Vidi kôd stranice Agresija SSSR na Poljsku

{{oružani sukob
|sukob=Sovjetska invazija Poljske
|dio=[[Invazija Poljske]], [[Drugi svjetski rat]]
|slika=[[Datoteka:CuartaPartici%C3%B3nDePolonia1939.svg|225px]]
|opis_slike=Karta podjele i nestanka Poljske 1939: zapad je anketirao [[Treći Reich]], a istok [[SSSR]]
|datum=17. rujna - 6. listopada 1939.
|mjesto=[[Poljska]]
|casus=
|povod=[[pakt Ribbentrop-Molotov]]
|teritorij=
|rezultat=sovjetska [[aneksija]] istočne Poljske
|strana1={{flag|SSSR}}
|strana2={{Flag|Poljska}} 
|komandant1=[[Datoteka:Flag of the Soviet Union.svg|22px]] [[Kliment Vorošilov]]<br>[[Datoteka:Flag of the Soviet Union.svg|22px]] [[Mihail Kovaljov]]<br>[[Datoteka:Flag of the Soviet Union.svg|22px]] [[Semjon Timošenko]]
|komandant2=[[Datoteka:Flag of Poland.svg|22px]] [[Edward Rydz-Śmigły]]
|snaga1=~466.516-800.000 vojnika<ref name="PWN_KW_old"/>{{sfn|Krivosheev|1997|loc=str. 79}}
|snaga2=~20.000 graničara<ref name="Sanford 20-24"/><br>250.000 vojnika<ref name="PWN_KW_old"/>{{#tag:ref|Povlačenje od njemačke vojske je poremetilo i oslabilo poljsku armiju, zbog čega je problematično procijeniti njihovu snagu. Sanford procjenjuje da se oko 250.000 našlo na granici uz sovjetski napad te su pružali tek djelomičan otpor.<ref name="Sanford 20-24"/>|group="Note"}}
|gubici1=1.475-3.000 poginulih ili nestalih{{#tag:ref|Službeni sovjetski gubici su 1.475 poginulih ili nestalih (ukrajinska bojišnica - 972, bjeloruska bojišnica – 503), te 2.383 ranjenih (ukrajinska bojišnica – 1.741, bjeloruska bojišnica – 642). Sovjeti su izgubili 150 tenkova dok je nekoliko stotina imalo tehničke poteškoće.{{sfn|Krivosheev|1997|loc=str. 79}} Sanford navodi da su poljski izvori procijenili 3.000 poginulih Sovjeta i 10.000 ranjenih.<ref name="Sanford 20-24"/> Ruski historičar Igor Bunič navodi da su sovjetski gubici 5.327 mrtvih ili nestalih, ali ne pominje ranjene.{{sfn|Bunič|1994|loc=str. 88}}|group="Note"}}
|gubici2=3.000-7.000 poginulih ili nestalih, 20.000 ranjenih<ref name="Sanford 20-24"/><ref name="Wojsko92"/>{{#tag:ref|Ova brojka ne uključuje oko 2.500 ratnih zarobljenika koji su smaknuti u osvetničkim pohodima ili od organizacije ukrajinskih nacionalista.<ref name="Sanford 20-24"/>|group="Note"}}
|gubici3=
}}

'''Sovjetska invazija Poljske''', također poznata i kao '''Agresija SSSR na Poljsku''', odnosno '''Poljska kampanja Crvene armije''', '''Pohod Crvene armije na Zapadnu Bjelorusiju i Ukrajinu''', u [[SSSR|sovjetskim]] izvorima navođen i kao '''Oslobodilački pohod Crvene armije''' su bile ratne operacije koje je SSSR izveo 1939. godine protiv [[Druga Poljska Republika|Republike Poljske]] sa ciljem okupacije istočnog dijela njenog teritorija, nakon početka [[Njemačka invazija Poljske|njemačke invazije]] i [[Drugi svjetski rat|drugog svjetskog rata]]. Sovjetska invazija je otpočela 17. rujna 1939. godine, a završila 6. listopada prestankom organiziranog otpora poljskih snaga, uspostavom [[demarkacijska linija|demarkacijske linije]] sa njemačkim snagama, a nakon čega su područja istočno od nje [[aneksija|anektirana]] u [[Bjeloruska SSR|Bjelorusku]] i [[Ukrajinska SSR|Ukrajinsku SSSR]] u sastavu SSSR.

Početkom 1939., SSSR je ušao u pregovore s [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenim Kraljevstvom]], [[Francuska|Francuskom]], Poljskom i [[Rumunjska|Rumunjskom]] s cijeljem uspostave savezništva protiv Trećeg Reicha. Pregovori su propali jer je SSSR zahtijevao da Poljska i Rumunjska daju sovjetskim vojnicima slobodan prolaz kroz njihov teritorij kao dio ugovora o kolektivnoj sigurnosti.<ref name="Watson 713"/>

Nakon propasti pregovora SSSR se okrenuo Trećem Reichu s kojim je sklopio [[pakt Ribbentrop-Molotov]] 23. kolovoza 1939. godine; to je bio pakt o nenapadanju s tajnim protokolima u kojim bi te dvije države napale druge u istočnoj i sjevernoj Evropi, koje bi podijelile na njemačke i sovjetske sfere interesa.<ref name="Watson 695-722" /> Već tjedan dana nakon potpisivanja pakta, njemačka vojska je izvršila invaziju Poljske sa sjevera, juga i zapada. Poljske snage su se tada [[Plan Zachód|povukle na jugoistok]] gdje su se pripremale za dugu odbranu i čekale na francusku i britansku pomoć i pojačanje. Međutim, 17. rujna [[Crvena armija]] je izvršila invaziju poljske istočne regije [[Kresy]], u skladu s tajnim protokolima pakta.<ref name="Kitchen 74" />{{#tag:ref|SSSR je oklijevao intervenirati sve do pada [[Varšava|Varšave]] od njemačkih snaga.<ref name="Davies96 440"/> Sovjetsku odluku o invaziji istoka Poljske prema paktu dobio je njemački veleposlanik [[Friedrich Werner von der Schulenburg]] 9.9., iako je sama invazija odgođena još tjedan dana.<ref name="Roberts 74"/>|group="Note"}} Sovjetska vlada je objavila da želi "zaštiti [[Ukrajinci|Ukrajince]] i [[Bjelorusi|Bjeloruse]]" koji su živjeli u istočnoj Poljskoj, jer se "Poljska raspala nakon [[Nacizam|nacističke]] invazije" te "nije mogla garantirati sigurnost vlastitih građana".<ref name="SCHULENBURG1" /><ref name="SCHULENBURG2" /><ref name="SCHULENBURG3" /><ref name="Degras 37-45" /> Suočena s otvaranjem druge bojišnice, poljska vlada je zaključila da je odbrana jugoistoka postala neodrživa te je naredila hitnu evakuaciju svih vojnika u neutralnu Rumunjsku.<ref name="Sanford 20-24" />

Crvena armija je ostvarila svoj cilj: zahvaljujući brojčanoj nadmoći nad poljskom obranom, zarobila je 230.000 poljskih ratnih zarobljenika.<ref name="Wojsko92" /><ref name="PWN" /> Sovjetska vlada je [[Aneksija|anketirala]] istok Poljske u studenom 1939. te je 13,5 milijuna bivših poljskih građana tako postalo građanima Sovjetskog Saveza. Kako bi se suzbio otpor novoj sovjetskoj vladi, provodila se represija te je tisuće osoba uhićeno i smaknuto.<ref name="Rummel 130" /><ref name="Rieber 30" /> SSSR je poslao stotine tisuća osoba tog područja u [[Sibir]] i druge udaljene krajeve SSSR-a u četiri vala deportacija između 1939. i 1941.{{#tag:ref|Točan broj deportiranih osoba između 1939.–1941. je nepoznat. Procjene se kreću između 350.000 do 1,5 milijuna; Rummel daje procjenu od 1,2 milijuna, a Knox 1,5 milijuna.<ref name="Rummel 132"/><ref name=" Kushner 219"/>|group="Note"}}

Sovjetske snage su [[Okupacija|okupirale]] istočnu Poljsku te ju držale sve do ljeta 1941., kada ih je protjerala njemačka vojska koja je pokrenula [[Operacija Barbarossa|Operaciju Barbarossa]]. Područje je bilo pod nacističkom okupacijom sve dok ga Crvena armija nije opet osvojila u ljeto 1944. [[Konferencija u Jalti]] je dopustila SSSR-u pripojiti gotovo cijeli teritorij druge poljske republike prema paktu Molotov–Ribbentrop, dok je obnovljena Poljska zauzvrat dobila teritorij prema zapadu, južnu polovicu [[istočna Pruska|istočne Pruske]] i teritorij istočno od [[Odra|Odre]].<ref name="Wettig 47" /> SSSR je anketirani teritorij dodijelio [[Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika|Ukrajinskoj SSR]] i [[Bjeloruska Sovjetska Socijalistička Republika|Bjeloruskoj SSR]].<ref name="Wettig 47" />

U kolovozu 1945., kada je završio [[Drugi svjetski rat]], potpisan je granični sporazum između SSSR-a i Poljske pod sovjetskom kontrolom. Prema dogovoru, priznat je ''status quo'' kao službena granica uz iznimku područja oko [[Białystok]]a i malih dijelova [[Galicija (srednja Europa)|Galicije]] oko [[Przemyśl]]a, koji su jedini vraćeni Poljskoj.

==Uvod==
===Povijesna pozadina===

[[Datoteka:NacionalidadesEnPolonia1931.svg|thumb|250px|Narodnosni zemljovid Poljske 1931. godine; područja sa većinskim poljskim stanovništvom označena tamnocrveno; sa ukrajinskim svjetlocrveno; sa bjeloruskim sivo; sa litvanskim zeleno.]]

I SSSR i Poljska su 1939. godine bile relativno mlade države, odnosno obje su nastale kao posljedice kolapsa [[Rusko Carstvo|Ruskog Carstva]] u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]]. Određivanje granica između dva entiteta je zakomplicirao kaos izazvan etničkim sukobima na granicama ili unutar predratnih višenacionalnih [[carstvo|carstava]], kao i [[ruski građanski rat|građanskim ratom]] započetim nakon [[Oktobarska revolucija|Oktobarske revolucije]] u Rusiji; pri tome su se [[Sovjetska Rusija]] (od koje će nekoliko godina kasnije nastati SSSR) i Poljska našle na suprotstavljenim stranama, velikim dijelom iz [[ideologija|ideoloških]] razloga. Sovjeti su novostvorenu poljsku državu smatrali glavnom preprekom širenju [[komunizam|komunizma]] i [[svjetska revolucija|svjetske revolucije]], odnosno jednom od baza za [[kontrarevolucija|kontrarevolucionarne]] i [[antisovjetizam|antisovjetske]] aktivnosti.<ref name="Davies72 29"/>  Poljski vođa [[Józef Piłsudski]] je, pak, sovjetsku Rusiju smatrao trajnom prijetnjom neovisnosti i sigurnosti svoje države, te ju je nastojao otkloniti postavljanjem ruskih granica što dalje na istok.<ref name="Roshwald 37"/> Zbog toga 1919. godine nijedna strana nije prihvatila prijedlog o razgraničenju kasnije poznat kao [[Curzonova linija]], a što je dovelo do [[sovjetsko-poljski rat|sovjetsko-poljskog rata]]. U njemu su Sovjeti u ljeto 1920. godine poraženi u [[Varšavska bitka (1920)|Varšavskoj bitci]], potom odbačeni daleko na istok i u listopadu 1920. prisiljeni tražiti primirje.<ref name="Kutrzeba 524, 528"/>. 18. ožujka 1921. godine sklopljen je [[mirovni sporazum u Rigi]]<ref name="Davies 376"/> kojim su Sovjeti Poljacima ustupili područja koja su okvirno bila zapadno od granice Ruskog Carstva i [[Državna zajednica Poljske i Litvanije|Državne zajednice Poljske-Litvanije]] prije prve [[podjela Poljske|podjele Poljske]] 1772. godine.<ref name="Davies 504"/> Tako stvorena situacija je 1932. godine potvrđena [[Sovjetsko-poljski pakt o nenapadanju|Sovjetsko-poljskim paktom o nenapadanju]].

