{| class="wikitable sortable"
! bgcolor="#c0c0c0" | R.b.
! bgcolor="#c0c0c0" | Statistička podjela/Područje
! bgcolor="#c0c0c0" | Država/teritorij
! bgcolor="#c0c0c0" | lipanj 2009.<ref name="3218.0">{{citiranje www |izdavač=Australian Bureau of Statistics |naslov=3218.0 - Regional Population Growth, Australia, 2008-09  |url=http://www.abs.gov.au/AUSSTATS/abs@.nsf/DetailsPage/3218.02008-09?OpenDocument}}</ref>
! bgcolor="#c0c0c0" | lipanj 2010.<ref name=rpg2010>{{citiranje www|url=http://www.abs.gov.au/ausstats/abs@.nsf/Latestproducts/3218.0Main%20Features112009-10?opendocument&tabname=Summary&prodno=3218.0&issue=2009-10&num=&view=|naslov=3218.0 – Regional Population Growth, Australia, 2009–10|izdavač=[[Australian Bureau of Statistics]]|dan=31. ožujka 2011.|preuzeto=1. travnja 2011.}}</ref>
|-
| align=right | 1.
| '''[[Sydney]]''' 
| [[Novi Južni Wales]]
| align=right | 4,504.469
| align=right | 4,575.532
|-
| align=right | 2.
| '''[[Melbourne]]''' 
| [[Victoria (Australija)|Victoria]]
| align=right | 3,995,537<!-- Do not change this figure to 4,000,000. As indicated by the column heading, all figures in this column are the "June 2009 Estimated Resident Population" -->
| align=right | 4,077,036
|-
| align=right | 3.
| '''[[Brisbane]]''' 
| [[Queensland]]
| align=right | 2,004.262
| align=right | 2,043.185
|-
| align=right | 4.
| '''[[Perth, Zapadna Australija|Perth]]''' 
| [[Zapadna Australija]]
| align=right | 1,658.992
| align=right | 1,696.065
|-
| align=right | 5.
| '''[[Adelaide]]''' 
| [[Južna Australija]]
| align=right | 1,187.466
| align=right | 1,203.186
|-
| align=right | 6.
| [[Gold Coast, Queensland|Gold Coast]]-[[Tweed Heads, Novi Južni Wales|Tweed]]
| Queensland/Novi Južni Wales
| align=right | 577.977
| align=right | 591.473
|-
| align=right | 7.
| [[Newcastle, Novi Južni Wales|Newcastle]] 
|Novi Južni Wales
| align=right | 540.796 <!-- This figure refers to the area covered by the 5 LGAs that make up the Greater Newcastle area. The Newcastle, Novi Južni Wales article refers only to the area covered by the Newcastle and Lake Macquarie LGAs. There is no separate article for the Greater Newcastle area so the list of suburbs article will have to suffice. -->
| align=right | 546.788
|-
| align=right | 8.
| [[Canberra]]-[[Queanbeyan, Novi Južni Wales|Queanbeyan]] 
| [[Teritorij australskog glavnog grada]]/Novi Južni Wales
| align=right | 403.118
| align=right | 410.419
|-
| align=right | *
| '''''[[Canberra]]''' 
| Teritorij australskog glavnog grada<ref>Canberra is unique in having a Statistical District as well as a Statistical Division. The Statistical District is larger than the SD, and includes the neighbouring city of Queanbeyan in Novi Južni Wales in the population. Only the Statistical District is ranked here.</ref>
| align=right | ''351.868''
| align=right | ''358.600''
|-
| align=right | 9.
| [[Wollongong, Novi Južni Wales|Wollongong]]
| Novi Južni Wales
| align=right | 288.984
| align=right | 292.190
|-
| align=right | 10.
| [[Sunshine Coast, Queensland|Sunshine Coast]]
| Queensland
| align=right | 245.309
| align=right | 251.081
|-
| align=right | 11.
| Greater '''[[Hobart]]''' <!-- As the source specifcally states "Greater Hobart", do not change this to simply "Hobart" -->
| [[Tasmanija]]
| align=right | 212.019
| align=right | 214.705
|-
| align=right | 12.
| [[Geelong]]
| Victoria
| align=right | 175.803
| align=right | 178.650
|-
| align=right | 13.
| [[Townsville, Queensland|Townsville]] 
| Queensland
| align=right | 168.402
| align=right | 172.316
|-
| align=right | 14.
| [[Cairns, Queensland|Cairns]] 
| Queensland
| align=right | 147.118
| align=right | 150.920
|-
| align=right | 15.
| [[Toowoomba, Queensland|Toowoomba]] 
| Queensland
| align=right | 128.600
