Vidi kôd stranice Ahemenidsko Perzijsko Carstvo


{{Okvir bivše zemlje svijeta
| ime = Ahemenidsko Carstvo
| hr_ime = Ahemenidsko Carstvo
| izvorno_ime = ''هخامنشیان''<br>''Hakhamaneshiyan''
| genitiv = Ahemenidskog Carstva
| kontinent = [[Azija]], [[Afrika]], [[Europa]]
| regija = 
| status = 
| era = [[Stari vijek]]
| godina_start = [[550. pr. Kr.]]
| godina_kraj = [[330. pr. Kr.]]
| datum_start = [[550. pr. Kr.]]
| datum_kraj = [[330. pr. Kr.]]
| događaj_start = [[Kir Veliki]] uspostavlja prvo [[Perzijsko Carstvo]]
| događaj_kraj = [[Aleksandar Makedonski]] svrgava [[Darije III.|Darija III.]] s prijestolja
| p1 = Medijsko Carstvo
| flag_p1 = Median Empire.svg
| p2 = Novobabilonsko Carstvo
| flag_p2 = Neo-Babylonian Empire.png
| p3 = Lidijsko Carstvo
| flag_p3 = Map of Lydia ancient times.jpg
| p4 = Drevni Egipat
| flag_p4 = Egypt Kingdom map.png
| s1 = Kraljevina Makedonija
| flag_s1 = MacedonEmpire.jpg
| s2 = Seleukidi
| flag_s2 = Seleucid_Empire_(flat_map).svg
| s3 = Kuš
| flag_s3 = Africa in 400 BC.jpg|
| zastava = Standard of Cyrus the Great (Achaemenid Empire).svg|
| vjera = [[zoroastrizam]]
| mapa = Achaemenid Empire ~480 BC.png
| mapa_opis = Karta Ahemenidskog carstva u najvećem obimu oko ~ 480. godine prije nove ere.
| jezik = '''[[perzijski|staroperzijski]]''',<br> carski [[Aramejski jezik|aramejski]], [[Elamski jezik|elamski]], [[Akadski jezik|akadski]]
| glavni_grad = '''[[Perzepolis]]''', [[Pasargad]], [[Ekbatana]], [[Suza (Iran)|Suza]]
| vlada_tip = Monarhija
| titula_vođa = [[Ahemenidi|Šah]]
| vođa1 = [[Kir Veliki]] (prvi)
| godina_vođa1 = [[559. pr. Kr.|559.]] - [[530. pr. Kr.]]
| vođa2 = [[Darije III.]] (zadnji)
| godina_vođa2 = [[336. pr. Kr.|336.]] - [[330. pr. Kr.]]
| titula_zamjenik = 
| zamjenik1 = 
| godina_zamjenik1 = 
| zamjenik2 = 
| godina_zamjenik2 = 
| događaj_prije = [[Perzijski ustanak]]
| godina_prije = [[552. pr. Kr.]]
| događaj1 = [[Darije Veliki]] počinje s gradnjom [[Perzepolis]]a
| datum_događaj1 = [[515. pr. Kr.]]
| legislatura = 
| geslo = 
| događaj2 = [[Kambiz II.]] osvaja [[Drevni Egipat|Egipat]]
| datum_događaj2 = [[525. pr. Kr.]].
| događaj3 = [[Grčko-perzijski ratovi]]
| datum_događaj3 = [[499. pr. Kr.|499.]] - [[449. pr. Kr.]]
| stat_godina1 = [[530. pr. Kr.]]
| stat_površina1 = 6385000
| stat_godina2 = [[522. pr. Kr.]]
| stat_pop1 = 
| stat_površina2 = 9760000
| stat_godina3 = [[500. pr. Kr.]]
| stat_površina3 = 10700000
| stat_pop3 = 80000000
| stat_godina4 = 
| stat_površina4 = 
| valuta = [[darik]] i [[siglos]]
| vremenska_zona = 
| broj = 
| fusnote = 
}}

'''Ahemenidsko Perzijsko Carstvo''' ([[perzijski]]: هخامنشیان, [[perzijski|staroperzijski]] ''Haxâmanešiyan'') bilo je prvo [[Perzijsko Carstvo]] koje je od [[550. pr. Kr.|550.]] do [[330. pr. Kr.]] obuhvaćalo prostor [[Veliki Iran|Velikog Irana]], odnosno druga [[iran]]ska [[Ahemenidska dinastija|carska dinastija]] (nakon [[Medijci|Medijskog Carstva]]). Na vrhuncu svoje moći [[iran]]sko Ahemenidsko Carstvo protezalo se na 10,7 milijuna km² što ga čini [[Najveća carstva svijeta#Antička carstva|najvećim carstvom]] u povijesti [[Stari vijek|starog vijeka]]. Također, carstvo je u to doba obuhvaćalo oko [[Najveća carstva svijeta#Postotak ukupnog svjetskog broja stanovnika|46% svjetske populacije]].

Ahemenidsko Perzijsko Carstvo osnovao je [[Kir Veliki]] koji ga je proširio na veći dio [[Azija|azijskog]] dijela [[Bliski istok|Bliskog istoka]], dok su ga njegovi nasljednici [[Kambiz II.]] i [[Darije Veliki]] proširili i na [[Afrika|Afriku]] odnosno [[Europa|Europu]], što ga čini prvim carstvom koje se protezalo na tri [[kontinent]]a. Teritorij carstva osim [[Iran]]a obuhvaćao je dijelove današnje [[Indija|Indije]] i [[Pakistan]]a, područja [[Središnja Azija|Središnje Azije]], [[Mala Azija|Male Azije]], [[Tracija (regija)|Trakije]], veći dio obala [[Crno More|Crnog mora]], [[Mezopotamija|Mezopotamiju]], sjever [[Arapski poluotok|Arapskog poluotoka]], [[Levant]], [[Sirija|Siriju]], te sjeveroistočni dio [[Afrika|Afrike]] uključujući [[Drevni Egipat|Egipat]], [[Libija|Libiju]], [[Sudan]] i [[Etiopija|Etiopiju]].

U [[Zapadni svijet|zapadnoj]] povijesti ahemenidsko Perzijsko Carstvo ostalo je najviše upamćeno po [[Grčko-perzijski ratovi|grčko-perzijskim ratovima]], uspješnom modelu [[Kir Veliki|Kirove]] odnosno [[Darije Veliki|Darijeve]] centralizirane administracije<ref name="R. Schmitt: „Ahemenidska dinastija“">[http://wikiwix.com/cache/?url=http://www.iranica.com/newsite/articles/v1f4/v1f4a109.html&title=Achaemenid%20Dynasty (arhiva) R. Schmitt: „Ahemenidska dinastija“ (I. klan i dinastija), enciklopedija Iranica]</ref>, bogatoj [[Perzepolis|umjetničkoj ostavštini]], oslobađanju [[Židovi|Židova]] iz [[Babilonija|babilonskog]] [[Robovlasništvo|ropstva]], toleranciji [[Religija|vjerskih]] manjina, te prvom pisanom spomeniku o [[Ljudska prava|ljudskim pravima]] ([[Kirov cilindar]]). Ahemenidsko Carstvo doživljava pad početkom [[4. stoljeće pr. Kr.|4. stoljeća pr. Kr.]], te ga [[330. pr. Kr.]] osvaja [[Aleksandar Makedonski]].

== Povijesni izvori ==
[[Datoteka:Darius I the Great's inscription crop.jpg|300px|mini|desno|[[Behistunski natpisi]] [[Darije Veliki|Darija Velikog]]]]

Problem istraživanja Ahemenidskog Carstva predstavlja ograničen broj pisanih dokumenata o vlastitoj povijesti, što ahemenidske vladare razlikuje primjerice od [[Novoasirsko carstvo|asirskih]] kraljeva. Veliki dio perzijskih povijesnih zapisa uništen je u brojnim razaranjima prilikom [[Aleksandar Makedonski|makedonskih]], [[Arapi|arapskih]] te posebno [[Mongolsko Carstvo|mongolskih]] osvajanja. Sačuvani dokumenti uglavnom se sastoje od administrativnih evidencija o kraljevskim [[satrapija]]ma što uključuje nasljeđivanje zemljišta, [[porez]]ne dokumente i slično. Velik dio povijesnih izvora o Ahemenidskom Carstvu oslanja se na zapise njihovih neprijatelja poput [[Stara Grčka|Grka]]; [[Herodot]], [[Strabon]], [[Ktezije]], [[Polibije]], [[Klaudije Elijan]], itd. Ostali strani izvori uključuju [[Drevni Egipat|egipatske]] zapise te [[Biblija|biblijske]] knjige o [[Ezra (knjiga)|Ezri]] i [[Estera (knjiga)|Esteri]] koje također sadrže reference na nekoliko [[Perzijanci|perzijskih]] kraljeva. [[Antika|Antički]] autori mnogo su pisali o Ahemenidskom Carstvu (npr. ''Persica''), no veći dio tih djela je izgubljen dok je sačuvano svega nekoliko ulomaka. [[Ahemenidi|Ahemenidski]] vladari ostavili su priličan broj kraljevskih zapisa (npr. u [[Behistun]]u) u kojima se spominju radovi na gradilištima i njihov osvrt na politiku carstva. Takvi povijesni dokumenti djelomično otvaraju povijesnu perspektivu u kontekstu shvaćanja njihovog obnašanja vlasti<ref>Pierre Briant, str. 17.</ref>.

Literatura o [[Ahemenidi]]ma je u konačnici vrlo raznolika, no njihova analiza je problematična budući kako su neravnomjerno distribuirani u prostoru i vremenu. Primjerice, dok u područjima kao što su [[Fars]], [[Suza (Iran)|Suza]], [[Drevni Egipat|Egipat]] i [[Babilon]] postoje brojni dokumenti, u ostalim dijelovima carstva ima ih malo ili gotovo i ne postoje. U kronološkom smislu, doba vladavine [[Kir Veliki|Kira Velikog]], [[Darije Veliki|Darija Velikog]], [[Artakserkso I.|Artakserksa I.]] i [[Darije II.|Darija II.]] obiluju dokumentima, no to nije slučaj s razdobljima vladavine ostalih [[Veliki kralj|velikih kraljeva]].

== Povijest ==
[[Datoteka:Map Achaemenids Capitals locations.png|300px|mini|desno|Karta [[Iran]]a s ucrtanim najvažnijim gradovima iz doba [[Ahemenidi|ahemenidskog]] Perzijskog Carstva]]

=== Podrijetlo dinastije ===
{{glavni|Ahemen}}

Osnivač [[Ahemenidska dinastija|ahemenidske dinastije]] je prema predaji [[Ahemen]] ([[perzijski|staroperzijski]] ''Haxamaniš'': „prijateljskog duha“), no postojanje te povijesne osobe je kontroverzno. Prema [[Behistunski natpisi|Behistunskim natpisima]], [[Ahemen]] je bio kralj [[Perzijanci|perzijskih plemena]] u zapadnom [[Iran]]u (blizu jezera [[Urmija (jezero)|Urmija]]) krajem [[8. stoljeće pr. Kr.|8. stoljeća pr. Kr.]], a plaćao je danak [[Asirci]]ma koji su u to vrijeme vladali [[Bliski istok|regijom]]<ref name="R. Schmitt: „Ahemenidska dinastija“"/>.

Pod pritiskom moćnih kraljevstva [[Medijci|Medijaca]], [[Novoasirsko carstvo|Asiraca]] i [[Urartu]], [[Perzijanci]] se sele južno od planinskog masiva [[Zagros]] i krajem [[2. tisućljeće pr. Kr.|2. tisućljeća pr. Kr.]] postupno naseljavaju područje oko grada [[Anšan]]a<ref name="Briant, 28.">Pierre Briant, str. 28.</ref>. Ahemenov sin, perzijski vladar [[Teisp od Anšana|Teisp]] širi ahemenidski utjecaj osvajajući teritorije oko [[Anšan]]a i regije [[Fars]] te se postavlja kao kralj Anšana, dok asirski kralj [[Asurbanipal]] osvaja [[Suza (Iran)|Suzu]] čime nestaje [[Elam|Elamsko kraljevstvo]].

[[Teisp]] postaje prvim ahemenidskim kraljem koji je nosio tituli kralja [[Anšan]]a, a nakon njegove smrti kraljevstvo je podijeljeno između dva njegova sina; [[Kir I.|Kira I.]] (''Kuraš'') kojem pripada Anšan, i [[Arijaramn]]a (''Arijaramna'': „onaj koji je donio mir u Iran“) kojem pripada Parsumaš. Ovi kraljevi imaju samo ograničenu ulogu u regiji kojom su i dalje dominirali [[Medijci]] i [[Asirci]]. Postojanje [[Kir I.|Kira I.]] ovjereno je pečatom koji spominje riječi „Anšan Kuraš, sin Teispov“. Međutim, to se odnosi na priznanje isplate danka [[Novoasirsko carstvo|asirskom]] kralju [[Asurbanipal]]u od ''Kuraša Parsumaša'', što kombiniranjem perzijskih i asirskih izvora sugerira kako je [[Kir I.]] objedinjavao dvije krune (vlastitu i [[Arijaramn]]ovu)<ref>E. F. Weidner: „Najstariji zapisi perzijske kraljevske kuće“</ref>. Takav scenarij je realan jer [[Perzijanci]] pod asirskom dominacijom svakako nisu željeli separaciju vlastitog kraljevstva. Alternativna priča bila bi kako je postojao samo jedan kralj (Kir I.) koji je vladao i Anšanom i Parsumašom, dok je [[Arijaramn]] izmišljen lik. Ipak, odvojeno spominjanje Anšana i Parsumaša sugerira kako su postojala dva [[Perzijanci|perzijska]] kralja<ref name="Briant, 28."/>. Nakon pada [[Novoasirsko carstvo|Novoasirskog carstva]], [[Ahemenidi]] su priznali [[Medijci|medijsku]] dominaciju regijom<ref>[http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?lookup=Hdt.+1.127.1 Herodot, 1.127.1]</ref>. Uzroci i oblik prelaska pod vlast [[Medijsko Carstvo|Medijskog Carstva]] i dalje su nepoznati.

[[Darije Veliki]] bio je prvi koji je spomenuo [[Ahemen]]a kao pretka [[Kir Veliki|Kira Velikog]] ([[576. pr. Kr.|576.]] - [[529. pr. Kr.]]) odnosno kao osnivača [[Ahemenidska dinastija|ahemenidske dinastije]]. Ipak, neki povjesničari vjeruju kako je [[Darije Veliki]] izmislio Ahemenov lik kako bi opravdao svoj dolazak na vlast svrgavanjem [[Smerdis]]a<ref>David Stronach: „Darije u Pasargadu“  (''Darius at Pasargadae''), 1997., str. 37.-40.</ref>. U slučaju postojanja [[Ahemen]]a značilo bi kako [[ahemenidska dinastija]] datira još od početka [[7. stoljeće pr. Kr.|7. stoljeća pr. Kr.]] i traje nepuna četiri stoljeća; sve do [[330. pr. Kr.]]

=== Ahemenidski vladari ===
{{glavni|Ahemenidi}}
[[Datoteka:Ahemenidsko Obiteljsko Stablo.png|mini|desno|250px|Obiteljsko stablo [[Ahemenidi|ahemenidske dinastije]]<br>(''kliknite na sliku za uvećanje'')]]
{|class="wikitable" border="1"
|-
!style="background:gold;"|'''Vladar'''
!style="background:gold;"|'''Period'''
!style="background:gold;"|'''Rodno srodstvo'''
|+
|-
|[[Ahemen]]
|align="center"|cca [[705. pr. Kr.|705.]] - cca [[675. pr. Kr.]]
|align="center"|''Nepoznato'' 
|-
|[[Teisp]]
|align="center"|cca [[675. pr. Kr.|675.]] - cca [[640. pr. Kr.]]
|align="center"|sin Ahemena
|-
|[[Kir I.]]
|align="center"|cca [[640. pr. Kr.|640.]] - cca [[580. pr. Kr.]]
|align="center"|sin Teispa
|-
|[[Kambiz I.]]
|align="center"|[[580. pr. Kr.|580.]] - [[559. pr. Kr.]]
|align="center"|sin Kira I.
|-
|[[Kir Veliki|Kir II. Veliki]]
|align="center"|[[559. pr. Kr.|559.]] - [[530. pr. Kr.]]
|align="center"|sin Kambiza I.
|-
|[[Kambiz II.]]
|align="center"|[[530. pr. Kr.|530.]] - [[522. pr. Kr.]]
|align="center"|sin Kira Velikog
|-
|[[Smerdis]]
|align="center"|ožujak [[522. pr. Kr.|522.]] - rujan [[522. pr. Kr.]]
|align="center"|sin Kira Velikog
|-
|[[Darije I. Veliki]]
|align="center"|rujan [[522. pr. Kr.|522.]] - listopad [[486. pr. Kr.]]
|align="center"|sin [[Histasp]]a, rođak Kambiza II.
|-
|[[Kserkso I.|Kserkso I. Veliki]]
|align="center"|rujan [[486. pr. Kr.|486.]] - listopad [[465. pr. Kr.]]
|align="center"|sin Darija Velikog, unuk Kira Velikog
|-
|[[Artakserkso I.]]
|align="center"|[[465. pr. Kr.|465.]] - [[424. pr. Kr.]]
|align="center"|sin Kserksa I. Velikog
|-
|[[Kserkso II.]]
|align="center"|[[424. pr. Kr.|424.]] - [[424. pr. Kr.]]
|align="center"|sin Artakserksa I.
|-
|[[Sogdijan]]
|align="center"|[[424. pr. Kr.|424.]] - [[423. pr. Kr.]]
|align="center"|sin Artakserksa I.
|-
|[[Darije II.]]
|align="center"|[[423. pr. Kr.|423.]] - [[404. pr. Kr.]]
|align="center"|sin Artakserksa I.
|-
|[[Artakserkso II.]]
|align="center"|travanj [[404. pr. Kr.|404.]] - ožujak [[358. pr. Kr.]]
|align="center"|sin Darija II.
|-
|[[Artakserkso III.]]
|align="center"|ožujak [[358. pr. Kr.|358.]] - rujan [[338. pr. Kr.]]
|align="center"|sin Artakserksa II.
|-
|[[Artakserkso IV.]]
|align="center"|rujan [[338. pr. Kr.|338.]] - lipanj [[336. pr. Kr.]]
|align="center"|sin Artakserksa III.
|-
|[[Darije III.]]
|align="center"|lipanj [[336. pr. Kr.|336.]] - [[330. pr. Kr.]]
|align="center"|sin Arsama, rođak Artakserksa IV.
|}

=== Stvaranje i širenje carstva ===

==== Kir Veliki ====
{{glavni|Kir Veliki}}
[[Datoteka:Olympic Park Cyrus.jpg|mini|250px|desno|Kopija reljefa s [[Kir Veliki|Kirom Velikim]] iz [[Pasargad]]a u Olimpijskom parku u [[Sydney]]u]]

Godine [[559. pr. Kr.]] na [[anšan]]ski tron dolazi [[Kir Veliki|Kir II. Veliki]], sin [[Kambiz I.|Kambiza I.]] Budući kako je prijenos krune Parsumaša s [[Arsam]]a ([[Arijaramn]]ov sin) također prešao na [[Kir Veliki|Kira Velikog]], on je objedinio dva perzijska kraljevstva pa ga se smatra prvim pravim [[Perzijanci|perzijskim]] kraljem. Ipak, u početku Kirove vladavine Perzija je i dalje bila pod dominacijom moćnog [[Medijsko Carstvo|Medijskog Carstva]].

Između [[553. pr. Kr.|553.]] i [[550. pr. Kr.]] izbija [[Perzijski ustanak|perzijska pobuna]] odnosno rat između [[Medijci|Medijaca]] i [[Perzijanci|Perzijanaca]] u kojem [[Kir Veliki]] pobjeđuje svog djeda, medijskog kralja [[Astijag]]a i zauzima [[Ekbatana|Ekbatanu]] (''Hagmatana'' „Mjesto okupljanja“, danas [[Hamadan]]). Ovaj prevrat uzrokovao je prijenos političke moći s prije dominantnih [[Medijci|Medijaca]], na drugi [[Iranski narodi|iranski narod]] - [[Perzijanci|Perzijance]], koji su sada dominirali nad Medijcima<ref>[http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?lookup=Hdt.+1.129.1 Herodot, 1.129.1]</ref>. Kir Veliki velikodušno se ponio prema bivšem medijskom kralju; ostavio ga je na životu i obećao kako će se ponašati kao njegov legitimni nasljednik. Prema [[Ktezije|Kteziju]] i [[Ksenofont]]u, Kir se oženio Astijagovom kćeri Amitisom što se čini nelogičnim jer bi tada ona bila i njegova žena i ujna. Vjerojatno objašnjenje jest da se Astijag oženio još jednom i da je njegova druga žena rodila navedenu kćer<ref>[http://www.livius.org/as-at/astyages/astyages.htm Astijag, Livius.org]</ref>. [[Ekbatana]], dojučerašnji glavni grad Medije, zbog svoje velike strateške važnosti kontroliranja [[Središnja Azija|Središnje Azije]] postala je glavnim gradom novog, Ahemenidskog Perzijskog Carstva<ref>Pierre Briant, str. 43.</ref>.

