Vidi kôd stranice Augsburg

{{Njemački grad
|ime= Augsburg
|izvorno ime= Augschburg
|slika=Augsburg_-_Markt.jpg
|slika grba= Augsburg wappen.svg
|slika karte=
|geslo=
|pokrajina= [[Datoteka:Flag of Bavaria (lozengy).svg|20px|Zastava Bavarske]] [[Bavarska]]
|upravno područje= [[Švapska (Bavarska)|Bavarska Švapska]]
|okrug=[[Augsburg (okrug)|Augsburg]]
|stanovništvo= 292.851
|godina popisa= [[31. prosinca]] [[2017.]]
|izvor popisa= <ref>[https://en.wikipedia.org/wiki/Bayerisches_Landesamt_f%C3%BCr_Statistik_und_Datenverarbeitung Fortschreibung des Bevölkerungsstandes] Bayerisches Landesamt für Statistik und Datenverarbeitung {{de}} Pristupljeno 20. srpnja 2019.</ref>
|gustoća stanovništva= 2.000
|površina= 146,84
|visina= 446-561
|širina-stupnjevi= 48
|širina-minute= 22
|širina-oznaka= N
|dužina-stupnjevi= 10
|dužina-minute= 54
|dužina-oznaka= E
|poštanski broj= 86150–86199
|pozivni broj= 0821
|registarska oznaka= <tt>A</tt>
|gradonačelnik= Kurt Gribl ([[CSU]])
|stranica= [http://www.augsburg.de/ augsburg.de]
}}
'''Augsburg''' ([[bavarski]] i [[Švapski jezik|švapski]]: ''Augschburg'') grad je u [[Njemačka|Njemačkoj]] na jugozapadu [[Njemačke savezne pokrajine|savezne države]] [[Bavarska|Bavarske]] i sjedište vlade upravnog područja [[Schwaben]].

Ovaj je [[Sveučilište|sveučilišni]] grad nakon [[Trier]]a drugi najstariji grad [[Njemačka|Njemačke]]. Sa 295.895 stanovnika, Augsburg je nakon [[München]]a i [[Nürnberg]]a treći bavarski grad po veličini. Današnji naziv grada potječe od [[Rimsko Carstvo|rimskog naselja]] ''[[Augusta Vindelicorum]]'', koje je kao vojni logor osnovao [[Dodatak:Popis rimskih careva|rimski car]] [[August]] [[15. pr. Kr.|15. godine pr. Kr.]] 
{{Široka slika|Augsburg, Panorama vom Gaskessel aus.jpg|2000px|<center>Panorama Augsburga sa ''Gaskessela''.|40%|left}}
Augsburg je jedini [[Njemačka|njemački]] grad s vlastitim zakonski izglasanim blagdanom („Augsburški dan mira” ili ''Friedenfest'') koji se slavi dana [[8. kolovoza]].
[[Datoteka:Augsburg Orthophoto.jpg|mini|lijevo|<center>Satelitski snimak Augsburga na rijeci Lech 2012. god.]]
==Zemljopisne odlike==

Augsburg se nalazi na jugozapadu države, 60&nbsp;km zapadno od glavnog grada Bavarske, [[München]]a, te 120&nbsp;km jugozapadno od [[Nürnberg]]a i 160&nbsp;km istočno od glavnog grada savezne države [[Baden-Württemberg]], [[Stuttgart]]a.

Grad je izgrađen na [[Lech (rijeka)|rijeci Lech]] koja se spušta od [[Tirol]]a 150&nbsp;km na jugozapad i ulijeva se u [[Dunav]] 40&nbsp;km sjevernije od grada. Povijesno središte grada nalazi se neposredno prije ušća njegove pritoke [[Wertach]] u Lech. Njegov najstariji dio nalazi se na sjevernom kraju visoravni.

Grad Augsburg je dio [[Augsburg (okrug)|okruga Augsburg]] i nalazi se istočno od okruga [[Aichach-Friedberg]] i sjeverno od okruga [[Dunav-Ries]].

Općine koje graniče s Augsburgom, u smjeru kazaljke na satu počevši od sjevera, su: [[Rehling]], [[Affing]], [[Friedberg]], [[Kissing]], [[Mering]], [[Merching]] u okrugu Aichach-Friedberg i [[Königsbrunn]], [[Bobingen]], [[Gessertshausen]], [[Diedorf]], [[Stadtbergen]], [[Neusäß]] i [[Gersthofen]] u okrugu Augsburg.

