Vidi kôd stranice Željeznička pruga Sarajevo – Ploče

<!--'''Željeznička pruga Sarajevo – Ploče'''-->{{Jubilarni članak|147.000}}
{|{{Željeznička pruga zaglavlje‎}}
{{BS-zaglavlje|Sarajevo – Ploče}}
{{BS-Infobox
|slika          =TrainTrip-Sarajevo-Mostar.jpg
|slika_veličina =260px
|opis           =Željeznička pruga Sarajevo – Ploče između Jablanice i Mostara
|karta          =Map railway Sarajevo-Ploce hr.svg
|karta_veličina =260px
|karta_opis     =
|duljina        =194,6
|širina         =S
}}
{{BS-table}}
{{BS3||KBHFa|TRAM1||[[Sarajevo]]}}
{{BS3|BUS|BHF|||[[Alipašin Most]]}}
{{BS3|CONTgq|ABZgr+r|||[[Željeznička pruga Bosanski Šamac – Sarajevo|prema Bosanskom Šamcu]]}}
{{BS3|WASSERq|hKRZWae|WASSERq||[[Miljacka]]}}
{{BS|HST||[[Ilidža]]}}
{{BS3|WASSERq|hKRZWae|WASSERq||[[Željeznica (pritoka Bosne)|Željeznica]]}}
{{BS3|WASSERq|hKRZWae|WASSERq||[[Bosna (rijeka)|Bosna]]}}
{{BS|HST||[[Blažuj (Ilidža, BiH)|Blažuj]]}}
{{BS3|WASSERq|hKRZWae|WASSERq||[[Zujevina]]}}
{{BS|HST||[[Binježevo]]}}
{{BS|BHF||[[Hadžići]]}}
{{BS|HST||[[Zovik (Hadžići, BiH)|Zovik]]}}
{{BS|BHF||[[Pazarić]]}}
{{BS3|exSTR+l|eABZgr|||''prvobitna trasa ukinuta 1935.''}}
{{BS3|exSTR|TUNNEL1|||}}
{{BS3|exSTRl|eABZg+r|||}}
{{BS|HST||[[Tarčin]]}}
{{BS|SKRZ-Ao||[[Autocesta A1 (Bosna i Hercegovina)|Autocesta A1]]}}
{{BS|HST||[[Raštelica]]}}
{{BS3||eABZgl|exSTR+r||''prvobitna trasa ukinuta 1931.''}}
{{BS3||tSTRa|exHST||''Ivan''}}
{{BS3||tSTRe|exTUNNEL1||}}
{{BS3||eABZg+l|exSTRr||}}
{{BS|HST||[[Bradina]]}}
{{BS|HST||[[Plješevac]]}}
{{BS|HST||Grad}}
{{BS|HST||[[Ovčari]]}}
{{BS3|WASSERq|hKRZWae|WASSERq||[[Trešanica]]}}
{{BS|BHF||[[Konjic]]}}
{{BS3|WASSERq|hKRZWae|WASSERq||[[Neretva]]}}
{{BS|BHF||[[Čelebići (Konjic, BiH)|Čelebić]]}}
{{BS|TUNNEL1||}}
{{BS|BHF||[[Ostrožac (Jablanica, BiH)|Ostrožac]]}}
{{BS|TUNNEL1||}}
{{BS|HST||[[Jablanica]] grad}}
{{BS3|WASSERq|hKRZWae|WASSERq||[[Neretva]]}}
{{BS|BHF||[[Jablanica]] n/N}}
{{BS3|WASSERq|hKRZWae|WASSERq||[[Diva Grabovica]]}}
{{BS|HST||Grabovica}}
{{BS|HST||[[Gornja Drežnica|Drežnica]] stara}}
{{BS3|WASSERq|hKRZWae|WASSERq||[[Drežanka]]}}
{{BS|HST||[[Drežnica]]}}
{{BS|TUNNEL1||}}
{{BS|HST||[[Raška Gora]]}}
{{BS|BHF||[[Raštani]]}}
{{BS3|WASSERq|hKRZWae|WASSERq||[[Neretva]]}}
{{BS3|BUS|BHF|||[[Mostar]]}}
{{BS|TUNNEL1||}}
{{BS|DST||[[Mostar]] teretna}}
{{BS3|WASSERq|hKRZWae|WASSERq||[[Neretva]]}}
{{BS|BHF||[[Baćevići]]}}
{{BS|BHF||[[Žitomislići]]}}
{{BS|HST||[[Kručevići]]}}
{{BS|BHF||[[Šurmanci]]}}
{{BS3||BHF|BUS||[[Čapljina]]}}
{{BS3|WASSERq|hKRZWae|WASSERq||[[Trebižat (rijeka)|Trebižat]]}}
{{BS|GRENZE||granica [[BiH]] i [[Hrvatska|Hrvatske]]}}
{{BS3||BHF|BUS||[[Metković]]}}
{{BS3||HST|BUS||[[Kula Norinska]]}}
{{BS3||HST|BUS||[[Krvavac]]}}
{{BS3||BHF|BUS||[[Opuzen]]}}
{{BS3||HST|BUS||[[Komin (Ploče)|Komin]]}}
{{BS3||HST|BUS||[[Banja (Ploče)|Banja]]}}
{{BS3|BUS|BHF|||[[Rogotin]]}}
{{BS3|BUS|HST|||[[Stablina]]}}
{{BS3|BUS|HST|||[[Ploče-Teretna]]}}
{{BS3||ABZgl|KDSTeq||luka Ploče}}
{{BS3|BUS|KBHFe|||[[Ploče]]}}
|}
|}