Prijenos političke dominacije s Medijaca na Perzijance doveo je do velikog preokreta na [[Bliski istok|Bliskom istoku]], jer se [[Kir Veliki]] nakon pokoravanja Medijskog Carstva morao obračunati sa svojim susjedima i nekadašnjim medijskim saveznicima; moćnim [[Lidija|Lidijskim]] i [[Babilonija|Babilonskim Carstvom]]. Lidijski kralj [[Krez]] ([[Astijag]]ov šogor) u prevratu među dvjema [[iran]]skim dinastijama vidio je priliku za proširenje svog [[Lidija|Lidijskog Carstva]], pa njegove trupe kreću u pohod protiv Ahemenidskog Carstva. Ipak, [[Kir Veliki]] brani carstvo od napadača u [[Bitka kod Pterije|bitci kod Pterije]] te nastavlja rat protiv Lidijaca sve do konačnog osvajanja lidijskog glavnog grada [[Sard]]a, čime Lidijsko Carstvo prestaje postojati. Bogati [[Lidija|lidijski]] kralj [[Krez]] biva zarobljen<ref>Pierre Briant, str. 46.</ref>, no Kir ga daje poštedjeti te ga uzima za svog osobnog savjetnika na kraljevskom dvoru.

Godine [[546. pr. Kr.]] [[Kir Veliki]] vratio se iz [[Mala Azija|Male Azije]] koja je bila potpuno pokorena, izuzevši [[Jonija|jonske]] i [[Eolija|eolijske]] gradove. Perzijski [[veliki kralj]] odmah započinje nove vojne ekspedicije protiv [[Babilonija|Babilonije]], [[Skiti]]je, [[Baktrija|Baktrije]] i [[Drevni Egipat|Egipta]] koji su bili politička prijetnja Perzijskom Carstvu. Ovaj period je slabo poznat, no zna se kako je babilonska vojska poražena u [[Bitka kod Opisa|bitci kod Opisa]], a potom je [[539. pr. Kr.]] i sam glavni grad [[Babilon]] pao u perzijske ruke nakon lukave opsade u kojoj se perzijska vojska [[Eufrat]]om ušuljala u grad i praktički ga zauzela bez otpora. Nakon [[Babilon]]a, Kir Veliki [[540. pr. Kr.]] osvaja [[Baktrija|Baktriju]] i [[Saka|Sakiju]]. Pretpostavlja se kako je u međuvremenu Kir osvojio i [[Partija (pokrajina)|Partiju]], [[Drangijana|Drangijanu]], [[Arija (satrapija)|Ariju]], [[Horazmija (satrapija)|Horazmiju]], [[Gandara|Gandaru]], dio [[Skiti]]je, [[Sagartija|Sagartiju]], [[Arahozija|Arahoziju]] i južni [[Baludžistan]] ([[Makran]]). Ovi podaci poznati su s [[Darije Veliki|Darijevih]] [[Behistunski natpisi|Behistunskih natpisa]] na kojima su navedene svi [[Satrapija|osvojeni teritoriji]].

Politika [[Kir Veliki|Kira Velikog]] prema osvojenim zemljama bila je vrlo tolerantna, čime je perzijski vladar nastojao osigurati lojalnost pokorenih naroda. Također, Kir i njegovi nasljednici nastojali su omekšati nacionalističke napetosti među narodima unutar carstva, što je predstavljalo revolucionarni preokret u odnosu na ostale periode povijesti [[Bliski istok|Bliskog istoka]].

Nakon zauzimanja [[Babilon]]a, [[Kir Veliki]] omogućava zarobljenim [[Židovi]]ma da se vrate u [[Jeruzalem]], te im financira povratak i rekonstrukciju razrušenog [[Jeruzalemski hram|Salomonovog hrama]]. Nakon toga, Kir osvaja cijelu [[Mezopotamija|Mezopotamiju]] i sjeverne dijelove [[Arapski poluotok|Arapskog poluotoka]] pa pod njegovu vlast dolaze i [[Arapi]]. Oko [[545. pr. Kr.]] osvojen je i [[Cipar]]. S obzirom na ograničene povijesne izvore, o Kirovom osvajanju [[Sirija|Sirije]], [[Fenicija|Fenicije]] i [[Palestina|Palestine]] se zna vrlo malo.

==== Kambiz II. ====
{{glavni|Kambiz II.}}
[[Datoteka:Cambyses II capturing Psamtik III.png|mini|250px|desno|[[Kambiz II.]] kažnjava [[Psamtik III.|Psametika III.]] (perzijski pečat)]]

Kirov nasljednik i njegov sin [[Kambiz II.]] između [[525. pr. Kr.|525.]] i [[522. pr. Kr.]] vodi [[Afrika|afričke]] ekspedicije i osvaja [[Drevni Egipat|Egipat]] i veći dio sjeveroistočne [[Afrika|Afrike]]; kraljevstva [[Libija|Libije]], [[Kirenaika|Kirenaike]] i [[Nubijci|Nubije]]<ref>Pierre Briant, str. 64.</ref>. Kambiz se za pustinjsku ekspediciju pripremio sklopivši savezništvo s [[Arapi|arapskim]] poglavarima koji su perzijskoj vojsci dopremali prijeko potrebnu [[Voda|vodu]]. Egipatski [[faraon]] [[Amazis II.]] nadao se da će mu savezništvo s [[Stara Grčka|Grcima]] pomoći da se odupre perzijskoj invaziji. Ipak, faraonska nada je propala jer su se [[cipar]]ski gradovi i tiranin [[Polikrat]] s otoka [[Samos]]a koji je posjedovao veliku mornaricu odlučili priključiti [[Perzija|Perziji]], dok je zapovjednik grčkih trupa Fan od [[Halikarnas]]a pristupio perzijskim trupama. U odlučujućoj [[Bitka kod Peluzija|bitci kod Peluzija]] egipatska vojska je poražena, a nedugo poslije osvojen je grad [[Memfis]]. Bitka je postala popularna po tome što su Perzijanci kao štitove koristili [[Mačka|mačke]] koje su bile svete Egipćanima, pa su se predavali iz straha da ih ne ozlijede<ref>[http://www.crystalinks.com/dynasty27.html 27. dinastija: Kambiz (Crystalinks.com)]</ref>. Zarobljeni faraon [[Psamtik III.]] je pogubljen jer je pokušao podići ustanak. Egipatski zapisi govore kako je Kambiz službeno prihvatio [[Faraon|faraonsku titulu]]. [[Kambiz II.]] iz [[Drevni Egipat|Egipta]] pokušava osvojiti Kuš, kraljevstvo koje se nalazi u današnjem [[Sudan]]u i [[Etiopija|Etiopiji]]. Ipak, njegova vojska nije uspjela proći surovu [[Pustinja|pustinju]] pa se uz velike gubitke povukla.

Za vrijeme Kambizovih pohoda u [[Afrika|Africi]], u srcu [[Fars|Perzije]] pojavio se čovjek koji je tvrdio kako je Bardija ([[Smerdis]]), iako je pravi Smerdis bio ubijen tri godine ranije. Radilo se o [[magi]]jskom uzurpatoru [[Smerdis|Gaumati]] koji je želio zaposjesti na perzijski tron, što mu je i uspjelo jer su ga priznali za kralja. [[Kambiz II.]] se pokušao obračunati s njim, no na putu u [[Pasargad]] je izgubio život. Prema [[Darije I. Veliki|Dariju]], Kambiz je počinio samoubojstvo jer je smatrao kako nema šanse da se uspije vratiti na tron, dok grčki povjesničari [[Herodot]] i [[Ktezije]] navode kako je smrt bila nesretan slučaj.

==== Darije Veliki ====
{{glavni|Darije I. Veliki}}
[[Datoteka:Darius-Vase.jpg|250px|mini|desno|[[Darije Veliki]] (grčka vaza)]]

Nitko se nije usudio pobuniti protiv lažnog kralja, osim [[Darije Veliki|Darija I. Velikog]] koji uz pomoć šest [[Perzijanci|perzijskih]] plemića iznenađuje i ubija uzurpatora [[522. pr. Kr.]] [[Darije Veliki]] tada postaje perzijski [[veliki kralj]]. Ženi se s [[Atosa|Atosom]], ženom lažnog cara i kćerkom [[Kir Veliki|Kira Velikog]]. Imali su sina [[Kserkso I.|Kserksa I.]], koji će naslijediti oca. Iznenadnu promjenu na vrhu države vladari perzijskih provincija su vidjeli kao dobru priliku da dobiju nezavisnost. U [[Suza (Iran)|Suzi]], [[Babilon]]u, [[Medija|Mediji]] i [[Sagartija|Sagartiji]] uzurpatori su skupljali armije iza sebe. Međutim, Darije u dvije godine smiruje sve te pobune. Čak je i [[Babilon]], koji se dva puta pobunio, priznao vlast Darija Velikog.

Darije Veliki nastavio je širiti Perzijsko Carstvo u [[Središnja Azija|Središnjoj Aziji]] i [[Europa|Europi]]; godine [[512. pr. Kr.]] krenuo je u rat protiv nomadskih [[Skiti|Skita]]. Velika perzijska vojska prešla je [[Bospor]] i zauzela istočnu [[Tracija (regija)|Trakiju]] dok se [[Kraljevina Makedonija|Makedonija]] dobrovoljno priključila Perziji, te prešla [[Dunav]]. Osvajanje [[Trakija (kraljevstvo)|Trakije]] bilo je značajno budući kako je ta regija bila bogata [[Drvo (materijal)|drvom]] potrebnim za [[Brodogradnja|brodogradnju]], te plemenitim [[metali]]ma<ref>Pierre Briant, str. 156.</ref>.

Nakon smirivanja [[Jonski ustanak|jonskog ustanka]], [[Darije Veliki]] počinje kovati planove za uklanjanje [[Stara Grčka|grčke]] prijetnje sa zapada, odnosno na kažnjavanje [[Atena (polis)|Atene]] i [[Eretrija|Eretrije]] zbog potpore jonskom ustanku pri čemu je opustošen perzijski grad [[Sard]] u [[Lidija|Lidiji]]<ref name="Holland, 177.-178.">Holland, str. 177.-178.</ref>. Za vrijeme vladavine Darija Velikog pokrenute su dvije veće ekspedicije protiv neprijateljskih [[polis]]a<ref name="Holland, 177.-178."/>.

Prva perzijska kažnjenička ekspedicija pokrenuta je [[492. pr. Kr.]] a predvodio ju je [[Mardonije]]<ref name="Herodot, 6.45.1">[http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?lookup=Hdt.+6.45.1 Herodot, 6.45.1]</ref>, zet [[Darije Veliki|Darija Velikog]]. On ponovno osvaja [[Europa|europsku]] regiju [[Tracija (regija)|Trakiju]] koja je nominalno bila dijelom Perzijskog Carstva od [[513. pr. Kr.]]<ref>Holland, str. 153.</ref> Mardonije potom priključuje [[Kraljevina Makedonija|Makedoniju]] pod perzijsku upravu, iako je kraljevina Makedonija prethodno bila nezavisni saveznik Perzijanaca<ref name="Herodot, 6.44.1">[http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?lookup=Hdt.+6.44.1 Herodot, 6.44.1]</ref>. Njegovi daljnji pohodi zaustavljeni su kod [[Brdo Atos|poluotoka Atosa]] gdje mu je većina mornarice stradala u velikoj oluji, nakon čega se vratio u [[Mala Azija|Malu Aziju]]<ref name="Herodot, 6.45.1"/><ref name="Herodot, 6.44.1"/>.

Godine [[490. pr. Kr.]] perzijski vojni zapovjednici [[Datis]] i [[Artafern Mlađi]] zaduženi su od Darija Velikog da pripreme kombinirane kopnene i pomorske snage protiv [[Atena (polis)|Atene]] i [[Sparta|Sparte]]. Perzijska borbena grupa počinje s pohodom protiv otoka [[Naksos (otok)|Naksos]] kojem se osvećuju za neuspješnu ekspediciju njihovih jonskih saveznika desetljeće ranije<ref>Holland, str. 183.-186.</ref>, a zatim dolaze do [[Eubeja|Eubeje]] gdje se nalazio jedan od glavna dva cilja; grad [[Eretrija]]<ref>[http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?lookup=Hdt.+6.99.1 Herodot, 6.99.1]</ref> koji pada nakon perzijske opsade. Ipak, vojna operacija protiv [[Atena (polis)|Atene]] doživljava neuspjeh u [[Bitka kod Maratona|bitci kod Maratona]].

Darije Veliki ostao je upamćen i po gradnji monumentalnih palača u [[Suza (Iran)|Suzi]], te veličanstvenog novog glavnog grada [[Perzepolis]]a koji je služio kao metropola njegovim nasljednicima.

=== Vanjska politika ===
{{glavni|Grčko-perzijski ratovi}}

==== Kserkso I. ====
{{glavni|Kserkso Veliki}}

[[Kserkso I.]] ([[perzijski|perz.]] ''Xšayarša'': „Vladar heroja“) [[486. pr. Kr.]] nasljeđuje svog oca [[Darije Veliki|Darija Velikog]] na perzijskom tronu. Neposredno u početku Kserksove vladavine izbijaju pobune u [[Drevni Egipat|Egiptu]] i [[Stara Grčka|Grčkoj]], pa Kserkso pokreće vojne ekspedicije u cilju ugušenja pobuna. Nakon smirivanja ustanka u [[Drevni Egipat|Egiptu]], [[Kserkso]] okuplja glavninu perzijskih snaga i kreće u pohod protiv [[Atena (polis)|Atene]] i [[Sparta|Sparte]]. Prilikom marša iz [[Azija|Azije]] u [[Europa|Europu]] perzijska vojska je kod [[Dardaneli|Dardanela]] prešla na europsko kopno preko dva velika [[pontonski most|pontonska mosta]] koji su predstavljali vrhunsko inženjersko dostignuće tog vremena<ref>[http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?lookup=Hdt.+7.36.1 Herodot, 7.36.1]</ref>. [[Stara Grčka|Grčke]] snage pokušavaju Perzijance zaustaviti u [[Bitka kod Termopila|bitkama kod Termopila]] i [[Bitka kod Artemizija|Artemizija]], no Perzijanci ih pobjeđuju i nastavljaju prodor do napuštene [[Atena (polis)|Atene]] koju Kserkso daje razoriti kao odmazdu za njihovo pomaganje [[Jonski ustanak|jonskog ustanka]] pri čemu je razoren grad [[Sard]]. Atenjani i Spartanci povukli su se na [[Peloponez]], a na [[Korintski kanal|Korintskoj prevlaci]] postavili su [[fortifikacije]].

Atenjani su pobjedu protiv Perzijanaca ostvarili tek u pomorskoj [[Bitka kod Salamine|bitci kod Salamine]]<ref>[http://www.livius.org/saa-san/salamis/battle.html Bitka kod Salamine (Livius.org, Jona Lendering)]</ref>, kada je [[Temistoklo]] iskoristio prednosti plitkog i uskog zaljeva u kojem perzijska mornarica nije mogla manevrirati. Čuvši za nerede u perzijskoj [[satrap]]iji [[Babilonija|Babilonu]], Kserkso i vojska odlaze iz Grčke, a kontrolu ostavljaju manjem dijelu vojske i svojim grčkim saveznicima na čelu s [[Mardonije]]m koji su poslije godinu dana Atenjani i Spartanci porazili u [[Bitka kod Plateje|bitci kod Plateje]]. Službeno, rat između Perzijanaca i Grka okončan je [[Kalijin mir|Kalijinim mirom]], trideset godina nakon velikih bitaka.

U prvim godinama vladavine [[Kserkso]] obilježava promjenu tolerantne perzijske politike prema osvojenim narodima koje su provodili njegovi prethodnici [[Kir Veliki|Kir]] i [[Darije Veliki|Darije]]<ref>Pierre Briant, str. 558.</ref>. Nakon gušenja pobuna u [[Babilon]]u, [[Atena (polis)|Ateni]], [[Baktrija|Baktriji]] i [[Drevni Egipat|Egiptu]], kaznio ih je razaranjem lokalnih [[hram]]ova. Titule [[faraon]]a i babilonskog kralja dao je ukinuti, te je te zemlje pretvorio u [[satrap]]ije. Egipćani su se kasnije dva puta uspješno pobunili i povratili svoju nezavisnost, no perzijski kraljevi vladali su [[Drevni Egipat|Egiptom]] kao [[Popis faraona#XXVII Dinastija: 525. – 359.|XXVII.]] i [[Popis faraona#XXXI Dinastija: 343. – 332.|XXXI.]] dinastija.

[[Datoteka:Inscription of Xerxes, Van, 1973.JPG|mini|250px|lijevo|[[Kserkso]]vi zapisi na [[Klinasto pismo|klinastom pismu]]]]

==== Artakserkso I. ====
{{glavni|Artakserkso I.}}

[[Artakserkso I.]], Kserksov sin, nasljeđuje oca na prijestolju [[465. pr. Kr.]] nakon što je ubijen u dvorskim spletkama<ref>Pierre Briant, str. 582.-583.</ref>, te odmah nakon stupanja na vlast guši pobunu u [[Baktrija|Baktriji]]. Potom provodi pravne i političke reforme u kontekstu redefiniranja odnosa između [[Veliki kralj|velikog kralja]] i perzijske [[Aristokracija|aristokacije]]<ref>Pierre Briant, str. 588.</ref>. Poput [[Darije Veliki|Darija]] i [[Kserkso|Kserksa]], nastavlja nadograđivati kompleks u [[Perzepolis]]u<ref>Glineni zapisi iz [[Perzepolis]]a 76.-77.</ref><ref>Glineni zapisi iz [[Perzepolis]]a 79.</ref>, no unatoč tome grad pomalo gubi na političkom značaju u korist [[Suza (Iran)|Suze]] i [[Babilon]]a. Prema nekim hipotezama [[Perzepolis]] je postao kraljevsko odmorište, no to nije pouzdano<ref>Pierre Briant, str. 590.</ref>. Nakon Baktrije, zbog glasina o ubojstvu [[Kserkso|Kserksa]] i visokih [[porez]]a novi neredi izbijaju [[460. pr. Kr.]] u Egiptu gdje je ubijen [[satrap]], zauzet grad [[Memfis]] i zatražena pomoć od [[Atena (polis)|Atene]]<ref>[[Diodor sa Sicilije]] XI, 71.3-6</ref>. Perzija je na pobunu odgovorila vojnom ekspedicijom pod vodstvom perzijskog generala [[Megabiz II.|Megabiza II.]], koji vodi vojsku kroz [[Judeja|Judeju]] te [[454. pr. Kr.]] guši egipatsku pobunu i uhićuje pobunjenike<ref>Pierre Briant, str. 592.</ref>. Paralelno s nemirima u perzijskoj provinciji [[Drevni Egipat|Egiptu]], jačaju napetosti i s [[polis]]ima [[Stara Grčka|Grčke]].

==== Kserkso II., Sogdijan i Darije II. ====
{{glavni|Darije II.}}

Godine [[424. pr. Kr.]] [[Artakserkso I.]] umire u [[Suza (Iran)|Suzi]], a sahranjen je u grobnički kompleks [[Nakš-e Rustam]]u kraj [[Perzepolis]]a, gdje su sahranjeni i njegovi prethodnici. Naslijedio ga je [[Kserkso II.]], njegov sin i jedini legitimni nasljednik, koji je nakon samo 45 dana vladavine ubijen od strane polubrata [[Sogdijan]]a<ref>Pierre Briant, str. 605.</ref>. Ocho ([[perzijski|staroperz.]] ''Vahuka''), drugi polubrat Kserksa II., nakon šest i pol mjeseci vladanja Sogdijana zbacuje ga s prijestolja i kruni se kao [[Darije II.]] Ovo razdoblje proteklo je politički turbulentno jer svaki od navedene polubraće vodio je vlastitu propagandnu kampanju u svrhu dokazivanja svog prava na prijestolje<ref>Pierre Briant, str. 607.</ref>, a borba za vlast označila je početak slabljenja Perzijskog Carstva.