| align=right | 131.258
|-
| align=right | 16.
| '''[[Darwin, Sjeverni teritorij|Darwin]]'''
| [[Sjeverni teritorij]]
| align=right | 124.760
| align=right | 127.532
|-
| align=right | 17.
| [[Launceston, Tasmanija|Launceston]]
| Tasmanija
| align=right | 105.445
| align=right | 106.153
|-
| align=right | 18.
| [[Albury, Novi Južni Wales|Albury]]-[[Wodonga, Victoria|Wodonga]]
| Novi Južni Wales/Victoria
| align=right | 104.609
| align=right | 106.052
|-
| align=right | 19.
| [[Ballarat, Victoria|Ballarat]]
| Victoria
| align=right | 94.088
| align=right | 96.097
|-
| align=right | 20.
| [[Bendigo, Victoria|Bendigo]]
| Victoria
| align=right | 89.995
| align=right | 91.713
|-
| align=right | 21.
| [[Mandurah]]
| Zapadna Australija
| align=right | 83.032
| align=right | 85.814
|-
| align=right | 22.
| [[Mackay, Queensland|Mackay]]
| Queensland
| align=right | 83.680
| align=right | 85.700
|-
| align=right | 23.
| [[Burnie, tasmanija|Burnie]]-[[Devonport, tasmanija|Devonport]] 
| tasmanija
| align=right | 82.102
| align=right | 82.567
|-
| align=right | 24.
| [[Latrobe Valley|La Trobe Valley]] <ref>Includes [[Moe, Victoria|Moe]], [[Morwell, Victoria|Morwell]] and [[Traralgon, Victoria|Traralgon]]. The correct spelling of the region's name is "Latrobe Valley".</ref>
| Victoria
| align=right | 80.014
| align=right | 81.001
|-
| align=right | 25.
| [[Rockhampton, Queensland|Rockhampton]] 
| Queensland
| align=right | 77.017
| align=right | 77.878
|-
| align=right | 26.
| [[Bundaberg, Queensland|Bundaberg]] 
| Queensland
| align=right | 67.840
| align=right | 69.036
|-
| align=right | 27.
| [[Bunbury, Zapadna Australija|Bunbury]]
| Zapadna Australija
| align=right | 66.117
| align=right | 68.248
|-
| align=right | 28.
| [[Hervey Bay, Queensland|Hervey Bay]] 
| Queensland
| align=right | 58.902
| align=right | 60.807
|-
| align=right | 29.
| [[Wagga Wagga]] 
| Novi Južni Wales
| align=right | 58.046
| align=right | 58.610
|-
| align=right | 30.
| [[Coffs Harbour, Novi Južni Wales|Coffs Harbour]]
| Novi Južni Wales
| align=right | 52.517
| align=right | 53.401
|-
| align=right | 31.
| [[Gladstone, Queensland|Gladstone]]
| Queensland
| align=right | 50.538
| align=right | 51.158
|-
| align=right | 32.
| [[Mildura, Victoria|Mildura]]
| Victoria
| align=right | 50.042
| align=right | 50.522
|-
| align=right | 33.
| [[Shepparton, Victoria|Shepparton]]
| Victoria
| align=right | 48.926
| align=right | 49.859
|-
| align=right | 34.
| [[Tamworth, Novi Južni Wales|Tamworth]]
| Novi Južni Wales
| align=right | 46.695
| align=right | 47.595
|-
| align=right | 35.
| [[Port Macquarie, Novi Južni Wales|Port Macquarie]]
| Novi Južni Wales
| align=right | 43.561
| align=right | 44.313
|-
| align=right | 36.
| [[Orange, Novi Južni Wales|Orange]]
| Novi Južni Wales
| align=right | 38.685
| align=right | 39.329
|-
| align=right | 37.
| [[Dubbo]]
| Novi Južni Wales
| align=right | 37.491
| align=right | 38.037
|-
| align=right | 38.
| [[Geraldton]]
| Zapadna Australija
| align=right | 36.343
| align=right | 36.958
|-
| align=right | 39.
| [[Nowra, Novi Južni Wales|Nowra]]-[[Bomaderry, Novi Južni Wales|Bomaderry]]
| Novi Južni Wales
| align=right | 33.985
| align=right | 34.479
|-
| align=right | 40.
| [[Bathurst, Novi Južni Wales|Bathurst]]
| Novi Južni Wales
| align=right | 33.793
| align=right | 34.303
|-
| align=right | 41.
| [[Warrnambool, Victoria|Warrnambool]]
| Victoria
| align=right | 33.374
| align=right | 33.922
|-
| align=right | 42.
| [[Lismore, Novi Južni Wales|Lismore]]
| Novi Južni Wales
| align=right | 32.291
| align=right | 32.494
|-
| align=right | 43.
| [[Kalgoorlie, Zapadna Australija|Kalgoorlie]]/[[Boulder, Zapadna Australija|Boulder]]
| Zapadna Australija
| align=right | 32.150
| align=right | 32.390
|}
{{clear}}

