Vidi kôd stranice Ante Gotovina

{{NPOV/popraviti}}<!-- pretjerano navijački -->

{{Infookvir vojna osoba
|ime            = Ante Gotovina
|slika          = Ante Gotovina 8191298012 8eb251e95c.jpg
|opis           = Ante Gotovina 
|veličina       = 300px
|datum rođenja  = [[12. listopada]] [[1955.]]
|mjesto rođenja = [[Tkon]], [[Zadar]], [[Hrvatska]]
|datum smrti    =
|mjesto smrti   =
|nacionalnost   = [[Hrvati|Hrvat]]
|puno ime       = 
|nadimak        =
|supruga        = Dunja Zloić Gotovina
|suprug         = 
|titule         = 
|knjige         = 
|služba         = 1973. - 1978. [[Legija stranaca]]<br>[[1991.]] – [[2000.]] [[Hrvatska vojska]]
|čin            = [[Datoteka:Caporal-chef.png|30px]] caporal-chef<ref name=net>Dočasnički čin Legije stranaca. Dodjeljuje se u pješaštvu. Vojnik koji dobije ovaj čin ne može dobivati više činove. Časnički činovi dodjeljuju se samo francuskim vojnicima. U sustavu činova hrvatske vojske ovaj čin je najbliži [[Razvodnik|glavnom razvodniku]] (http://www.vojska.net/hrv/zivotopis/g/gotovina/ante/), ili [[skupnik|skupniku]]. Čin [[narednik]]a u francuskoj vojsci je sergent d'état-major </ref> (Legija stranaca)<br>[[Datoteka:General pukovnik.jpg|30px]] [[General pukovnik]] (HV)
|ratovi         = [[Domovinski rat]]
|bitke          = [[Operacija Maslenica]]<br>[[Operacija Ljeto '95.]]<br>[[Operacija Oluja]]<br>[[Operacija Maestral]]
|vojska         = {{ZD|F|FRA}} [[Legija stranaca]]<br>{{ZD|H|HRV}} [[Hrvatska vojska]]
|rod            = 
|jedinice       = 
|zapovijedao    = [[HVO]] [[Livno]]<br>[[Zborno područje Split]]
|odlikovanja    = [[Slika:Ribbon of an Order of Duke Domagoj.png|20px]] [[Red kneza Domagoja s ogrlicom|Red kneza Domagoja]]<br>[[Slika:Ribbon of an Order of Nikola Šubić Zrinski.png|20px]] [[Red Nikole Šubića Zrinskog]]<br>[[Slika:Ribbon of an Order of Ban Jelačić.png|20px]] [[Red bana Jelačića]]<br>[[Slika:Ribbon of an Order of the Croatian Trefoil.png|20px]] [[Red hrvatskog trolista]]<br>[[Slika:Ribbon of an Order of the Croatian Cross.png|20px]] [[Red hrvatskog križa]]<br>[[Slika:Ribbon of a Grand Order of King Petar Krešimir IV.png|20px]] [[Velered kralja Petra Krešimira IV.]]
}}
'''Ante Gotovina''' ([[Tkon]]<ref>Odgovor [[Suradnik:Roberta F.|Roberti F.]] putem e-maila odgovorne osobe sa službenih stranica Ante Gotovine</ref> na otoku [[Pašman]]u,<ref name="Optuznica_ICTY_2001">{{citiranje www |url=http://www.icty.org/x/cases/gotovina_old/ind/en/got-ii010608e.htm |naslov=Indictment against Ante Gotovina, Case No: IT-01-45-I |izdavač=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia |dan=21. svibnja 2001. |preuzeto=14. lipnja 2010. |jezik=engleski }}</ref> [[12. listopada]] [[1955.]]), umirovljeni [[Činovi Hrvatske vojske|general]] [[Hrvatska vojska|Hrvatske vojske]]. 

Nakon što je - kao jedan od najistaknutijih zapovjednika iz Domovinskog rata - otpušten iz vojne službe 2000. godine zbog navodnog miješanja u politiku,<ref>[http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20000930/novosti.htm "Mesić umirovio sedam generala"], "Slobodna Dalmacija", 30. rujna 2000.</ref><ref>[http://www.vecernji.hr/hrvatska/skup-u-povodu-24-godisnjice-tigrova-pretvorila-se-u-predizborno-natjecanje-971533 "Koga podržavaju umirovljeni generali: Krstičević u pratnji Grabar-Kitarović, Domazet s Kujundžićem"], Velinka Buljan za "Večernji list", 5. studenog 2014. (uz članak, integralni tekst apela sedmorice generala i admirala iz 2000. godine)</ref> na [[Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije|Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije]] u Haagu se 2001. godine podiže optužnica protiv njega, te generala [[Ivan Čermak|Ivana Čermaka]] i [[Mladen Markač|Mladena Markača]], zbog navodnog zločinačkog poduhvata da [[Operacija Oluja|Operacijom Oluja]] - kojom je 1995. godine slomljena [[Republika Srpska Krajina|srpska paradržava u Hrvatskoj]]. Ante Gotovina je u pritvoru proveo 7 godina, a presudom Haaškog suda iz 2012. godine su on i preostala dvojica generala proglašeni nevinima za navodni zločin kojega je prema optužnici bio naredio [[Franjo Tuđman]], tadašnji [[Predsjednik Republike Hrvatske]].