Iz razdoblja vladavine [[Darije II.|Darija II.]] postoji ograničen broj povijesnih izvora, koji govore isključivo o političkoj situaciji na zapadnim granicama carstva gdje su i dalje vladalo neprijateljstvo između [[Stara Grčka|Grka]] i [[Perzijanci|Perzijanaca]]<ref>Pierre Briant, str. 610.</ref>. Između [[411. pr. Kr.|411.]] i [[407. pr. Kr.]] [[Atena (polis)|Atenjani]] koriste neorganizirane i kontradiktorne poteze perzijskih [[satrap]]a u [[Mala Azija|Maloj Aziji]] da osvajaju dio obalnog područja.

==== Artakserkso II. ====
{{glavni|Artakserkso II.}}

Nakon što je [[404. pr. Kr.]] naslijedio svoga oca [[Darije II.|Darija II.]], [[Artakserkso II.]] je morao braniti pravo na prijestolje protiv njegova brata [[Kir Mlađi|Kira Mlađeg]], koji ga je pokušao smaknuti odmah nakon stupanja na tron. Pokušaj atentata je propao i Kir Mlađi je zarobljen, no na nagovor majke Parisatide [[Artakserkso II.]] pošteđuje brata te ga vraća u satrapiju [[Lidija|Lidiju]]. Godine [[401. pr. Kr.]] Kir Mlađi u [[Mala Azija|Maloj Aziji]] okuplja 10.000 grčkih plaćenika („[[Deset tisuća]]“)<ref>[[Ksenofont]]: „Anabasis“</ref> i još toliko [[Azija|azijskih]] vojnika, te kreće u ponovnu borbu protiv Artakserksa II. za perzijski tron. Njihove vojske sukobile su se u [[Bitka kod Kunakse|bitci kod Kunakse]] gdje [[Kir Mlađi]] pogiba, čime je pobuna ugušena, odnosno ojačana pozicija [[Artakserkso II.|Artakserksa II.]]<ref>Pierre Briant, str. 640.-650.</ref> Ipak, političke nemire u Perziji koristi [[Drevni Egipat|Egipat]] koji se pod vodstvom [[Amirtej]]a osamostaljuje.

[[Datoteka:Persepolis Artaxerxes II tomb.jpg|mini|desno|300px|Grobnica [[Artakserkso II.|Artakserksa II.]] u [[Perzepolis]]u]]

Kažnjavanje [[satrap]]ija i gradova [[Mala Azija|Male Azije]], koji su stali na stranu [[Kir Mlađi|Kira Mlađeg]], [[Artakserkso II.]] povjerava perzijskom vojskovođi [[Tisafern]]u. Ovaj potez okrenuo je neke [[Jonija|jonske]] gradove da potraže pomoć kod [[Sparta|Sparte]], pa spartanski kralj [[Agesilaj II.]] kreće s vojnim ekspedicijama u Maloj Aziji, ali bez većih uspjeha<ref>Pierre Briant, str. 653.-664.</ref>. Kako bi spriječio daljnje grčke operacije u Maloj Aziji, [[Artakserkso II.]] počinje pomagati [[Atena (polis)|Atenu]] u [[Korintski rat|Korintskom ratu]] čime slabi utjecaj [[Sparta|Sparte]]. Nakon deset godina ratovanja, [[386. pr. Kr.]] Perzija je Grcima diktirala „[[Kraljevski mir]]“ na koji su pristali svi, od nedavnih neprijatelja Spartanaca do nedavnih saveznika Atenjana<ref>Pierre Briant, str. 668.</ref>. Tim mirom Perzija je osigurala mir i stabilnost u svojim pokrajinama uz obalu [[Mala Azija|Male Azije]], dok je Sparti poklonila dominaciju [[Stara Grčka|grčkim kopnom]]. Iako je bio uspješan protiv Grka, [[Artakserkso II.]] imao je problema protiv [[Drevni Egipat|Egipćana]], koji su se uspješno pobunili neposredno nakon njegova stupanja na perzijski tron<ref>Pierre Briant, str. 671.</ref>. Godine [[383. pr. Kr.]] u Egipat šalje vojsku pod zapovjedništvom [[Farnabaz II.|Farnabaza II.]] i [[Titraust]]a, no egipatski kralj [[Hakor]] odbacuje napadače. Ipak, unatoč tome što nije ponovo uspio pokoriti [[Drevni Egipat|Egipat]], uspješno je obranio [[Fenicija|Feniciju]] od egipatsko-[[sparta]]nske invazije. Između [[366. pr. Kr.|366.]] i [[358. pr. Kr.]] izbija ustanak u [[Kapadocija|Kapadociji]], no brzo je ugušen pa nije bilo značajnih političkih posljedica.

Tokom kraljevanja [[Artakserkso II.|Artakserksa II.]] počinje obožavanje [[Zoroastrizam|zoroastrijskih]] božanstava [[Anahita|Anahite]] i [[Mitra|Mitre]], što se kod ranijih perzijskih kraljeva ne spominje, već isključivo [[Ahura Mazda]]. Povjesničari dvoje je li ta religijska praksa uvedena u doba [[Kserkso|Kserksa]], ili je pak postojala i ranije.

==== Artakserkso III. i IV. ====
{{glavni|Artakserkso III.}}
[[Datoteka:Achaemenid Empire-ArtaxerxesIII conquest.png|mini|350px|desno|[[Perzijsko Carstvo]] na početku vladavine [[Artakserkso III.|Artakserksa III.]] (zelena boja), te njegova osvajanja i gušenja pobuna (tamno siva boja)]]

Prije stupanja na prijestolje [[Artakserkso III.]] imao je funkciju [[satrap]]a i [[general]]a u vojsci svog oca. Njegov brat Darije, najstariji sin [[Artakserkso II.|Artakserksa II.]]<ref>Plutarh, 26.4-5.</ref>, upustio se u zavjeru s namjerom da ubije oca, no njegov plan je otkriven kralju pa je pogubljen. Smrt princa Darija za prijestolonasljednika je postavila sljedećeg najstarijeg sina Arijaspa, koji je navodno počinio samoubojstvo nakon što su ga Artakserkso III. (treći kraljev sin) i zapovjednik kraljevske garde Tiribaz uvjerili kako ga kralj Artakserkso II. sumnjiči za zavjeru. Njegovom smrću prijestolonasljednikom postaje četvrti sin Arsam, koji je također ubijen. Shrvan gubicima svojih sinova, [[Artakserkso II.]] umire u dubokoj starosti [[358. pr. Kr.]] a nasljeđuje ga Artakserkso III. Prema nekim izvorima, odmah nakon stupanja na vlast dao je pogubiti gotovo sve potomke svoga oca koji su mogli ugroziti njegovo pravo na tron Perzije<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.iranologie.com/history/Achaemenid/chapter%20V.html |accessdate=30. listopada 2009. |title=Povijest Irana - Ahemenidsko Carstvo (Iranologie.com) |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080619124220/http://www.iranologie.com/history/Achaemenid/chapter%20V.html |archivedate=19. lipnja 2008. }}</ref>. Priče o dolasku [[Artakserkso III.|Artakserksa III.]] na perzijski tron temelje se isključivo na [[Plutarh]]ovim djelima, pa ih mnogi povjesničari ne smatraju vjerodostojnima<ref>Pierre Briant, str. 699.-700.</ref>.

Nakon što je došao na prijestolje, [[Artakserkso III.]] se odmah suočio s političkim nemirima diljem Perzijskog Carstva. Oko [[351. pr. Kr.]] pokreće vojnu operaciju obnavljanja kontrole nad [[Drevni Egipat|Egiptom]] koji se pobunio i osamostalio u doba vladavine njegova oca [[Artakserkso II.|Artakserksa II.]] Istovremeno izbija pobuna i u [[Mala Azija|Maloj Aziji]] koja je uz potporu [[Antička Teba (Grčka)|Tebe]] prijetila ozbiljnom eskalacijom<ref>[http://www.livius.org/arl-arz/artaxerxes/artaxerxes_iii_ochus.html Artakserkso III. (Livius.org, Jona Lendering)]</ref>. Artakserkso III. vodi veliku vojsku u Egipat protiv [[faraon]]a [[Nektanebo II.|Nektaneba II.]], no Perzijanci doživljavaju poraz i povlače se natrag u [[Azija|Aziju]].

[[Datoteka:Inscription Pesepolis British Museum.jpg|mini|200px|lijevo|[[Klinasto pismo]] koje spominje Artakserksa III., [[British Museum|Britanski muzej]]]]

Nedugo poslije perzijskog poraza u Egiptu, uvjereni u slabost Perzijskog Carstva vladari [[Fenicija|Fenicije]], [[Mala Azija|Male Azije]] i [[Cipar|Cipra]] proglašavaju nezavisnost. Godine [[343. pr. Kr.]] Artakserkso III. ovlašćuje princa Hidrija od [[Karija|Karije]] da uguši pobunu na Cipru, koji upošljava 8.000 grčkih plaćenika i 40 trirema kojima zapovijeda Atenjanin Focion<ref name="Artakserkso III. (PersianEmpire.info)">[http://persianempire.info/ArtaxerxesIII.htm Artakserkso III. (PersianEmpire.info)]</ref>. Ciparska pobuna brzo je ugušena. 
Istovremeno, [[Artakserkso III.]] imenuje [[Sirija|sirijskog]] satrapa Belesija te [[Cilicija (satrapija)|cilicijskog]] satrapa Mezeja zapovjednicima ekspedicije protiv [[Fenicija|feničkog]] grada [[Sidon]]a. Obojica satrapa doživjeli su velike poraze protiv [[sidon]]skog kralja [[Tenej]]a kojem su pomoć od 40.000 grčkih plaćenika poslali egipatski faraon [[Nektanebo II.]] i [[Mentor s Rodosa|Mentor]] s [[Rodos (grad)|Rodosa]]. Perzijanci su bili prisiljeni povući se iz Fenicije<ref name="Artakserkso III. (PersianEmpire.info)"/>. Nakon [[satrap]]skog neuspjeha, [[Artakserkso III.]] se osobno odlučio obračunati protiv Sidona. Navodno je okupio veliku vojsku od 300.000 pješaka, 30.000 konjanika, 300 trirema, te 500 transportnih i pomoćnih brodova. Dolazak goleme perzijske vojske pred [[Sidon]] slomio je moral njegovih stanovnika, a sidonski kralj [[Tenej]] bezuspješno je pokušao pridobiti milost perzijskog vladara; grad je ubrzo pokoren a Tenej je osuđen za izdaju i pogubljen.

Neposredno nakon pokoravanja [[Sidon]]a, uslijedila je nova vojna ekspedicija protiv [[Drevni Egipat|Egipta]]. Egipatski [[faraon]] [[Nektanebo II.]] svoju je vojsku stacionirao na rijeci [[Nil]], pokušavajući iskoristiti brojne riječne kanale i močvare te potporu mornarice protiv nadmoćnijeg neprijatelja. Jedna od egipatskih strategija bila je i zadržavanje Perzijanaca u cilju iscrpljivanja njihovih zaliha čime bi bili prisiljeni na povlačenje iz Egipta<ref name="Artakserkso III. (PersianEmpire.info)"/>. Ipak, egipatska vojska doživjela je težak poraz protiv Perzijanaca, a (bivši) faraon [[Nektanebo II.]] bježi u [[Memfis]] („Grad kraljeva“), ostavljajući za sobom brojne utvrđene gradove na milost vojnim jedinicama koje su ih čuvali. Kada je konačno pao i Memfis, Nektanebo II. je pobjegao još južnije, u [[Etiopija|Etiopiju]]. Nakon tog čina Artakserkso III. postao je [[faraon]]om Egipta, odnosno osnivačem nove [[Popis faraona#XXXI Dinastija: 343. – 332.|XXXI. dinastije]]. Prilikom povratka u Perziju bogato je nagradio svoje plaćenike, te se vratio u [[Perzepolis]] kao slavodobitnik koji je nakon [[Kambiz II.|Kambiza II.]] ponovno uspio pokoriti veliki i bogati [[Drevni Egipat|Egipat]].

Nakon uspjeha u [[Drevni Egipat|Egiptu]], [[Artakserkso III.]] se vratio u [[Perzija|Perziju]] i proveo idućih nekoliko godina suzbijajući razne manje pobune i nemire diljem carstva, no do njegove smrti nitko više nije ugrožavao Perzijsko Carstvo ni izvana ni iznutra, niti njegovu poziciju na perzijskom tronu. Egipat je ostao dijelom Perzijskog Carstva sve do dolaska [[Aleksandar Makedonski|Aleksandra Makedonskog]]. [[Mentor s Rodosa|Mentor]] i [[Bagoas]], dvojica perzijskih generala koji su među najzaslužnijima za pobjedu u Egiptu, unaprijeđena su sa svojih pozicija. Bagoas se vratio u glavni grad [[Perzepolis]] zajedno s Artakserksom, te je postao glavnim diplomatom u međunarodnoj administraciji Perzijskog Carstva. Posljednjih šest godina vladavine Artakserksa III. pamti se kao jedna od najbolje organiziranijih i učinkovitijih perzijskih vlasti u povijesti [[Ahemenidi|ahemenidske dinastije]]<ref name="Artakserkso III. (PersianEmpire.info)"/>. Artakserkso III. umire [[338. pr. Kr.]], sahranjen je u [[Perzepolis]]u. [[Stara Grčka|Grčki]] povjesničar [[Diodor sa Sicilije|Diodora sa Sicilije]] tvrdi kako je perzijski general Bagoas otrovao Artakserksa III., no zapisi na [[Klinasto pismo|klinastom pismu]] (danas u [[British Museum|Britanskom muzeju]]) govore kako je kralj umro prirodnom smrću<ref>[http://www.livius.org/arl-arz/artaxerxes/artaxerxes_iv.html Artakserkso IV. (Livius.org, Jona Lendering)]</ref>.

[[Artakserkso III.|Artakserksa III.]] je na perzijskom tronu naslijedio njegov sin [[Artakserkso IV.]], kojeg je prema [[Stara Grčka|grčkim]] izvorima također otrovao general [[Bagoas]], kao i većinu perzijskih prinčeva<ref>Olmstead, 1948., str. 489</ref>. Navodno je postavljanje [[Darije III.|Darija III.]] (nećak [[Artakserkso IV.|Artakserksa IV.]]) na mjesto perzijskog kralja inicirao sam Bagoas<ref>Élien, VH XII, 43.; Plutarh - ''Moralia'' 326e, 337e, 340b</ref>.

=== Pad carstva ===
{{glavni|Darije III.}}

Prije dolaska na vlast, [[Darije III.]] obnašao je funkciju [[satrap]]a [[Armenija|Armenije]] i za razliku od njegovih prethodnika iz [[Ahemenidi|ahemenidske dinastije]], on nije imao nikakva iskustva o vladanju carstvom, niti je prethodno iskazivao ambicije da njime vlada. Nedostatak tih kvaliteta u doba velike krize pokazali su se presudnim za sudbinu prvog Perzijskog Carstva. Ipak, [[Darije III.]] je osobno prisilio [[Bagoas]]a da ispije otrov čime su okončane njegove manipulacije perzijskim tronom, a iskazao i u doba vladavine [[Artakserkso III.|Artakserksa III.]] kada je kao kraljevski glasnik diplomacijom pomirio dva zaraćena kralja [[nomad]]skih plemena Kadusijana na sjeveroistoku carstva<ref name="livius.org">[http://www.livius.org/aj-al/alexander/alexander_t66.html Uspon Darija III. (Livius.org, Jona Lendering)]</ref><ref>[[Diodor sa Sicilije]], XVII, 6.1-3; Justin X.3</ref>.

Godine [[336. pr. Kr.]] [[Filip II. Makedonski]] prihvaćen je za [[Hegemonija|hegemona]] [[Korintska liga|Korintske lige]] i planira invaziju na maloazijske [[Stara Grčka|grčke]] gradove pod perzijskom kontrolom<ref name="britannica.com">[http://www.britannica.com/EBchecked/topic/151631/Darius-III Enciklopedija Britannica: Darije III.]</ref>. U proljeće šalje svoje generale [[Parmenion]]a i [[Atal (general)|Atala]] u „oslobađanje“ istih gradova, no za vrijeme njihovih vojnih prodora [[Filip II. Makedonski]] je u ljeto iste godine ubijen. Godine [[334. pr. Kr.]] sin [[Filip II. Makedonski|Filipa II.]], [[Aleksandar Makedonski]]<ref name="livius.org"/>, postaje hegemonom Korintske lige te vodi kombiniranu makedonsku vojsku u invaziju perzijske [[Mala Azija|Male Azije]].

[[Datoteka:Battle of Issus mosaic - Museo Archeologico Nazionale - Naples.jpg|središte|mini|555px|[[Bitka kod Isa]]: lijevo je prikazan [[Aleksandar Makedonski]] na konju, dok je [[Darije III.]] prikazan desno na bojnim kolima ([[mozaik]] iz [[1. stoljeće|1. stoljeća]] pronađen u [[Pompeji]]ma<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.gaugamela.com/ |accessdate=30. listopada 2009. |title=Kralj Darije III. (Gaugamela.com) |archiveurl=https://web.archive.org/web/20031018213726/http://www.gaugamela.com/ |archivedate=18. listopada 2003. }}</ref>)]]

Ubrzo poslije Aleksandrovog prodora u [[Azija|Aziju]], makedonska vojska pobjeđuje maloazijske Perzijance u [[Bitka kod Granika|bitci kod Granika]]. [[Darije III.]] nije sudjelovao u toj bitci, koju je smatrao običnom provincijskom pobunom koje su bile česte u to vrijeme, niti je slutio kako Aleksandar Makedonski ima u planu prodor do srca Perzije. Očekivao je kako će se perzijski [[satrap]]i obračunati s Aleksandrom, pa je mirno ostao u svojoj prijestolnici [[Perzepolis]]u. Tek godinu i pol dana poslije bitke kod Granika, [[333. pr. Kr.]] Darije III. odlučio je okupiti vojsku i osobno se obračunati s makedonskim osvajačem. U [[Bitka kod Isa|bitci kod Isa]] 52.000 Perzijanaca uključujući grčke plaćenike sukobilo se protiv 47.000 makedonskih i [[korint]]skih vojnika, u kojoj je Aleksandrova vojska preko boka zaobišla i porazila perzijsku vojsku. Okolnosti su bile na strani Darija III. [[331. pr. Kr.]] kada je uoči [[Bitka kod Gaugamele|bitke kod Gaugamele]] okupio popriličan broj trupa i dobro ih organizirao, te je dobio vojnu potporu većine perzijskih satrapa. Unatoč svim tim povoljnim faktorima, [[Darije III.]] ponovno je izgubio bitku protiv Aleksandra, te je opet morao bježati da bi se spasio od makedonskih progonitelja. Pobjegao je u grad [[Ekbatana|Ekbatanu]] gdje je pokušavao okupiti novu vojsku za borbu protiv Aleksandra, dok je [[Aleksandar Makedonski]] istovremeno zaposjeo [[Babilon]], [[Suza (Iran)|Suzu]] i perzijsku prijestolnicu [[Perzepolis]]. Nakon što je porazio [[Ariobarzan]]a u [[Bitka kod Perzijskih vrata|bitci kod Perzijskih vrata]] Aleksadar je praktički mogao proglasiti pobjedu, no nastavio je goniti Darija III. koji je bježao prema istoku<ref>[http://thenagain.info/WebChron/MiddleEast/DariusIII.html Darije III. (ThenAgain.info)]</ref>. Za vrijeme bijega, [[Baktrija|baktrijski]] satrap [[Bes (satrap)|Bes]] koji se [[Bitka kod Gaugamele|kod Gaugamele]] borio skupa s Darijem III. i koji se predstavljao kao njegov privrženi saveznik, izdao ga je zbog osobnih interesa<ref name="Briant, 884.-891.">Pierre Briant, str. 884.-891.</ref>.