Sovjetski Savez je 1920.-ih formalno odustao od koncepta izvoza revolucije, te je kroz [[Staljin]]ov koncept [[Socijalizam u jednoj zemlji|socijalizma u jednoj zemlji]] je nastojao svoje resurse orijentirati na unutrašnji razvoj i stabilizaciju režima. Usprkos toga, odnose između dvije zemlje je karakteriziralo duboko nepovjerenje. Pilsudski, koji je nakon [[Majski prevrat (Poljska)|puča]] 1926. godine bio ''de facto'' [[autokracija|autokratski]] vladar Poljske, smatrao je SSSR glavnom opasnošću po opstanak svoje države; tome je u prilog išlo i to da je agresivna [[polonizacija]] ne-poljskog stanovništva u istočnim područjima stvorila [[iredentizam|iredentističku]] podlogu za eventualna sovjetska prisizanja, odnosno, kao u slučaju [[Ukrajinci|ukrajinskog]] stanovništva, reakcija u obliku [[terorizam|terorističkog]] [[separatizam|separatističkog]] pokreta [[Organizacija ukrajinskih nacionalista|OUN]]. Pilsudski je [[Njemačka|Njemačku]], usprkos sličnih iredentističkih problema, smatrao manjom prijetnjom, te je čak dolazak [[Adolf Hitler|Hitlerovih]] [[NSDAP|nacista]] na vlast shvatio kao priliku za ''reapprochement'', a 1934. godine biti će potpisan i [[njemačko-poljski pakt o nenapadanju]].<ref name="Osmańczyk-Mango 803">[[#Reference-Osmańczyk-Mango|Osmańczyk-Mango]] str. 803</ref> Smrt Pilsudskog 1935. godine je dovela do postepenog napuštanja takve politike.

===Pregovori===
{{glavni|pakt Ribbentrop-Molotov|Anglo-poljski vojni sporazum|Sovjetsko-poljski sporazum o nenapadanju}}
[[File:Ribbentrop-Molotov.svg|thumb|right|225px|Planirana i stvarna podjela Poljske, prema paktu Molotov–Ribbentrop Pact]]

Sudetska kriza je u jesen 1938. godine bila formalno okončana [[Münchenski sporazum|Münchenskim sporazumom]], ali su njegove odredbe prekršene sredinom ožujka 1939. godine kada se [[Čehoslovačka]] pod Hitlerovim pritiskom raspala, odnosno bila okupirana, a nakon toga je Hitler počeo otvoreno tražiti od Poljske da preda [[Danzig]] koristeći sudetski presedan. To je [[UK|britansku]] i [[Francuska|francusku]] vladu natjeralo da odustanu od dotadašnje politike ''[[appeasement]]a'' (popuštanja) prema Njemačkoj, odnosno da daju formalne garancije nezavisnosti Poljskoj i [[Rumunjska|Rumunjskoj]]. s druge strane, obje države su, za razliku od Njemačke, bile relativno slabo pripremljene za rat, te Poljskoj i Rumunjskoj nisu mogle pružiti adekvatnu pomoć u slučaju napada. Kao alternativa se počeo nametati savez sa SSSR-om, čija je službena politika, pogotovo posljednjih nekoliko godina, Hitlerovu Njemačku smatrala glavnom prijetnjom europskom miru.

Zbog toga je nedugo nakon njemačke okupacije Češke započelo razmjena sugestija i planove o potencijalnom političkom i vojnom sporazumu u slučaju potencijalne njemačke agresije.<ref name="Watson 698"/><ref name="Gronowicz 51"/> Poljska, s druge strane, nije sudjelovala u tim pregovorima, zbog straha da bi bilo kakav sporazum između Poljske i SSSR-a doveo do ozbiljne njemačke reakcije.<ref name="Neilson 275"/> Ova rasprava triju strana se vrtila oko jamstava državama Centralne i Istočne Evrope u slučaju njemačke agresije.<ref name="Carley 303-341"/> Sovjeti nisu vjerovali Britancima i Francuzima u slučaju kolektivnog sigurnosnog sporazuma, pošto isti nisu djelovali protiv [[Nacionalistička frakcija (Španjolski građanski rat)|Nacionalista]] tijekom [[Španjolski građanski rat|Španjolskog građanskog rata]], niti zaštitili [[Čehoslovačka|Čehoslovačku]] kada ju je napala Njemačka. SSSR je sumnjao da bi Britanija i Francuska ostali sa strane u slučaju njemačko-sovjetskog sukoba.<ref name="Kenéz 129-131"/> Zbog toga, sovjetska delegacija je tražila jedino čvrsto vojno savezništvo koja bi garantirala potporu u slučaju napada na njen teritorij.<ref name="Watson 695"/> SSSR je inzistirao i na [[sfera utjecaja|sferi utjecaja]] od Finske do Rumunjske, kao svojevrsne "tampon zone", i vojnu potporu u slučaju da neka druga zemlja napadne SSSR ili zemlju unutar njene predložene sfere utjecaja.<ref name="Shaw 119"/><ref name="Neilson 298"/> SSSR je također i zaheijevao da ima pravo vojskom ući u zemlje sfere utjecaja u slučaju da je njena sigurnost ugrožena.<ref name="Watson 708"/> Kada su vojni pregovori otpočeli u augustu, brzo su došli do mrtve točke jer je sovjetska delegacija zahtijevala slobodan prolaz kroz Poljsku ako Treći Reich napadne, te su strane čekale dok su britanski i francuski dužnosnici vršili pritisak na poljske dužnosnike kako bi prihvatili te uvjete.<ref name="Watson 713"/><ref name="Shirer 536"/> Međutim, poljski dužnosnici su odbili ulazak sovjetske vojske na poljski teritorij, jer su se bojali da jednom kada Crvena amrija negdje uđe, više nikada neće htjeti otići.<ref name="Shirer 537"/> Sovjeti su predložili da se ignorira poljsku stranu i potpiše trojni sporazum protivno njihovim odbijanjima.<ref name="Neilson 315"/> Britanci su odbili jer su smatrali da bi time natjerali Poljsku da uspostavi snažnije veze sa Trećim Reichom.<ref name="Neilson 311"/>

U međuvremenu, njemački dužnosnici su potajno sugerirali sovjetskim diplomatima da bi ponudili bolje uvjete za politički pakt od Britanije i Francuske.<ref name="Roberts 66-73"/> SSSR je započeo rasprave sa Trećim Reichom oko uspostave ekonomskog sporazuma dok je istodobno dalje pregovarala sa trojnim sporazumom.<ref name="Roberts 66-73"/> Krajem srpnja 1939., sovjetski i njemački dužnosnici su se dogovorili oko većine detalja za ekonomski sporazum, te o mogućem političkom sporazumu.<ref name="Shirer 503"/>

Sovjete je također zabrinjavao i [[Nomonhanski incident|eskalirajući oružani sukob]] s [[japan]]skim snagama na [[Mongolija|mongosko]]-[[Kina|kineskoj]] granici, koji bi u slučaju ulaska u sukob sa Njemačkom doveo do rata na dvije bojišnice.

Naposljetku je 19. kolovoza 1939. godine sklopljen [[njemačko-sovjetski gospodarski sporazum]] prema kojem bi SSSR davao sirovine Trećem Reichu u zamjenu za oružje, vojnu tehnologiju i opremu za civilnu industriju. Dva dana kasnije, Sovjeti su prekinuli trojne pregovore.<ref name="Roberts 66-73" /><ref name="Shirer 525" />

24. kolovoza SSSR i Treći Reich su potpisali politički i vojni sporazum koji je pratio gospodarski sporazum, [[pakt Ribbentrop-Molotov]]. To je bio pakt o međusobnom nenapadanju SSSR-a i Trećeg Reicha, ali je sadržavao i tajne protokole o napadanju drugih država istočne i sjeverne Evrope koji bi se trebali podeliti na njemačku i sovjetsku sferu utjecaja. Sovjeti su htjeli da im sfera uključuje i ove države: [[Latvija]], [[Estonija]] i [[Finska]].{{#tag:ref|28.9., granice su preinačene kada je područje između rijeka [[Visla|Visle]] i [[Zapadni Bug|Buge]] dodano njemačkoj sferi te pomaklo Litvaniju sovjetskoj sferi interesa.<ref name="Sanford 21"/><ref name="Weinberg 963"/>|group="Note"}} Dogovaralo se i o zajedničkoj podjeli Poljske. Paktom bi SSSR dobio mogućnost vratiti teritorije koje je izgubio mirom u Rigi i stavio istočne i zapadne Ukrajince i Bjeloruse pod zajedničku sovjetsku vlast.<ref name="Dunnigan 132" /><ref name="Snyder 77" />

Dan nakon potpisivanja pakta, francuski i britanski diplomati su hitno tražili sastanak sa sovjetskim vojnim pregovaračem [[Kliment Vorošilov|Klimentom Vorošilovom]].<ref name="Shirer 541" /> 25. kolovoza 1939. god. Vorošilov im je priopćio: "Uslijed promene političke situacije, nema postoji svrha za nastavak razgovora."<ref name="Shirer 541" /> Istog dana, Britanija i Poljska su potpisali [[anglo-poljski vojni sporazum]].<ref name="Osmańczyk-Mango 231">[[#Reference-Osmańczyk-Mango|Osmańczyk-Mango]] str. 231</ref> Prema njemu, Britanija je obećala obraniti Poljsku i njenu neovisnost.<ref name="Osmańczyk-Mango 231" />

===Njemačka invazija Poljske===

Hitler je do posljednjeg trenutka nastojao izbjeći rat sa zapadnim saveznicima, te je 26. kolovoza predložio da se [[Wehrmacht]] stavi na raspolaganje Britancima u svrhu zaštite [[Britansko Carstvo|njihovog kolonijalnog carstva]].<ref name="pledge" /> U ponoć 29. kolovoza njemački ministar vanjskih poslova [[Joachim von Ribbentrop]] je britanskom ambasadoru [[Neville Henderson|Nevilleu Hendersonu]] dao popis uvjeta koji bi navodno osigurali mir Poljskoj.<ref name="Davies 371-373" /> Prema njima je Poljska je trebala predati Danzig ([[Gdańsk]]) Trećem Reichu, te bi se trebao provesti [[referendum]] u [[poljski koridor|poljskom koridoru]] do kraja godine, na temelju prebivališta iz 1919. (ne kasnije).<ref name="Davies 371-373" /> Kada je poljski ambasador [[Józef Lipski|Lipski]] otišao da vidi Ribbentropa 30. kolovoza da mu kaže da on nema pravo takvo nešto potpisivati, Ribbentrop ga je otjerao.<ref name="Mowat 648" /> Treći Reich je nakon toga priopćio da je Poljska "odbila njemačku ponudu" te da su "pregovori sa Poljskom završeni".<ref name="Henderson 16-18" /> 31. kolovoza, fingiran je [[incident u Gleiwitzu]] kraj pograničnog grada [[Gliwice|Gleiwitza]].<ref name="Manvell-Fraenkel 76" /> To je poslužilo kao povod i izgovor za rat, te je Hitler naredio opći napad na zapadnu Poljsku 1. rujna 1939. godine u 04:45 ujutro.<ref name="Mowat 648" />

[[Savezničke sile u Drugom svjetskom ratu|Savezničke]] vlade su formalno poštovale svoje obaveze prema Poljskoj, te objavile rat Trećem Reichu 3. rujna 1939. godine. Time je sukob dobio [[svjetski rat|svjetski karakter]], a Poljaci dobili snažan poticaj za otpor napadačima. U stvarnosti se, međutim, pokazalo da Saveznici nisu imali mogućnosti, a u prvom redu niti volje Poljskoj pružiti ikakvu konkretnu pomoć.<ref name="Mowat 648-650" />

Tijekom [[Granična bitka|prvih okršaja]] na granici se ispostavilo da je njemačka tehnička, operativna i brojčana nadmoć takva da su poljske snage uništene, opkoljene ili prisiljene na kaotično povlačenje prema Varšavi i [[Lwów|Lavovu]]. 10. rujna vrhovni poljski zapovjednik, maršal [[Edward Rydz-Śmigły]], naredio je povlačenje prema jugoistoku zemlje, gdje se, u skladu sa predratnim planovima, trebao oformiti tzv. [[Rumunjski mostobran]].<ref name="Stanley 29" />

Nakon invazije, nacisti su poticali Sovjete da ispune svoju ulogu prema paktu i napadnu Poljsku sa istoka. Sovjetski ministar vanjskih poslova [[Vjačeslav Molotov]] i njemački veleposlanik [[Friedrich Werner von der Schulenburg]] su izmijenili nekoliko diplomatskih poruka ali su Sovjeti ipak odgodili invaziju tjedan dana. Uzrok kašnjenju s aktivnostima je bio nastavak borbi sa Japancima, koje su okončane 15. rujna sklapanjem primirja. U međuvremenu su se snage [[Crvena armija|Crvene armije]] mobilizirale, ali i stekle dodatnu prednost, s obzirom na to da su poljske snage kolabirale ili povučene sa istočne granice kako bi se suprotstavile njemačkim napadačima.<ref name="Zaloga 80" /><ref name="Weinberg 55" />