Odmah nakon donošenja oslobađajuće presude 2012. godine, [[Predsjednik Republike Hrvatske]] [[Ivo Josipović]] primio je generala Gotovinu, Čermaka i Markača, te potpisnike [[s:Otvoreno pismo dvanaestorice hrvatskih ratnih zapovjednika hrvatskoj javnosti|apela protiv kriminalizacije Domovinskog rata iz 2000. godine]] koje je raniji Predsjednik RH [[Stjepan Mesić]] bio prijevremeno umirovio zbog "miješanja u politiku".<ref>[http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/196110/Default.aspx "Josipović: Znači li, Mesiću, da ni Gotovinu nisam trebao primiti?!"] Ivica Marković za "Slobodnu Dalmaciju", 8. prosinca 2012.</ref>

Nakon oslobođenja iz pritvora u Haagu, postaje poslovni čovjek i bavi se uzgojem tuna.<ref>[http://www.vecernji.hr/hrvatska/general-ante-gotovina-posjetio-albaniju-915764 "Gotovina u Albaniji s ministrom poljoprivrede o suradnji u uzgoju tuna"], Davor Ivanković za "Večernji list", 17. siječnja 2014.</ref> Odlukom Predsjednice RH [[Kolinda Grabar-Kitarović|Kolinde Grabar Kitarović]] iz svibnja 2015. god. imenovan je članom Vijeća za domovinsku sigurnost Predsjednice RH.<ref>[http://www.telegram.hr/politika-kriminal/predsjednica-osnovala-vijece-za-domovinsku-sigurnost-u-njemu-i-gotovina-i-markac/ "Predsjednica osnovala Vijeće za domovinsku sigurnost, u njemu Gotovina, Markač, Domazet…"] HINA (kod Telegram.hr) 15. svibnja 2015.</ref>

== Životopis ==
Gotovinin otac Milan bio je dalmatinski ribar. Gotovinina majka Ana izgubila je život 4. ožujka 1959., štiteći djecu od eksplozije mine kojom se u blizini kuće lomio kamen. Obitelj se iz Pašmana preselila u [[Pakoštane]], a brigu o djeci preuzela je teta Marija Miočev.<ref name="vojska">http://www.vojska.net/hrv/zivotopis/g/gotovina/ante/</ref> U dobi od 17 godina postaje pripadnik [[Legija stranaca|francuske Legije stranaca]].  Služio je u 2. padobranskoj pukovniji.<ref name="vojska" /> Sudjelovao je u vojnim operacijama u [[Čad]]u. Nakon petogodišnjeg staža u francuskoj vojsci stekao francusko državljanstvo.  

Nakon prestanka službe u Legiji stranaca ostaje povezan s francuskim obavještajnim službama<ref>[http://www.jutarnji.hr/jean-lucat---gotovina-je-bio-francuski-tajni-agent-/268713/ "Jean Lucat: 'Gotovina je bio francuski tajni agent'"], "Jutarnji list", 17. rujna 2007.</ref>, te obučava u [[Gvatemala|Gvatemali]] pripadnike paravojnih postrojbi koji su se borili u građanskom ratu. Djelovao je i u drugim državama Južne Amerike. 1983. godine zadesila ga je teška tropska bolest nedaleko od rijeke Montagua (Guatemala), a ono što mu je spasilo život bilo je žvakanje listova koke.<ref name="Vecernji list">[http://www.vecernji.hr/biografije/ante-gotovina-184 Ante Gotovina, Biografije, Večernji list] (pristupljeno 17. travnja 2014.)</ref>

1991. god. se pridružuje obrani Republike Hrvatske, te se ističe ispunjavanjem brojnih složenih zadaća: ubraja se u nekolicinu najistaknutijih vojnih zapovjednika u [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]]. Nastojeći dokazati da je sam vrh hrvatske države odgovoran za genocid nad Srbima, koji da je navodno skrivila braneći teritorijalnu cjelovitost RH u [[Operacija Oluja|Operaciji Oluja]] 1995., tužiteljstvo Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije podiglo je 2000. godine optužnicu protiv generala Ante Gotovine, Mladena Markača i Ivana Čermaka. Nakon vrlo opsežnog i kompliciranog suđenja u kojem je nepravomoćno bio usuđen na 24 godine zatvora, sva trojica su 2012. godine oslobođena svih optužbi: sud je utvrdio da Hrvatska 1995. godine nije počinila nikakav genocid.