[[Datoteka:Den Leichnam des Darius.jpg|mini|300px|[[Aleksandar Makedonski]] prekriva mrtvo tijelo Darija III. svojim plaštem ([[bakrorez]] iz [[18. stoljeće|18. stoljeća]])]]

Godine [[330. pr. Kr.]] [[satrap]] [[Bes (satrap)|Bes]] ubio je Darija III. i ostavio njegovo tijelo u kolima koje su pronašli makedonski vojnici<ref name="britannica.com"/>. Taj događaj razočarao je Aleksandra koji je želio uhvatiti živog Darija III. Kada je Aleksandar ugledao mrtvo Darijevo tijelo, uzeo je njegov kraljevski prsten a njegovo tijelo poslao je u [[Perzepolis]]<ref>[http://www.livius.org/aj-al/alexander/alexander_t14.html Smrt Darija III. (Livius.org, Jona Lendering)]</ref> gdje su ga pokopali u kraljevskim grobnicama sa svim počastima. Ubrzo poslije sahrane Darija III., Aleksandar se [[334. pr. Kr.]] oženio njegovom kćeri [[Stateira II.|Stateirom II.]] čime je učvrstio svoj legitimitet nasljednika perzijskog kralja.
Nakon smrti Darija III., satrap [[Bes (satrap)|Bes]] pokušao se predstaviti kao njegov nasljednik pa se imenovao kao [[Artakserkso V.]], predstavljajući se istočnim ostacima Perzijskog Carstva kao [[veliki kralj]] Perzije<ref name="Briant, 884.-891."/>. Ipak, uskoro su ga uhvatili makedonski vojnici, a [[Aleksandar Makedonski]] dao ga je mučiti i pogubiti jer ga je smatrao izdajnikom perzijske [[Ahemenidi|kraljevske kuće]].

Nastavak loze [[Ahemenidi|Ahemenida]] nastavio je sam Aleksandar koji se oženio Darijevom kćeri [[Stateira II.|Stateirom II.]] Prema jednoj teoriji, i sam [[Aleksandar Makedonski|Aleksandar]] pripadao je ahemenidskoj lozi jer se tvrdi kako je bio sin perzijskog cara [[Artakserkso III.|Artakserksa III.]] i makedonske princeze koju je [[Filip II. Makedonski]] poslao u znak političke pomirbe. U svakom slučaju, [[Aleksandar Makedonski]] umire u [[Babilon]]u [[323. pr. Kr.]] a iste godine u borbama za vlast ubijeni su sve njegove žene i djeca pa se time definitivno gasi [[ahemenidska dinastija]]<ref name="Briant, 884.-891."/>.

Perzijom će idućih stotinu godina vladati [[Helenizam|helenistička]] dinastija [[Seleukidi|Seleukida]], koju će potisnuti [[Iranski narodi|iranski narod]] [[Parti]] i osnovati treću [[iran]]sku kraljevsku dinastiju [[Arsakidi (Iran)|Arsakida]], dok će njih pokoriti perzijska dinastija [[Sasanidi|Sasanida]] i osnovati četvrto [[iran]]sko, odnosno drugo [[Perzijsko Carstvo]].

== Politika i administracija ==

Ahemenidsko Perzijsko Carstvo bilo je multinacionalna država u kojoj su [[Perzijanci]] dominirali na većini vojnih i civilnih funkcija. Državna uprava podijeljena je na provincije koje su nazivane „zemljama“ prema [[Perzijanci]]ma<ref>staroperzijski ''dahyāva''</ref>, odnosno „[[satrapija]]ma“ prema [[Grci]]ma<ref>starogrčka izvedenica perzijske riječi ''xšaçapāvan'' što znači „zaštitnik kraljevstva“</ref>. Zahvaljujući takvom državnom uređenju Ahemenidsko Carstvo često se naziva prvom [[Federacija|federacijom]] u povijesti. Perzijske pokrajine bile su različitih i nedefiniranih veličina, a njima je vladao lokalni vladar ([[satrap]]) koji je imao moć donositi [[zakon]]e, no isključivo na nivou lokalne vlasti.

Zbog indoiranskog nasljeđa, carstvo je bilo [[feudalno društvo]] koje se temeljilo na osobnoj odanosti između [[Veliki kralj|velikog kralja]] i svih njegovih subjekata<ref>Geo Widengren: „Feudalizam u antičkom Iranu“ (''Der Feudalismus im alten Iran''), Köln, 1969.</ref>. Najveće ovlasti poslije kraljevske kuće imali su perzijski plemići, koji su bili zaduženi za formiranje sudova. Kraljevski dvor nazivao ih je „podanicima“ odnosno „sljedbenicima“<ref>staroperzijski ''bandaka'' DB I.21ff., IV.65-67.</ref>. Njihova lojalnost bila bi velikodušno nagrađena od kralja, dok bi se nepouzdanost ili izdaja strogo kažnjavala<ref>DB I.21ff., IV.65-67.</ref>. Društvo u cjelini bilo je podložno velikom kralju, koji se pak predstavljao podređenim [[Ahura Mazda|Ahura Mazdi]] ([[Zoroastrizam|zoroastrijski]] „Bog dobra“). Postojanje specifičnih institucionalnih klasa odnosno [[Kaste|kasta]] u Ahemenidskom Carstvu ne može biti dokazano<ref name="R. Schmitt: „Ahemenidska dinastija“"/>. Ipak, prema [[Darije Veliki|Darijevim]] natpisima u [[Behistun]]u da se zaključiti kako su [[Perzijanci|perzijski]] veliki kraljevi glorificirali svoje arijsko ([[iran]]sko) podrijetlo, te uključuju fraze u kojima se [[Ahura Mazda]] naziva „Bogom Arijaca“.

Za razliku od drugih istočnjačkih naroda tog doba (npr. [[Hetiti]], [[Novoasirsko Carstvo|Asirci]], [[Židovi]]) kod kojih samilost i tolerancija nisu bile religijski poželjne osobine ili su se dovodile u vezu sa slabošću, [[Ahemenidi|ahemenidski kraljevi]] bili su vrlo liberalni i tolerantni prema osvojenim narodima, budući kako su takve postupke smatrali vrlinama kojima se treba ponositi. Također, odobravali su znatnu autonomiju pokorenim narodima<ref name="R. Schmitt: „Ahemenidska dinastija“"/>. Ujedinjenje istih svodilo se isključivo na upravnu razinu, bez ikakvih namjera uspostave kulturnog jedinstva. Svaki narod imao je priliku zadržati svoje običaje, političku organizaciju, jezik i religiju, sve dok je i dalje bio pod perzijskom upravom. Zajednički rad mnogih naroda prilikom gradnje monumentalnih zdanja u [[Suza (Iran)|Suzi]] i [[Perzepolis]]u igrao je veliku ulogu za međusobnu toleranciju i asimilaciju raznih naroda<ref name="R. Schmitt: „Ahemenidska dinastija“"/>.

=== Opseg carstva ===
{{glavni|Najveća carstva svijeta}}
[[Datoteka:AhemenidskoPerzijskoCarstvo490prKr.png|mini|350px|desno|Ahemenidsko Perzijsko Carstvo, oko [[490. pr. Kr.]] u doba vladavine [[Darije Veliki|Darija Velikog]], [[Najveća carstva svijeta#Antička carstva|najveće carstvo]] u povijesti [[Stari vijek|starog vijeka]]]]

Računanje površine Ahemenidskog Carstva je kontroverzno i ne može se precizno utvrditi zbog više razloga; proturječnih informacija o prodorima perzijskih osvajanja, nepoznavanja jesu li određeni teritoriji bili naseljeni ili ne, nemogućnošću identifikacije određenih zemalja koji se spominju u perzijskim zapisima, čestim pobunama odnosno povremenim gubicima teritorija, itd. Najteže je utvrditi granice u sjeveroistočnoj [[Afrika|Africi]] jer se pouzdano ne zna dokle je došla vojska [[Kambiz II.|Kambiza II.]] pri pohodima južno i zapadno od [[Drevni Egipat|Egipta]]. Također, [[Herodot]] tvrdi kako je [[Darije Veliki|Darijeva]] vojska došla do rijeke [[Volga|Volge]] prilikom ekspedicija u [[Europa|Europi]] što nije pouzdano, a kompleksnost mjerenja otežava i konstantno mijenjanje granica u prostranoj [[Središnja Azija|Središnjoj Aziji]] gdje su vođeni veliki ratovi protiv [[Skiti|skitskih plemena]].

Prema odokativnom određivanju najširih ahemenidskih granica preslikanom preko čak 38 modernih država s tri [[kontinent]]a, površina Ahemenidskog Carstva oko [[490. pr. Kr.]] u doba vladavine [[Darije Veliki|Darija Velikog]] iznosila je oko '''10,7 milijuna km²''', što ga čini daleko [[Najveća carstva svijeta#Antička carstva|najvećim carstvom]] u povijesti [[Stari vijek|starog vijeka]]; većim i od [[Trajan]]ovog [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]], [[Aleksandar Makedonski|Aleksandrovog]] [[Kraljevina Makedonija|Makedonskog Carstva]] ili [[Kina|kineskog]] [[Dinastija Han|Han Carstva]]. Prema modernim procjenama, Ahemenidsko Carstvo je u to doba obuhvaćalo oko [[Najveća carstva svijeta#Postotak ukupnog svjetskog broja stanovnika|nešto manje od polovice svjetske populacije]], što predstavlja najveći postotak ikad u povijesti.

{|class="wikitable" border="1"
|-
!style="background:gold;"|'''Moderna država'''
!style="background:gold;"|'''Postotak'''
!style="background:gold;"|'''Ukupna površina (km²)'''
!style="background:gold;"|'''Dio nekadašnjeg carstva (km²)'''
|+
|-
|'''[[Iran]]'''
|align="center"|100%
|align="center"|1.648.000 
|align="center"|1.648.000 
|-
|[[Makedonija]]
|align="center"|75%
|align="center"|25.333
|align="center"|19.000
|-
|[[Grčka]]
|align="center"|40%
|align="center"|131.940
|align="center"|52.776
|-
|[[Bugarska]]
|align="center"|80%
|align="center"|110.910
|align="center"|88.728
|-
|[[Rumunjska]]
|align="center"|15%
|align="center"|237.500
|align="center"|35.625
|-
|[[Turska]]
|align="center"|100%
|align="center"|780.580
|align="center"|780.580
|-
|[[Cipar]]
|align="center"|100%
|align="center"|9.250
|align="center"|9.250
|-
|[[Libija]]
|align="center"|20%
|align="center"|1.759.540
|align="center"|351.908
|-
|[[Egipat]]
|align="center"|90%
|align="center"|1.001.450
|align="center"|901.305
|-
|[[Sudan]]
|align="center"|30%
|align="center"|2.505.810
|align="center"|751.743
|-
|[[Eritreja]]
|align="center"|100%
|align="center"|121.320
|align="center"|121.320
|-
|[[Džibuti]]
|align="center"|100%
|align="center"|23.000
|align="center"|23.000
|-
|[[Etiopija]]
|align="center"|25%
|align="center"|1.127.127
|align="center"|281.781
|-
|[[Libanon]]
|align="center"|100%
|align="center"|10.400
|align="center"|10.400
|-
|[[Izrael]]
|align="center"|100%
|align="center"|20.770
|align="center"|20.770
|-
|[[Palestina]]
|align="center"|100%
|align="center"|6.220
|align="center"|6.220
|-
|[[Sirija]]
|align="center"|100%
|align="center"|185.180
|align="center"|185.180
|-
|[[Jordan]]
|align="center"|100%
|align="center"|92.300
|align="center"|92.300
|-
|[[Saudijska Arabija]]
|align="center"|20%
|align="center"|2.149.690
|align="center"|429.938
|-
|[[Bahrein]]
|align="center"|100%
|align="center"|665
|align="center"|665
|-
|[[UAE]]
|align="center"|80%
|align="center"|83.600
|align="center"|66.880
|-
|[[Katar]]
|align="center"|100%
|align="center"|11.437
|align="center"|11.437
|-
|[[Oman]]
|align="center"|35%
|align="center"|309.500
|align="center"|108.325
|-
|[[Kuvajt]]
|align="center"|100%
|align="center"|17.820
|align="center"|17.820
|-
|[[Irak]]
|align="center"|100%
|align="center"|437.072
|align="center"|437.072
|-
|[[Azerbajdžan]]
|align="center"|100%
|align="center"|86.600
|align="center"|86.600
|-
|[[Armenija]]
|align="center"|100%
|align="center"|29.800
|align="center"|29.800
|-
|[[Gruzija]]
|align="center"|100%
|align="center"|69.700
|align="center"|69.700
|-
|[[Rusija]]
|align="center"|3%
|align="center"|17.075.200
|align="center"|512.256
|-
|[[Turkmenistan]]
|align="center"|95%
|align="center"|488.100
|align="center"|463.695
|-
|[[Uzbekistan]]
|align="center"|75%
|align="center"|447.400
|align="center"|335.550
|-
|[[Kazahstan]]
|align="center"|30%
|align="center"|2.717.300
|align="center"|815.190
|-
|[[Kirgistan]]
|align="center"|85%
|align="center"|198.500
|align="center"|168.725
|-
|[[Tadžikistan]]
|align="center"|100%
|align="center"|143.100
|align="center"|143.100
|-
|[[Afganistan]]
|align="center"|100%
|align="center"|647.500
|align="center"|647.500
|-
|[[Pakistan]]
|align="center"|95%
|align="center"|803.940
|align="center"|763.743
|-
|[[Indija]]
|align="center"|4%
|align="center"|3.287.590
|align="center"|131.504
|-
|[[Kina]]
|align="center"|1%
|align="center"|9.595.960
|align="center"|95.959
|- style="background:wheat;"
|'''Sveukupno'''
|align="center"|
|align="center"|
|align="center"|'''10.715.346&nbsp;km²'''
|}

=== Vlada i administrativni centri ===
[[Datoteka:Persepolis T Chipiez.jpg|mini|300px|Rekonstrukcija palače u [[Perzepolis]]u]]

Administrativno središte Ahemenidskog Perzijskog Carstva bila je kraljevska palača, gdje je uprava organizirana po uzoru na [[Babilonija|Babiloniju]]. Upravni organi poput sudstva bili su strogo organizirani, pogotovo nakon [[Kir Veliki|Kirovih]] i [[Darije Veliki|Darijevih]] reformi. Kao diplomatski jezik korišten je [[Aramejski jezik|carski aramejski]], koji širu upotrebu doživljava tokom vladavine [[Darije Veliki|Darija Velikog]]. U vrijeme [[Kir Veliki|Kira Velikog]], [[glavni grad]] carstva u početku je bila [[Ekbatana]], no centar moći ubrzo se seli u novonastali grad [[Pasargad]] kojeg je dao izgraditi sam Kir. Dolaskom [[Darije Veliki|Darija I.]] na vlast, administrativni glavni grad postaje [[Suza (Iran)|Suza]], a zatim [[Perzepolis]]. [[Stara Grčka|Grčki]] autori tvrde kako su [[Perzijanci]] mijenjali funkciju glavnog grada prema [[Godišnja doba|godišnjim dobima]]; [[Suza (Iran)|Suza]] je navodno bila glavni grad [[Zima|zimi]], [[Ekbatana]] [[Ljeto|ljeti]], [[Perzepolis]] na [[jesen]], a ostatak godine [[Babilon]]<ref>[[Ksenofont]]: „Kiropedija“ (8.6.22); Ksenofont: „Anabasis“ (3.5.l5)</ref>. Prema [[Perzepolis#Funkcija i kontroverze|nekim teorijama]], Pasargad i Perzepolis nisu bili glavni već ceremonijalni gradovi.

=== Satrapije ===
{{glavni|Satrapija}}

Organizacija carstva u [[satrap]]ije je prisutna od doba vladavine [[Kir Veliki|Kira Velikog]], koji je dozvoljavao da lokalni vladari zadrže vlast nad njihovim područjima. Ovu ideološku strategiju očuvanja lokalnih vlasti kasnije je provodio i Kirov sin [[Kambiz II.]], odnosno njihovi nasljednici. Tolerancija postojećih lokalnih religija i uprava kod pokorenih naroda stvarala je velike simpatije prema [[Perzijanci]]ma, odnosno lokalni vladari postajali su im politički vrlo privrženi.

[[Satrap]]i su imali status „zaštitnika kraljevstva“, a imenovao ih je perzijski [[veliki kralj]] na neodređeno vrijeme. Kao što titula implicira, lokalni vladari praktički su bili „čuvari reda i mira“, a ne podređeni kraljevi. Ipak, bili su direktno odgovorni za provođenje globalne perzijske politike, prikupljanje [[porez]]a, provođenje zakona i stabilnost lokalnog gospodarstva. Također, imali su ovlasti pregovarati sa susjednim državama i zaratiti se. [[Satrap]]i su uglavnom birani iz plemićkih obitelji [[Perzijanci|Perzijanaca]] i [[Medijci|Medijaca]] koji su ipak imali povlašteni politički položaj u odnosu na ostale narode carstva, a nerijetko su birani i sami perzijski prinčevi<ref>Pierre Briant, str. 91.</ref>. Primjerice, [[Histasp]] (otac [[Darije Veliki|Darija Velikog]]) je bio namjesnik u [[Partija (pokrajina)|Partiji]]<ref>DB II.93ff.</ref>, dok je [[Kserkso]]v brat [[Masist]] bio namjesnikom [[Baktrija|Baktrije]]<ref>[http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?lookup=Hdt.+9.113.1 Herodot, 9.113.1]</ref>.

Rad [[satrap]]a veliki kralj nadgledao je pomoću specijalno uvježbanih nadzornika zvanih „Kraljeve oči i uši“<ref>[http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?lookup=Hdt.+1.114.1 Herodot, 1.114.1]</ref><ref>[[Ksenofont]]: „Kiropedija“ (8.2.10-12, 6.16)</ref>, koji su preteča modernih [[Obavještajna djelatnost|obavještajnih agencija]]. Ti inspektori tajno su putovali diljem carstva, a od velikog kralja mogli su zatražiti i vojnu pomoć u slučaju opasnosti. Vršili su nenajavljene provjere u svim satrapijama, i svake nepravilnosti prijavljivali bi kraljevskom dvoru, odnosno izravno perzijskom kralju. [[Satrap]]i su tijekom različitih perioda ahemenidske povijesti imali drugačije političke ovlasti, koje su kulminirale početkom i sredinom [[4. stoljeće pr. Kr.|4. stoljeća pr. Kr.]] kada su pojedini satrapi ostvarili toliku moć da su mogli direktno uzurpirati i sam perzijski tron<ref name="R. Schmitt: „Ahemenidska dinastija“"/>.

{{Perzijski satrapi}}{{Ahemenidske satrapije}}

=== Darijeve reforme ===
{{glavni|Darije Veliki}}

Veliki reformist i organizator [[Darije Veliki]] reformirao je perzijski administrativni i [[Pravo|pravni sustav]]. Njegova revizija odnosila se na zakone svjedočenja, depozita, [[Korupcija|podmićivanja]] i [[Nasilje|nasilja]]. Mnogi narodi iz Darijevog vremena počeli su koristiti [[Perzijski|perzijsku]] riječ ''dāta'' („zakon“; „kraljev zakon“) za dokumente, što se zadržalo do današnjeg dana.

Preko njegovih reformi i organizacije Perzijsko Carstvo postaje restaurirano nasljeđe carstva [[Kir Veliki|Kira Velikog]]. Njegova organizacija carstva u 20 pokrajina ([[satrap]]ija) kojima su upravljali lokalni vladari, koji su imali pravo na specifične zakone, propise, tradicije i elitu. Visok stupanj lokalne političke autonomije nije uključivao i ovlast nad vojskom. Porezni sustav omogućavao je ogromne prihode u [[Zlato|zlatu]] i [[Srebro|srebru]].

Svaka provincija je također imala nezavisnog financijskoga kontrolora, nezavisnog vojnog koordinatora, te [[satrap]]a koji je kontrolirao administraciju i [[zakon]]. Sva trojica su direktno odgovarali velikom kralju, a broj satrapija je povećan kako bi se olakšala administracija, ali i umanjila njihova politička moć. Ovaj sustav organizacije i podjela vlasti bio je razlog stabilnosti i cjelovitosti zemlje, jer su šanse za pobunu ili separaciju smanjene na minimum<ref name="R. Schmitt: „Ahemenidska dinastija“"/>. Darije je također povećao i broj članova državne uprave koja se sastojala od pisara, koji su promicali zakone i odredbe diljem carstva.