=== Vjeroispovjest===

Prema vjerskoj pripadnosti najbrojniji su [[Protestantizam|protestanti]] (44&nbsp;%), prije svega pripadnici Australske anglikanske crkve (24&nbsp;%), Ujedinjene australske crkve (8&nbsp;%), prezbiterijanci (4&nbsp;%), [[baptisti]] i [[metodisti]]. Ostali su [[katolicizam|katolici]] (27&nbsp;%), [[Pravoslavlje|pravoslavci]] (3&nbsp;%), [[Muslimani (vjera)|muslimani]] (1&nbsp;%) i [[Budizam|budisti]] (1&nbsp;%).

=== Etničke grupe ===
{{Glavni|Etničke grupe Australije}}

== Promet ==

Značajnije morske luke za međunarodni promet su [[Adelaide]], [[Brisbane]], [[Cairns]], [[Darwin (grad)|Darwin]], [[Devonport]], [[Fremantle]], [[Geelong]], [[Hobart]], [[Launceston]], [[Mackay]], [[Melbourne]], [[Sydney]], [[Townsville]].

== Gospodarstvo ==

Zbog obilja prirodnih izvora bogatstava Australija je uživala visok životni standard još od [[19. stoljeće|devetnaestog stoljeća]].

Australija posljednjih godina ima jedno od najuspješnijih gospodarstava u svijetu. Odlikuje ga visok rast, nizak stupanj inflacije, [[ekonomija]] temeljena na niskim kamatnim stopama, pa se očituje živost kao nikad prije.

Sredinom [[1950-ih]] u Australiji je bilo 139 000 000 [[domaća ovca|ovaca]], od čega preko 100 000 000 rase merino, te oko 16 000 000 goveda. Djelovalo je 65 000 ovčarskih farma, a oko 60&nbsp;% svjetske proizvodnje vune ovaca rase merino davale su australske ovce. Oko 642 000 tona vune dobilo je australsko gospodarstvo u sezoni 1955./56., a za izvezenu vunu ostvarila je dobit od 338 000 000 funta, odnosno 43&nbsp;% ukupnog prihoda od izvoza. Prvih 38 ovaca rase merino doveo je u Australiju s južnoafričkog [[Rt dobre nade|Rta dobre nade]] kapetan John McArthur [[1796.]] godine.