== Povijest ==
Današnji naziv grada potiče od imena [[rimsko Carstvo|rimskog]] naselja ''[[Augusatarina Vindelicoruma]]'', koje je kao vojni logor osnovao [[Tiberije]] [[15. pr. Kr.]] godine, po odredbi tadašnjeg [[Dodatak:Popis rimskih careva|rimskog cara]], [[August|Augusta Oktavijana]], njegovog očuha. U vrijeme [[Rimsko carstvo|Rimskog carstva]] više od 10.000 ljudi živjelo je u Augsburgu<ref>Lothar Bakker, ''[https://www.wissner.com/stadtlexikon-augsburg/aufsaetze-zur-stadtgeschichte/siedlungsgeschichte-und-archaeologie-in-augusta-vindelicum-augsburg Povijest naselja i arheologija u Augusta Vindelicum / Augsburg]'', Gradski rječnik Augsburga {{de}} Pristupljeno 20. srpnja 2019.</ref>.

Grad su uništili [[Huni]] u 5. st., [[Karlo Veliki]] u 8. st., [[Welf IV.]], vojvoda [[Bavarska|Bavarske]], u 12. st. Svaki put grad se uspješniji pozdizao iz ruševina.
[[Datoteka:Nuremberg_chronicles_-_Augusta_vendilicorum.png|mini|lijevo|300px|<center>Augsburg u Schedelschenovoj svjetskoj kronici, 1493.]]
[[Datoteka:Augsburg1550.jpg|mini|<center>Tržnica Perlach 1550. s tornjem Perlach u pozadini.]]
Augsburg je postao [[Sveto Rimsko Carstvo|slobodni carski grad]] 9. ožujka [[1276.]], što je zadržao do 1803. god. Zahvaljujući strateškom položaju na trgovačkim putovima prema Italiji, postao je centar trgovine i proizvodnje [[tkanina]]. God. 1500. Augsburg je s populacijom od oko 30.000 ljudi nakon [[Köln]]a i [[Prag]]a bio jedan od najvećih gradova Svetog Rimskog Carstva. U gradu su veliku moć stekle obitelji [[Fuger]] i [[Welser]]. Obitelj Fuger je podigla jedan dio grada i namijenila ga za život siromašnih građana [[1516.]] god., naselje ''[[Fuggerei]]'' i danas postoji i drži se za najstarije postojeće socijalno naselje na svijetu.
[[Datoteka:Herrengasse,_Fuggerei,_Augsburg.jpg|mini|<center>Ulica u naselju ''[[Fuggerei]]'']]
Augsburgov vrhunac dogodio se tijekom 15. i 16. stoljeća zahvaljujući bankovnim i metalnim tvrtkama trgovačkih obitelji Fugger i Welser, koje su imale gotovo potpuni monopol nad svojim industrijama. Bogatstvo Augsburga privuklo je umjetnike koji su tražili pokrovitelje i brzo je grad postao kreativno središte za poznate slikare, kipare i glazbenike i npr. rodno mjesto slikara obitelji [[Hans Holbein mlađi|Holbein]].