Tijekom boravka u [[Kolumbija|Kolumbiji]] rođena mu je 1985. god. kćer Ximena, iz braka s novinarkom Ximenom Dalel. Ta najstarija Gotovinina kćerka živi danas u [[Bogotá|Bogoti]], prijestolnici Kolumbije. Godine 1995. mu se rodila kćer Ana, iz veze s hrvatskom novinarkom Vesnom Karuzom, iste godine oženio se Dunjom Zloić, pukovnicom HV i tajnicom tadašnjeg ministra obrane RH Gojka [[Gojko Šušak|Šuška]]. Iz braka s Dunjom Zloić ima sina Antu, rođenog 1997. godine.

Tijekom 7-godišnjeg pritvora u Haagu bavio se slikarstvom.<ref>[http://www.jutarnji.hr/crkvi-stigao-blazeni-merz--rad-generala-ante-gotovine-/359922/ "Crkvi stigao blaženi Merz, rad generala Ante Gotovine"], Inoslav Bešker za "Jutarnji list", 19. studeni 2009.</ref>

== Uloga u Domovinskom ratu ==
[[Datoteka:Oluja 1995 27.jpg|mini|300px|Generali [[Ivan Korade]], [[Rahim Ademi]], Ante Gotovina i ministar obrane [[Gojko Šušak]] s predsjednikom [[Franjo Tuđman|Franjom Tuđmanom]] na [[Kninska tvrđava|Kninskoj tvrđavi]] nakon operacije Oluje.]]
Stupivši u kontakt s hrvatskim iseljenicima u [[Argentina|Argentini]], Gotovina (koji je u međuvremenu izgubio svaki kontakt s domovinom) doznaje za proglašenje hrvatske samostalnosti te se vraća u Hrvatsku u lipnju [[1991.]], odmah stupivši u [[Zbor narodne garde]]. 

Sudjeluje u teškim borbama u [[Zapadna Slavonija|Zapadnoj Slavoniji]] ([[Novska]], [[Nova Gradiška]]) u sastavu [[1. gardijska brigada|1. gardijske brigade]], prvo kao branitelj, a zatim kao zapovjednik. Nakon ranjavanja i oporavka, nakratko pukovnik Gotovina odlazi za zapovjednika [[Obrana Livna|HVO Livno]]. 

Od [[1992.]] do [[1996.]] kao brigadir obnaša dužnost zapovjednika Zbornog područja [[Split]], a nakon toga je glavni inspektor obrane. Ante Gotovina je dao veliki doprinos u ustrojavanju dočasničkog obučnog središta u Šepurinama pokraj [[Zadar|Zadra]]. 

Brzo je vojno napredovao, te je u činu [[brigadir|brigadira]] u bio jednim (uz [[Janko Bobetko|Janka Bobetka]] i [[Ante Roso|Antu Rosu]]) od glavnih zapovjednika u [[Operacija Maslenica|operaciji Maslenica]] 1993. godine, a kao [[general]] organizira i vodi više ključnih vojnih operacija 1994. i 1995.: obranu [[Livno|Livna]] i [[Tomislavgrad]]a od postrojbi [[Ratko Mladić|Mladićeve]] [[Vojska Republike Srpske|Vojske RS]], dugotrajni puzeći rat u kojem je tijekom desetak mjeseci lomljena srpska obrana u [[Livanjsko polje|Livanjskom polju]], obroncima [[Dinara|Dinare]] i [[Šator (planina)|Šatora]], osvajanje [[Glamoč]]a i [[Bosansko Grahovo|Bosanskog Grahova]], te opkoljavanje [[Knin]]a što je stvorilo preduvjete za brzo i uspješno izvršenje [[Operacija Oluja|operacije Oluja]]. Nakon toga, Gotovina je u drugoj polovici [[1995.]] glavni zapovjednik združenih snaga [[HV]] i [[HVO]] u [[Operacija Maestral|operaciji Maestral]], kada je potpuno razbijena vojska bosanskih Srba, a hrvatske snage su došle na udaljenost 23 kilometra od [[Banja Luka|Banje Luke]].

== Optužnica, uhićenje i suđenje ==
[[Datoteka:Gotovina-HV.jpg|200px|minijatura|lijevo|Ante Gotovina u odori [[HV]]-a]]
Odmah nakon [[Operacija Oluja|Oluje]] Haški sud je započeo istragu o zločinima počinjenima za vrijeme i nakon ratnih operacija. Tužilaštvo se, između ostalog, zainteresiralo i za Antu Gotovinu od kojeg je [[1998.]] godine zatražilo službeni iskaz. Međutim, iako je Gotovina bio spreman na razgovor, hrvatski politički vrh mu to nije bio odobrio. Razlog zbog kojeg Gotovina, pa ni jedan drugi časnik osim generala Čermaka, nije razgovarao sa haaškim istražiteljima je odluka Vlade RH da se ide u pravni spor oko nadležnosti Haaga nad vojno redarstvenim operacijama Bljesak i Oluja. Dok je trajao taj spor, nije bilo potrebe da ijedan hrvatski časnik razgovara s njima.