Dingoi su godišnje klali oko 500 000 ovaca i nanosili štetu od više od 2 000 000 funti godišnje, pa ih je samo u Queenslandu tijekom dva desetljeća ustrijeljeno 240 000. Stoga se [[1957.]] godine pristupilo izgradnji žičanog zida visokog 183&nbsp;cm, koji je koštao državu i uzgajivače ovaca 500 000 funti. Nadgledanje i održavanje te žičane ograde protiv dingoa uzimalo je 60 000 funti godišnje.<ref>Put oko svijeta, Novinarsko izdavačko poduzeće, Zagreb 1961., str. 409–412.</ref>

== Prirodni okoliš ==
Australija obiluje različitim biljnim i životinjskim vrstama kojih nema nigdje drugdje u svijetu. 
Australske biljke i životinje su se razvile u odvojenosti od drugih dijelova svijeta. Kada se prahistorijski kontinent [[Gondvana]] odvojio prije otprilike 160 milijuna godina, Australija se spojila s [[Antarktika|Antarktikom]] i zaplovila prema [[Južni pol|Južnom polu]] gdje su ledenjaci stvorili barijeru između ovog i ostalih kopnenih dijelova.

Tijekom proteklih 45 milijuna godina Australija se počela sve više odmicati od [[Antarktika]] i kretati prema [[ekvator]]u, te je postajala sve toplija i suša. Prije oko 35 milijuna godina, u hladno i vlažno doba tercijara nastale su guste šume eukaliptusa.

Današnji australski eukaliptus čini više od polovice ukupne količine šuma eukaliptusa u svijetu. 
Australski [[tobolčari]] imaju drugačiju strukturu kromosoma od svih drugih sisavaca u svijetu. Za njih je karakteristično da svoje mladunce doje u tobolcu.

[[Datoteka:Kangur.rudy.drs.jpg|mini|200px|[[Klokani]], jedan od simbola Australije]]
Poput eukaliptusa, tobolčari su se na različite načine prilagodili ekološkim uvjetima Australije. Prvi [[tobolčari]], [[klokani]], su se pojavili prije oko 15 milijuna godina. Postoje znatne razlike u njihovoj veličini i načinu prilagodbe. Tropski [[klokani]] žive na granama drveća dok se većina svojom izdržljivošću i snagom prilagodila uvjetima života u suhom grmlju.

Globalnim zatopljenjem došlo je do otapanja [[glaciologija|ledenjaka]], ocean se počeo podizati na sadašnju razinu i došlo je do odvajanja Nove Gvineje i [[Tasmanija|Tasmanije]]. Ravnu obalu su prekrile kolonije koralja stvarajući [[Veliki koraljni greben]] u [[Queensland]]u.

Još uvijek se u divljini može naći velik broj prethistorijskih biljaka. Veliko drveće “antarktičke” paprati uglavnom raste u vlažnim, sjenovitim usjecima južnih grebena. Cycad palme se u slojevima uzdižu do srebrnkastih eukaliptusa duž jugozapadne obale. Rijetki ostaci starih stijena iz ranijih geoloških razdoblja mogu se pronaći u nekim malim, ali posebnim staništima poput napuštenih kanjona.
U posljednjih 200 godina poljoprivreda je uništila brojna prirodna staništa, a pošasti poput lisica i [[zečevi|zečeva]] uzrokovale su izumiranje nekih endemskih vrsta. Australija se danas na temelju znanstvenih činjenica i postojećih zakonskih odredbi uspješno bori s ovim problemima. 
Australci brinu o svom jedinstvenom okolišu.