17. rujna 1939. je Molotov je poljskom ambasadoru u Moskvi, [[Wacław Grzybowski|Wacławu Grzybowskom]], dao sljedeću izjavu:
{{citiranje|Poljsko-njemački rat je razotkrio unutrašnji bankrot poljske države. Tijekom 10 dana neprijateljstava Poljska je izgubila sva svoja industrijska područja i kulturne centre. [[Varšava]], glavni grad Poljske, više ne postoji. Poljska vlada se raspala, i ne pokazuje više znakove života. Ovo znači da su poljska država i njena vlada, u biti, prestali postojati. Isto tako, ugovori sklopljeni između SSSR-a i Poljske više nisu validni. Ostavljena sama i bez vodstva, Poljska je postala pogodno polje za svaku vrstu opasnosti i iznenađenja, koji bi mogli postati prijetnja SSSR-u. Zbog tih razloga, sovjetska vlada koja je stalno bila [[neutralnost|neutralna]], ne može više održavati neutralni stav prema tim činjenicama. Sovjetska vlada također ne može mirno stajati i gledati kako su [[Ukrajinci]] i [[Bjelorusi]], koji žive na poljskom teritoriju i koji su ostavljeni na milost i nemilost sudbini, ostavljeni bez obrane. Pod tim uvjetima, sovjetska vlada je zamolila vrhovni štab Crvene armije da naredi armiji da prijeđe granicu kako bi stavila pod svoju zaštitu život i imovinu žitelja zapadne Ukrajine i zapadne Bjelorusije. Istodobno, sovjetska vlada predlaže mjere radi oslobađana poljskog naroda od nesretnog rata u kojeg su ga uvukli njihovi nemudri vođe, te kako bi im se omogućio miran život.|Ministar vanjskih poslova SSSR-a, V. Molotov<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.electronicmuseum.ca/Poland-WW2/nazi_soviet_friendship/nsf_molotov_note_1-2_eng.html|title=Nazi-Sovet Friendship: Voice of the 'Peace-Loving' Soviet Union| archiveurl=https://web.archive.org/web/20110613212207/http://www.electronicmuseum.ca/Poland-WW2/nazi_soviet_friendship/nsf_molotov_note_1-2_eng.html|archivedate=26.12. 2014| publisher=Electronic Museum| date=12.5. 2011}}</ref>}}

Molotov je preko radija objavio da su svi sporazumi između SSSR-a i Poljske postali ništetni jer je Poljska prestala postojati.<ref name="Degras 37-45"/><ref name="Piotrowski 295"/> Istoga dana Crvena armija je prešla granicu i ušla u Poljsku.<ref name="Sanford 20-24"/><ref name="Zaloga 80"/>

==Stanje pred invaziju==

===Stanje u Poljskoj na dan sovjetske invazije===

[[Datoteka:Kamp wrzesn9-16.png|thumb|250px|Stanje u Poljskoj 16. rujna 1939. godine, dan pred sovjetsku invaziju; područja pod njemačkom kontrolom označena sivo, pod slovačkom kontrolom maslinasto; preostala područja pod poljskom kontrolom označena žuto.]]

Do 17. rujna 1939. godine se njemačka ofenziva na Poljsku odvijala uglavnom prema utvrđenom planu, odnosno ostvarila je zadane ciljeve. Najveći dio zapadne Poljske je, pak, pao pod njemačku kontrolu, uključujući najvažnija industrijska središta i populacijske centre, a glavni grad Varšava našao se pod njemačkom [[Opsada Varšave|opsadom]]. Poljske snage su bile razbijene, a u nekim slučajevima opkoljene i uništene, odnosno prisiljene na kaotično povlačenje na istok. Poljska vlast je, s druge strane, zadržana nad šest istočnih vojvodstava, kao i na dijelovima dodatnih pet vojvodstava,<ref>[http://www.rp.pl/artykul/355422.html Zachód okazał się parszywieńki. Intervju sa Leszekom Moczulskim, 28.8. 2009.]</ref> odnosno pojasom površine od 140.000&nbsp;km<sup>2</sup> – oko 200&nbsp;km širokim i 950&nbsp;km dugim – od [[Zapadna Dvina|Zapadne Dvine]] do [[Karpati|Karpata]]. {{sfn|Grzelak|Stańczyk|2005|loc=str. 242}} Poljski historičar i desničarski političar [[Leszek Moczulski]] navodi da se oko 250.000 poljskih vojnika i dalje borilo u središnjoj Poljskoj, dok se 350.000 pripremalo da brani poljski jugoistok, 35.000 je bilo sjeverno od [[Polesje|Polesja]], a 10.000 se borilo u izoliranim garnizonima [[Hel (grad)|Helu]] i [[Gdynia|Gdyniji]] na obali [[Baltičko more|Baltika]].<ref name="Moczulski 879"/>

===Suprotstavljene snage===

==== SSSR ====

[[Datoteka:Исаак_Бродский_-_Портрет_Климента_Ворошилова_в_кабинете_-_1929.jpg|right|thumb|175px|[[Kliment Vorošilov]], vrhovni sovjetski zapovjednik invazije na Poljsku]]

Sovjeti su za operacije u Poljskoj mobilizirali snage uglavnom iz [[Bjeloruski vojni okrug|Bjeloruskog]] (BOVO) i [[Kijevski vojni okrug|Kijevskog vojnog okruga]] (KOVO), od kojih je stvoren [[Bjeloruska bojišnica]] pod komandom [[Mihail Kovaljov|Mihaila Kovaljova]] i [[Ukrajinska bojišnica]] pod komandom [[Semjon Timošenko|Semjona Timošenka]].<ref name="Sanford 20-24"/> Maršal [[Kliment Vorošilov]] preuzeo je vrhovnu poziciju zapovijedanja obiju bojišnica, tj. sveukupne sovjetske invazije na Poljsku.

Snage Bjeloruske bojišnice su bile podijeljene na Polocku grupu (kasnije preimenovanu u 3. armiju) koju su činile 3 pješačke i 1 konjička divizija, te 2 lake oklopne brigade, a podržavalo 136 aviona; Minsku grupu, koju su činile 2 divizije pješaštva i 2 konjičke divizije; Dzeržinsku grupu, koju su činile 2 pješačke i 2 konjičke divizije, te 2 tenkovske i 1 motorizirana brigada; Slucku grupu (kasnije preimenovanu u 4. armiju) pod komandom [[Vasilij Čujkov|Vasilija Čujkova]], koju je činilo tri pješačke divizije  i dvije tenkovske brigade uz podršku Dnjeparske rječne flotile, te 10. armija (tri pješačke divizije) koja je činila drugi ešalon. Ukupno su imale 378.160 ljudi, 3.167 topnička oružja i 2.406 tenka.

Snage Ukrajinske bojišnice su bile podijeljene na Šepetovsku grupu (preimenovanu u 5. armiju) sa 6 pješačkih divizija i jednom tenkovskom brigadom; Voločiskaju grupu (preimenovanu u 6. armiju) sa dvije pješačke i tri konjičke divizije, te dvije tenkovske brigade; 
Kamenec-Podoljsku grupu (na kraju preimenovanu u 12. armiju) sa dvije pješačke i četiri konjičke divizije, te četiri tenkovske i jednu motoriziranu brigadu. Ukupno su imale 238.978 ljudi, 1792 artiljerijska oruđa i 2330 tenkova. Ovom invazijom SSSR je prekršio [[sovjetsko-poljski sporazum o nenapadanju]] potpisan 1932., a koji je trebao vrijediti do 1945.{{sfn|De Mowbray|1990|loc=str. 283.}}

==== Poljska ====

Tijekom najvećeg dijela predratnog razdoblja poljski planeri su Sovjete smatrali najvećom opasnošću, te je u tu svrhu izrađen tzv. [[Plan Istok]] koji je predviđao obranu istočnih područja, odnosno uložen je određen napor u [[fortifikacija|utvrđivanje]] istočne granice. Međutim, plan s kojim se ušlo u rat protiv Njemačke je bio tzv. [[Plan Zapad]], koji je je pretpostavljao da će SSSR ostati neutralan u slučaju izbijanja sukoba sa Trećim Reichom. Prema njemu je glavnina poljskih snaga bila stacionirana na zapadnim granicama, dok je obrana istočnih granica povjerena [[Korpusu zaštite granice]] (KOP), [[paravojska|paravojnoj]] formaciji koja je, iako se smatrala elitom, bila namijenjena prije svega za policijsku i [[kontragerila|kontragerilsku]] djelatnost te se nije mogla ravnopravno nositi s brojčano i tehnički nadmoćnijom Crvenom armijom. U trenutku početka sovjetske invazije na istočnoj granici je bilo kordonski raspoređeno oko 20 [[Bojna|bojni]] KOP-a s oko 20.000 vojnika.<ref name="Sanford 20-24"/><ref name="Wojsko90"/> S druge strane, u neka područja, kao što su [[Rovno]] i [[Tarnopol]], su sa zapada pristigli dijelovi poraženih jedinica koje su se se pokušale reogranizirati.

==Vojna kampanja==

[[Datoteka:Polishborder17091939.jpg|right|thumb|225px|Sovjetski vojnici marširaju u Poljsku]]

Kada je SSSR pokrenuo invaziju, Rydz-Śmigły je isprva htio narediti istočnim snagama da pruže otpor, ali su ga poljski premijer [[Felicjan Sławoj Składkowski]] i poljski predsjednik [[Ignacy Mościcki]] odgovorili od toga.<ref name="Sanford 20-24"/><ref name="Wojsko90"/> U 04:00 sati 17. rujna Rydz-Śmigły je naredio poljskim vojnicima da se suzdrže i jedino se bore protiv sovjetskih vojnika u samoobrani.<ref name="Sanford 20-24"/> Međutim, njemačka invazija je već toliko oštetila poljsku infrastrukturu i komunikacijske kanale da su nastali ozbiljni problemi sa zapovijedanjem i kontrolom poljskih snaga.<ref name="Gross 17"/> Usred te pomutnje, dogodili su se okršaji između poljskih i sovjetskih vojnika na granici.<ref name="Sanford 20-24"/><ref name="Wojsko90"/> General [[Wilhelm Orlik-Rückemann]], koji je preuzeo nadzor nad pograničnim korpusom 30. kolovoza, nije dobio nikakve upute nakon svojeg imenovanja.<ref name="Gross 17-18"/> Kao rezultat toga, on i njegovi podređeni su se aktivno uključili u odbrani od sovjetske najezde, prije nego je njegova grupa ukinuta 1. listopada.<ref name="Gross 17-18"/>

Poljska vlada se odbila predati ili pregovarati te je umjesto toga naredila svim jedinicama da se evakuiraju iz Poljske i preustroje u Francuskoj; postojala je određena mogućnost da se to učini povlačenjem preko tadašnje Poljsko-Rumunjske granice.<ref name="Sanford 20-24"/> Dan nakon sovjetskog napada, poljska vlada je pobjegla u Rumunjsku. Poljske jedinice su nastavile manevrirati prema jugoistoku i odolijevati njemačkim napadima s jedne strane i povremeno sovjetskim napadima s druge. Idućih dana, njemačke snage su pobijedile armiju Krakówa i Lublina tijekom [[bitka za Tomaszów Lubelski|bitke za Tomaszów Lubelski]].<ref name="Taylor 38"/>

[[File:Spotkanie Sojuszników.jpg|thumb|left|Njemački i sovjetski vojnici se rukuju nakon međusobnog susreta,]]

Sovjetske jedinice često bi srele svoje njemačke suborce kako napreduju iz suprotnog smjera. Značajni primjeri saradnje odigrali su se između ''Wehrmachta'' i Crvene armije na bojnom polju. ''Wehrmacht'' je predao [[tvrđava u Brestu|tvrđavu u Brestu]] sovjetskoj 29. tenkovskoj brigadi, koju je zauzeo kada je 17. rujna. završila [[bitka za Brześć Litewski]].<ref name="Fischer"/> Njemački general [[Heinz Guderian]] i sovjetski brigadir [[Semjon Krivošejn]] su 22. rujna. održali zajedničku [[Njemačko-sovjetska parada u Brestu|njemačko-sovjetsku paradu]] u Brestu.<ref name="Fischer"/> Poljski [[komunisti]] su također izručeni njemačkim snagama.{{sfn|Gorodetsky|1990|loc=str. 27-41}} [[Lavov]] se predao 22. rujna, danima nakon što su njemački vojnici predali operaciju opsade Sovjetima koji su ju nastavili.<ref name="Leinwald"/> Sovjetske snage su zauzele [[Vilnius]] 19. rujna nakon dvodnevne bitke, te su zauzeli [[Grodno]] 24. rujn nakon četiri dana boja. Do 28. rujna Crvena armija je stigla do trase [[Narew]], zapadni Bug, Visla i San—granica unaprijed dogovorena paktom Ribbentrop-Molotov.{{sfn|Dyukov|Orlenko|2011|loc=str. 47}}