Promjenom vlasti u siječnju [[2000.]], dolazi do antagoniziranja novouspostavljene šesteročlane koalicije i novoga predsjednika [[Stjepan Mesić|Mesića]] s jedne strane, te poražene stranke [[HDZ]]-a i određenog broja najviših hrvatskih časnika, napose onih koji nisu imali simpatija za vlast liberalne provenijencije. Zbog [[:s:Otvoreno pismo dvanaestorice hrvatskih ratnih zapovjednika hrvatskoj javnosti|otvorenoga pisma nekolicine hrvatskih najviših časnika]] u kojemu je oštro kritizirana politika nove vlasti, a kojeg je A. Gotovina supotpisao,<ref>[http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20000929/novosti.htm Slobodna Dalmacija] Ne sudite Domovinskom ratu, 29. rujna 2000.</ref> tadašnji predsjednik RH [[Stjepan Mesić]] prisilno ga je umirovio [[29. rujna]] [[2000.]] godine zajedno s još šest visokih časnika Hrvatske vojske.<ref>[http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20000930/novosti.htm Slobodna Dalmacija] Mesić umirovio sedam generala, 30. rujna 2000.</ref>

Glasine koje su kolale neko vrijeme pokazale su se istinitima: [[Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije|Međunarodni sud za ratne zločine na području bivše Jugoslavije u Haagu]] podigao je [[2001.]] optužnicu protiv Ante Gotovine<ref name="Optuznica_ICTY_2001"/> (kasnije donekle izmijenjena)<ref name="Optuznica_ICTY_2004">{{citiranje www |url=http://www.icty.org/x/cases/gotovina_old/ind/en/got-ai040224e.htm |naslov=Amended Indictment against Ante Gotovina, Case No. IT-01-45 |izdavač=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia |dan=19. veljače 2004. |preuzeto=14. lipnja 2010. |jezik=engleski}}</ref> optužujući ga za planiranje etničkoga čišćenja i ratne zločine, u sklopu ''zločinačkog poduhvata'' kojem je na čelu bio tadašnji Predsjednik RH [[Franjo Tuđman]]. Gotovina je odbio primiti optužnicu te je od podizanja optužnice do uhićenja bio u bijegu na nepoznatom prebivalištu. Obje su hrvatske koalicijske vlasti, i ona predvođena [[SDP]]-om (2000.-2004.), i ona predvođena [[HDZ]]-om (2004.-2011.), priznavajući legitimitet Haaškoga suda, pozivali Gotovinu da se preda. U međuvremenu, glavna haaška tužiteljica [[Carla del Ponte]] je u više navrata optuživala državni vrh RH da namjerno skriva (ili podupire skrivanje) Ante Gotovine i sufinancira njegov bijeg. [[Carla del Ponte]] je optuživala je i katoličko svećenstvo u Hrvatskoj i BiH da ga skriva u svojim samostanima. Tražila je od Vatikana da zbog tog kazni svećenstvo, što je Sveta Stolica odbila. Carla del Ponte je zbog tog kritizirala i samog papu Benedikta XVI.<ref>http://ljubuski.net/5969-wikileaks-carla-del-ponte-kritizirala-papu-jer-stiti-hercegovacke-franjevce</ref><ref>http://www.index.hr/vijesti/clanak/carla-del-ponte-se-naljutila-na-vatikan-gotovina-moze-papi-a-ja-ne-mogu/549556.aspx</ref> Joaquin Navarro-Valls , glasnogovornik Svete Stolice, izjavio je da je nadbiskup Giovanni Lajolo , ministar vanjskih poslova Vatikana, odbio pomoći jer mu Carla del Ponte nije pružila nijedan dokaz za svoje tvrdnje.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.ezilon.com/information/article_10014.shtml |accessdate=7. prosinca 2012.|title=Arhivirana kopija |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110430161507/http://www.ezilon.com/information/article_10014.shtml |archivedate=30. travnja 2011.}}</ref> Vodstvo Katoličke crkve u Hrvatskoj se razljutilo na tvrdnje Carle del Ponte. 

Francuski bivši obavještajac Philippe Rondott tvrdi 2007. godine da je Gotovinu od progona 2000.- ih godina pa do uhićenja na Kanarskim otocima skrivala francuska vojna tajna služba DGSE, uz znanje najvišeg vrha francuske države.<ref>[http://arhiva.nacional.hr/clanak/103458/gotovinu-skrivala-francuska-vojna-tajna-sluzba-dgse "Gotovinu skrivala francuska vojna tajna služba DGSE]", za "Nacional" br. 799, 8. ožujka 2011.</ref> 

Nakon višegodišnjeg skrivanja Gotovina je uhićen na [[Kanari|Kanarskim otocima]] ([[Španjolska]]) [[7. prosinca]] [[2005.]]<ref>{{citiranje www |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/4510122.stm |naslov=Croatian fugitive general seized |izdavač=BBC News |dan=8. prosinca 2005. |preuzeto=14. lipnja 2010. |jezik=engleski }}</ref> Nekoliko dana prije samoga uhićenja, stigao je na [[Tenerife]] u pratnji australskog Hrvata Joze Grgića 'Jablana'. Kada su se navečer spustili u restoran hotela Bitácora u kojem je general tih dana prebivao, u 21:10 prišlo im je 8 službenika španjolske policije i uhitilo ih. Grgić je nakon nekoliko sati pušten, a Gotovina je prebačen u španjolski zatvor Soto del Real, 40-ak km od Madrida.