== Povijest ==
{{glavni|Povijest Australije}}
''Vidi i: [[Istraživanje Australije]]
=== Povijest domorodaca (Aboridžina) ===
{{glavni|Domorodački narodi Australije}}

Riječ "aboridžin" znači "od početka", a Aboridžini i vjeruju da se u Australiji nalaze od početka vremena. Smatra se da su u dalekoj prošlosti preko [[Indonezija|Indonezijskog]] otočja došli iz [[Azija|Azije]]. Višestoljetna izoliranost uvjetovala je da su australski domoroci imali zaseban razvojni put te sačuvali kulturu [[kameno doba|kamenog doba]]. Aboridžini imaju osobine ljudske prarase i uspoređuju se s europskim pračovjekom. [[Koža]] im je tamno smeđa, a imaju bujnu kosu i bradu. Hrane se prikupljenim plodovima, korijenjem i sitnim životinjama, a bave se i ribolovom. Oružje su im [[Koplje]] i [[bumerang]] – neobično drvo za bacanje koje se u letu, ako pogriješi cilj, vraća u ruku bacaća.Poznat je njihov narodni instrument diggeri-doo; drveni rog velikih proporcija. Nemaju odjeće.

Među domorocima razvijeno je više jezika pa se međusobno ne razumiju. Vjeruju u nevidljivi svijet duhova. Dolaskom Europljana potisnuti su u suhu unutrašnjost i na sjever, u rezervate gdje se zbog nepovoljnih uvjeta života njihov broj smanjivao. Uzroci gotovo potpunog uništenja bili su sukobi s došljacima, [[alkohol]] i zarazne bolesti, te opijum što je došao s prvim [[Kinezi]]ma. Početkom [[20. stoljeće|20. stoljeća]] gospodarski razvijena Australija mijenja odnos prema domorocima, zapošljavajući ih na farmama ili u kućanstvima bijelaca. Od [[1967.]] godine postali su ravnopravni građani, vraća im se tek dio oduzete zemlje tokom 1990-tih. Australska vlada mnogo ulaže u očuvanje njihove [[Kultura|kulture]] i [[Tradicija|tradicije]], kroz državne medije: televizija i radio.

[[Datoteka:Zastava_Aboridžina.PNG|mini|200px|Zastava Aboridžina]]
Aboridžini su izradili i vlastitu zastavu koja je kombinacija tri boje:crna je simbol naroda Aboridžina, crvena je simbol zemlje, a žuta je simbol [[Sunce|Sunca]].

=== Britanska kolonizacija ===
U starom i srednjem vijeku za Australiju se u Europi nije znalo, ali se pretpostavljalo da u južnim morima postoji kopno koje bi "održavalo ravnotežu" između kopna i mora na Zemlji. Njega su srednjovjekovni geografi nazivali "Nepoznata južna zemlja" (''Terra australis incognita''). Otuda ime Australija koje se javlja prvi put u XVI. stoljeću. Nesumnjivo je da su u nju prije Europljana dolazili Indonežani. Do sjevernih obala prvi su od Europljana doprli [[Portugal]]ci i [[Španjolska|Španjolci]]. Portugalac [[Luis Váez de Torres]] je oko 1588. godine prošao kroz morski prolaz između otoka Nove Gvineje i poluotoka York, danas zvan Torresov prolaz. S većim istraživanjima obala Australije započeli su od 1605. do 1606. [[Nizozemska|Nizozemci]] čiji je moreplovac [[Abel Tasman|Abel Janssen Tasman]], oplovljavajući je sa sjevera, zapada i juga, dospio na otok za koji je smatrao da je "''Terra Incognita''". Taj je otok po njemu dobio ime [[Tasmanija]].