Potpisivanjem [[Augsburški mir|Augsburškog mira]] u gradu [[25. rujna]] [[1555.]], [[Karlo V.]] i snage protestantskog [[Schmalkaldski savez|Schmalkaldskog saveza]] su okončali nasilja između [[Luterani|luterana]] i katolika u [[Njemačka|Njemačkoj]] i izjednačili prava katolika i luterana. Od tada je mješovito katoličko-protestantsko gradsko vijeće vladalo gradom s većinskim protestantskim stanovništvom. Do [[Tridesetogodišnji rat|Tridesetogodišnjeg rata]] (1618.-1648.), održavan je vjerski mir. Car [[Ferdinand II., car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinand II.]] je 1629. objavio [[Restitucijski edikt]], prema kojemu su gradsku vlast preuzeli isključivo katolici. Ovo stanje je trajalo do travnja 1632., kada je švedska armija kralja [[Gustav II. Adolf|Gustava Adolfa]] zauzela Augsburg bez otpora. Katolička vojska je potom opsjedala grad 1634.–1635., pri čemu su tisuće ljudi umrli od gladi i hladnoće.
Ovi tragični događaji, uz otkrića Amerike i razvoja prekooceanske trgovine, doprinijeli su smanjenju značaja Augsburga. Ipak je ostao kulturno središte, a njegova inačica [[rokoko]]a je postala toliko rasprostranjena da je ovaj stil diljem Njemačke postao poznat kao „Augsburški stil”. U gradu je rođen i [[Leopold Mozart]] 1719. god.
[[Datoteka:Stockdale_1800_-_Augsburg.jpeg|mini|lijevo|<center>Karta Augsburga iz 1800. god.]]
Kada je 1806. god. ukinuto Sveto rimsko carstvo, grad je postao dio [[Kraljevina Bavarska|Kraljevine Bavarske]]. U [[19. stoljeće|19. st.]], Augsburg je dobio na značaju razvojem industrije pamučnih i vunenih tkanina, strojogradnje, industrije acetilena, papira, kože i zlatarstva. Od 1907. godine, gradonačelnik je dobio naziv ''Oberbürgermeister'', jer je Augsburg dosegnuo brojku od 100.000 stanovnika.
[[Datoteka:April 1967 - Augsburg - St. Maria Cathedral - panoramio.jpg|mini|<center>Katedrala sv. Marije u travnju 1967. god.]]
Povijesno gledano, Augsburg je zbog svog strateškog položaja bio vojno važan grad. Tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], jedan pod-logor [[Sabirni logor Dachau|Sabirnog logora Dachau]] nalazio se izvan Augsburga, opskrbljujući s oko 1.300 prisilnih radnika lokalnu vojnu industriju, posebno vojno zrakoplovnu tvrtku [[Messerschmitt]] AG sa sjedištem u Augsburgu<ref>Wolfgang Sofsky i William Templer, ''The Order of Terror: The Concentration Camp'', Princeton University Press, 1999., str. 183. {{ISBN|0-691-00685-7}}</ref>. Kada je 28. travnja 1945. američka vojska zauzela Augsburg, on je bio teško bombardiran i jako oštećen grad.

Tijekom [[hladni rat|hladnog rata]] bivša ''Wehrmacht Kaserne'' postala je tri glavne američke vojarne u Augsburgu: Reese, Sheridan i FLAK, sve do 1998. god.

Sveučilište u gradu je osnovano tek 1970. god., izgrađeno na nekadašnjem aerodromu na jugu grada, a kampus koji se nalazi u njemu (''Univiertel'') izgrađen je paralelno s novim dijelom grada.

Na [[Božić]], [[25. prosinca]] [[2016.]] godine, evakuirano je 54.000 stanovnika Augsburga, nakon što je 20. prosinca otkrivena britanska bomba iz Drugog svjetskog rata u okrugu ''Jakobervorstadt''. To je bila najveća evakuacija u Njemačkoj od završetka rata. Nakon što je bomba deaktivirana, stanovnici su se mogli vratiti svojim domovima<ref>[https://www.welt.de/newsticker/dpa_nt/infoline_nt/brennpunkte_nt/article160587321/Augsburger-kehren-in-ihre-Wohnungen-zurueck.html Augsburger kehren in ihre Wohnungen zurück]  " , [[Die Welt]], 26. prosinca 2016. {{de}} Pristupljeno 20. srpnja 2019.</ref>.

==Znamenitosti==
{{UNESCO-svjetska baština
|ime mjesta = Augsburški sustav vodoopskrbe
|slika = Wassert%C3%BCrme_am_Roten_Tor,_links_St._Ulrich_-_Fotograf_Reinhard_Paland.jpg
|godina = [[2019.]] <small>(43. zasjedanje)</small>
|vrst baštine = Kulturno dobro
|mjerilo = ii, iv
|ugroženost = -
|poveznica = [http://whc.unesco.org/en/list/1580 1580]
|država = {{ZD+X/N|NJE}} 
}}
Povijesne građevine Augsburga za [[Vodoopskrba|vodoopskrbu]] grada pitkom vodom od 15. do početka 20. stoljeća upisane su na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]] 6. srpnja 2019. godine<ref>[http://whc.unesco.org/en/news/2004/ Seven more cultural sites added to UNESCO’s World Heritage List] 6. srpnja 2019. {{eng oznaka}} Pristupljeno 20. srpnja 2019.</ref>. One obuhvaćaju mrežu [[Kanal (građevina)|kanala]], [[Vodotoranj|vodotornjeva]] iz 15. do 17. stoljeća, u kojima su bili [[Crpna stanica|crpni strojevi]], vodom hlađene dvorane, sustav od tri monumentalne [[fontana|fontane]] i [[hidroelektrana|hidroelektrane]] koje i danas daju obnovljivu energiju. Tehnološke inovacije koje je proizveo ovaj sustav upravljanja vodama pomogle su uspostaviti Augsburg kao pionira u [[Vodogradnja|hidrotehničkom inženjerstvu]].