Usprkos poljskoj taktičkoj pobjedi prilikom [[bitka kod Šacka|bitke kod Šacka]], ishod šireg sukoba ni u jednom trenutku nije bio upitan.<ref name="Interia-Szack"/> Dobrovoljci, [[milicija]] i jedinice u povlačenju koji su još držale [[Opsada Varšave (1939)|glavni grad u opsadi]], do 28. rujna, i utvrdu Modlin, severno od Varšave, su se predale idućeg dana nakon intenzivnih borbi u trajanju od šestnaest dana. 1. listopada sovjetske snage su potisnule poljske postrojbe u šumu nakon [[bitka za Wytyczno|bitke za Wytyczno]], koja je bila jedna zadnja izravna konfrontacija te kampanje.<ref name="Orlik-Rückemann 20"/> Nekoliko izoliranih poljskih garnizona je uspjelo održati svoje pozicije dugo nakon opkoljavanja, poput utvrde Sarny u [[Volinj]]u koja je izdržala sve do 25. rujna.  Zadnja jedinica poljske armije koja se predala bila je ona koju je vodio general [[Franciszek Kleeberg]]. On se predao 6. listopada  nakon četverodnevne bitke kod Kocka, čime je završila rujanska kampanja. 31. listopada, Molotov je objavio [[Vrhovni sovjet Sovjetskog Saveza|Vrhovnom sovjetu]]: "Kratki udarac njemačke vojske, a potom i Crvene armije, bio je dovoljan da ništa ne ostane od tog ružnog stvorenja [[Versajski sporazum|versajskog sporazuma]]".<ref name="Moynihan 93"/><ref name="Tucker 612"/>

==Reakcije==
===Mjesne reakcije===
[[File:Stamp USSR 1940 historia1.gif|thumb|Poštanska marka SSSR-a iz 1940. na kojoj piše: "Oslobađanje bratskih naroda zapadne Ukrajine i zapadne Bjelorusije 17.9. 1939."]]

Reakcija nepoljskih naroda samo je još zakompliciralo situaciju. Velik broj Ukrajinaca, Bjelorusa i Židova je pozdravilo sovjetsku invaziju.<ref name="Gross 32-33"/> Mjesni komunisti su okupljali ljude da pripreme dobrodošlicu Crvenoj armiji prama tradicionalnom ruskom običaju, iznoseći kruh i sol u južnim predgrađima [[Brest (Belorusija)|Bresta]]. Povodom ovog događaja, pripremljen je [[slavoluk]] načinjen od dva štapa, ukrađen granjem i cvećem. Natpis, na kojem je bila duga vrpca od crvene krpe s ruskim sloganom, koji veliča SSSR i pozdravlja Crvenu armiju, postavljen je na slavoluk.<ref>{{Citiranje weba
 |url         = http://www.vb.by/article.php?topic=36&article=14200
 |title=Радость была всеобщая и триумфальная
 |author      = Юрий Рубашевский.
 |publisher   = Vecherniy Brest
 |date        = 16.9. 2011
 |language        = ru
}}</ref> Mjesnu reakciju pomenuo je i [[Lav Mehlis]], koji je [[Staljin]]u priopćio da ljudi zapadne Ukrajine pozdravljaju sovjetske vojnike "poput pravih osloboditelja".<ref name="Montefiore 312"/> [[Organizacija ukrajinskih nacionalista]] se pobunila protiv Poljaka dok su komunistički partizani organizirali mjesne pobune, poput one u [[Skidalj]]u.<ref name="Sanford 20-24"/>

1940. [[Aleksandar Dovženko]] je režirao propagandni sovjetski dokumentarni film ''[[Oslobođenje (film, 1940)|Oslobođenje]]'' u kojem je taj proces prikazao na pozitivan način, kao ispravljanje povijesne nepravde, odnosno pripajanje većinski ukrajinskih područja matičnoj zemlji – sovjetskoj Ukrajini.{{sfn|Liber|2002|loc=str. 191}}

===Saveznička reakcija===
Reakcija Francuske i [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]] na sovjetsku invaziju i aneksiju istočne Poljske bila je prigušena, pošto nijedna od njih nije htjela konfrontaciju sa SSSR-om u to vrijeme.<ref name= "Prazmowska 44-45"/><ref name="Hiden-Lane 148"/> Anglo-poljski vojni sporazum od 25. kolovoza 1939. je obećao da će Britanija pomoći Poljskoj ako ju napadne neka europska država.{{#tag:ref|"Sporazum o međusobnoj pomoći između ujedinjenog Kraljevstva i Poljske" (London, 25. kolovoza 1939.) u članku 1 navodi: "Ako se jedna od ugovorenih strana nađe u sukobu sa europskom državom u sklopu agresije od potonje, druga strana će odmah prvoj ugovorenoj strani dati svu potporu i pomoć u njenom raspolaganju."<ref name="Stachura 125"/>|group="Note"}} Tajni protokol sporazuma je, ipak, specifično navodio da se pod "europskom državom" misli na Treći Reich.<ref name="Hiden-Lane 143-144"/> Kada je poljski veleposlanik [[Edward Bernard Raczyński|Edward Raczyński]] podsjetio britanskog tajnika [[Edward Frederick Lindley Wood|Edwarda Lindleyja Wooda]] o sporazumu, ovaj mu je odgovorio da "nisu njegova, već britanska posla objaviti rat SSSR-u ili ne".<ref name= "Prazmowska 44-45"/> Britanski premijer [[Neville Chamberlain]] je razmišljao o davanju javne izjave o obnavljanju poljske države, ali je na kraju tek izdao općenitu osudu.<ref name="Prazmowska 44-45"/> Ovaj stav predstavljao je britanski pokušaj ravnoteže: njegovi sigurnosni interesi su uključivali trgovanje sa Sovjetskim Savezom koji bi podupirali britanski ratni napor i mogućnost buduće anglo-sovjetske alijanse protiv Trećeg Reicha.<ref name="Hiden-Lane 143-144"/> Javno mišljenje u Britaniji je bilo podijeljeno između bijesa zbog podupiranja invazije s jedne strane i razmišljanja da su sovjetski zahtjevi u regiji razumni.<ref name="Hiden-Lane 143-144"/>

Iako su Francuzi dali obećanja Poljskoj, među njima i zračnu potporu, nisu ih ostvarili. Francusko-poljsko vojno savezništvo je potpisano 1921. i potom izmijenjeno. Ugovore nije osobito podupirao francuski vojni vrh; odnosi između država su slabili u 1920-ima i 1930-ima.<ref name="Hehn 69-70"/> Prema francuskom stavu, njemačko-sovjetsko savezništvo je bilo krhko i preveliko osuđivanje, ili djelovanje protiv Sovjeta ne bi bilo u interesima niti Francuske niti Poljske.<ref name ="Hiden-Lane 148"/> Jednom kada je sovjetska vojska ušla u Poljsku, Britanci i Francuzi su odlučili da ne mogu ništa kratkoročno učiniti za Poljsku nego da bi se trebali pripremati na dugoročnu borbu. Francuzi su izveli [[Saarska ofenziva|saarsku ofenzivu]] i ušli u [[Saarland]] u septembru, ali nakon poljskog poraza su se ponovno povukli iza [[Maginotova linija|Maginotove linije]] 4. listopada.<ref name="Jackson 75"/>

Neposredno nakon samih događaja [[Winston Churchill]], tada Prvi lord admiraliteta, je u govoru preko [[BBC]]-ja 1. listopada 1939. godine izjavio:

{{citat|Rado bismo htjeli da su ruske armije stajale na sadašnjim crtama kao prijatelji i saveznici Poljske, a ne kao [[Osvajački rat|osvajači]]. Ali da bi ruske vojske trebale izaži na tu crtu, bilo je očigledno potrebno za sigurnost Rusije od nacističke opasnosti. U svakoj slučaju, crta je tu i stvoren je Istočni front kojega se nacistička Njemačka ne usudi napasti. Kada je g. von Ribbentrop pozvan u Moskvu prošlog tjedna, to je bilo da se upozna i prihvati činjenicu da nacistički planovi o baltičkim državama i Ukrajini moraju doći svom kraju.|Churchill|2013|loc=str. 163}}

==Ishod i posljedice==
{{glavni|Okupacija Poljske (1939–1945)}}
[[Datoteka:Je%C5%84cy2.jpg|right|thumb|225px|Poljski ratni zarobljenici koje je zarobila Crvena armija]]

U listopadu 1939., Molotov je Vrhovnom sovjetu objavio da su Sovjeti imali 737 poginulih i 1.862 ranjenih tijekom kampanje, iako poljski povjesničari navode brojku i do 3.000 mrtvi i 8.000–10.000 ranjenih.<ref name="Sanford 20-24"/> Na poljskoj strani, 3.000–7.000 vojnika je poginulo u bitkama s Crvenom armijom, a njih između 230.000–450.000 je bilo zarobljeno.<ref name="Wojsko92"/> Sovjeti su često kršili obećanja o uvjetima predaje. U nekim slučajevima, obećali su poljskim vojnicima slobodu a potom ih uhitili kada bi ovi odložili oružje.<ref name="Sanford 20-24"/>

SSSR je prestao priznavati postojanje poljske države na početku invazije. Nijedna strana nije izdala formalnu objavu rata; ova je odluka ima značajne posljedice, a Smigly-Rydz će potom biti kritiziran zbog toga.<ref name="Sanford 22-23, 39"/> Sovjeti su ubili na desetke tisuća poljskih ratnih zarobljenika, od čega nekoliko tisuća tijekom samog pohoda.<ref name="Sanford 23"/> 24. rujna, Sovjeti su ubili 42 pripadnika osoblja i pacijenata u poljskoj vojnoj bolnici u selu [[Grabowiec]]u, kraj [[Zamość]]a.<ref name="Grabowiec"/> Također su smaknuli sve poljske oficire nakon zauzimanja Šacka 28. rujna,<ref name="Interia-Szack"/> preko 20.000 poljskih vojnih [[aristocid|časnika]] i civila je masakrirano u [[Pokolj u Katinskoj šumi|Katinskom pokolju]] 1940.<ref name="Sanford 20-24"/><ref name="Fischer"/> dok su između 10.000 i 20.000 [[Židovi|Židova]] pogubili sovjetski i poljskih komunisti između 1939. i 1947.{{sfn|Chodakiewicz|2004|loc=str. 37}} [[NKVD]] je provodio [[mučenje]] širokih razmjera nekoliko zatvora, osobito u onima u malenim gradovima.<ref name="Gross 182"/>

[[File:Katyn_massacre_5.jpg|left|thumb|225px|Žrtve katinjskog masakra]]

28. rujnaa SSSR i Treći Reich su potpisali [[njemačko-sovjetski ugovor o prijateljstvu, suradnji i demarkaciji]], čime su preinačili tajne protokole pakta Molotov–Ribbentrop. Pomaknuli su [[Litva|Litvu]] u sovjetsku sferu utjecaja - bez njenog znanja ili odobrenja - te pomaknuli granicu u Poljskoj prema istoku, čime je njemačka strana dobila više teritorija.<ref name="PWN_KW_old"/> Ovim ugovorom, koji se katkad navodi kao "četvrta podjela Poljske",<ref name="Sanford 20-24"/> SSSR je osigurao gotovo sav poljski teritorij istočno od rijeka Pisa, Narew, Bug i San. Sveukupno, sovjetski režim je dobio oko 200.000&nbsp;km² poljskog područja, na kojem je živjelo 13,5 miliuna ljudi.<ref name="Gross 17"/> Granica stvorena ovim ugovorom ugrubo se poklapa sa [[Curzonova linija|Curzonovom linijom]] koju su iscrtali Britanci 1919., što će Staljin kasnije uspješno eksploatirati tijekom pregovora sa Saveznicima na [[Teheranska konferencija|Teheranskoj]] i [[Konferencija u Jalti|Jaltskoj konferenciji]].<ref name="Dallas 557"/>