Za prijavu u hotelu Bitácora koristio je putovnicu na ime Kristijan Horvat za kojega se već navodno znalo kako je jedan od njegovih lažnih identiteta, te je upravo ta činjenica bila ključna za generalovo uhićenje. Gotovina je u trenutku uhićenja uza se imao 12.000 € gotovine.

Dio medija je uhićenje Ante Gotovine - kojemu teška krivnja uopće nije bila dokazana, nego će se 7 godina kasnije dokazati suprotno - popratio vrlo zluradim komentarima: prepoznavali su neki krugovi to uhićenje kao dio procesa "[[Detuđmanizacija|detuđmanizacije]]" koji je navodno bio potreban Hrvatskoj. Čak se u medijima prenosilo neprovjerene tvrdnje da je Ante Gotovina u prošlosti bio u Francuskoj tobože "višestruko osuđeni kriminalac", "gangster" koji je navodno "pljačkao draguljarnice, otimao ljude i iznuđivao novac pod prijetnjom ubojstva".<ref>[http://www.jutarnji.hr/kraj-mita-/232959/ "Kraj mita?"], Davor Butković za "Jutarnji list", 25. kolovoza 2007.</ref> Pojedini pisci i spikeri koristili su još tijekom optužbe i lova (do danas nekažnjeno) izraz "ratni zločinac" i "ratni zločini", ne rabivši atribut osumnjičenika i navodnosti. Za uhićenje Gotovine, francuski ministar Philippe Douste Blazy izjavio je to "dobra vijest za Balkan i europski kontinent", glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheffer da je to "dobra vijest za svijet", a hrvatski mediji ovako: Jutarnji list popratio je naslovima ''Najbolja vijest za Republiku Hrvatsku'', ''Nećemo dopustiti ulične nemire'' (intervju sa Sanaderom), Vjesnik ''Vjerodostojnost nema alternative'' i ''Akcijski plan završen, obveze ostaju'', Novi list ''Sanader nije izdajnik, a ni Gotovina nije svetac''.<ref>[[Nenad Piskač]]: Haaški Božići. [[Hrvatsko slovo]], petak, 21. prosinca 2007., str. 5</ref>

Gotovina je [[9. prosinca]] prebačen u [[UN]]-ov zatvor u Scheveningenu ([[Nizozemska]]), gdje je smješten i čekao početak suđenja.

[[11. ožujka]] [[2008.]] godine na Haškom sudu počelo je  suđenje Anti Gotovini, [[Mladen Markač|Mladenu Markaču]] i [[Ivan Čermak|Ivanu Čermaku]]. Na svojim prvim pojavljivanjima pred Haškim sudom izjasnili su se da se ne osjećaju krivima.

[[Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije|Haški sud]] je nepravomoćnom odlukom u prvostupanjskom procesu [[15. travnja]] [[2011.]] proglasio krivim Antu Gotovinu kao sudionika udruženog zločinačkog pothvata, kriv je za djela progona, deportacije, pljačke, razaranja, ubojstva, nečovječna djela i okrutno postupanje, a sud ga je oslobodio odgovornosti za prisilno premještanje. Određena mu je kazna od 24 godine zatvora.<ref>http://www.icty.org/x/cases/gotovina/cis/en/cis_gotovina_al_en.pdf</ref>

Dana [[16. studenog]] [[2012.]] general Gotovina je drugostupanjskom (pravomoćnom) presudom oslobođen svih optužbi i pušten na slobodu.

== Politika Europske unije ==
Gotovinin bijeg je često bio predmet političkog spora jer je njegovo neizručenje Sudu tumačeno kao nesuradnja Hrvatske s Haaškim sudom i predstavljalo prepreku za pregovore Hrvatske oko ulaska u EU.

Opća predodžba Gotovininog uhićenja bila je da se smatralo kako je [[Europska unija]] uvjetovala političko-ekonomsku integraciju Hrvatske u EU uhićenjem generala. Od Hrvatske se tražila pozitivna ocjena od strane tadašnje glavne tužiteljice [[Carla del Ponte|Carle del Ponte]] o punoj suradnji sa Haškim sudom.<ref>http://www.caausa.org/vijesti/GOTOVINA%20NE%20MORA%20BITI%20IZRU%C4%8CEN.html :"Naravno, rezultat pune suradnje jest da imamo indikaciju o mjestu gdje se nalazi Ante Gotovina, a najbolje rješenje bilo bi da Gotovina bude izručen. Međutim, izručenje Gotovine nije uvjet koji postavljamo Hrvatskoj, uvjet je puna suradnja s nama." 9. rujna 2005.</ref> Del Ponte je [[2004.]] godine [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda|Vijeću sigurnosti UN-a]] podnijela izvješće o punoj suradnji Hrvatske sa sudom kazavši između ostalog: "Hrvatske vlasti u ovom  trenutku u potpunosti surađuju s mojim uredom."<ref>http://www.icty.org/sid/8404 "The Croatian authorities are at this point in time fully co-operating with my office." Obraćanje Carle Del Ponte 29. lipnja 2004.</ref> Bez obzira na to Velika Britanija, Nizozemska i neke skandinavske zemlje su izričito postavljale Gotovinino uhićenje kao uvjet za nastavak pregovora.<ref>http://www.nytimes.com/2005/03/09/world/europe/09iht-croatia.html?_r=0</ref>