Ostale važne znamenitosti Augsburga kronološki poredane su:
* [[Augsburška katedrala]], osnovana u 9. stoljeću
* ''Perlachturm'', 70 m visok zvonik izgrađen 989. god.
* Crkva sv. Ane iz 1321. god.
* ''[[Fuggerei]]'', najstarije društveno stambeno naselje na svijetu, naseljeno od 1523. godine
* ''Fuggerhäuser'', obnovljene renesansne kućne kuće bankarske obitelji Fugger iz 16. st.
* Dvojna opatija Sv. Ulriha i Sv. Afra; jedna crkva je rimokatolička, druga luteranska, a dvojnost je rezultat Augsburškog mira zaključenog 1555. između katolika i protestanata
* Biskupska rezidencija, sagrađena oko 1750. kako bi zamijenila stariju biskupsku palaču; danas upravno sjedište [[Švapska|Švabije]]
* ''[[Schaezlerpalais]]'', [[rokoko]] dvorac iz 1765., sada muzej umjetnosti
* ''Mozart Haus Augsburg'' gdje je rođen skladateljov otac, Leopold Mozart, i Amadeus Mozart ga je nekoliko puta posjetio.
* ''Bahnpark Augsburg''; dom 29 povijesnih lokomotiva, kovačnica, povijesna kuća
* Augsburška sinagoga, jedna od rijetkih njemačkih sinagoga koja je preživjela rat, sada je lijepo obnovljena i otvorena, a unutar nje je židovski muzej

<gallery>
Slika:Innenstadt - St. Ulrich-Dom, Augsburg, Germany - panoramio (6).jpg|<center>[[Augsburška katedrala]]
Slika:Augsburg_-_st_ulrich_u_afra.jpg|<center>Opatija Sv. Ulriha i Sv. Afra
Slika:Augsburg_Fuggerhaeuser_Stadtpalast.jpg|<center>Fuggerova gradska palača (''Fuggerhäuser'')
Slika:2011-02-26_Augsburg_010_Rathaus,_Goldener_Saal_(5482024955).jpg|<center>Zlatna dvorana gradske vijećnice iz 18. st.
Slika:Augsburg_Synagoge.jpg|<center>Augsburška sinagoga
</gallery>

==Uprava==
[[Datoteka:Karte_Augsburg_%E2%80%93_Planungsr%C3%A4ume_und_Stadtbezirke.png|mini|320px|<center>Okruzi i četvrti Augsburga.]]
Od 1938. godine Augsburg je podijeljen u 17 urbanih okruga (''Planungsräume''), koji su sami podijeljeni u 42 općinska okruga (''Stadtbezirk''); kako je prikazano na slici desno:

==Gospodarstvo==

Od razvoja tekstilne industrije na kraju 18. stoljeća, Augsburg je bio industrijski grad. Danas, jedan od glavnih poslodavaca je grupa [[MAN SE]]. Augsburg je također bio važno središte zrakoplovne gradnje, tvrtka [[Messerschmitt]] imala je nekoliko tvornica u gradu, koje su danas sjedište tvrtke ''Premium Aerotec'', podružnice [[Airbus]]a.

==Promet==

Grad ima mrežu [[tramvaj]]a, koja trenutno ima 5 linija (planirana je šesta). Grad je središte mreže regionalnih vlakova koji služe bavarskoj Švabiji; također je dobro povezan željezničkim linijama ([[InterCity]] i [[InterCity-Express]]) koje povezuju [[München]] i [[Stuttgart]]. [[TGV]] Pariz-München povezuje francusku prijestolnicu za nešto više od pet sati. Autoput ''Bundesautobahn 8'', također na osi München-Stuttgart, glavni je put do grada.
Augsburg ima i zračnu luku, [[Zračna luka Augsburg]] ([[Dodatak:Popis zračnih luka po IATA kodu: A|IATA koda]]: AGB).