Prema zapisima u [[Behistun]]u, Darije spominje ukupno 23 [[satrap]]ije. To su<ref>DB I.14-7</ref>: [[Fars|Perzija]], [[Elam]], [[Babilonija]], [[Asirija]], [[Arabija]], [[Drevni Egipat|Egipat]], ''Morski narodi'', [[Lidija]], [[Jonija]], [[Medijci|Medija]], [[Armenija]], [[Kapadocija]], [[Partija (pokrajina)|Partija]], [[Drangijana]], [[Arija (satrapija)|Arija]], [[Horazmija (satrapija)|Horazmija]], [[Baktrija]], [[Sogdijana]], [[Gandara]], [[Skiti]]ja, [[Satagidija]], [[Arahozija]] i [[Maka (satrapija)|Maka]]. Pokoreni narodi prikazani su i na istočnom monumentalnom stubištu [[Perzepolis]]a, gdje su narodi svih [[satrapija]] u vrijeme [[iran]]ske nove godine ([[Novruz]]) donosili poklone perzijskom kralju.

Među ostalim, Darije je poznat i kao sjajan [[Ekonomija|ekonomist]]. Reformirao je ekonomski sustav i uveo zlatni [[novac]] „[[darik]]“ kao fiksno platežno sredstvo. Razvijao je trgovinu unutar carstva i s udaljenim zemljama. Na primjer, slao je ekspedicije na čelu s [[Karija|karijskim]] kapetanom Skilaksom koje su istraživale cijelu obalu [[Indijski ocean|Indijskog oceana]] od [[Indija|Indije]] do [[Afrika|Afrike]]. Tijekom njegove vladavine populacija je narasla, a u gradovima cvatu obrt i [[industrija]].

Fizikalne veličine poput [[Masa|mase]] i [[Dužina|dužine]] su standardizirane tzv. „kraljevskom mjerom“, iako su Egipćani i Babilonci nastavili koristiti se vlastitim mjernim jedinicama. Takvi propisi pojednostavnili su međunarodnu trgovinu što je imalo velik utjecaj na rast perzijskog gospodarstva, kao i razvoj komunikacija i administrativne mreže.

=== Zakoni i pravosuđe ===
{{glavni|Kirov cilindar}}
[[Kir Veliki|Kir II.]] i [[Darije Veliki|Darije I.]] najpoznatiji su zakonodavci među [[Ahemenidi|ahemenidskim]] [[Veliki kralj|velikim kraljevima]]. Ti zakoni posebno se odnose na [[Građansko postupovno pravo|građansko pravo]], koji su kasnije snažno utjecali na zakonodavstva drugih carstava na [[Bliski istok|Bliskom istoku]]<ref>Olmstead, str. 122.</ref>. Nažalost, osim [[Kirov cilindar|Kirovog cilindra]] nije sačuvano više zakonodavnih dokumenata. [[Kirov cilindar]] smatra se prvim tekstom u povijesti koji spominje [[ljudska prava]], te opisuje [[Altruizam|altruističku]] viziju društva tog doba<ref>[http://www.iranchamber.com/history/cyrus/cyrus_charter.php Shapour Ghasemi: „Kirov cilindar“ (Iran Chamber)]</ref>:

* Tekst priznaje suverenitet pokorenim narodima, te predlaže mirno rješavanje svakog sukoba.
* Zabranjuju se [[ropstvo]] i [[prisilni rad]], a navode se pravo na plaću, rad i imovinu.
* Jamči se sloboda vjere i pravo na konvertiranje, sloboda kretanja, te poštivanje tradicije i običaja.
* Uvodi se načelo individualne odgovornosti za [[Kazneno djelo|kaznena djela]].
* Spominje se poštivanje propisanih prava, borba protiv ugnjetavanja, te pravo na život.

[[Datoteka:Tablette xerxes persepolis.jpg|lijevo|mini|300px|Dokument na [[Klinasto pismo|klinastom pismu]] koji spominje nasljedno pravo [[Kserkso|Kserksa I.]] (pronađen u [[Perzepolis]]u, danas u Nacionalnom muzeju u [[Iran]]u)]]

Iako su svi [[Ahemenidi|ahemenidski vladari]] bili zakonodavci, [[Darije Veliki]] se posebno ističe zbog opsežnih reformi [[Pravo|pravnog sustava]]. Reorganiziranje Perzijskog Carstva podrazumijevalo je velike prilagodbe zakonodavstva diljem zemlje, a predstavljale su bitne komponente javnog reda. Svi perzijski natpisi iz tog doba ističu Darija kao zakonodavca, te navode njegovu privrženost „božjem zakonu“ odnosno svjetonazorima koje je predstavljala [[Zoroastrizam|zoroastrijska religija]]<ref>Darijevi natpisi (DB I.22ff.); Kserksovi natpisi (XPh 49f., 51.-53.)</ref>. Kraljevsko zakonodavstvo pridodavalo je istovremeno značaj lokalnim [[zakon]]ima i običajima, o čemu svjedoče zapisi u [[Umjetnost drevnog Egipta#Hramovi|egipatskim hramovima]] izgrađenima u [[Memfis]]u, [[Edfu]]u i [[Siwa (oaza)|Velikoj Oazi]]<ref>[[Diodor sa Sicilije]], 1.95.4</ref>. U [[Drevni Egipat|egipatskoj]] tradiciji [[Darije Veliki|Darije]] smatra se jednim od najvećih dobrotvora i zakonodavaca u [[Povijest Egipta|egipatskoj povijesti]]. U [[Biblija|Bibliji]] se spominje kako je Darije [[Židovi]]ma dozvolio obnovu [[Jeruzalemski hram|Salomonovog hrama]], zbog čega je osigurao počasno mjestu u [[Judaizam|judaizmu]]<ref>[[Biblija]] - [[Ezra (knjiga)|Knjiga o Ezri]] (7:11-26)</ref>, kao i [[Kir Veliki]] koji je oslobodio [[Židovi|Židove]] iz [[Babilonija|babilonskog]] sužanjstva. Sličan odnos Darije je imao i prema [[Grci]]ma kojima je financirao gradnju velikih [[Grčki hram|hramova]], ukidao [[ropstvo]] u [[Stara Grčka|grčkim gradovima]], te [[Apolon]]ova ''sveta područja'' oslobađao od poreza. To je stvorilo velike simpatije [[Jonija|jonskih]] i [[Kraljevina Makedonija|makedonskih]] Grka prema Dariju pa su stali na perzijsku stranu tijekom [[Grčko-perzijski ratovi|Grčko-perzijskih ratova]].

Perzijski [[veliki kralj]] bio je odgovoran i za [[sudstvo]], te je osobno imenovao suce koji su nazivani „kraljevskim sucima“<ref>[http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?lookup=Hdt.+3.31.1 Herodot, 3.31.1]</ref>, zbog čega je načelo [[Apsolutizam|apsolutne vlasti]] kralja neosporivo. Uloga sudaca bila je vođenje pravne administracije te provođenje postavljenih zakona. [[Herodot]] u svojim djelima opisuje osnovna načela perzijskih sudova koja se moraju slijediti u svim okolnostima<ref>[http://remacle.org/bloodwolf/historiens/herodote/polymnie.htm Herodot, 7.194.1-2]</ref>: pažljivi pregled činjenica, provjera kriminalne prošlosti pojedinca, itd. Ove stavke temelje se na [[Zoroastrizam|zoroastrijskim]] [[svjetonazor]]ima. Perzijski vladari pridodavali su veliku važnost pravdi; [[Stara Grčka|grčki]] povjesničari pisali su kako su [[Korupcija|korumpirani]] suci kažnjavani smrću. Kazne za kriminalce bile su vrlo stroge, kao i u ostalim zemljama [[Bliski istok|regije]] u [[Stari vijek|tog vremena]]<ref>DB II.73.-76., 88.-91.</ref>.

== Ekonomija ==

=== Monetarni sustav ===
{{glavni|Darik}}
[[Datoteka:Achaemenid_coin_daric_420BC_front.jpg|mini|desno|200px|''Tip IIIb''<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.iranica.com/newsite/articles/v7f1/v7f134.html |accessdate=30. listopada 2009. |title=Darik tip IIIb (enciklopedija Iranica) |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070313124643/http://www.iranica.com/newsite/articles/v7f1/v7f134.html |archivedate=13. ožujka 2007. }}</ref> perzijskog [[darik]]a iz oko [[490. pr. Kr.]]]] 
[[Darije I.]] je najvjerojatnije bio prvi [[Ahemenidi|ahemenidski]] [[veliki kralj]] koji je dao kovati vlastitu [[Valuta|valutu]]<ref>[http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?lookup=Hdt.+4.166.1 Herodot, 4.166.1]</ref>, perzijski [[Zlato|zlatni]] [[darik]]<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.iranica.com/newsite/articles/v7f1/v7f134.html |accessdate=30. listopada 2009. |title=Enciklopedija Iranica: Darik |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070313124643/http://www.iranica.com/newsite/articles/v7f1/v7f134.html |archivedate=13. ožujka 2007. }}</ref>. Na tom novcu perzijski kralj prikazan je u ratničkom držanju što predstavlja i ideološku i ekonomsku simboliku. Osim zlatnog [[darik]]a, kovan je i [[Srebro|srebrni]] novac poznat kao [[siglos]]. Budući kako je Darije usvojio standardizirane [[Mjerna jedinica|mjerne jedinice]] za [[Težina|težinu]] u cijelom carstvu što je osiguravalo pravičnost prilikom ispate poreza, masa darika bila je određena strogim propisima. Ovo je predstavljalo revolucionarnu metodu monetarnog sustava koja je uvelike pojednostavnila [[Trgovina|trgovinu]] i [[banka]]rstvo<ref name="R. Schmitt: „Ahemenidska dinastija“"/>.

[[Datoteka:Pharnabazus silver stater as Satrap of Cilicia 379 374 BC.jpg|mini|lijevo|200px|[[Srebro|Srebrni]] [[stater]] iz doba [[Cilicija (satrapija)|cilicijskog]] [[satrap]]a [[Farnabaz III.|Farnabaza III.]] ([[379. pr. Kr.|379.]]-[[374. pr. Kr.]]), ''[[British Museum|Britanski muzej]]'']]

[[Darik]] je bio vrlo velike kvalitete<ref>[http://www.britannica.com/EBchecked/topic/151554/daric Enciklopedija Britannica: Darik]</ref>, s čistoćom od 95.83%<ref>Charles Anthon, „Klasični rječnik“ (''A Classical Dictionary''), izdavač: Harper & Brothers, New York (1841.)</ref>, dok mu je masa bila  8.385 grama<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://numizmatika.antikviteti.net/pojma/dd.html |accessdate=30. listopada 2009. |title=Darik (Numizmatika - Antikviteti |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110723015554/http://numizmatika.antikviteti.net/pojma/dd.html |archivedate=23. srpnja 2011. }}</ref>. [[Stara Grčka|Stari Grci]] smatrali su kako je kovanica naziv „darik“ ([[grčki|grč.]] ''dareikós statḗr'') izvedenica od imena perzijskog kralja [[Darije Veliki|Darija Velikog]], no vjerojatnije se radi o izvedenice [[Perzijski jezik|perzijske riječi]] „zarig“ što znači ''[[zlato]]''. Kovanje zlatnog novca bilo je isključivo pravo perzijskog kralja. Istovremeno, u carstvu se koristio i [[Srebro|srebrni]] ''šekel'' ili ([[Grčki jezik|grč.]]) ''siglos'' čije korištenje datira još iz [[Mezopotamija|Mezopotamije]] oko [[3000. pr. Kr.]] Siglos je bio oko 90% čistoće, težine oko 5,56 grama, a dvadeset kovanica siglosa imalo je vrijednost jednog darika. Kovanice od [[Srebro|srebra]] i [[Bakar (element)|bakra]] povremeno su kovali i [[satrap]]i diljem carstva.

Prijelaz da novčani sustav [[darik]]a spominje se na [[Perzepolis#Zapisi|glinenim zapisima]] pronađenim u [[Perzepolis]]u. Tijekom prvih godina vladavine [[Darije Veliki|Darija Velikog]] plaćalo se uglavnom u naturi, tako da je sustav punu primjenu doživio tek u vrijeme vladanja Darijevog sina i nasljednika, [[Kserkso I.|Kserksa I. Velikog]]. U međuvremenu, trgovina s drugim zemljama bila je većinom zasnovana na razmjenama u naturi, no perzijska valuta igrala je veliku važnost prilikom trgovine sa [[Stara Grčka|grčkim provincijama]]. Reforma monetarnog sustava bila je samo djelomična, budući kako su perzijski kraljevi gomilali zlato u svojim riznicama pa većina plemenitih [[Kovine|metala]] nikada nije pretvarana u kovanice.

=== Porezni sustav ===
[[Datoteka:Letter Darius Gadatas Louvre Ma2934.jpg|mini|desno|180px|[[Darije Veliki|Darijevo]] pismo [[Jonija|jonskom]] [[satrap]]u [[Gadat]]u koje spominje održavanje kraljevskih vrtova]]

U vrijeme vladavine [[Kir Veliki|Kira Velikog]] i [[Kambiz II.|Kambiza II.]], perzijski kraljevi su kao [[porez]] primali razne darove od pokorenih naroda. Od vladavine [[Darije Veliki|Darija Velikog]] sve porezne oblasti (koji gotovo odgovaraju [[satrap]]ijama) morali su plaćati fiksni porez, koji je bio definiran količinama [[Zlato|zlata]] i [[Srebro|srebra]] određenim u skladu s prirodnim resursima [[satrap]]ije. Neki porezni okruzi siromašni plemenitim metalima porez su plaćali specijalnim resursima; [[konj]]ima, [[Drvo (materijal)|drvom]], [[žitarica]]ma, itd. Ovaj oblik fiksnog poreza nametnut je svim pokorenim zemljama, osim regije [[Fars]] (''Perzija'') u kojoj su živjeli [[Perzijanci]]<ref>DB I.19ff., I.22ff., 23ff.</ref>. Prikupljena sredstva korištena su za financiranje troškova države i kraljevskog dvora; plaćanje službenika, javnih radova, gradnju [[promet]]nica, kanala, [[palača]], itd.<ref name="R. Schmitt: „Ahemenidska dinastija“"/>

[[Porez]]i su činili najveći izvor prihoda za Perzijsko Carstvo, a prikupljeno [[zlato]] i [[srebro]] čuvalo se u kraljevskim riznicama u [[Perzepolis#Riznica|Perzepolisu]], [[Suza (Iran)|Suzi]] i [[Ekbatana|Ekbatani]]<ref>[http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?lookup=Hdt.+3.96.1 Herodot, 3.96.1]</ref>. Prilikom arheoloških istraživanja u Perzepolisu otkriveno je na tisuće glinenih zapisa na [[Klinasto pismo|klinastom pismu]] koje detaljno spominju aktivnosti poreznih službenika. Spominje se i druga vrsta prihoda, poput cestovnih ili gradskih tarifa koje su naplaćivane na cestama ili ulazima u grad. Rad poreznih službenika u [[satrap]]ijama provjeravali su tajni inspektori koji se nazivaju „kraljevim očima i ušima“, i koji su slali izvješća o lokalnim poslovima.

Detaljna statistika o porezima zapisana je u [[Herodot]]ovim djelima, koji s velikom preciznošću opisuje fiksne poreze nametnute pojedinim [[satrapija]]ma. Herodotov popis sastoji se od 20 oblasti Perzijskog Carstva, a navodi poreze iz doba [[Darije Veliki|Darija I. Velikog]] ([[549. pr. Kr.|549.]] - [[486. pr. Kr.]]), čija je vladavina završila svega dvije godine prije rođenja Herodota. Unatoč tradicionalno upitnoj vjerodostojnosti statistika grčkog povjesničara, njegovi podaci su bez obzira vjerodostojan pokazatelj [[Ekonomija|ekonomske]] moći pojedinih pokrajina Perzijskog Carstva. Količina poreza izražena je u ''talentima'', drevnoj mjeri za masu - jedinica od 1 talenta odgovara masi vode u potpuno ispunjenoj amfori<ref>[http://www.unitconversion.org/weight/talent-biblical-hebrew-conversion.html Talent (unitconversion.org)]</ref>. [[grčki talent|Grčki]] ili atički talent iznosi 26&nbsp;kg<ref name="Humphrey">John William Humphrey, John Peter Oleson i Andrew Neil Sherwood: „Grčka i rimska tehnologija“ (''Greek and Roman technology''), str. 487.</ref>, [[egipatski talent|egipatski]] 27&nbsp;kg<ref name="Humphrey"/>, a [[babilonski talent|babilonski]] 30,3&nbsp;kg<ref>Robin Waterfield i Carolyn Dewald: „Herodot - Povijesti“ (''Herodotus - The histories''), 1998., str. 593.</ref>. Preračunato u moderni novac, grčki talent [[Srebro|srebra]] imao je vrijednost od 20.000 [[USD]] prema tečaju iz [[2004.]] godine<ref>[http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Plutarch/Lives/Crassus*.html „Krezov Život“ (''Life of Crassus''), Sveučilište u Chicagu]</ref>. Također, vrijednost drevnog talenta srebra procjenjuje se i kao ekvivalent devetogodišnjem stručnom radu jednog čovjeka<ref>[http://eh.net/encyclopedia/article/engen.greece Darel Engen: „Gospodarstvo antičke Grčke“ (''The Economy of Ancient Greece''), EH.Net Encyclopedia, 2004.]</ref>. Detaljni popis satrapija i odgovarajućih poreza<ref>[http://www.livius.org/da-dd/darius/darius_i_t08.html Darije Veliki: popis satrapija s odgovarajućim porezima (Livius.org, Jona Lendering)]</ref>:

{|class="wikitable" border="1"
|-
!style="background:gold;"|'''Oblast'''
!style="background:gold;"|'''Satrapije ili narodi'''
!style="background:gold;"|'''Godišnji porez'''
|+
|-
|align="center"|'''I.'''
|align="left"|[[Jonija|Jonjani]], azijski [[Prefektura Magnezija|Magnezijci]], [[Eolija|Eoljani]], [[Karija|Karijci]], [[Licija|Licijci]], [[Pamfilija|Pamfilijci]] 
|align="left"|400 talenata [[Srebro|srebra]]
|-
|align="center"|'''II.'''
|align="left"|[[Lidija|Lidijci]], Mizijci, Lasonijanci, Kabalijanci, Hitenijanci
|align="left"|500 talenata
|-
|align="center"|'''III.'''
|align="left"|Plemena južno od [[Dardaneli|Helesponta]], [[Frigija|Frigijci]], azijski [[Tračani]], [[Paflagonija|Paflagonijci]], Marijandinijci, [[Sirija|Sirijci]]
|align="left"|360 talenata
|-
|align="center"|'''IV.'''
|align="left"|[[Cilicija (satrapija)|Cilicijanci]]
|align="left"|360 bijelih [[konj]]a (jednog za svaki dan u godini) i 500 talenata srebra; 140 za održavanje lokalne [[Konjica|konjice]], ostatak od 360 za kraljevski dvor
|-
|align="center"|'''V.'''
|align="left"|Područje od grada Posidiuma (na cilicijsko-sirijskoj granici), preko dijelova [[Sirija|Sirije]], [[Samarija|Samarije]], [[Cipar|Cipra]] i [[Palestina|Palestine]], do [[Drevni Egipat|egipatske]] granice (izuzevši [[Arabija|arapski]] teritorij)
|align="left"|350 talenata
|-
|align="center"|'''VI.'''
|align="left"|[[Drevni Egipat|Egipćani]] i [[Libija|Libijci]] u gradovima Cireni i Barci
|align="left"|700 talenata i 120.000 bušela žita (za perzijsku vojsku stacioniranu u [[Memfis]]u)
|-
|align="center"|'''VII.'''
|align="left"|[[Satagidija|Satagidijci]], [[Gandara]]nci, Dadici, Apariti
|align="left"|170 talenata
|-
|align="center"|'''VIII.'''
|align="left"|[[Suza (Iran)|Suza]] s okolicom
|align="left"|300 talenata
|-
|align="center"|'''IX.'''
|align="left"|[[Mezopotamija]] ([[Babilonija]] i [[Asirija]])
|align="left"|1000 talenata srebra i 500 dječaka [[eunuh]]a
|-
|align="center"|'''X.'''
|align="left"|[[Ekbatana]] i ostatak [[Medija|Medije]]
|align="left"|450 talenata
|-
|align="center"|'''XI.'''
|align="left"|Kaspijci, Pausicijci, Pantimati, Dariti
|align="left"|200 talenata
|-
|align="center"|'''XII.'''
|align="left"|[[Baktrija|Baktrijci]] i okolni narodi
|align="left"|360 talenata
|-
|align="center"|'''XIII.'''
|align="left"|[[Armenci]], Pakti i ostali narodi do [[Crno more|Crnog mora]]
|align="left"|400 talenata
|-
|align="center"|'''XIV.'''
|align="left"|[[Sagartija]]nci, [[Drangijana|Drangijanci]], Utijanci, Mici, te stanovnici otoka [[Perzijski zaljev|Perzijskog zaljeva]]
|align="left"|600 talenata
|-
|align="center"|'''XV.'''
|align="left"|[[Skiti#Povijest|Saki]] i sjeverni Kaspijci
|align="left"|250 talenata
|-
|align="center"|'''XVI.'''
|align="left"|[[Parti]], [[Horazmija (satrapija)|Horazmijci]], [[Sogdijana|Sogdijanci]] i [[Arija (satrapija)|Arijci]]
|align="left"|300 talenata
|-
|align="center"|'''XVII.'''
|align="left"|Paricanijanci i [[Etiopija|Etiopljani]]
|align="left"|400 talenata
|-
|align="center"|'''XVIII.'''
|align="left"|Matijanci, Saspiri, Alarodijanci
|align="left"|200 talenata
|-
|align="center"|'''XIX.'''
|align="left"|Muški, Tibareni, Makronezi, Mosinojci, Marezi
|align="left"|300 talenata
|-
|align="center"|'''XX.'''
|align="left"|[[Indija|Indijci]] (najmnogoljudniji drevni narod)
|align="left"|360 talenata [[Zlato|zlata]] (najveća suma)
|-
|align="center"|('''+''')
|align="left"|[[Arapi]]
|align="left"|1000 talenata tamjana<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.iranica.com/newsite/articles/v2f3/v2f3a002.html |accessdate=30. listopada 2009. |title=Ahemenidska Arabija (enciklopedija Iranica, M. Dandamayev) |archiveurl=https://web.archive.org/web/20071112044629/http://www.iranica.com/newsite/articles/v2f3/v2f3a002.html |archivedate=12. studenoga 2007. }}</ref>, opskrba perzijskih trupa vodom
|}