Na osvojenim područjima je Crvena armija je isprva stvorila konfuziju među stanovništvom jer je širila dezinformacija da su stigli kako bi spasili Poljsku od nacista.<ref name ="Davies96 1001-1003">[[#Reference-Davies96|Davies (1996)]] str. 1001–1003</ref> Njihovo napredovanje je iznenadilo poljske zajednice i vođe, jer nisu dobili upute kako da reagiraju u slučaju sovjetskog napada. Poljski i židovski građani su isprva radije htjeli sovjetski nego njemački režim.<ref name="Gross 24, 32-33"/> Međutim, novi sovjetski režim je brzo počeo nametati svoju ideologiju mještanima. Primjerice, Sovjeti su uzimali, nacionalizirali i drugima dijelili privatnu i državnu imovinu.<ref name="Piotrowski 11"/> Dvije godine nakon aneksije, sovjetske vlasti su lišile slobode otprilike 100.000 poljskih državljana.<ref name="Karta"/> Zbog manjka pristupa tajnim sovjetskim arhivima, kao i demografskim promjenama koje su izazvale kasnije njemačka okupacija, Holokaust i etnička čišćenja tijekom [[Veliki domovinski rat|sovjetsko-njemačkog rata]] broj deportiranih poljskih građana u Sibir i Daleki istok, te broj žrtava represije je čest predmet nagađanja. Procjene su se kretale od 350.000 do 1.500.000 osoba deportiranih u Sibir i između 250.000 i 1.000.000 ubijenih, uključujući civile.<ref name="Rieber 14, 32-37"/> Otvaranjem tajnih sovjetskih arhiva 1989., niže procjene su se pokazale točnima. 2009., prigodom 70. obljetnice sovjetske invazije, poljski [[Institut za nacionalno sjećanje]] je objavio da je broj deportiranih u SSSR bio 320.000<ref name="Polish experts lower nation's WWII death toll"/> – među njima je 139.000 poslano u [[Sibir]], 66.000 u suhe stepe [[Kazahstan]]a a 78.000 u daleki istok i sjeverne regije{{sfn|Lebedeva|2007|loc=str. 28-45}} – dok je oko 150.000 poljskih građana preminulo tijekom sovjetske vladavine.<ref name="Polish experts lower nation's WWII death toll"/>

===Bjelorusija i Ukrajina===
[[File:FronterasDePolonia19201947.svg|right|thumb|225px|Promjena granice Poljske 1937. (plava linija) u usporedbi sa granicama koje su pomaknute prema zapadu 1947. (crvena linija)]]

Od 13,5 milijuna civila koji su živjeli u poljskim područjima koja je anketirao SSSR, Poljaci su bili najbrojniji; ipak, Bjelorusi i Ukrajinci su činili otprilike 50 % stanovništva.{{#tag:ref|U istočnim poljskim područjima pod sovjetskom okupacijom, narodni sastav je bio sljedeći: 38% Poljaci, 37% Ukrajinci, 14,5% Bjelorusi, 8,4% Židovi, 0,9 % Rusi i 0,6 % Nijemci.<ref name="Trela-Mazur 294"/>|group="Note"}}

26. rujna 1940. održani su izbori bjeloruskih i ukrajinskih skupština kako bi se aneksiji dao privid legalnosti.{{#tag:ref|Birači su za izbor imali samo jednog kandidata za svaku poziciju zamjenika; komunističke partije su potom skupštinama dale rezolucije koje bi gurale nacionalizaciju banaka i tešku industriju, te prijenos zemlje zadrugama  seljaka<ref name="Rieber 29-30"/>|group="Note"}} Ukrajinci i Bjelorusi su bili otuđeni zbog [[polonizacija|polonizacije]] u Poljskoj, kao i suzbijanja njihovih [[separatizam|separatističkih]] pokreta, pa su osjećali malo vjernosti prema poljskoj državi.<ref name="Stosunki"/><ref name="Davies02 512-513"/> Ipak, nisu svi Bjelorusi i Ukrajinci vjerovali novom sovjetskom režimu, koji je bio odgovoran za [[Holodomor]] 1932.-1933.<ref name ="Davies96 1001-1003"/> Siromašni su uglavnom pozdravljali Sovjete, dok je elita imala tendenciju pridružiti se opoziciji.<ref name ="Stosunki">{{cite journal |language=Poljski |first=Marek |last=Wierzbicki |url=http://www.bialorus.pl/index.php?secId=49&docId=60&&Rozdzial=historia |title=Stosunki polsko-białoruskie pod okupacją sowiecką (1939–1941) |journal=Białoruskie Zeszyty Historyczne |publisher=Biełaruski histaryczny zbornik |issue=20 |year=2003 |pages=186–188 |accessdate=25. srpnja 2015. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080623073822/http://www.bialorus.pl/index.php?secId=49&docId=60&&Rozdzial=historia |archivedate=23. lipnja 2008. }}</ref><ref name="Nowak"/> Sovjeti su ubrzo započeli [[sovjetizacija|sovjetizaciju]] u zapadnoj Bjelorusiji i Ukrajini, uključujući prisilnu [[kolektivizacija|kolektivizaciju]] cijele regije. U tom procesu, nemilosrdno su razbili političke stranke i javne udruge te uhapsili ili pogubili njihove vođe i predstavnike kao "neprijatelje naroda".<ref name ="Davies96 1001-1003"/> Sovjetske vlasti su isto tako suzbijale antipoljsku Organizaciju ukrajinskih nacionalista, koja se borila protiv poljske vlade od 1920-ih; htjeli su nezavisnu, jedinstvenu [[Ukrajina|Ukrajinu]].<ref name="Nowak"/><ref name="Miner 41-42"/> Ipak, ova aneksija je postala ključan događaj u historiji Ukrajine i Bjelorusije, jer su time danas nezavisne države nakon [[raspad SSSR-a|raspada Sovjetskog Saveza]] uspostavile svoje današnje zapadne granice.<ref name="Wilson 17"/>

Službeni sovjetski stav prema Poljskoj se promijenio nakon početka [[Operacija Barbarossa|njemačke invazije na SSSR]] u ljeto 1941. godine, zbog koje se SSSR priključio [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|Saveznicima]]. 30. srpnja je u [[London]]u sklopljen [[Sporazum Sikorski-Majski]] kojim su Sovjeti priznali [[Poljska vlada u izbjeglištvu|poljsku vladu u izbjeglištvu]] te ništavnim proglasili sve odredbe pakta Ribbentrop-Molotov. Pitanje istočne granice je, međutim, zbog njemačke okupacije ostavljeno za kasnije rješavanje. U proljeće 1943. godine je sovjetska strana prekinula odnose s poljskom izbjegličkom vladom nakon što je ova tražila nezavisnu istragu [[Masovna grobnica|masovnih grobnica]] u Katinu.<ref name="Soviet Note of April 25, 1943"/><ref name="Sanford 129"/> Umjesto toga je u [[Moskva|Moskvi]] osnovana prosovjetska [[Unija poljskih patriota]] koju je vodila komunistička aktivistica [[Wanda Wasilewska]],<ref name="Sanford 127"/><ref name ="Dean 144">[[#Reference-Dean|Dean]] str. 144</ref> a od koje će u ljeto 1944. godine nastati [[Poljski komitet nacionalnog oslobođenja]], odnosno prva vlada poratne [[NR Poljska|komunističke Poljske]].

Britanski premijer [[Winston Churchill]] je u ljeto 1943. godine, nakon sovjetske pobjede u [[Kurska bitka|kurskoj bitci]], počeo prihvaćati Curzonovu liniju kao buduću istočnu granicu poljske države. Taj je stav konačno potvrđen od strane savezničke Velike trojke na [[Konferencija u Jalti|konferenciji u Jalti]]. Njime je SSSR-u priznati da nakon završetka rata anektira gotovo cijeli teritoriju Druge poljske republike prema paktu Molotov–Ribbentrop; a obnovljena Poljska je kao kompenzaciju dobila njemačku teritorij na zapadu: južnu polovicu [[istočna Pruska|istočne Pruske]] i teritorij istočno od [[Odra|Odre]].<ref name="Wettig 47"/> SSSR je anketirani teritorij dodijelio [[Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika|Ukrajinskoj SSR]] i [[Bjeloruska Sovjetska Socijalistička Republika|Bjeloruskoj SSR]].<ref name="Wettig 47"/>

U augustu 1945., nakon završteka neprijateljstava u Europi, NR Poljska i SSSR su potpisali sporazum kojim je ''status quo'' određen kao službena granica uz iznimku područja oko [[Białystok]]a i malih dijelova [[Galicija (srednja Europa)|Galicije]] oko [[Przemyśl]]a, koji su jedini vraćeni Poljskoj.

==Poratna tumačenja==

U sovjetskoj historiografiji se invazija ocjenjivala u pravilu pozitivno. Već na samom početku je [[Politbiro]] CK [[KPSS]] operaciju nazvao "kampanjom oslobođenja", a kasnije sovjetske izjave nikada nisu skretale od tog stajališta.<ref name="Rieber 29"/> Iako su na [[Zapadni blok|Zapadu]] objavljivani tajni protokoli sporazuma Ribbentrop-Molotov, Sovjeti su pred vlastitom i međunarodnom javnošću negirali odnosno skrivali njihovo postojanje.<ref name="Kubik 277"/><ref name="Sanford 214-216"/><ref name="Biskupski 147"/>

Slična je politika provođena i u poratnoj Poljskoj, odnosno sovjetska invazija se tumačila kao ispravljanje povijesne nepravde ili žrtva za koju je Poljska kompenzirana pripajanjem teritorija na zapadu. Svrha je bila očuvati savezništvo dvije države koje su pripadale [[Istočni blok|Istočnom bloku]].<ref name="Fischer"/><ref name="Orlik-Rückemann 20"/><ref name="Ferro 258"/> U samoj Poljskoj se negativan stav mogao pronaći jedino u ilegalnoj antikomunističkoj opoziciji ili političkoj emigraciji; jedan od primjera predstavlja protestna pjesma ''Ballada wrześniowa'' iz 1982. godine koju je napisao [[Jacek Kaczmarski]].<ref name="Orlik-Rückemann 20"/><ref name="Kaczmarski"/>

Na Zapadu se, pak, pogotovo u doba [[hladni rat|hladnog rata]], počeo graditi stav prema kome je sovjetska invazija predstavljala [[agresija|agresiju]], odnosno ničime opravdano kršenje međunarodnih sporazuma i tuđeg suvereniteta, a suradnja SSSR i Njemačke koristila kao ključni argument za izjednačavanje [[komunizam|komunizma]] i [[nacizam|nacizma]] kao [[totalitarizam|totalitarnih]] idelogija.{{sfn|Alpers|2003|loc=str. 148}} Takav stav prevladava u suvremenoj Poljskoj.

Pozitivan stav prema invaziji je, s druge strane, zadržan u suvremenoj Bjelorusiji, gdje područja koje su 1939. godine okupirali Sovjeti tvore gotovo polovicu teritorija današnje države. U [[Ukrajina|Ukrajini]] se također na posljedice sovjetske invazije gleda pozitivno, s obzirom da su sovjetskom aneksijom pod istu vlast prvi put nakon 1654. godine došla područja s ukrajinskim etničkim korpusom, a [[Zapadna Ukrajina]], gdje su se kultura i nacionalna svijest razvijale bez [[rusifikacija|rusifikatorskih]] pritisaka, došla u priliku da utiče na razvoj ukrajinske nacionalne svijesti i kulture. Takav stav, između ostalih, iznosi ukrajinski povjesničar [[Orest Subteljnij]].{{sfn|Subtelny|2000|loc=str. 487}}

Nakon završetka hladnog rata se, s druge strane, među dijelom historičara, ali i mnogim sovjetskim apologetima, počeo širiti stav da je sovjetska invazija Poljske bila "iznuđen", odnosno u svjetlu kasnijih događaja ispravan potez; na način kako je odmah nakon invazije govorio [[Winston Churchill]]. Pri tome se najviše navodi argument da je u trenutku invazije Poljska bila osuđena na propast i njemačku okupaciju - stav koji danas žestoko osporava dio poljskih historičara i nacionalističkih političara - te da su Sovjeti mogli birati između intervencije i toga da Nijemci okupiraju cijelu Poljsku i steknu mogućnost u buduću invaziju krenuti 200–250&nbsp;km istočnije nego što su to učinili 1941. godine.