Nakon četiri i pol godine bijega pred sudskim progonom, Ante Gotovina je u prosincu 2005. godine lociran i uhićen u gradu [[Tenerife]], na španjolskim [[Kanari|Kanarskim otocima]]. Tadašnja ministrica vanjskih poslova i europskih integracija RH [[Kolinda Grabar-Kitarović]] izjavila je da su sudjelovanjem u uhićenju institucije hrvatske vlade dokazale svoju vjerodostojnost, ali da Vlada neće izražavati na poseban način zadovoljstvo tim uhićenjem.<ref>[http://www.index.hr/vijesti/clanak/grabarkitarovic-o-uhicenju-generala-gotovine/295621.aspx "Grabar Kitarović o uhićenju Gotovine"], "Index.hr", 8. prosinca 2005.</ref>

== Reakcija hrvatske javnosti: rijetki slučaj općenarodnog konsenzusa ==
Hrvatska je javnost otpočetka bila naklonjena odbjeglom generalu i protivila se izručenju. Anketa iz ožujka 2005. godine o odgodi početka pregovora s EU pokazala je da samo 7% građana smatra kako je Gotovina stvarni krivac odgode. Što se tiče generalova mogućeg izručenja, 56% je bilo protiv, a 28% za.<ref>http://www.bbc.co.uk/croatian/news/story/2005/03/050317_eu_public.shtml</ref>

Mjesec dana nakon uhićenja napravljena je nova anketa. 61% građana je izjavilo da je generalovo uhićenje loša vijest, a samo 14% da je dobra. Dakle, hrvatska je javnost na vijest o uhićenju reagirala posve drukčije nego hrvatska vlast. Jednak postotak, njih 61%, smatralo je da optužnica nije utemeljena, a 50% da će suđenje u Haagu biti pristrano i neobjektivno.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.puls.hr/artman/uploads/press_gotovina_v1.doc |accessdate=9. kolovoza 2006.|title=Arhivirana kopija |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110430224215/http://www.puls.hr/artman/uploads/press_gotovina_v1.doc |archivedate=30. travnja 2011.}}</ref>

Komisija [[Hrvatska biskupska konferencija|Hrvatske biskupske konferencije]] ''[[Iustitia et Pax]]'' je na sjednici pod predsjedanjem sisačkog biskupa Vlade Košića 24. ožujka 2011. pozvala [[Katoličanstvo|katolike]] u Hrvatskoj neka se postom i molitvom sljedeća tri petka u travnju, 1., 8. i 15. mole za pravednu presudu hrvatskim generalima u Haagu (koja je izrečena 15. travnja 2011.), a potanku izjavu o Haaškom tribunalu o kojem je zasjedala je najavila za 12. travnja.<ref>[http://www.ika.hr/index.php?prikaz=vijest&ID=130181 IKA] Priopćenje Komisije HBK Iustitia et pax, 24. ožujka 2011., preuzeto 8. travnja 2011.</ref>

Nakon nepravomoćne presude, prema istraživanju lijevo liberalnog [[Jutarnji list|Jutarnjeg lista]], čak 95,4% Hrvata smatralo je haašku presudu nepravednom, a tek 1,1% anketiranih presudu je smatralo pravednom. "Nikada, u dvadeset godina istraživanja javnog mišljenja, u neovisnoj Hrvatskoj niti o jednom značajnijem političkom pitanju nije postignut potpuniji konsenzus. Naime, više od 88% ispitanika smatra se osobno povrijeđenim presudama protiv Markača i Gotovine: taj je osjećaj vrlo vjerojatno nastao ne samo zbog visine presuda nego i zbog obrazloženja presuda, koje uistinu jest potpuno neprihvatljivo. Naposljetku, gotovo 90% Hrvata Antu Gotovinu danas smatra herojem. Kada je prije pet i pol godina uhićen, taj je broj bio znatno manji, što dodatno govori o utjecaju Orieve odluke na političku volju i masovno raspoloženje u Hrvatskoj. Presudu Alphonsea Oriea, osobito njezin dio o udruženom zločinačkom pothvatu, svi su hrvatski građani doživjeli ne samo kao duboku nepravdu nego i kao nepošteni napad na osobni identitet."<ref>[http://www.jutarnji.hr/istrazivanje-nakon-presude-gotovini--samo-23--hrvata-za-ulazak-u-eu/939458 EKSKLUZIVNO Samo 23% Hrvata za ulazak u EU! Čak 95% smatra presudu nepravednom] 16. travnja 2011., preuzeto 10. veljače 2012.</ref> 