=== Promet ===
{{glavni|Kraljevska cesta}}
[[Datoteka:Map achaemenid empire en.png|350px|desno|mini|Karta Perzijskog Carstva s označenom [[Kraljevska cesta|Kraljevskom cestom]]]]

Kako bi olakšao komunikaciju diljem golemog Perzijskog Carstva, [[Darije Veliki]] je dao izgraditi mrežu kvalitetnih cesta, od kojih je najpoznatija [[Kraljevska cesta]]. Ona se protezala od [[Lidija|lidijskog]] grada [[Sard]]a na zapadu do perzijskih gradova [[Suza (Iran)|Suze]], [[Pasargad]]a i [[Perzepolis]]a na istoku<ref>[http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?lookup=Hdt.+5.52.1 Herodot, 5.52-54]</ref>. Udaljenost među dvaju gradovima bila je 2.700&nbsp;km, a glasnici na konjima prelazili su taj put za samo sedam dana. Usporedbe radi, za isto putovanje pješice bilo je potrebno 90 dana, odnosno tri mjeseca. Gradnja tako dugačke i sofisticirane ceste kroz [[Mala Azija|maloazijske]] planine, [[Asirija|asirske]] pustinje, [[Babilonija|babilonske]] močvare i neprohodna područja zapadnog [[Iran]]a predstavljala je vrhunac antičkog graditeljskog umijeća. Zbog njene iznimne kvalitete, cesta je korištena i u [[Rimsko Carstvo|rimsko doba]] za vrijeme [[Trajan]]a i [[Hadrijan]]a, gotovo 700 godina nakon Darijeve vladavine<ref>[http://www.livius.org/ro-rz/royal_road/royal_road.htm Kraljevska cesta (Livius.org, Jona Lendering)]</ref>.

Darije je ostao upamćen i po [[Sueski kanal|Sueskom kanalu]] kojeg je dao izgraditi između [[Nil]]a i [[Suez]]a<ref>[http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?lookup=Hdt.+2.158.1 Herodot, 2.158.1]</ref><ref>[[Strabon]], 17.1.25</ref>, i kojim su perzijski brodovi prolazili iz [[Crveno more|Crvenog mora]] u [[Sredozemno more|Mediteran]] i obrnuto. Respektabilni uspjesi perzijskih inženjera ostvareni su i u doba njegovog sina [[Kserkso|Kserksa]] koji je prilikom ekspedicije protiv [[Stara Grčka|Grčke]] dao izgraditi dva [[Pontonski most|pontonska mosta]] preko [[Dardaneli|Dardanela]] da omogući lakši prijelaz svojoj vojsci na [[Europa|europsko tlo]], a kroz [[Brdo Atos|poluotok Atos]] zbog čestih oluja koje su prijetile perzijskoj mornarici prokopan je dvokilometarski kanal<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.gein.noa.gr/xerxes_canal/ENG_XERX/ENGWEB.htm |accessdate=30. listopada 2009. |title=Istraživanje Kserksovog kanala u Sjevernoj Grčkoj (1991.-2001.) |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070622213259/http://www.gein.noa.gr/xerxes_canal/ENG_XERX/ENGWEB.htm |archivedate=22. lipnja 2007. }}</ref>.

=== Poljoprivreda i navodnjavanje ===
{{glavni|Kanat}}
[[Datoteka:Qanat-3.svg|mini|300px|Sustav [[kanat]]a (3D presjek)]]
Perzijsko doba [[Ahemenidi|Ahemenida]] donosi velike promjene u [[Poljoprivreda|poljoprivredi]], koja je činila važnu ulogu u gospodarstvu carstva. Poboljšano je navodnjavanje diljem carstva, posebno u područjima koja su imala ograničen pristup [[Voda|vodi]]; [[Drevni Egipat|Egipat]], [[Babilonija]], [[Iran]], te [[Središnja Azija]]. [[Vodovod|Navodnjavanje]] se vršilo pomoću složenih sustava [[kanat]]a koje su razvili stari [[Perzijanci]]. Ovaj sustav posebice je unaprijedio područja modernog [[Iran]]a i [[Afganistan]]a gdje se taj sustav koristi i dan danas<ref name="R. Schmitt: „Ahemenidska dinastija“"/>, kao i diljem svijeta. Perzijski kraljevi poticali su gradnju tih podzemnih kanala za navodnjavanje, a Perzijanci su ih onima koji su sudjelovali u gradnji davali u najam na period od pet generacija<ref>[[Polibije]], 10.28.3</ref>.

[[Kanat]] je sustav koji se sastoji od niza vertikalnih okna nalik bunarima koje pri dnu povezuje blago nagnuti kanal. Osnovne karakteristike sustava:
* Pomoću vertikala učinkovito se crpe velike količine svježe vode iz podzemlja na površinu, bez potrebe za pumpanjem. Protok vode vrši se [[Gravitacija|gravitacijom]] a odredište je niže od izvora, koji je najčešće brdski vodonosnik.
* Omogućava protok vode na velikim udaljenostima gdje je [[Suha klima|klima suha i vruća]], bez gubitaka velikog dijela zaliha vode koje nastaju uslijed curenja i evaporacija.
Izvedba kanata uobičajena je za područja gdje su izvori vode neposredno podno [[planina]], odnosno tamo gdje je [[izvor]] najbliži površini terena.

Glavni vlasnici plodnih polja i farmi bili su [[iran]]ski plemići, hramovi, te ondašnja poduzeća<ref name="R. Schmitt: „Ahemenidska dinastija“"/>. Razvoj poljoprivrede i navodnjavanja doveo je do razvoja slavnih [[Perzijski vrt|perzijskih vrtova]]<ref>Albert T. Clay: ''Business documents of Murashû sons of Nippur dated in the reign of Darius II'', Philadelphia; Department of Archæology and Palæontology of the University of Pennsylvania, 1904.</ref>. Prema [[elam]]skom [[Klinasto pismo|klinastom pismu]] pronađenom u [[Perzepolis]]u, [[Pasargad]] je na [[perzijski|staroperzijskom jeziku]] nazivan ''Batrakataš'' ili ''Pâthragâda'' („Perzijski vrt“), dok današnje ime vuče korijene iz [[grčki|grčke]] izvedenice. Smatra se da [[grčki|grčka riječ]] za [[raj]] ''paradeisos'' potječe od imena grada [[Pasargad]]a, koji je diljem [[Stari vijek|starovjekovnog]] svijeta bio poznat po prelijepim [[Park|vrtovima]].

== Vojska ==
{{glavni|Perzijski besmrtnici}}
[[Datoteka:Persian warriors from Berlin Museum.jpg|mini|300px|desno|[[Perzijski besmrtnici|Perzijski vojnici]] sa [[Stari vijek|drevnih]] reljefa]]
[[Datoteka:Pasargadae 2.jpg|mini|300px|Grobnica [[Kir Veliki|Kira Velikog]], velikog perzijskog osvajača]]

Perzijska vojska predstavljala je okosnicu carske moći, i nije imala pravog rivala u [[Stari vijek|starovjekovnom svijetu]] sve do dolaska [[Aleksandar Makedonski|Aleksandra Makedonskog]]. Budući kako se Perzijsko Carstvo prostiralo na prostranim područjima udaljenim tisućama kilometara i različitih geografskih karakteristika, za njihovu kontrolu bila je potrebna zahtjevna [[ratna vještina]].

U vrijeme [[Kir Veliki|Kira Velikog]] kada je Perzija još bila pod dominacijom moćne [[Medijci|Medije]], svi [[Perzijanci]] bili su dužni boriti se za perzijskog kralja. Osim velike strateške vojne važnosti, perzijska vojska igrala je i veliku političku ulogu osiguravanja političkog jedinstva među svim teritorijima koji su bili pod vlašću [[Ahemenidi|Ahemenida]]<ref name="R. Schmitt: „Ahemenidska dinastija“"/>. Elitu perzijske vojske predstavljali su [[Perzijski besmrtnici]] koji su uvijek imali točno 10.000 vojnika<ref name="Herodot, 7.83.1">[http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?lookup=Hdt.+7.83.1 Herodot, 7.83.1]</ref>, a u vrijeme mira služili su kao kraljevska garda. Članovima tih elitnih jedinica mogli su postati isključivo [[Perzijanci]], [[Medijci]] i [[Elam]]iti<ref>[http://www.raceandhistory.com/cgi-bin/forum/webbbs_config.pl/noframes/read/790 O Elamitima (RaceAndHistory.com)]</ref>. Budući da su trenirani od rođenja prema strogim vojničkim pravilima i da su sudjelovali diljem svijeta u brojnim bitkama, često ih se smatra najkvalitetnijim vojnicima [[Stari vijek|starog vijeka]]. Glavni general [[Perzijski besmrtnici|perzijskih besmrtnika]] ([[perzijski|perz.]] ''hazaparati'') često je nazivan „drugim iza kralja“<ref>[[Diodor sa Sicilije]], 18.48.4</ref>, zapovijedao je cijelom kraljevskom vojskom. Perzijska vojska bila je podijeljena na [[pješaštvo]] i [[Konjica|konjicu]], čiji su nadređeni bili uglavnom iz perzijskog plemstva.

Perzijska vojska najviše je poznata po izvrsnoj [[Konjica|konjici]] zahvaljujući kojoj su s lakoćom kontrolirali svoje prostrano carstvo, te izvanrednim [[Luk (oružje)|strijelcima]]. Također, iz kasnijeg ahemenidskog perioda osobito su poznata i perzijska bojna kola koja su na kotačima imali šiljke koji bi okretanjem prilikom kretanja kola doslovno raskomadali neprijateljske vojnike. [[Opsadne sprave]] koje je koristio [[Kir Veliki]] prilikom osvajanja [[Jonija|Jonije]] nisu bile poznate [[Grci]]ma zbog čega su ubrzo teško poraženi. Općenito, karakteristika perzijskih vojnih postrojbi (npr. [[sparabara]]) bila je fleksibilnost i brzina manevriranja, što uglavnom nije došlo do izražaja u [[Grčko-perzijski ratovi|borbama protiv Grka]] koji su tu perzijsku prednost neutralizirali korištenjem pogodnih terena i teškog [[oklop]]a.

Perzijska vojska imala je stalne [[garnizon]]e diljem carstva, a vodili su ih [[Perzijanci|perzijski]] časnici. Garnizoni su postavljani uglavnom na važnim strateškim točkama, glavnim cestama, ili pak na samim granicama carstva (kao što je otok [[Elefantina]] na [[Nil]]u). Vojnici mnogih naroda sudjelovali su u perzijskoj vojsci, što osim [[Perzijanci|Perzijanaca]], [[Medijci|Medijaca]] i [[Elam]]ita uključuje i [[Asirija|Asirce]], [[Fenicija|Feničane]], [[Babilonija|Babilonce]], [[Indija|Indijce]], [[Grci|Grke]], [[Drevni Egipat|Egipćane]], [[Židovi|Židove]], [[Arapi|Arape]], itd.

[[Satrap]]i su bili odgovorni za regrutaciju, održavanje i financiranje vojnih snaga u njihovim administrativnim jedinicama, ali nisu imali ovlasti upravljanja tom vojskom. Satrapijskim vojskama upravljali su posebni perzijski namjesnici koji su bili odani [[Veliki kralj|velikom kralju]]<ref>Pierre Briant, str. 352.</ref>. U doba mira, kada nije bilo potrebe za regrutacijom, vojska je bila sastavljena uglavnom od profesionalnih [[Perzijanci|perzijskih]] i [[Medijci|medijskih]] vojnika<ref>[http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?lookup=Hdt.+7.62.1 Herodot, 7.62.1]</ref><ref>[[Diodor sa Sicilije]], 19.21.4</ref>.

U ratno doba, vojska se proširuje s profesionalne vojske pomoću regrutiranja vojnika iz različitih naroda carstva<ref>[http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?lookup=Hdt.+7.60.1 Herodot, 7.60.1]</ref>. Pokrajine carstva imale su vlastite vojne jedinice koje su bile [[Policija|čuvari reda]] i bile opremljene u skladu s lokalnom vojnom tradicijom<ref name="R. Schmitt: „Ahemenidska dinastija“"/>. Prema [[Herodot]]ovim djelima, perzijska vojska bila je heterogena i vrlo raznolika. Navodno je sadržavala 67 etničkih kontingenata i bila podijeljena u tri glavna roda; [[pješaštvo]], [[Konjica|konjicu]] i [[Ratna mornarica|mornaricu]]<ref name="Briant, 207.-211.">Pierre Briant, str. 207.-211.</ref>, dok su pješaštvo i konjica sadržavali posebne kontingente [[Luk (oružje)|strijelaca]]<ref>[[Ksenofont]], 1.8.9</ref><ref>[http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?lookup=Hdt.+1.103.1 Herodot, 1.103.1]</ref>.

Raznolikost trupa vojske Perzijskog Carstva, njihovog [[Oružje|oružja]] i opreme te borbenih tehnika implicira kako su [[Perzijanci|perzijski]] [[general]]i morali svladati složeno [[Vojna strategija|strateško]] i [[Taktika|taktičko]] umijeće za djelotvorno i koordinirano zapovijedanje takvom vojskom<ref name="Briant, 207.-211."/>.

Povjesničar Briant pretpostavlja kako su [[Kserkso I.]] i neki drugi kasniji perzijski kraljevi imali samo ceremonijalnu ulogu u vojsci, odnosno ulogu prikazivanja cijelovitosti carstva, njihovog autoriteta, te zbog jačanja morala vojske. [[Antički Rim|Rimski]] povjesničar [[Kvint Kurcije Ruf]] pretpostavlja kako su na raznolikosti vojske inzistirali sami perzijski kraljevi, koji su time željeli ukazati na raznolikost, ali jedinstvo carstva<ref name="Briant, 207.-211."/>.

== Kultura ==
{{glavni|Iranska kultura}}

=== Jezik ===
{{glavni|Perzijski jezik}}
[[Datoteka:Behistun DB1 1-15.jpg|mini|300px|desno|Trojezični [[Behistunski zapisi]] pisani na [[Perzijski jezik|perzijskom]], [[Elamski jezik|elamskom]] i [[Akadski jezik|akadskom jeziku]]]]

Budući kako su [[Perzijanci]] upravljali administracijom i vojskom carstva, [[perzijski jezik]] imao je status glavnog jezika, no kao administrativni jezik korišten je i [[Aramejski jezik|aramejski]], kojeg je uglavnom koristila diplomacija. Uporaba ostalih jezika je ograničena na opseg područja u kojem su živjeli njihovi izvorni govornici. Poznato je kako se [[elamski jezik]] koristio kao službeni na sudu u regiji [[Fars]], o čemu svjedoče zapisi iz [[Perzepolis]]a koji datiraju između [[509. pr. Kr.|509.]] i [[458. pr. Kr.]]<ref name="Philip Huyse: „Antička Perzija">Philip Huyse: „Antička Perzija“</ref> Ostali jezici su uglavnom imali lokalnu upotrebu; [[Egipatski jezici|egipatski]], [[grčki]], [[Lidijski jezik|lidijski]] i [[Licijski jezik|licijski]].

[[Elamski jezik|Elamski]] i [[akadski jezik]] korišteni su u trojezičnim kraljevskim natpisima, zajedno s [[perzijski]]m koji se koristio uglavnom za reprezentativne svrhe, kao što je slučaj u [[Behistun]]u.

=== Život u doba Ahemenida ===

==== Život na kraljevskom dvoru ====

Kraljevski perzijski dvor imao je neograničenu vlast u carstvu, a on uključuje samog kralja, njegovu obitelj, te perzijsko plemstvo. Na dvoru su donošene upravne i strateške odluke, koje su potom provodili njihovi podanici. Međutim, povijesnih dokumenta koji se odnose na perzijsko [[sudstvo]] ima vrlo malo i neravnomjerno su raspodijeljeni<ref>Pierre Briant, str. 161.</ref>.

Ovisno o boravku u različitim kraljevskim rezidencijama ([[Perzepolis]], [[Suza (Iran)|Suza]], [[Babilon]], [[Ekbatana]]), zajedno s kraljem putovala bi i kraljevska obitelj te veći dio administracije. Tijekom putovanja kralj i plemstvo boravili bi u velikom i luksuznom šatoru<ref>[[Ksenofont]]: „Kiropedija“ (VIII, 5.2)</ref><ref>[[Kvint Kurcije Ruf]], III, 8.7.</ref>, postavljenim na središtu privremenog boravka i označenim posebnim simbolima<ref name="Philip Huyse: „Antička Perzija"/>. [[Povjesničar]] Pierre Briant pretpostavlja kako su oni podsjećali na palače u [[Suza (Iran)|Suzi]] i [[Perzepolis]]u. Život na kraljevskom dvoru reguliran je strogim normama ponašanja. Kralj je bio okružen raznim visokim službenicima, koji su uključivali upravitelje trezora i kartoteka, te diplomate zadužene za odnose s javnošću i stranim delegacijama. Narod je imao pravo zatražiti posjet kralju<ref>[http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?lookup=Hdt.+3.117.1 Herodot, 3.117.1]</ref><ref>[[Ksenofont]]: „Kiropedija“ (VI, 1.1)</ref>, no morali su posredovati preko čuvara koji bi preko kralja obavještavali posjetitetlja o eventualnom odobrenju i vremenu posjeta.

[[Herodot]] i [[Ksenofont]] opisuju kako je perzijski kralj obično birao jela osobno, zbog sigurnosnih razloga. Na [[banket]]ima (svečanim gozbama) pažljivo je birao goste, također zbog istih razloga. Sudionici banketa bili bi strogo raspoređeni na posebna mjesta, zbog ceremonijalnih i sigurnosnih razloga. [[Stara Grčka|Grčki]] autori opisuju perzijske bankete kao vrlo luksuzne i svečane, budući kako su odražavali kraljevu moć i autoritet, ali i gostoljubivost. Prehranu za kralja i [[Perzijski besmrtnici|besmrtnike]] pripremali su odvojeni i elitni gastronomi<ref name="Herodot, 7.83.1"/>, a za svaki slučaj trovanja hranom gastronomi bi podlijegali strogim propisanim kaznama. [[Voda]] je dopremana iz rijeke Šaour na kojoj leži grad [[Suza (Iran)|Suza]], a prije konzumiranja bila bi prokuhavana i posluživana u posudama od [[Srebro|srebra]]<ref>[http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?lookup=Hdt.+1.188.1 Herodot, 1.188.1]</ref>. [[Perzijanci]] su veliku važnost pridodavali oblikovanju posuđa, koje je odražavalo moć i dobar ukus.