==Izvori==
{{izvori|group="Note"}}
==Bilješke==
{{izvori|4|refs=

<ref name="Davies96 440">[[#CITEREFReference-Davies96|Davies (1996)]] str. 440</ref>

<ref name= "SCHULENBURG1">{{Citiranje weba |url=http://avalon.law.yale.edu/20th_century/ns069.asp| title=The German Ambassador in the Soviet Union, (Schulenburg) to the German Foreign Office No. 317 |publisher=Lillian Goldman Law Library |work=Avalon project}}</ref>

<ref name="Degras 37-45">[[#CITEREFReference-Degras|Degras]] str. 37–45</ref>

<ref name=" Kushner 219">[[#CITEREFReference-Kushner|Kushner]] str.219</ref>

<ref name="Davies72 29">[[#CITEREFReference-Davies72|Davies (1972)]] str. 29</ref>

<ref name="Davies 376">[[#CITEREFReference-Davies02|Davies (2002)]] str. 376</ref>

<ref name="Davies 504">[[#CITEREFReference-Davies02|Davies (2002)]] str. 504</ref>

<ref name="Gronowicz 51">[[#CITEREFReference-Gronowicz|Gronowicz]] str. 51</ref>

<ref name= "Neilson 275">[[#CITEREFReference-Neilson|Neilson]] str. 275</ref>

<ref name="Carley 303-341">[[#CITEREFReference-Carley|Carley]] str. 303–341</ref>

<ref name= "Weinberg 963">[[#CITEREFReference-Weinberg|Weinberg]] str. 963</ref>

<ref name="Dunnigan 132">[[#CITEREFReference-Dunnigan|Dunnigan]] str. 132</ref>

<ref name="Davies 371-373">[[#CITEREFReference-Davies02|Davies (2002)]] str. 371–373</ref>

<ref name="Henderson 16-18">[[#CITEREFReference-Henderson|Henderson]] str. 16–18</ref>

<ref name= "Stanley 29">[[#CITEREFReference-Stanley|Stanley]] str. 29</ref>

<ref name="Gross 17">[[#CITEREFReference-Gross|Gross]] str. 17</ref>

<ref name= "Miner 41-42">[[#CITEREFReference-Miner|Miner]] str. 41-42</ref>

<ref name="Kitchen 74">[[#CITEREFReference-Kitchen|Kitchen]] str. 74</ref>

<ref name= "Kaczmarski">{{Citiranje weba| url=http://www.kaczmarski.art.pl/tworczosc/wiersze_alfabetycznie/kaczmarskiego/b/ballada_wrzsniowa.php| title=Ballada wrześniowa| first=Jacek| last=Kaczmarski| language=poljski| trans_title=September's tale| accessdate=25. srpnja 2015.| archiveurl=https://archive.is/20121209133244/http://www.kaczmarski.art.pl/tworczosc/wiersze_alfabetycznie/kaczmarskiego/b/ballada_wrzsniowa.php| archivedate=9. prosinca 2012.}}</ref>

<ref name="Kutrzeba 524, 528">[[#CITEREFReference-Kutrzeba|Kutrzeba]] str. 524, 528</ref>

<ref name="Gross 17-18">[[#CITEREFReference-Gross|Gross]] str. 17–18</ref>

<ref name="Kenéz 129-131">[[#CITEREFReference-Kenéz|Kenéz]] str. 129–131</ref>

<ref name="Fischer">{{Citiranje weba |first=Benjamin B. |last=Fischer |url=https://www.cia.gov/library/center-for-the-study-of-intelligence/csi-publications/csi-studies/studies/winter99-00/art6.html |title=The Katyn Controversy: Stalin's Killing Field |work=Studies in Intelligence |date= Winter 1999–2000 }}</ref>

<ref name="Manvell-Fraenkel 76">[[#CITEREFReference-Manvell-Fraenkel|Manvell-Fraenkel]] str. 76</ref>

<ref name="Biskupski 147">[[#CITEREFReference-Biskupski|Biskupski & Wandycz]] str. 147</ref>

<ref name="Mowat 648">[[#CITEREFReference-Mowat|Mowat]] str. 648</ref>

<ref name="Dallas 557">[[#CITEREFReference-Dallas|Dallas]] str. 557</ref>

<ref name="Neilson 298">[[#CITEREFReference-Neilson|Neilson]] str. 298</ref>

<ref name="Interia-Szack">{{Citiranje weba |language=Poljski |url=http://encyklopedia.interia.pl/haslo?hid=106003 |title=Szack |work=Encyklopedia Interia }}</ref>

<ref name="Neilson 315">[[#CITEREFReference-Neilson|Neilson]] str. 315</ref>

<ref name="Davies02 512-513">[[#CITEREFReference-Davies02|Davies (2002)]] str. 512–513.</ref>

<ref name="Neilson 311">[[#CITEREFReference-Neilson|Neilson]] str. 311</ref>

<ref name="Gross 32-33">[[#CITEREFReference-Gross|Gross]] str. 32–33</ref>

<ref name="PWN_KW_old">{{Citiranje weba |language=poljski |url=http://encyklopedia.pwn.pl/33490_1.html |title=Kampania wrześniowa 1939 |trans_title=September Campaign 1939 |work=PWN Encyklopedia |archiveurl=https://web.archive.org/web/20060509003357/http://encyklopedia.pwn.pl/33490_1.html |archivedate=9. svibnja 2006. |accessdate=25. srpnja 2015. }}</ref>

<ref name="Hiden-Lane 148">[[#CITEREFReference-Hiden-Lane|Hiden & Lane]] str. 148</ref>

<ref name="PWN">{{Citiranje weba |language=poljski |url=http://encyklopedia.pwn.pl/haslo.php?id=3949396 |title=Obozy jenieckie żołnierzy polskich |trans_title=Prison camps for Polish soldiers |work=Encyklopedia PWN |accessdate=25. srpnja 2015. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20131104032626/http://encyklopedia.pwn.pl/haslo.php?id=3949396 |archivedate=4. studenoga 2013. }}</ref>

<ref name="Ferro 258">[[#CITEREFReference-Ferro|Ferro]] str. 258</ref>

<ref name="Mowat 648-650">[[#CITEREFReference-Mowat|Mowat]] str. 648–650</ref>

<ref name="Grabowiec">{{Citiranje weba | language=poljski | url=http://www.grabowiec.pl/portal/publikacje/epizod_roztrzelany_szpital.pdf | format=pdf | title=Rozstrzelany Szpital | trans_title=Executed Hospital | publisher=Tygodnik Zamojski | date=15.9. 2004 | accessdate=25. srpnja 2015. | archiveurl=https://web.archive.org/web/20070307143816/http://www.grabowiec.pl/portal/publikacje/epizod_roztrzelany_szpital.pdf | archivedate=7. ožujka 2007. }}</ref>

<ref name="Piotrowski 295">[[#CITEREFReference-Piotrowski|Piotrowski]] str. 295</ref>
<ref name="Gross 182">[[#CITEREFReference-Gross|Gross]] str. 182</ref>
<ref name="Rieber 30">[[#CITEREFReference-Rieber|Rieber]] str. 30</ref>

<ref name="Gross 24, 32-33">[[#CITEREFReference-Gross|Gross]] str. 24, 32–33</ref>

<ref name="Roberts 74">[[#CITEREFReference-Roberts|Roberts]] str. 74</ref>

<ref name="Hehn 69-70">[[#CITEREFReference-Hehn|Hehn]] str. 69–70</ref>

<ref name="Rummel 130">[[#CITEREFReference-Rummel|Rummel]] str. 130</ref>

<ref name="Hiden-Lane 143-144">[[#CITEREFReference-Hiden-Lane|Hiden & Lane]] str. 143–144</ref>

<ref name="SCHULENBURG2">{{Citiranje weba |url=http://avalon.law.yale.edu/20th_century/ns073.asp |title=The German Ambassador in the Soviet Union, (Schulenburg) to the German Foreign Office No. 371|publisher=Lillian Goldman Law Library |work=Avalon project}}</ref>

<ref name="Jackson 75">[[#CITEREFReference-Jackson|Jackson]] str. 75</ref>

<ref name="SCHULENBURG3">{{Citiranje weba |url=http://avalon.law.yale.edu/20th_century/ns074.asp |title=The German Ambassador in the Soviet Union, (Schulenburg) to the German Foreign Office No. 372 |publisher=Lillian Goldman Law Library |work=Avalon project}}</ref>

<ref name="Karta">{{Citiranje weba |language=Poljski |url=http://www.indeks.karta.org.pl/represje_sowieckie_4.html |title=Represje 1939–41 Aresztowani na Kresach Wschodnich |trans_title=Repressions 1939–41. Arrested on the Eastern Borderlands. |work=Ośrodek Karta |archiveurl=https://web.archive.org/web/20061021190059/http://www.indeks.karta.org.pl/represje_sowieckie_4.html |archivedate=21. listopada 2006. |accessdate=25. srpnja 2015. }}</ref>

<ref name="Sanford 20-24">[[#CITEREFReference-Sanford|Sanford]] str. 20–24</ref>

<ref name="Moczulski 879">[[#CITEREFReference-Moczulski|Moczulski 2009.]] str. 879</ref>

<ref name="Rummel 132">[[#CITEREFReference-Rummel|Rummel]] str. 132</ref>

<ref name="Kubik 277">[[#CITEREFReference-Kubik|Kubik]] str. 277</ref>

<ref name="Roshwald 37">[[#CITEREFReference-Roshwald|Roshwald]] str. 37</ref>

<ref name="Leinwald">{{Citiranje weba | author=Artur Leinwand | title=Obrona Lwowa we wrześniu 1939 roku | publisher=Instytut Lwowski | year=1991 | work= | url=http://www.lwow.com.pl/rocznik/obrona39.html }}</ref>

<ref name="Shaw 119">[[#CITEREFReference-Shaw|Shaw]] str. 119</ref>

<ref name="Montefiore 312">[[#CITEREFReference-Montefiore|Montefiore]] str. 312</ref>

<ref name="Shirer 536">[[#CITEREFReference-Shirer|Shirer]] str. 536</ref>

<ref name="Orlik-Rückemann 20">[[#CITEREFReference-Orlik-Rückemann|Orlik-Rückemann]] str. 20</ref>

<ref name="Shirer 537">[[#CITEREFReference-Shirer|Shirer]] str. 537</ref>

<ref name="Moynihan 93">[[#CITEREFReference-Moynihan|Moynihan]] str. 93</ref>

<ref name="Roberts 66-73">[[#CITEREFReference-Roberts|Roberts]] str. 66–73</ref>

<ref name="Prazmowska 44-45">[[#CITEREFReference-Prazmowska|Prazmowska]] str. 44–45.</ref>

<ref name="Shirer 503">[[#CITEREFReference-Shirer|Shirer]] str. 503</ref>

<ref name="Nowak">[[#CITEREFReference-Nowak|Nowak]] (online)</ref>

<ref name="Shirer 525">[[#CITEREFReference-Shirer|Shirer]] str. 525</ref>

<ref name="Piotrowski 11">[[#CITEREFReference-Piotrowski|Piotrowski]] str.  11</ref>

<ref name="Watson 695-722">[[#CITEREFReference-Watson|Watson]] str. 695–722</ref>

<ref name="Rieber 14, 32-37">[[#CITEREFReference-Rieber|Rieber]] str. 14, 32–37</ref>

<ref name="Watson 698">[[#CITEREFReference-Watson|Watson]] str. 698</ref>

<ref name="Polish experts lower nation's WWII death toll">{{Citiranje weba |title=Polish experts lower nation's WWII death toll |url=http://www.expatica.com/de/news/german-news/Polish-experts-lower-nation_s-WWII-death-toll--_55843.html |date=30.8. 2009 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120406115752/http://www.expatica.com/de/news/german-news/Polish-experts-lower-nation_s-WWII-death-toll--_55843.html |archivedate=6. travnja 2012. |publisher=AFP/Expatica |accessdate=25. srpnja 2015. }}</ref>

<ref name="Watson 713">[[#CITEREFReference-Watson|Watson]] str. 713</ref>

<ref name="Rieber 29">[[#CITEREFReference-Rieber|Rieber]] str. 29</ref>

<ref name="Wettig 47">[[#CITEREFReference-Wettig|Wettig]] str. 47</ref>

<ref name="Rieber 29-30">[[#CITEREFReference-Rieber|Rieber]] str. 29–30</ref>

<ref name="Wojsko92">[[#CITEREFReference-Topolewski-Polak|Topolewski & Polak]] str. 92</ref>

<ref name="Sanford 21">[[#CITEREFReference-Sanford|Sanford]] str. 21</ref>

<ref name="Watson 695">[[#CITEREFReference-Watson|Watson]] str. 695</ref>

<ref name="Snyder 77">[[#CITEREFReference-Snyder|Snyder]] str. 77</ref>

<ref name="Watson 708">[[#Reference=Watson|Watson]] str. 708</ref>

<ref name="Sanford 22-23, 39">[[#CITEREFReference-Sanford|Sanford]] str. 22–23, 39</ref>

<ref name="Shirer 541">[[#CITEREFReference-Shirer|Shirer]] str. 541–2</ref>

<ref name="Sanford 127">[[#CITEREFReference-Sanford|Sanford]] str. 127</ref>

<ref name="pledge">{{Citiranje weba |title=Telegram: His Majesty's Ambassador in Berlin – Dept of State 8/25/39 |url=http://www.fdrlibrary.marist.edu/psf/box31/t295s04.html |publisher=Franklin D. Roosevelt Presidential Library  and Museum  }}</ref>