== Oslobađajuća presuda 16. studenoga 2012. ==
[[Datoteka:Gotovina i Tuđman.gif|mini|250px|General Gotovina i predsjednik [[Tuđman]] na [[Kninska tvrđava|Kninskoj tvrđavi]], 6. kolovoza 1995. godine]]
U studenome 2012. Haaški sud donio je oslobađajuću presudu generalima Anti Gotovini i [[Mladen Markač|Mladenu Markaču]].<ref>[http://www.icty.org/case/gotovina/4 "Gotovina i drugi (IT-06-90) 'Operacija Oluja'"], optužnice, presude i drugi glavni dokumenti u sudskom spis Haaškog suda, pristupljeno 8. kolovoza 2015.</ref> Nakon 7 godina sudskoga pritvora (M. Markač 4 godine) isti dan su izašli na ulice Haaga kao slobodni ljudi i vratili se u Hrvatsku. Vijest je u Hrvatskoj popraćena s oduševljenjem. Na [[Trg bana Jelačića (Zagreb)|Trgu bana Josipa Jelačića]] okupilo se preko 100 tisuća branitelja i građana Republike Hrvatske kako bi dočekali oslobođene hrvatske generale.

Gotovina je 18. studenog dao intervju srbijanskim novinama ''Kurir'' u kojima je pozvao Srbe izbjegle nakon [[Operacija Oluja|Oluje]] na povratak u Hrvatsku.<ref>http://www.kurir-info.rs/gotovina-ekskluzivno-srbi-vratite-se-u-hrvatsku-clanak-515720</ref><ref>http://www.soundset.hr/vijesti/hrvatska/gotovina-za-kurir-srbi-se-trebaju-vratiti-hrvatska-je-njihova-zemlja</ref> Većina medija u Srbiji, kao i predsjednik [[Tomislav Nikolić|Nikolić]],<ref>http://www.jutarnji.hr/nikolic-o-gotovininom-pozivu-srbima-da-se-vrate---sto-bi-htio--da-se-okupe-pa-da-ih-opet-protjera-i-pobije--/1068776/</ref><ref>http://www.ipress.hr/svijet/nikolic-o-pozivu-gotovine-srbima-sto-hoce-da-se-okupe-pa-da-ih-pobije-24991.html</ref> to je ocijenila kao ruganje stradalim i izbjeglim Srbima.<ref>http://www.rtl.hr/vijesti/novosti/566306/srbi-tvrde-gotovina-nam-se-narugao/</ref>

Ante Gotovina je 23. studenog proglašen počasnim građaninom Splita,<ref>http://www.hrt.hr/index.php?id=471&tx_ttnews[tt_news]=190734&cHash=23b896b2f8</ref> 26. studenog počasnim građaninom Zadra,<ref>http://www.aerosvijet.com/index.php?option=com_content&view=article&id=3174:krila-oluje-pozdravila-poasnog-graanina-zadra-antu-gotovinu&catid=1:hrvatska</ref> a 2. prosinca, zajedno s generalom Markačem, proglašen je počasnim građaninom Osijeka.<ref>http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/generali-markac-i-gotovina-pocasni-gradzani-osijeka.html</ref> Počasnim građaninom Dubrovnika proglašen je 28. siječnja,<ref>http://www.seebiz.eu/ante-gotovina-pocasni-gradanin-dubrovnika/ar-55640/</ref> a počasnim članom Viteškog alkarskog društva i građaninom Sinja, 4. kolovoza 2013.<ref>http://dalje.com/hr-hrvatska/ante-gotovina-pocasni-clan-vad-a-i-pocasni-gradjanin-sinja/478390</ref> UBIUDR u suradnji s drugim Udrugama proizašlim iz Domovinskog rata dodijelila mu je u Novinarskom domu u Zagrebu, 2006. godine priznanje - Junak hrvatskog Domovinskoga rata, na poticaj Mladena Pavkovića.