Nizozemci se, imajući u posjedu bogata indonežanska otočja, nisu osobito zanimali za ekonomsko iskorištavanje relativno neplodne i gotovo bezvodne Australije. Tek ju je britanski moreplovac [[James Cook]] podrobnije istražio. Zadatak njegove ekspedicije bio je da se otkrije putanja planete Venere. Vršio je istraživanja od 1768. do 1789., a godinu dana po završetku te ekspedicije poginuo je na [[Havaji]]ma od strane domorodaca. Cook i njegova flota uplovili su [[24. travnja]] [[1770.]] u Botany Bay (Zaljev bilja), mjesto budućeg grada [[Sydney]]a i time je otkrivena istočna obala Australije. Iste godine Cook je Australiju proglasio [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanskim]] kolonijalnim posjedom.
[[Datoteka:Flinders_View_of_Port_Jackson_taken_from_South_Head.jpg|mini|300px|Port Jackson, kako su ga vidjeli prvi doseljenici]]
Australija je isprva služila kao zemlja za progon britanskih kažnjenika. [[26. siječnja]] [[1788.]] u [[Botany Bay]] uplovljava flota od 11 brodova pod zapovjedništvom Arthura Phillipa (290 mornara i redarstvenika, 770 kažnjenika, među kojima 197 žena), a ubrzo uspostavlja i prvo stalno naselje Europljana, Port Jackson, danas grad Sydney, nešto sjevernije od mjesta Cookovog sidrišta. Računa se da je u prvih 80 godina u Australiju bilo dopremljeno oko 170.000 kažnjenika. Kažnjenici su stvorili temelje suvremene Australije, krčili su šume, gradili ceste, dopremali europske biljke (pšenicu, kukuruz i dr.) i životinje (ovce, goveda, konje).

Krajem 18. stoljeća i početkom 19. u Australiju se doseljavaju kolonisti iz Europe, posebice iz [[Velika Britanija|Velike Britanije]]. Sve do sredine 19. stoljeća useljavanje je bilo sporo, ali sve veći porast ekonomske aktivnosti u Australiji i gospodarske krize u Europi koje su mnoge radnike ostavljale bez posla doprinijeli su bržem naseljavanju zemlje. Transport zatvorenika u Australiju ukinut je 1840. Pronalazak [[zlato|zlata]] u današnjoj saveznoj državi [[Victoria (Australija)|Victorija]] potaknuo je veliku imigraciju slobodnih kolonista u Australiju. U doba zlatne groznice od 1850. do 1860. broj stanovnika  povećao se sa 437.000 na 1.146.000. Mnogi lovci na sreću nisu našli zlato, ali su ostali u Australiji i pretvorili se u [[rudar]]e, ovčare, ratare.

Brzom naseljavanju zemlje doprinijelo je i osnivanje stočarskih farmi ovaca koje su davale visokokvalitetnu vunu engleskoj tekstilnoj industriji. Tijekom 19. stoljeća britanska kolonijalna vlast proširila se na cijeli kontinent. U to vrijeme formiraju se mnoge samoupravne kolonije koje su kasnije postale savezne države ili teritoriji. U oba svjetska rata Australija je ratovala na strani Velike Britanije, odnosno saveznika. Prirodna izolacija pokazala je i svoje pozitivne utjecaje – australsko kopno bilo je uglavnom pošteđeno ratnih djelovanja, iako su Japanci [[1942.]] bombardirali [[Darwin (grad)|Darwin]] na sjeveru zemlje. Australske su se trupe borile protiv Japana na azijskom kopnu i Pacifiku, te protiv Njemačke i Italije u Europi i sjevernoj Africi.

==Poveznice==
* [[Canberra]]
* [[Britanska zajednica naroda]]
* [[Povijest Australije]]
* [[Domorodački narodi Australije]]

==Izvori==
<div class="references-small" style="-moz-column-count:2; column-count:2;">
{{izvori}}
</div>

{{commons|Australia}}
{{Države i teritoriji Australije}}
{{Commonwealth}}
{{Oceanija}}

[[Kategorija:Australija| ]]