<ref name="Sanford 129">[[#CITEREFReference-Sanford|Sanford]] str. 129</ref>

<ref name="Zaloga 80">[[#CITEREFReference-Zaloga|Zaloga]] str. 80</ref>

<ref name="Sanford 214-216">[[#CITEREFReference-Sanford|Sanford]] str. 214–216</ref>

<ref name="Weinberg 55">[[#CITEREFReference-Weinberg|Weinberg]] str. 55</ref>

<ref name="Sanford 23">[[#CITEREFReference-Sanford|Sanford]] str. 23</ref>

<ref name="Wojsko90">[[#CITEREFReference-Topolewski-Polak|Topolewski & Polak]] str. 90</ref>

<ref name="Taylor 38">[[#CITEREFReference-Taylor|Taylor]] str. 38.</ref>

<ref name="Tucker 612">[[#CITEREFReference-Tucker|Tucker]] str. 612</ref>

<ref name="Stachura 125">[[#CITEREFReference-Stachura|Stachura]] str. 125</ref>

<ref name="Trela-Mazur 294">[[#CITEREFReference-Trela-Mazur|Trela-Mazur]] str. 294</ref>

<ref name="Wilson 17">[[#CITEREFReference-Wilson|Wilson]] str. 17</ref>

<ref name="Soviet Note of April 25, 1943">{{Citiranje weba |date=25 April 1943 |title=Soviet Note of April 25, 1943 |url=http://www.electronicmuseum.ca/Poland-WW2/katyn_memorial_wall/kmw_note.html |archiveurl=https://web.archive.org/web/20050909042329/http://www.electronicmuseum.ca/Poland-WW2/katyn_memorial_wall/kmw_note.html |archivedate=9. rujna 2005. |accessdate=25. srpnja 2015. }}</ref>

<!-- Unused citations
<ref name="Polonsky-Michlic 36">[[#CITEREFReference-Polonsky-Michlic|Polonsky & Michlic]] p. 36</ref>

<ref name="Levin 31-32">[[#CITEREFReference-Levin|Levin]] str. 31–32</ref>

<ref name="Mendelsohn 218">[[#CITEREFReference-Mendelsohn|Mendelsohn]] dtr. 218</ref>
-->
}}

==Literatura==
<center><small><span style="letter-spacing:2pt;">{{Mala velika slova|Skoči na:|}}</span> [[#A|A]] – [[#B|B]] – [[#C|C]] – [[#D|D]] - [[#F|F]] – [[#G|G]] – [[#H|H]] – [[#J|J]] – [[#K|K]] – [[#L|L]] – [[#M|M]] – [[#N|N]] – [[#O|O]] – [[#P|P]] – [[#R|R]] – [[#S|S]] – [[#T|T]] – [[#W|W]] – [[#Z|Z]]</small></center>