== Nakon oslobađanja iz pritvora 2012. god.: poslovni čovjek i najuglednija javna osoba ==
Nakon oslobađanja iz pritvora 2012. godine, Ante Gotovina postaje poslovni čovjek i razvija posao uzgoja tune u akvatoriju kod Zadra.<ref>[http://www.express.hr/brifing/gotovina-heroj-i-ribar-ili-general-biznismen-629# "Gotovina: Heroj i ribar ili general Biznismen"], Rozeta Bogeljić za "Express.hr", 15. travnja 2015.
</ref> Uživa nepodijeljenu naklonost hrvatske javnosti i hrvatskih političara.<ref>[http://www.maxportal.hr/milanovic-prihvatio-prijedlog-ante-gotovine-da-se-peljeski-most-nazove-po-gojku-susku/ "Milanović prihvatio prijedlog Ante Gotovine da se Pelješki most nazove po Gojku Šušku"], M. Marković za "Maxportal.hr", 16. srpnja 2015.</ref> <ref>[http://www.maxportal.hr/ante-gotovina-rijesio-spor-mimohod-4-kolovoza-u-zagrebu-a-proslava-oluje-dan-kasnije-u-kninu/ "Ante Gotovina riješio spor: Mimohod 4. kolovoza u Zagrebu, a proslava Oluje dan kasnije u Kninu"], "Maxportal.hr", 20. svibnja 2015.</ref>

== Dužnosti, činovi i odličja ==

*[[1. veljače]] [[1973.]] - [[1. veljače]] [[1978.]] - služi u francuskoj [[Legija stranaca|Legiji stranaca]] dobio čin caporal chef<ref name=net></ref> 
*lipanj [[1991.]] - načelnik za operacijske i nastavne poslove [[1. gardijska brigada "Tigrovi"|1. gardijske brigade "Tigrovi"]] 
*srpanj [[1991.]] - zapovjednik izvidničke satnije [[1. gardijska brigada "Tigrovi"|1. brigade ZNG "Tigrovi"]] 
*veljača [[1992.]] - svibanj 1992. - zamjenik zapovjednika posebne postrojbe GS HV 
*svibanj [[1992.]] - listopad 1992. - zapovjednik HVO Livno 
*[[9. listopada]] [[1992.]] - [[12. ožujka]] [[1996.]] - zapovjednik ZP Split 
*[[12. ožujka]] [[1996.]] - glavni inspektor HV-a 

===Činovi===
*[[1991.]] - [[pukovnik]]
*[[1992.]] - [[brigadir]] 
*[[30. svibnja]] [[1994.]] - [[general bojnik]] 
*[[4. kolovoza]] [[1995.]] - [[general pukovnik]]
 
===Odličja, medalje i pohvale===
*[[26. svibnja]] [[1995.]] - [[Red kneza Domagoja s ogrlicom]]<ref>[http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_930.html narodne-novine.nn.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151028050050/http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_930.html |date=28. listopada 2015.}} pristupljeno 30. lipnja 2009.</ref> 
*[[26. svibnja]] [[1995.]] - [[Red bana Jelačića]]
*[[20. svibnja]] [[1996.]] - [[Red hrvatskog trolista]]
*[[20. svibnja]] [[1996.]] - [[Red hrvatskog križa]]
*[[4. kolovoza]] [[2018.]] - [[Velered kralja Petra Krešimira IV.]]<ref>[https://vijesti.hrt.hr/455283/odlikovanje-generala-gotovine-i-markaca Odlikovanje generala Gotovine i Markača - vijesti.hrt.hr]</ref>

== Vidi još ==
* ''[[Ratnik]]'', romansirana biografija Ante Gotovine
* ''[http://www.ljevak.hr/knjige/knjiga-9364 Što smo mu učinili]'', knjiga o generalu Gotovini i presudi Haaškog suda njemu i generalu Markaču iz pera novinara [[Nenad Ivanković|Nenada Ivankovića]].
* [http://www.zadarskilist.hr/clanci/15022012/predstavljena-knjiga-general-pukovnik-ante-gotovina-da-se-ne-zaboravi "General pukovnik Ante Gotovina"], knjiga Mladena Pavkovića, 2011. i 2012.
* [http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/193774/Default.aspx "Ante Gotovina - mornar, legionar, general, osloboditelj, bjegunac..."], kratka biografija, Saša Jadrijević Tomas za "Slobodna Dalmacija", 16. studenoga 2012.

== Izvori == 
{{izvori|2}}

=== Web stranice ===
* [https://web.archive.org/web/20051210023821/http://www.antegotovina.com/ antegotovina.com]
* {{Domovinski rat on line}}

== Vanjske poveznice ==
*[https://web.archive.org/web/20051210023821/http://www.antegotovina.com/ Službena stranica]
=== Ostali projekti ===
{{WProjekti
|commons        = 
|commonshr      = 
|commons2       = 
|commonshr2     = 
|commonscat     = Ante Gotovina
|commonscathr   = Ante Gotovina
|commonscat2    = 
|commonscathr2  = 
|wikizvor       = Ante Gotovina - optužnica 
|wikizvor_autor = 
|wječnik        = 
|wikiknjige     = 
|wikicitat      = Ante Gotovina
}}
{{WProjekti
|wikizvor       = Zahtjev 555 hrvatskih uglednika Vladi RH u slučaju Gotovina 
}}

{{GLAVNIRASPORED:Gotovina, Ante}}
[[Kategorija:Hrvatski generali]]
[[Kategorija:Hrvatski vojni zapovjednici u Domovinskom ratu]]
[[Kategorija:Hrvatski vojni zapovjednici u ratu u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Časnici HVO-a]]
[[Kategorija:Pašman]]