<center>
<gallery>
Datoteka:Gold cup kalardasht.jpg|Zlatna šalica
Datoteka:Gold vessels from the Oxus treasure by Nickmard Khoey.jpg|Zlatne posude
Datoteka:Rython boz.jpg|Zlatni [[riton]] (vrč) pronađen u [[Ekbatana|Ekbatani]], ''(Nacionalni muzej u [[Iran]]u)''
Datoteka:Persia - Achaemenian Vessels.jpg|Zlatni vrč u animalističkom obliku, ''(Nacionalni muzej u [[Iran]]u)''
</gallery>
</center>

Kraljevo posebno mjesto za vrijeme banketa nije bilo samo ceremonijalne svrhe, već i za očuvanje njihovog zdravlja<ref>Pierre Briant, str. 275.</ref>. Važnu ulogu na kraljevskom dvoru igrali su i [[Liječnik|liječnici]], koji su bili stalna kraljevska pratnja. Njihova uloga bila je i kontrola hrane, što znači kako se radilo od osobama od velikog povjerenja. Kraljevi liječnici nerijetko su bili i [[Stara Grčka|Grci]] i [[Drevni Egipat|Egipćani]].

Dvorane su služili i [[Eunuh|eunusi]]<ref>starogrčka riječ ''eunoukhos'': „čuvar dvora“</ref> podijeljeni u dvije kategorije; one koji su služili kraljevsku obitelj, te ostale službenike. Budući kako je kraljevski dvor činila šira kraljevska obitelj zajedno s plemićima, pretpostavlja se kako je broj njihove posluge bio vrlo velik<ref>Pierre Briant, str. 284.</ref>. Mnogi [[Antika|antički]] autori spominju kako su perzijski kraljevi prakticirali [[Poligamija|poligamiju]] i imali mnogo djece<ref>[http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?lookup=Hdt.+1.135.1 Herodot, 1.135.1]</ref><ref>Dinon: „Persica“ (XIII, 556)</ref>, te kako su imali vlastite [[harem]]e. Ipak, moderni povijesni dokazi govore kako prvotna pretpostavljena funkcija „harema“ u [[Perzepolis]]u nije točna, odnosno kako se zapravo radi o kraljičinim odajama. Žene s kraljevskog dvora, što uključuje kraljice i princeze, imale su veliku autonomiju i imale su pravo putovati, što spominju [[Perzepolis#Zapisi|zapisi iz Perzepolisa]]. Žene u Perzijskom Carstvu imale su velika prava u odnosu na ostatak [[Stari vijek|drevnog svijeta]]<ref>Pierre Briant, str. 296.</ref>; u nekim pokrajinama carstva vladali su ženski satrapi, a tokom [[Grčko-perzijski ratovi|grčko-perzijskih ratova]] na strani perzijske vojske sudjelovala je i jedna [[admiral]]ica ([[Artemizija I.]] iz [[Karija|Karije]]<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.irandokht.com/editorial/index4.php?area=org&sectionID=14&editorialID=3292 |accessdate=30. listopada 2009. |title=Artemizija I. (Irandokht.com) |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110622074428/http://irandokht.com/editorial/index4.php?area=org&sectionID=14&editorialID=3292&PHPSESSID=7545117a28efd77fac162c57f4ef553a |archivedate=22. lipnja 2011. }}</ref>).

Kao što je to slučaj u [[Novoasirsko carstvo|asirskoj]] i [[Babilonija|babilonskoj]] tradiciji, [[lov]] je bio omiljena zabava [[Perzijanci|perzijskim]] kraljevima. Na taj način održavali su tjelesnu formu u vrijeme mira, te su iskazivali svoju hrabrost i sposobnost. Prilikom [[lov]]a bacanje prvog [[Koplje|koplja]] bilo je isključivo pravo kralja. Lov je prakticiran i u posebnim vrtovima ([[perzijski|perz.]] ''pairidaeza'': „ograđeni prostor“), koji su služili i kao mjesto za opuštanje i uživanje jer su bili bogato ukrašeni, te za lov na raznu divljač<ref name="Huyse, 216.-246.">Philip Huyse: „Antička Perzija“, str. 216.-246.</ref>. Načini lova razlikuju se ovisno o načinu i korištenju oružja: lovili su pješice, na [[konj]]u ili u kolima, a koristili su [[mač]], [[Luk (oružje)|luk]], [[koplje]] ili mreže. Pismo koje je [[Darije Veliki]] poslao [[Jonija|jonskom]] [[satrap]]u Gadatu spominje transport plodova među [[Eufrat]]a i [[Azija|azijske]] obale, što svjedoči o velikom interesu kralja za hortikulturu.

==== Život izvan kraljevskog dvora ====
[[Datoteka:Amulet-pendant Louvre Sb2955.jpg|mini|250px|desno|Amajlija u obliku lava izrađena od [[Keramika|keramike]] ''(Muzej u [[Louvre]]u)'']]

Uzimajući u obzir kako postoji malo dokumetana iz ovog razdoblja svakodnevni život stanovnika Perzijskog Carstva i dalje je uglavnom nepoznat, za razliku od života na kraljevskom dvoru. [[Arheologija|Arheološka]] istraživanja pokazuju kako su perzijske kuće građene većinom od opeke koja je vezivana [[mort]]om od [[Glina (tlo)|gline]] i slame. Za izolaciju donjih dijelova zidova korišten je [[Rafinerija nafte#Bitumen|bitumen]]. Kuće su građene oko unutarnjeg dvorišta s istaknutim trijemom, a najčešće su imale jednu ili dvije etaže<ref name="Huyse, 216.-246."/>. Budući kako su [[Perzijanci]] diljem svijeta poznati po izradi [[tekstil]]a, pretpostavlja se kako su kuće bile ukrašene [[Perzijski sag|sagovima]] visoke kvalitete, te opremljene vrhunski oblikovanim namještajem.

Odijevanje je prilično poznato budući kako postoji mnogo umjetničkih ilustracija koje prikazuju ljude iz ahemenidskog doba. [[Perzijanci]] su nosili duge kapute (sa ili bez rukava) omeđene pojasom, te hlače od kože ili fine tkanine (zbog mogućnosti jahanja na [[konj]]u). Obuća je od dvije vrste; zatvorenih cipela s 3 ili 4 vezice, ili od čizama. Kape su varirale od oblika i materijala: od jednostavnih poveza preko glave, do bogato ukrašenih pletenih kapa. Boja odjeće bila je razlikovna karakteristika društvenih slojeva tog doba, crvena je boja ratnika, bijela svećenika, a plava seljaka. Kraljevi su se pak odijevali u sve tri boje kako bi pokazali svoj autoritet nad trima društvenim slojevima. Najvjerodostojniji izvori o perzijskoj nošnji su reljefi iz [[Perzepolis]]a<ref name="Huyse, 216.-246."/>.

[[Obrazovanje]] u ahemenidsko doba je relativno nepoznato. Sigurno je kako su [[Perzijanci|perzijski]] plemići školovali svoju djecu, no većina seljaka bila je nepismena. Prema dostupnim povijesnim informacijama, školovanje mladih perzijskih plemića počinjalo je u starosti od pet godina, i trajalo je deset do dvadeset godina, ovisno o izvoru. [[Strabon]] piše kako su se mladi ljudi bavili gimnastikom, te kako su obučavani za [[lov]], korištenje [[koplje|koplja]], prepoznavanje [[Biljka|biljaka]], te izradu odjeće i mreža. [[Ksenofont]] navodi kako je njihovo školovanje uključivalo obuku prema kojoj su trebali razviti smisao za pravdu, poslušnost, izdržljivost, upornost i samokontrolu<ref name="Huyse, 216.-246."/>.

=== Religija ===
{{glavni|Zoroastrizam}}
[[Datoteka:Farvahar001.JPG|mini|350px|desno|[[Zoroastrizam|Zoroastrijski]] simbol ''farvahar'' ([[Perzepolis]], [[Iran]])]]

Pod vladavinom [[Ahemenidi|ahemenidske dinastije]] religija [[Zoroastrizam|zoroastrizma]] postala je de facto državnom religijom i proširila se iz jugozapadnog [[Iran]]a diljem [[Bliski istok|Bliskog istoka]]. [[Zoroastrizam]] i njegovi svjetonazori postaju određujućim elementom perzijske kulture, a istovremeno se javlja i jak [[sinkretizam]] s drugim religijama, posebno [[Mezopotamska mitologija|onima u Mezopotamiji]].

Dobro u Zoroastrizmu je štovni ''bog'' [[Ahura Mazda]]. Predstavljala ga je [[vatra]], kao simbol čistoće i moći. Zlo je prirodna sila odvojena od Ahure Mazde i suprostavljena njemu i njegovu djelu, a egzistira samo na duhovnom planu, za razliku od duhovne i fizičke egzistencije onog što je stvorio Ahura Mazda. Napad [[Zlo|zla]], odnosno zloduha [[Ahriman]]a događa se između tih dviju krajnih točaka na vremenskoj traci.

Sredinom [[5. stoljeće pr. Kr.|5. stoljeća pr. Kr.]], odnosno u doba vladavine [[Artakserkso I.|Artakserksa I.]] i [[Darije II.|Darija II.]], [[Herodot]] piše:

<blockquote>
„''Perzijanci nisu prikazivali božanstva, niti su gradili velike hramove već isključivo žrtvenike, budući kako za razliku od Grka nisu vjerovali kako su božanstva ljudskog oblika. Perzijanci su prinosili žrtve Suncu, Mjesecu, Zemlji, vatri, vodi i vjetrovima.''“
</blockquote>

Također, Herodot tvrdi kako molitva ili žrtva nije mogla biti obavljena bez nazočnosti zoroastrijskog svećenika, koji nisu bili povezani sa svećenicima niti jedne druge religije. Osim toga, funckija svećenika prenosila se nasljedno, s oca na sina.

Za vrijeme [[Darije Veliki|Darijevog]] vladanja [[zoroastrizam]] postaje posebno vezan uz kraljevu ideologiju<ref>Pierre Briant, str. 259.</ref>. U mnogim zapisima [[Darije Veliki|Darija I.]] i njegovog sina [[Kserkso Veliki|Kserksa]], kao što su [[Behistunski natpisi]] ili reljefi u [[Perzepolis]]u i [[Suza (Iran)|Suzi]], navodi se kako legitimitet kraljevske moći dolazi po volji [[Ahura Mazda|Ahure Mazde]], koja se prikazuje kao zaštitnik kralja i samog carstva<ref>Pierre Briant, str. 183.-184.</ref>. [[Portal]] iz [[Perzepolis]]a bogato je ukrašen reljefima s obje strane koji posloženi od vrha prema dnu prikazuju: [[Ahura Mazda|Ahura Mazdu]], kralja [[Darije Veliki|Darija I.]] na prijestolju, a zatim tri reda vojnika iz kraljevske osobne straže. Ovi motivi žele prikazati kako „Bog dobra“ ([[Ahura Mazda]]) štiti perzijskog kralja i vojsku, odnosno kako je kraljeva vlast legitimna<ref>Werner F. Dutz i Sylvia A. Matheson, str. 82.</ref>.

== Umjetnost ==

Perzijska umjetnost u doba Ahemenida cvate, a svrha joj je prije svega veličanje slave vladajuće dinastije<ref name="R. Schmitt: „Ahemenidska dinastija“"/>. Širenjem Perzijskog Carstva paralelno se širila i perzijska umjetnost, koja kulminira kada je carstvo bilo na vrhuncu, prvenstveno zahvaljujući bogatim porezima koje je kraljevski dvor primao iz brojnih pokorenih zemalja.

=== Arhitektura i urbanizam ===
{{glavni|Perzepolis}}

[[Datoteka:Colonne persepolis muze iran bastan teheran.jpg|mini|250px|desno|Karakteristični perzijski [[stup]] iz [[apadana|apadane]] u [[Perzepolis]]u, [[Iran]]]]
[[Datoteka:Tomb of Xerxes.JPG|mini|desno|250px|Grobnica [[Kserkso|Kserksa Velikog]] (cca 20x30 metara) uklesana u stijene [[Nakš-e Rustam]]a, [[Iran]]]]

Ahemenidsko Perzijsko Carstvo ostavilo je brojne monumentalne palače, prije svega u [[Suza (Iran)|Suzi]], [[Pasargad]]u, [[Ekbatana|Ekbatani]] i [[Perzepolis]]u. Za razliku od mnogih drugih monumentalnih građevina [[Stari vijek|starog vijeka]] poput [[Partenon]]a u [[Stara Grčka|Grčkoj]] ili [[Kolosej]]a u [[Rimsko Carstvo|Rimskom Carstvu]], perzijske građevine nisu gradili [[Robovlasništvo|robovi]] već plaćeni radnici iz svih zemalja carstva; [[Babilonija|Babilonije]], [[Karija|Karije]], [[Jonija|Jonije]], [[Asirija|Asirije]], [[Drevni Egipat|Egipta]], itd.<ref name="GC">Georges Cameron, „Pločice iz riznice u Perzepolisu“ (Persepolis Treasury Tablets), Izdanja Orijentalnog instituta, Chicago (1948.)</ref>

U rano doba perzijska [[pleme]]na nisu imali jedinstveni arhitektonski stil, jer su bili [[Nomad|polunomadski]] narod seljaka i jahača<ref>Henri Stierlin, str. 86.</ref>. Međutim, nakon što je [[Kir Veliki]] [[550. pr. Kr.]] osnovao [[Perzijsko Carstvo]], diljem zemlje niknuti će mnoge monumentalne građevine. U početku se [[Ahemenidi|ahemenidska]] arhitektura temelji na elementima pokorenih naroda, no prema njima ubrzo je razvijen autohtoni stil. Prvi perzijski grad [[Pasargad]] još pokazuje neke nomadske utjecaje gdje su objekti raspršeni u ogromnom [[park]]u, no pedeset godina kasnije gradi se Perzepolis koji postaje simbolom racionalizacije i ravnoteže u perzijskoj arhitekturi. Plan kompleksa je strogo ortogonalan, broj stupova u dvoranama je slagan u omjerima 1:1 ili 1:2, raspored objekata je poslagan na zaštićenoj terasi. Trijemovi s dvostrukim kolonadama na apadani sijeku se na uglovima koji postaju kule, što je bila velika funkcionalna i estetska inovacija. Kompleksu se pristupa s dvaju velikih portala kroz koje teče sav promet.

Uspjesi ovih originalnih djela temelje se na brojnim elementima koji kombiniraju arhitekture podvrgnutih naroda. Perzijski elementi nisu hibrid već fuzija stilova koji stvaraju novi. Proizlaze iz stručnosti arhitekata i radnika širom carstva, pa je perzijska arhitektura utilitaristička, ritualna i simbolična. Perzepolis je pun elemenata koji svjedoče o njihovim višestrukim utjecajima<ref name="Stierlin, 86.-115.">Henri Stierlin, str. 86., 94., 102., 111. i 115.</ref>.

[[Drevni Egipat|Egipatski]] elementi prepoznatljivi su na krovnim vijencima i [[portal]]ima<ref name="Stierlin, 86.-115."/>, a [[Mezopotamija|mezopotamski]] kod povezivanja dviju palača gdje jedna ima privatnu, a druga javnu namjenu<ref>Henri Stierlin, str. 78. i 79.</ref>. [[Rozeta (arhitektura)|Rozete]] i biljni reljefi sa stubišta skupa s nazubljenim bedemima i zidovima podsjećaju na arhitekturu [[zigurat]]a, koji su u ranije doba nicali u [[Mezopotamija|Mezopotamiji]] i [[Elam]]u. Glazure reljefa imaju [[Babilonija|babilonski]] utjecaj, dok krilati ljudi-bikovi na portalima potječu od [[Novoasirsko carstvo|asirskog]] stila<ref name="Stierlin, 86.-115."/>. Nakon uključivanja [[Jonija|Jonije]] u Perzijsko Carstvo, perzijska arhitektura dovodi do jakog utjecaja na grčki [[jonski red]], kao i obrnuto. Ti utjecaji posebno su vidljivi kod dvorana sa stupovima (''hipostila''). [[Lidija|Lidijski]] i jonski arhitekti sudjelovali su na radovima u [[Pasargad]]u, te kasnije u Perzepolisu i [[Suza (Iran)|Suzi]], o čemu svjedoče grafiti na grčkom u kamenolomu blizu Perzepolisa i zapis iz Suze. Spiralni elementi ([[Voluta|volute]]) s perzijskih [[kapitel]]a kasnije su postali glavno obilježje grčke arhitekture [[Jonski red|jonskog reda]]. Perzepolis je kasnije snažno utjecao na [[Artemidin hram u Efezu]], jedno od antičkih [[sedam svjetskih čuda]].

Načelo unutrašnjeg prostora, gdje dvorana sa stupovima predstavlja jezgru palače, prisutno je na [[Bliski istok|Bliskom istoku]] i prije doba Perzijskog Carstva. Ipak, sofisticiranost perzijske tehnologije koja je vidljiva na visini i rasponima stupova, uvjetovala je veliku prostranost i upotrebljivost dvorana, za razliku od sličnih hipostila u [[Stara Grčka|Grčkoj]] i [[Drevni Egipat|Egiptu]] čiji su stupovi bili zdepasti, rasponi maleni, a prostori skučeni<ref>Henri Stierlin, str. 78., 92. i 93.</ref>.

Konstruktivni sustavi u Perzepolisu su isključivo tektonski odnosno sastoje se od [[stup]]ova i greda, dok nema traga stereotomskom sustavu ([[Luk (arhitektura)|lukovi]], [[svod]]ovi i [[kupola|kupole]]). Većina stupova izrađenih od drva su nestali, no sačuvane su njihove kamene baze. Kod dvorana gdje su visine bile prevelike za korištenje drva, stupovi su građeni od masivnih kamenih blokova. Kameni stupovi koji su preživjeli vrlo su heterogenog stila, odnosno pokazuju utjecaje različitih civilizacija. Baza stupa ima [[Hetiti|hetitski]] utjecaj, dok je omjer visine i promjera debla gotovo identičan stupovima [[Jonski red|jonskog reda]]. Ogromni kapitel koji čini gotovo trećinu ukupne visine stupa karakterističan je za [[Drevni Egipat|egipatske]] stupove s kapitelom lotosa. Skulpturalni kapiteli sa životinjskim oblicima vjerojatno su inspirirani [[Asirija|asirskom]] arhitekturom, no predstavljaju originalni perzijski stil.

Kao i većina [[Ahemenidi|ahemenidskih]] palača, Perzepolis je imao zidove izgrađene od opeke, koji možda izgledaju neobično na području gdje je kamen dostupan u velikim količinama. To je zajedničke karakteristika svim narodima Istoka, koji [[kamen]] koriste uglavnom za [[Fortifikacija|gradske zidine]]. Danas su uglavnom sačuvani samo temelji zidova, kao i masivni kameni [[portal]]i i [[stup]]ovi.

Iako je građen gotovo dva stoljeća, Perzepolis kao cjelina pokazuje jedinstveni stil koji je karakteristika [[Ahemenidi|ahemenidske]] umjetnosti. Kasniji ahemenidski vladari nisu mnogo odstupali od umjetnosti i tehnike koju je [[Kir Veliki]] započeo u [[Pasargad]]u, odnosno [[Darije Veliki]] nastavio u Perzepolisu. Samo najnovije kraljevske grobnice [[Artakserkso II.|Artakserksa II.]] i [[Artakserkso III.|Artakserksa III.]] razlikuju se od onih u [[Nakš-e Rustam]]u po tome što nisu urezane u okomitu liticu planine već u kosi teren, no na pročelju sadrže iste elemente kao i Darijeva grobnica.

=== Kiparstvo ===

Najpoznatije skulpture iz [[Ahemenidi|ahemenidskog]] perioda nalaze se u [[Perzepolis]]u. Brojni reljefi krase stubišta, panele ispred palače i unutrašnjost kraljevskih dvorana. Pretpostavlja se kako su također korišteni za uređenje prostorija sa stupovima. Inspiracija perzijskih skulptura vuče korijene iz [[Drevni Egipat|Egipta]], [[Stara Grčka|Grčke]] i [[Asirija|Asirije]], a karakterizira je velika preciznost i detaljnost izvedbe. Tipologija skulpturalnog oblikovanja je tipična za orijentalnu umjetnost; svi likovi prikazani su u profilu. Reljefi najčešće prikazuju perzijskog kralja i vojnike, te [[bik]]ove, [[lav]]ove i [[grifon]]e; životinje vrlo su stilizirane, bez varijacija. Osim reljefa, povjesničari poput [[Herodot]]a i [[Plutarh]]a spominju [[Kserkso]]v kip i Perzepolisu, te kip [[Darije Veliki|Darijeve]] žene [[Artistona|Artistone]] u [[Suza (Iran)|Suzi]]. Neke skulpture su u potpunosti realistične, poput [[Pas|psa]] (mastifa) koji je pronađen na uglu [[Apadana|apadane]].