{{refbegin|2}}
*{{Anchor|A}}{{Citiranje knjige|last=Alpers|title=Dictators, Democracy, and American Public Culture: Envisioning the Totalitarian Enemy, 1920s-1950s|first=Benjamin Leontief |publisher=University of North Carolina Press|year= 2003|isbn=0807854166, 9780807854167|ref=harv}}
*{{Anchor|B}}{{Citiranje knjige|ref=Reference-Biskupski|last1=Biskupski|first1=Mieczyslaw B.|last2=Wandycz| first2= Piotr Stefan|title=Ideology, Politics, and Diplomacy in East Central Europe|publisher=Boydell & Brewer| year=2003|isbn=1-58046-137-9}}
*{{Citiranje knjige |title=Operatsiia Groza, Ili, Oshibka V Tretem Znake: Istoricheskaia Khronika|last=Bunič |first=Igor |year=1994 |publisher=VITA-OBLIK |location= |isbn=5-85976-003-5  |ref=harv }}
*{{Anchor|C}}{{Citiranje knjige|ref=Reference-Carley |last1=Carley |first1=Michael Jabara |title=End of the 'Low, Dishonest Decade': Failure of the Anglo–Franco–Soviet Alliance in 1939 |journal=Europe-Asia Studies |year=1993 |volume=45 |issue=2 |pages=303–341|doi=10.1080/09668139308412091}}
*{{Citiranje knjige|last=Chodakiewicz|first=Marek Jan|year=2004|title=Between Nazis and Soviets: Occupation Politics in Poland, 1939-1947| publisher=Lexington Books|isbn= 9780739104842| ref=harv}}
*{{Citiranje knjige|last=Churchill|title=Never Give In!: Winston Churchill's Speeches|first= Winston S.|publisher=A&C Black|year=2013 |isbn=1472527518, 9781472527516| ref=harv}}
*{{Anchor|D}}{{Citiranje knjige|ref=Reference-Dallas |first=Gregor |last=Dallas |title=1945: The War That Never Ended |publisher=Yale University Press |year=2005 |isbn=978-0-300-10980-1}}
*{{Citiranje knjige|ref=Reference-Davies72|first=Norman |last=Davies |title=White Eagle, Red Star: the Polish-Soviet War, 1919–20 |year=1972 |publisher=St. Martin's Press |location=New York |isbn=0-7126-0694-7}}
*{{Citiranje knjige |ref=Reference-Davies96 |authorlink=Norman Davies |last=Davies |first=Norman |year= 1996 |title=Europe: A History |location=Oxford |publisher=[[Oxford University Press]] |isbn= 0-19-820171-0}}
*{{Citiranje knjige |ref=Reference-Davies02 | last= Davies | first=Norman |title=God's Playground|year= 2002 |publisher=Columbia University Press | edition=revised |isbn=0-231-12819-3}}
*{{Citiranje knjige |ref=Reference-Dean |last=Dean |first=Martin |year=2000 |title=Collaboration in the Holocaust: Crimes of the Local Police in Belorussia and Ukraine, 1941–44 |location=Basingstoke | publisher=Palgrave Macmillan |isbn=1-4039-6371-1}}
*{{Citiranje knjige |ref=Reference-Degras|last=Degras |first=Jane Tabrisky |year=1953 |title=Soviet Documents on Foreign Policy. Volume I: 1917–1941 |location=Oxford |publisher=Oxford University Press}}
*{{Citiranje knjige|last=De Mowbray| first=Stephen| title=Key Facts in Soviet History: 1917 to 22 June 1941 - Opseg 1 iz A Chronology of Soviet History|publisher=G.K. Hall|year= 1990|isbn= 978081611820|ref=harv}}
*{{Citiranje knjige |ref=Reference-Dunnigan |last=Dunnigan |first=James F. |year=2004 |title=The World War II Bookshelf: Fifty Must-Read Books |location=New York |publisher=Citadel Press |isbn=0-8065-2609-2}}
*{{Citiranje knjige|last1= Dyukov|last2=Orlenko|first1=Aleksandr|first2=Olesya| title=Divided Eastern Europe: Borders and Population Transfer, 1938-1947|publisher=Cambridge Scholars Publishing|year= 2011|isbn=1443835978, 9781443835978|ref=harv}}
*{{Anchor|F}}{{Citiranje knjige |ref=Reference-Ferro |authorlink=Marc Ferro |last=Ferro |first=Marc |year=2003 |title= The Use and Abuse of History: Or How the Past Is Taught to Children |location=London, New York | publisher=[[Routledge]] |isbn=978-0-415-28592-6}}
*{{Citiranje knjige|ref=Reference-FDH| title=Europe and Ethnicity: the First World War and contemporary ethnic conflict|first1=Thomas Grant |last1=Fraser |first2=Seamus |last2=Dunn |first3=Otto |last3= von Habsburg |publisher=Routledge |year=1996 |isbn=0-415-11995-2}}
*{{Anchor|G}}{{Citiranje knjige |ref=Reference-Gelven |authorlink=Michael Gelven |last=Gelven |first=Michael |year= 1994 |title=War and Existence: A Philosophical Inquiry |location=Pennsylvania |publisher=[[Penn State University Press]] |isbn=0-271-01054-1}}
*{{Citiranje knjige|last=Goldman|first=Stuart D.|title=Nomonhan, 1939; The Red Army's Victory That Shaped World War II|year=2012| publisher=Naval Institute Press|isbn=978-1-61251-098-9}}
*{{citation|last=Gorodetsky|first=Gabriel| title=The Impact of the Ribbentrop-Molotov Pact on the Course of Soviet Foreign Policy|publisher=Cahiers du Monde russe et soviétique|year= 1990 |url=http://www.jstor.org/discover/10.2307/20170697?sid=21106338795633&uid=3738200&uid=2&uid=4| ref=harv}}
*{{Citiranje knjige |ref=Reference-Gronowicz |last=Gronowicz |first=Antoni |year=1976 |title=Polish Profiles: The Land, the People, and Their History |location=Westport, [[Connecticut|CT]] |publisher =L. Hill |isbn=0-88208-060-1}}
*{{Citiranje knjige |ref=Reference-Gross |authorlink=Jan T. Gross |last=Gross |first=Jan Tomasz |year=2002 |title=Revolution from Abroad: The Soviet Conquest of Poland's Western Ukraine and Western Belorussia |location=Princeton, [[New Jersey|NJ]] |publisher=Princeton University Press |isbn= 0-691-09603-1}}
*{{citation|last1=Grzelak|first1=Czesław| first2= Henryk |last2=Stańczyk|title=Kampania polska 1939 roku| year= 2005|isbn=83-7399-169-7|ref=harv}}
*{{Anchor|H}}{{Citiranje knjige |ref=Reference-Hehn |last=Hehn|first=Paul N. |year=2005|title=A low dishonest decade: the great powers, Eastern Europe, and the economic origins of World War II, 1930–1941| location=| publisher=Continuum International Publishing Group|isbn=978-0-8264-1761-9}}
*{{Citiranje knjige|ref=Reference-Henderson|last1=Henderson|first1= |title=Documents concerning German-Polish relations and the outbreak of hostilities between Great Britain and Germany on September 3, 1939 |publisher=Great Britain Foreign Office |year=1939}}
*{{Citiranje knjige|ref=Reference-Hiden-Lane |title=The Baltic and the Outbreak of the Second World War| publisher=[[Cambridge University Press]] |year=2003 |first1=John |last1=Hiden |first2=Thomas |last2 = Lane |isbn=978-0-521-53120-7}}
*{{Citiranje knjige|ref=Reference-House-Seymour |title=What Really Happened at Paris |first1= Edward | last1=House |first2=Charles |last2=Seymour |publisher=Scribner|year=1921}}
*{{Anchor|J}}{{Citiranje knjige |ref=Reference-Jackson|authorlink=Julian T. Jackson |last=Jackson |first=Julian |year= 2003 |title=The Fall of France: The Nazi Invasion of 1940 |location=Oxford |publisher=Oxford University Press |isbn=0-19-280300-X}}
*{{Anchor|K}}{{Citiranje knjige |ref=Reference-Kenéz |authorlink=Peter Kenéz |last=Kenéz |first=Peter |year=2006 | edition=2nd |title=A History of the Soviet Union from the Beginning to the End |location= Cambridge |publisher=[[Cambridge University Press]] |isbn=978-0-521-86437-4}}
*{{Citiranje knjige |ref=Reference-Kitchen |title=A World in Flames: A Short History of the Second World War |last=Kitchen |first=Martin |authorlink= |year=1990 |publisher=Longman |location= | isbn=0-582-03408-6}}
*{{Citiranje knjige|first= Grigory Fedot |last=Krivosheev |title=Soviet casualties and combat losses in the twentieth century |location=London |publisher=Greenhill Books |year=1997 |isbn=1-85367-280-7| ref=harv}}
*{{Citiranje knjige |ref=Reference-Kubik |last=Kubik |first=Jan |year=1994 |title=The Power of Symbols Against the Symbols of Power: the Rise of Solidarity and the Fall of State |location=Pennsylvania | publisher=Penn State University Press |isbn=0-271-01084-3}}
*{{Citiranje knjige |ref=Reference-Kushner |authorlink=Tony Kushner |last=Kushner |first=Tony |author2=Knox, Katharine  |year=1999 |title=Refugees in an Age of Genocide |location=London, New York |publisher=[[Routledge]] |isbn=0-7146-4783-7}}
*{{Citiranje knjige|first=S |last=Kutrzeba |contribution=The Struggle for the Frontiers, 1919–1923 |editor-first=William Fiddian |editor-last=Reddaway |title=The Cambridge history of Poland &#124;volume1 | publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |year=1950 | isbn= |pages =512–543|ref=Reference-Kutrzeba}}
*{{Anchor|L}}{{Citiranje knjige|last=Lebedeva|year=2007|first=N.S.| doi=10.1080/13523270008415428|title=The deportation of the polish population to the USSR, 1939–41| publisher=[[Taylor & Francis]]| ref=harv}}
*{{Citiranje knjige|ref=Reference-Levin| title=The lesser of two evils: Eastern European Jewry under Soviet rule, 1939–1941|publisher=[[Jewish Publication Society]] |first=Dov |last=Levin |year=1995 |isbn=978-0-8276-0518-3}}
*{{Citiranje knjige|last=Liber| title=Alexander Dovzhenko: A Life in Soviet Film|first=George O. |publisher= British Film Institute|year= 2002|isbn=0851709273, 9780851709277| ref=harv}}
*{{Anchor|M}}{{Citiranje knjige|ref=Reference-Manvell-Fraenkel|last1=Manvell|first1=Roger |last2=Fraenkel |first2= Heinrich |title=Heinrich Himmler: The Sinister Life of the Head of the SS and Gestapo |publisher= Greenhill |location=London |year=2007 |isbn=978-1-60239-178-9}}
*{{Citiranje knjige|ref=Reference-Mendelsohn| title=Jews and the Sporting Life: Studies in Contemporary Jewry XXIII|first=Ezra |last= Mendelsohn|publisher=[[Oxford University Press]]|year=2009|isbn=978-0-19-538291-4}}
*{{Citiranje knjige |ref=Reference-Miner|last=Miner |first=Steven Merritt |year=2003 |title=Stalin's Holy War: Religion, Nationalism, and Alliance Politics, 1941–1945 |location=North Carolina |publisher= UNC Press |isbn=0-8078-2736-3}}
*{{Citiranje knjige|ref=Reference-Moczulski|last=Moczulski|first= Leszek |title= Wojna Polska 1939|publisher= Bellona Warszawa |year=2009 |isbn=978-83-11-11584-2}}
*{{Citiranje knjige |ref=Reference-Montefiore|last=Montefiore |first=Simon Sebag |year=2003 |title=Stalin: The Court of the Red Tsar|location=New York |publisher=Vintage Books|isbn=1-4000-7678-1}}
*{{Citiranje knjige|ref=Reference-Mowat|last1=Mowat|first1=Charles Loch |title=Britain between the wars: 1918–1940 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |year=1968 |isbn=0-416-29510-X}}
*{{Citiranje knjige |ref=Reference-Moynihan |authorlink=Daniel Patrick Moynihan |last=Moynihan |first= Daniel Patrick |year=1990 |title=On the Law of Nations |location=Cambridge, [[Massachusetts|MA]] | publisher=[[Harvard University Press]] |isbn=0-674-63575-2}}
*{{Anchor|N}}{{Citiranje knjige |ref=Reference-Neilson |last=Neilson |first=Keith |year=2006 |title=Britain, Soviet Russia and the Collapse of the Versailles Order, 1919–1939 |location=Cambridge |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-0-521-85713-0}}
*{{Citiranje knjige |ref=Reference-Nowak| authorlink=Andrzej Nowak (historian) | first= Andrzej |last =Nowak|url=http://www.ruf.rice.edu/~sarmatia/197/Nowak.html |title=The Russo-Polish Historical Confrontation |journal=[[Sarmatian Review]] |date=January 1997 |volume=XVII |issue=1 |accessdate=16 July 2007}}
*{{Anchor|O}}{{Citiranje knjige |ref=Reference-Orlik-Rückemann| authorlink=Wilhelm Orlik-Rückemann |last=Orlik-Rückemann |first=Wilhelm |year=1985 |language=Polish |title=Kampania wrześniowa na Polesiu i Wołyniu: 17.IX.1939–1.X.1939 |editor-first=Leopold |editor-last=Jerzewski |location=Warsaw |publisher=Głos}}
*{{Citiranje knjige|ref=Reference-Osmańczyk-Mango|last1=Osmańczyk|first1=Edmund Jan |editor-last=Mango |editor-first=Anthony |title=Encyclopedia of the United Nations and international agreements |volume=1 |edition=3rd |publisher=Routledge |year=2003 |location=New York |isbn=0-415-93921-6}}
*{{Anchor|P}}{{Citiranje knjige |ref=Reference-Piotrowski |last=Piotrowski |first=Tadeusz |year=1998 |title=Poland's Holocaust: Ethnic Strife: Collaboration with Occupying Forces and Genocide in the Second Republic, 1918–1947 |location=Jefferson, [[North Carolina|NC]] |publisher=McFarland & Company |isbn= 0-7864-0371-3}}
*{{Citiranje knjige|ref=Reference-Polonsky-Michlic |title=The neighbors respond: the controversy over the Jedwabne Massacre in Poland |first1=Antony |last1=Polonsky |first2=Joanna B.| last2=Michlic | publisher=Princeton University Press |year=2004 |isbn=978-0-691-11306-7}}
*{{Citiranje knjige |ref=Reference-Prazmowska |authorlink=Anita Prazmowska |last=Prazmowska |first=Anita J. |year=1995 |title=Britain and Poland 1939–1943: The Betrayed Ally |location=Cambridge | publisher=Cambridge University Press |isbn=0-521-48385-9}}
*{{Anchor|R}}{{Citiranje knjige |ref=Reference-Rieber |last=Rieber |first=Alfred Joseph |year=2000 |title=Forced Migration in Central and Eastern Europe: 1939–1950 |location=London, New York |publisher=[[Routledge]] |isbn=0-7146-5132-X}}
*{{Citiranje knjige |ref=Reference-Roberts |last=Roberts |first=Geoffrey |year=1992 |title=The Soviet Decision for a Pact with Nazi Germany |journal=[[Soviet Studies]] |volume=44 |issue=1 |pages=57–78 |doi=10.1080/09668139208411994}}
*{{Citiranje knjige|ref=Reference-Roshwald| title=Ethnic Nationalism and the Fall of Empires: Central Europe, the Middle East and Russia, 1914–1923 |first=Aviel |last=Roshwald |authorlink=Aviel Roshwald |publisher=Routledge |year=2001 |isbn=0-415-17893-2}}
*{{Citiranje knjige |ref=Reference-Rummel |last=Rummel |first=Rudolph Joseph |year=1990 |title=Lethal Politics: Soviet Genocide and Mass Murder Since 1917 |location=New Jersey |publisher=Transaction |isbn=1-56000-887-3}}
*{{Citiranje knjige |ref=Reference-Ryziński |last1=Ryziński |first1=Kazimierz  |first2=Ryszard |last2= Dalecki |year=1990 |title=Obrona Lwowa w roku 1939 |publisher= Instytut Lwowski |location=Warszawa |isbn=978-83-03-03356-7 |language=Polish}}
*{{Anchor|S}}{{Citiranje knjige |ref=Reference-Sanford |authorlink=George Sanford (scholar) |last=Sanford |first= George |year=2005 |title=Katyn and the Soviet Massacre Of 1940: Truth, Justice And Memory | location=London, New York |publisher=[[Routledge]] |isbn=0-415-33873-5}}
*{{Citiranje knjige |ref=Reference-Shaw |last=Shaw |first=Louise Grace |year=2003 |title=The British Political Elite and the Soviet Union, 1937–1939 |location=London, New York |publisher=[[Routledge]] |isbn=0-7146-5398-5}}
*{{Citiranje knjige| ref=Reference-Shirer |last=Shirer|first=William L.|title=The Rise and Fall of the Third Reich: A History of Nazi Germany|publisher=Simon and Schuster|year=1990 |isbn=0-671-72868-7}}
*{{Citiranje knjige |ref=Reference-Snyder |authorlink=Timothy Snyder |last=Snyder |first=Timothy |year= 2005 |chapter=Covert Polish Missions Across the Soviet Ukrainian Border, 1928–1933 |title=Confini: Costruzioni, Attraversamenti, Rappresentazionicura |editor-first=Silvia |editor-last=Salvatici | location=Soveria Mannelli (Catanzaro) |publisher=Rubbettino |isbn=88-498-1276-0}}
*{{Citiranje knjige |ref=Reference-Stachura |last=Stachura |first=Peter D. |year=2004 |title=Poland, 1918–1945: An Interpretive and Documentary History of the Second Republic |location=London, New York |publisher=[[Routledge]] |isbn=0-415-34357-7}}
*{{Citiranje knjige|ref=Reference-Stanley|last1=Stanley|first1= |title=Missing |publisher= |isbn=}}
* {{Citiranje knjige|authorlink=Orest Subtelny |last=Subtelny |first=Orest |year=2000 |title=Ukraine: a History |location=Toronto |publisher=[[University of Toronto Press]] |isbn=0802083900|ref=harv}}
*{{Anchor|T}}{{Citiranje knjige |ref=Reference-Taylor |authorlink=A. J. P. Taylor |last=Taylor |first=A. J. P. |year = 1975 |title=The Second World War: An Illustrated History |location=London |publisher=Putnam |isbn = 0-399-11412-2}}
*{{Citiranje knjige |ref=Reference-Topolewski-Polak |language=Polish |url=http://www.dzp.wojsko.pl/dzial/wydawnictwa/zwarte/pdf/EHW_1_2005.pdf |format=pdf |last=Topolewski |first=Stanisław |last2=Polak |first2=Andrzej |title=60. rocznica zakończenia II wojny światowej |trans_title=60th anniversary of the end of World War II |series=Edukacja Humanistyczna w Wojsku (Humanist Education in the Army) |publisher=Dom wydawniczy Wojska Polskiego (Publishing House of the Polish Army) |volume=1 |year=2005 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070929020932/http://www.dzp.wojsko.pl/dzial/wydawnictwa/zwarte/pdf/EHW_1_2005.pdf |archivedate=29. rujna 2007. |issn=1734-6584 |accessdate=25. srpnja 2015. }}
*{{Citiranje knjige |ref=Reference-Trela-Mazur |last=Trela-Mazur |first=Elżbieta |year=1997 |title= Sowietyzacja oświaty w Małopolsce Wschodniej pod radziecką okupacją 1939–1941 (Sovietization of Education in Eastern Lesser Poland During the Soviet Occupation 1939–1941) |editor-first=Włodzimierz |editor-last=Bonusiak|location=Kielce |publisher=Wyższa Szkoła Pedagogiczna im. Jana Kochanowskiego |isbn=978-83-7133-100-8 |language=Polish}}
*{{Citiranje knjige |ref=Reference-Tucker |authorlink=Robert C. Tucker |last=Tucker |first=Robert C. |year =1992 |title=Stalin in Power: The Revolution from Above, 1929–1941 |location=New York | publisher=Norton |isbn=0-393-30869-3}}
*{{Anchor|W}}{{Citiranje knjige|ref=Reference-Watson|last=Watson |first=Derek |year=2000 |title=Molotov's Apprenticeship in Foreign Policy: The Triple Alliance Negotiations in 1939 |journal=[[Europe-Asia Studies]]| volume=52 |issue=4 |pages=695–722|doi=10.1080/713663077}}
*{{Citiranje knjige |ref=Reference-Weinberg |authorlink=Gerhard Weinberg |last=Weinberg |first=Gerhard | year=1994 |title=A World at Arms: A Global History of World War II |location=Cambridge | publisher=Cambridge University Press |isbn=0-521-44317-2}}
*{{Citiranje knjige |ref=Reference-Wilson |authorlink=Andrew Wilson (historian) |last=Wilson |first=Andrew |year=1997 |title=Ukrainian Nationalism in the 1990s: A Minority Faith |location=Cambridge, New York |publisher=Cambridge University Press |isbn=0-521-57457-9}}
*{{Citiranje knjige|ref=Reference-Wettig| last=Wettig|first=Gerhard|title=Stalin and the Cold War in Europe: the emergence and development of East–West conflict, 1939–1953|publisher=Rowman & Littlefield |location=Lanham |year=2008|isbn=0-7425-5542-9}}
*{{Anchor|Z}}{{Citiranje knjige |ref=Reference-Zaloga |authorlink=Steven Zaloga |last=Zaloga |first=Steven J. |year= 2002 |title=Poland 1939: The Birth of Blitzkrieg |location=Oxford |publisher=Osprey Publishing | isbn=1-84176-408-6}}
{{refend}}

==Vanjske poveznice==

*[http://felsztyn.tripod.com/ Sovjetska invazija Poljske].
*{{pl icon}} [http://ibidem.com.pl/zrodla/1939-1945/index.html Dokumenti vezani uz sovjetsku invaziju Poljske (II wojna światowa: Źródła do historii Polski)].
*{{pl icon}} [http://www.ipn.gov.pl/portal/en/19/185/Investigation_concerning_the_murder_of__approximately_300_civil_and_military_inh.html IPN istraga u svezi zločina u Grodnu]

[[Kategorija:Povijest Poljske]]
[[Kategorija:Drugi svjetski rat]]