==Stanovništvo==
[[Datoteka:Einwohnerentwicklung_von_Augsburg.svg|mini|320px|<center>Razvoj stanovništva Augsburga od 1400. do 2017. godine.]]
S industrijalizacijom u 19. stoljeću, Augsburg je doživio snažan rast stanovništva. Godine 1806. u gradu je živjelo oko 26.000 ljudi, da bi 1895. godine bilo od 80.000 do 85.000 stanovnika. Tijekom Drugog svjetskog rata grad je izgubio oko 20% svog stanovništva (38.958 ljudi), tako da je u Augsburgu 1945. godine živjelo 146.000 ljudi. Prijeratnu razinu broja stanovnika Augsburg je dosegnuo pet godina kasnije, između ostalog i zbog velikog broja njemačkih izbjeglica iz srednje i istočne Europe.

Prema popisu iz 2017. godine, broj stanovnika grada Augsburga je bio 295.895 osoba<ref name=popis/>, što ga čini trećim po veličini u Bavarskoj i 23. u Njemačkoj. Udio stranaca je bio oko 4,53%, od kojih i 4.123 [[Hrvat]]a<ref name=popis>[http://www.augsburg.de/fileadmin/user_upload/buergerservice_rathaus/rathaus/statisiken_und_geodaten/statistiken/strukturatlas/strukturdaten_nach_stadtbezirken_aktuell.pdf Strukturdaten nach Stadtbezirk] 31.12.2017. {{de}} Pristupljeno 20. srpnja 2019.</ref>

{| align="center" border="0" cellspacing="2" cellpadding="5" style="border:1px solid #AAAAAA;"
|-bgcolor="#AAAAFF"
|+ style="font-weight: bold; font-size: 1.1em; margin-bottom: 0.5em"| Povijesni razvoj 
 stanovništva Augsburga:
|-bgcolor="#eeeeff"
! [[1635.]] !! [[1806.]] !! [[1871.]] !! [[1900.]] !! [[1950.]] !! [[1990.]] !! [[2000.]] !! [[2010.]] !! [[2017.]]
|- bgcolor="#f7f9ff"
| align=center| 16.432
| align=center| 26.200
| align=center| 51.220
| align=center| 89.109
| align=center| 185.183
| align=center| 256.877
| align=center| 254.982
| align=center| 264.708
| align=center| 295.895<ref name=popis/>
|}

==Poznate osobe==

* [[Bertolt Brecht]], njemački književnik
* [[Jakob Fugger]], bankar i osnivač prvog naselja sa socijalnim stanovima [[Fuggerei]] ([[1519.]])
* [[Hans Holbein mlađi]], slikar
* [[Leopold Mozart]], njemačko-austrijski skladatelj
* [[Carl Christian Franz Radefeld]], kartograf

==Gradovi prijatelji==

{|
|-
| valign="top" |
* {{ZD|J|JAP}} [[Amagasaki]], [[Japan]], od [[1959.]]
* {{ZD|F|FRA}} [[Bourges]], [[Francuska]], od [[1967.]]
* {{ZD|S|SAD}} [[Dayton, Ohio]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], od [[1964.]]
* {{ZD|Š|ŠKO}} [[Inverness]], [[Škotska]], od [[1956.]]  
||
* {{ZD|K|KIN}} [[Jinan]] ([[Shandong]]), [[Kina]], od [[2004.]] 
* {{ZD|Č|ČEŠ}} [[Liberec]], [[Češka]], od [[2001.]]
* {{ZD|J|JAP}} [[Nagahama]], [[Japan]], od [[1959.]]
|}

==Izvori==
{{izvori}}

==Vanjske poveznice==
* [http://www.augsburg.de Službena stranica] {{de icon}} {{eng oznaka}}
* [http://www.regio-augsburg.de  Turistička zajednica Augsburga] {{de icon}} {{eng oznaka}} {{jap icon}} {{it icon}} {{fra oznaka}}
* [http://www.uni-augsburg.de  Sveučilište u Augsburgu] {{de icon}} {{eng oznaka}}
===Ostali projekti===
{{WProjekti
|commonscat=Augsburg
|commonscathr=Augsburg
}}

{{Bavarska}}
{{Svjetska baština u Njemačkoj}}

[[Kategorija:Gradovi u Njemačkoj]]
[[Kategorija:Bavarska]]
[[Kategorija:Švapska]]