<center> 
<gallery>
Datoteka:Persepolis-lion capital.jpg|Skulptura [[lav]]a ispred [[Apadana|apadane]] u [[Perzepolis]]u
Datoteka:Persepolis - statue of a mastiff.jpg|Skulptura mastifa
Datoteka:Statue darius.jpg|Kip [[Darije Veliki|Darija I.]] iz [[Heliopolis]]a, ''(Nacionalni muzej u [[Iran]]u)''
Datoteka:Bull capital Apadana Louvre AOD1.jpg|Skulptura [[bik]]a s [[kapitel]]a perzijskog [[stup]]a [[Apadana|apadane]] u [[Perzepolis]]u
</gallery>
</center>

=== Polikromija ===

Polikromija igra važnu ulogu u perzijskoj umjetnosti, a karakteriziraju je šareni i bogato ukrašeni reljefi na zidovima. Za razliku od [[Perzepolis]]a, palača u [[Suza (Iran)|Suzi]] nema reljefe urezane u [[kamen]]u, već raznobojne [[Keramika|keramičke]] glazure na zidovima od opeke, očito inspirirane [[Mezopotamija|mezopotamskom]] kulturom. Na njima su najčešće oblikovani likovi raznih životinja ([[lav]]ovi, [[bik]]ovi, [[grifon]]i) ili perzijskih vojnika, koji podsjećaju na reljefe u [[Perzepolis]]u.

U [[Suza (Iran)|Suzi]] je polikromija na [[Keramika|keramici]] očuvana, no to nije slučaj s kamenim reljefima u [[Perzepolis]]u gdje se pigment s vremenom raspao. Područja na kojima su korištene boje teško je tvrditi, jer je pigment gotovo u potpunosti nestao. Vrijeme, tanki slojevi nanošenja boja, te raspadanje organskih pigmenata glavni su razlozi njegova nestanka. Ipak, dokazi o korištenju boja nalaze se u tragovima diljem palače što svjedoči kako Perzepolis nije bio jednoličan, već u bogatim bojama<ref>[http://www.achemenet.com/ressources/enligne/arta/pdf/2005.002-Ambers-Simpson.pdf Some pigments identifications for objects from Persepolis (Janet Ambers i St John Simpson, The British Museum)]</ref>. Također, pronađeno je i mnogo posuda koje su sudeći prema unutrašnjim pigmentima služile za pohranu boja. Boje su korištene na svim arhitektonskim elementima; zidovi, reljefi, stupovi, vrata, podovi, stepenice, kipovi, itd. Opeka je bila glazirana, crvena oker boja korištena je na podovima od vapnenca ili sivo-zelenkastog gipsa, stupovi su oslikani u više boja, kao i eksterijer palača. Tragovi crvene boje pronađeni su i na skulpturi Darijeve žene [[Darije Veliki|Darijeve]] žene [[Artistona|Artistone]] koja se danas čuva u [[iran]]skom Nacionalnom muzeju u [[Teheran]]u. Velika paleta pronađenih boja govori o njihovom bogatom polikromatskom podrijetlu. Spominje se i upotreba biljnih pigmenata, no s obzirom na raspadanje takvih organskih boja, nažalost nisu sačuvane.

<center> 
<gallery>
Datoteka:Achaemenid plaque from Persepolis.JPG|Oslikani perzijski broš
Datoteka:Sphinx Darius Louvre.jpg|Sfinga [[Darije Veliki|Darija I.]] pronađena u [[Suza (Iran)|Suzi]]
Datoteka:Decorative motives2 griffins frieze Louvre Sb3323.jpg|Dekorativni motivi u obliku [[spirala]]
Datoteka:Archer Darius palace Louvre AOD487.jpg|Perzijski vojnik
</gallery>
</center>

=== Zlatarstvo ===

Zlatarstvo je jedan od najvažnijih elemenata perzijske kulture, koji se u ahemenidsko doba proširio diljem carstva. Reljefi u gradovima poput [[Perzepolis]]a pokazuju kako su [[Perzijanci]] [[Zlato|zlatnom]] nakitu pridavali veliku važnost<ref name="Stierlin, 122.-131.">Henri Stierlin, str. 122. i 131.</ref>.

Otkrića brojnih komada posuđa izrađenih od plemenitih kovina poput [[Zlato|zlata]] i [[Srebro|srebra]] također pokazuju kako je zlatarstvo bila važna karakteristika perzijske kulture, ali i dokaz njihove estetske zrelosti i napredne tehnologije. Ukrašavanje vaza, čaša, posuda, nakita, pa čak i oružja kombinira klasicizam i sinkretizam. Kao i kod ostalih grana perzijske umjetnosti, na zlatarstvo su utjecaj imale i razne pokorene kulture, koji su Perzijanci koristili u stvaranju novog i originalnog perzijskog stila<ref name="Stierlin, 122.-131."/>.

Arheološki pronalasci zlatnih predmeta u [[Mala Azija|Maloj Aziji]] pokazuju velike sličnosti s onima iz pokrajine [[Fars]], a ponekad su sličnosti tolike da se pretpostavlja kako potječu iz iste radionice, iako se radi o predmetima koji datiraju desetljećima ili čak stoljećima kasnije. Neke stilske analogije mogu se pronaći i u [[Stara Grčka|Grčkoj]] i [[Tracija (regija)|Trakiji]] što svjedoči o snažnom perzijskom utjecaju i na [[Europa|Europu]].

<center> 
<gallery>
Datoteka:Model of a chariot from the Oxus Treasure by Nickmard Khoey.jpg|Zlatni model kočije
Datoteka:Gold fish shaped vessel from the Oxus Treasure by Nickmard Khoey.jpg|Ukras u obliku ribe
Datoteka:Vase handle ibex Louvre AO2748.jpg|Motiv s perzijske vaze u obliku krilatog kozoroga
Datoteka:Ars Summum Tesoro Oxus brazalete.JPG|Narukvica s urezanim dragim kamenjem
</gallery>
</center>

== Tehnologija ==
[[Datoteka:Pasargadae Swallow-Tail Staples.jpg|desno|mini|280px|Konstruktivne '''spone (kopče)''' između kamenih blokova koje su korištene u '''Perzepolisu''' i [[Pasargad]]u datiraju iz [[6. stoljeće pr. Kr.|6. stoljeća p. n. e.]] i najstarije su u povijesti; predstavljaju veliki napredak u [[Stari vijek|starovjekovnoj]] građevinskoj tehnologiji]]
[[Datoteka:Persepolis001.jpg|mini|280px|desno|Unatoč [[Dodatak:Popis potresa u Iranu|aktivnoj potresnoj zoni]], perzijski stupovi [[Apadana|apadane]] u [[Perzepolis]]u viši su i vitkiji od bilo kojih iz [[Stari vijek|tog razdoblja]], uključujući [[Stara Grčka|grčke]]]]

Kompleksi u [[Pasargad]]u i [[Perzepolis]]u obiluju mnogim inovativnim elementima na području [[Građevinarstvo|građevinskog]] inženjerstva. Novija istraživanja strukturalne tehnologije u susjednom [[Pasargad]]u koji je udaljen svega 43&nbsp;km i građen tri desetljeća prije [[Perzepolis]]a, pokazala su kako su [[Perzija|perzijski]] [[inženjer]]i sagradili kompleks koji je mogao izdržati jake [[potres]]e, čak do 7. stupnja prema [[Richterova ljestvica|Richterovoj ljestvici]]<ref>[http://www.payvand.com/news/05/feb/1133.html Pasargadae Can Withstand Earthquakes (Payvand)]</ref>. Temelji graditeljskih zdanja u Perzepolisu i Pasargadu građeni su tehnologijom izolirane baze temelja, koja se danas koristi pri gradnji modernih osjetljivih objekata poput [[Nuklearna elektrana|nuklearnih elektrana]], zbog zaštite od [[Seizmički val|seizmičkih]] aktivnosti.

Značajan doprinos graditeljstvu predstavlja i uporaba konstruktivnih spona (kopči) između kamenih blokova, koje su izgrađene od [[metal]]a. Takav konstruktivni sustav zajedno s izoliranom bazom temelja stvorili su preduvjete za gradnju mnogo većih i tanjih konstruktivnih elemenata, koji su svoj vrhunac doživjeli u [[Apadana|apadani]] Perzepolisa gdje su stupovi bili visoki čak 20 metara što ih čini najvišim te u odnosu na visinu najtanjim stupovima [[Stari vijek|starovjekovnog]] graditeljstva, dok su osni rasponi stupova od 8.65 m također veći od bilo kojeg arhitektonskog zdanja tog doba. Usporedbe radi, [[Artemidin hram u Efezu]] kojeg su [[Grci]] uvrstili na [[Sedam svjetskih čuda]] imao je mnogo manje raspone od 5.9 m, dok su stupovi bili 1.5 m kraći od onih iz apadane Perzepolisa<ref>[http://www.persepolis3d.com/control_structures/apadana.htm Persepolis3D: Apadana]</ref>.

Veliki doprinos perzijskih inženjera ostvaren je i na području opskrbe vodom tzv. [[kanat]]ima koje su graditelji usjekli duboko u planine te bi pomoću njih dopremali i čuvali svježu [[Voda|vodu]]. Zahvaljujući tom [[vodovod]]nom sustavu i umijeću kontroliranja tlaka, u kompleksu [[Perzepolis]] izgrađen je sofisticiran sustav vodovodnih, kanalizacijskih i drenažnih cjevovoda. Mreža cjevovoda usječena je u teren terase prije gradnje temelja, što predstavlja prvi takav slučaj u povijesti.

Golemi perzijski inženjerski pothvati poput gradnje prvog [[Sueski kanal|Sueskog kanala]], [[Pontonski most|pontonskih mostova]] preko [[Dardaneli|Dardanela]] ili kanala kroz poluotok [[Brdo Atos|Atos]]<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.gein.noa.gr/xerxes_canal/ENG_XERX/ENGWEB.htm |accessdate=30. listopada 2009. |title=Istraživanje Kserksovog kanala u Sjevernoj Grčkoj (1991.-2001.) |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070622213259/http://www.gein.noa.gr/xerxes_canal/ENG_XERX/ENGWEB.htm |archivedate=22. lipnja 2007. }}</ref> predstavljaju tehnološke uspjehe koji nisu ostvareni nikada ranije u povijesti, niti stotinama godina kasnije.

== Kulturni utjecaj ==

U [[Stari vijek|starovjekovnoj]] povijesti Ahemenidsko Perzijsko Carstvo zauzima posebno mjesto, i imati će golemi utjecaj na povijest koju slijedi. Pod [[Ahemenidi|ahemenidskom dinastijom]] deseci različitih naroda bili su ujedinjeni u jednoj državi koja se protezala od rijeke [[Ind]] do [[Egejsko more|Egejskog mora]]. Administrativnu organizaciju koju su uspostavili [[Perzijanci]] koristili su [[Aleksandar Makedonski]] i brojna druga carstva koja su oponašali perzijski sustav političke [[Federacija|federacije]]. [[Iranska kultura]] proširila se većim dijelom [[Bliski istok|Bliskog istoka]]<ref>Pierre Briant, str. 893.-896.</ref>, kao i upotreba [[Perzijski jezik|perzijskog jezika]].

Perzijska kultura ostavila je i snažan utjecaj na samog [[Aleksandar Makedonski|Aleksandra]] koji se pred kraj života oblačio kao Perzijanac, primio Perzijance kao veći dio svoje vojske, oženio se Perzijankom iz [[Ahemenidi|ahemenidske dinastije]], a [[glavni grad]] svog carstva premjestio je u (tada) perzijski [[Babilon]]. Ovi Aleksandrovi potezi uzrokovali su veliko neslaganje s njegovim generalima ([[dijadosi]]ma).

Novonastalo [[Seleukidi|Seleukidsko Carstvo]] objedinjavalo je ahemenidsku i helenističku kulturu, što je kasnije ostavilo dubok trag i na političko uređenje novog [[iran]]skog [[Arsakidsko Carstvo|Arsakidskog Carstva]], te kasnije [[Sasanidsko Carstvo|Sasanidskog Carstva]] koje je povratilo stari sjaj Perzije.

Budući kako su [[Stara Grčka|Stari Grci]] prozvali [[Iran]] „Perzijom“ prema vladajućoj perzijskoj dinastiji [[Ahemenidi|Ahemenida]], od kraja [[6. stoljeće pr. Kr.|6. stoljeća pr. Kr.]] u [[Zapadni svijet|zapadnom svijetu]] sve države [[iran]]skih vladarskih dinastija nazivale su se „Perzijom“ što se zadržalo do danas (vidi: [[Terminologija Irana i Perzije]]).

Ahemenidsko Perzijsko Carstvo predstavlja veliki značaj za moderni [[Iran]], budući kako ta [[Stari vijek|starovjekovna]] država predstavlja početak dominacije [[Perzijanci|Perzijanaca]] nad ostalim [[Iranski narodi|iranskim narodima]] što se zadržalo do današnjeg dana ([[Perzijanci]] čine 51% stanovništva [[Iran]]a). Osnivač carstva [[Kir Veliki]] često se naziva „ocem [[Iran]]a“<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.niasnet.org/iran-history/persian-leaders/cyrus-the-great/ |accessdate=30. listopada 2009. |title=Kir Veliki (Niasnet.org) |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100705134536/http://www.niasnet.org/iran-history/persian-leaders/cyrus-the-great/ |archivedate=5. srpnja 2010. }}</ref>.

== Kronologija ==
<center>
{{Panoramska slika|Kronologija Starog Istoka (730.-265. pr. Kr.).PNG|1000px|<center>''[[Zemljopis]]no-[[Kronologija|kronološki]] okviri [[Stari Istok|Starog Istoka]] od [[730. pr. Kr.|730.]] do [[265. pr. Kr.]]''</center>}}
</center>

== Poveznice ==
* [[Perzijsko Carstvo]]
* [[Povijest Irana]]

== Izvori ==
{{izvori|4}}

== Literatura ==

=== Antička djela ===

*[[Ksenofont]]: „Ekspedicija“ (''Κυρου Ανάβασις'' - ''Anabasis'')
*[[Ksenofont]]: „Kiropedija“ (''Κύρου παιδεία'' - ''Cyropaedia'')
*[[Herodot]]: „Povijesti“ (''Ιστορίης Απόδειξη'')
*[[Diodor sa Sicilije]]: „Knjižnica“ (''Ιστορικη Βιβλιοθήκη'')
*[[Strabon]]: „Geografija“ (''Γεωγραφικά'')
*[[Polibije]]: „Povijesti“ (''Histories'')

=== Moderna djela ===

* Pierre Briant: „Od Kira do Aleksandra: Povijest Perzijskog Carstva“ (''From Cyrus to Alexander: A History of the Persian Empire''), preveo Peter Daniels, Indiana: Eisenbrauns ([[2002.]])
* {{fr}} Philip Huyse: „Antička Perzija“ (''La Perse antique''), [[Pariz]], [[2005.]]
* Kolekcija „Pregled antičke Perzije“ (''Regards sur la Perse antique''), 1998.
* {{fr}} [[Henri Stierlin]]: „Velikani iz Perzijskog Carstva“ (''Splendeurs de l’Empire perse''), Izdavač: Gründ, Pariz (2006.)
* A. T. Olmstead: „Povijest Perzijskog Carstva“ (''History of the Persian Empire''), [[Chicago]], [[1948.]]
* Werner F. Dutz i Sylvia A. Matheson: „Perzepolis: arheološka nalazišta u Fars provinciji I.“ (''Parsa (Persepolis) Archaelogical sites in Fars (I)''). Yavassoli izdanja, [[Teheran]] ([[1998.]])
* Josef Wiesehöfer; Azizeh Azodi (prevodilac): „Antička Perzija 550 pr. Kr. - 650.“ (''Ancient Persia: 550 BC to 650 AD''), [[London]] i [[New York]], [[2001.]]
* {{fr}} [[Eugene Flandin]] i [[Pascal Coste]]: „Put u Perziju“ (''Voyage en Perse''), Pariz (1851.)
* {{fr}} [[Georges Perrot]] i [[Charles Chipiez]]: „Antička povijest umjetnosti u Egiptu, Asiriji, Perziji, Maloj Aziji, Grčkoj, Etruriji, Rimu“ (''Histoire de l'art dans l'Antiquité, Égypte, Assyrie, Perse, Asie mineure, Grece, Etrurie, Rome''). Svezak V.: „Perzija, Frigija, Lidija i Karija, Licija“ (''Perse, Phrygie, Lydie et Carie, Lycie''), Pariz (1890.)
* [[Arthur Upham Pope]]: „Perzijska arhitektura“ (''Persian Architecture''), London (1965.)
* [[Arthur Upham Pope]]: „Elaborat perzijske umjetnosti od pretpovijesti do danas“ (''A Survey of Persian Art from Prehistoric Times to the Present''), Izdavač: Charles Scribner’s Sons, New York (1931.)
* Peter Green: „Grčko-perzijski ratovi“ (''The Greco-Persian Wars'')
*''Timelife Persians: Masters of the Empire (Lost Civilizations)''
* J. M. Cook: „Perzijsko Carstvo“ (''The Persian Empire''), izdavač: Shocken Books, New York (1983.)
* Philip De Souza: „Grčko-perzijski ratovi 499.-386. pr. Kr.“ (''The Greco-Persian Wars 499–386 BC'')
* {{de}} [[Franz Stolze]]: „Perzepolis: ahemenidski i sasanidski spomenici i natpisi iz Perzepolisa, Istakhra, Pasargada, Šapura“ ''Persepolis, die achaemenidischen und sasanidischen Denkmäler und Inschriften von Persepolis, Istakhr, Pasargadae, Shâpur'', Izdavač: A. Asher ed, Berlin (1882.)
* Richard Hallock: ''[https://web.archive.org/web/20070621133316/http://oi.uchicago.edu/pdf/OIP92.pdf „Zapisi iz Perzepolisa“ (''Persepolis Fortification Tablets'')]''
* Richard N. Frye: „Perzijsko nasljeđe“ (''The Heritage of Persia'')
* John E. Curtis: „Zaboravljeno carstvo: Svijet antičke Perzije“ (''Forgotten Empire: The World of Ancient Persia''), Berkeley, [[Los Angeles]]
* Lindsay Allen: „Perzijsko Carstvo“ (''The Persian Empire'')
* M. A. Dandamaev: „Politička povijest Ahemenidskog Carstva“ (''A Political History of the Achaemenid Empire''), Leiden, [[1989.]]

== Vanjske poveznice ==

* [http://www.farsmovie.com/eng/index.htm „Iran - zaboravljena slava“; dokumentarni film o antičkom Iranu (Ahemenidima i Sasanidima)] 
* [http://www.achemenet.com/ Achemenet - važni virtualni izvor za proučavanje povijesti, literature i arheologije Perzijskog Carstva]
* [http://www.virtualtourengine.com/tour.aspx?id=17&langindex=1 Perzepolis prije uništenja (virtualna šetnja)]
* [https://web.archive.org/web/20061126081333/http://www.museum-achemenet.college-de-france.fr/ „Virtualni ahemenidski muzej“ - profesor Pierre Briant]
* [http://www.livius.org/aa-ac/achaemenians/achaemenians.html Ahemenidi (Livius.org, Jona Lendering)]
* [http://www.livius.org/aa-ac/achaemenians/inscriptions.html Ahemenidski kraljevski zapisi (Livius.org)]
* [http://www.farsinet.com/cyrus Kirov dokument o ljudskim pravima Cyrus' Charter of Human Rights]
* [http://www.iranchamber.com/art/articles/art_of_achaemenids.php Ahemenidska umjetnost (Iran Chamber)]
* [http://persepolistablets.blogspot.com/ Projekt ''Persepolis Fortification Archive'']
* [http://www.persianempire.info/AchaemenidArchitecture.htm#tribute Fotografije donositelja poreza iz sve 23 perzijske satrapije (reljefi u Perzepolisu)]

=== Ostali projekti ===
{{WProjekti
|commonscat     = Achaemenid Empire
|commonscathr   = Ahemenidsko Perzijsko Carstvo
}}

{{starovjekovne države i civilizacije}}
{{Azerbajdžan}}

[[Kategorija:Ahemenidsko Perzijsko Carstvo| ]]
[[Kategorija:Povijest Irana]]
[[Kategorija:Stari vijek]]
[[Kategorija:Carstva]]

[[it:Dinastia achemenide]]
[[sh:Perzijsko Veliko Kraljevstvo]]