'''Željeznička pruga Sarajevo – Ploče''' je [[željeznička pruga]] u [[BiH|Bosni i Hercegovini]] i [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Dio je [[Koridor 5c|paneuropskog koridora 5C]] od [[Budimpešta|Budimpešte]] preko [[Osijek]]a i [[Sarajevo|Sarajeva]] do [[Ploče|Ploča]]. Dionica kroz Bosnu i Hercegovinu nosi oznaku 11, a kroz Hrvatsku M304.<ref>[http://www.zfbh.ba/zfbhbax/index.php?option=com_content&task=view&id=17&Itemid=108 Željeznice FBiH - Kategorizacija pruga]</ref><ref>[http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2014_01_3_60.html Odluka o razvrstavanju željezničkih pruga (Narodne novine 25/14)]</ref>

== Povijest pruge ==
Nakon [[Berlinski kongres|Berlinskog kongresa]] 1878. Bosna i Hercegovina potpala je pod vojnu upravu [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]]. Nove okolnosti mijenjaju dotadašnju politiku izolacije dalmatinskih [[luka]] i izgradnja željezničke mreže u novostečenim područjima postaje imperativ.

Vojni i strateški interes imao je prednost u određivanju budućih trasa u odnosu na ekonomski. U nekoliko desetljeća u [[Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj|Bosni i Hercegovini]] nastala je mreža [[Uskotračna željeznica|uskotračnih pruga]], širine kolosijeka 760&nbsp;mm, često zvanog i Bosanskim kolosijekom. U vremenu od [[1879.]] do [[1891.]] spojeno je više pruga na pravcu [[Bosanski Brod]] – [[Zenica]] – [[Sarajevo]] – [[Mostar]] – [[Metković]].<ref>100 godina željeznica Crne Gore, str. 10.-12.</ref>

=== Izgradnja uskog kolosijeka Metković – Sarajevo ===
[[Slika:Zeljeznicki kolodvor Metkovic.jpg|minijatura|lijevo|250px|Željeznički kolodvor u Metkoviću za vrijeme uskog kolosijeka]]
[[Slika:Zupcanica.jpg|minijatura|lijevo|250px|Detalj zupčanice na uskotračnoj pruzi]]
[[Slika:Izmjena dionice pruge Konjic-Sarajevo.svg|minijatura|lijevo|250px|Rekonstrukcija pruge Sarajevo – Konjic između dva svjetska rata]]
Nakon izgradnje pruge [[Željeznička pruga Bosanski Brod – Sarajevo|Bosanski Brod – Sarajevo]], u planu je bila izgradnja pruge Sarajevo – [[Banja Luka]], preko [[Travnik]]a i [[Jajce|Jajca]], te dalje prema [[Aržano|Aržanu]] i [[Split]]u ([[Sinjska rera]]), kao i [[Unska pruga]]. Tom planu su se usprotivili Mađari smatrajući da bi tom prugom više pogodovao austrijski dio Monarhije.<ref name="SP5"/> Tada je usvojen plan izgradnje pruge Sarajevo – Metković<ref>Izgradnja željezničke pruge dolinom rijeke Neretve, str. 107.</ref> iako to dugoročno nije bilo najbolje rješenje zbog plitke i muljevite [[Neretva|Neretve]], te nemogućnosti pristajanja većih brodova u [[Metković#Luka Metkovi.C4.87|luci u Metkoviću]].

Prva mjerenja počinju 1879., a u ljeto 1884. počinje gradnja prve dionice od Metkovića do Mostara, za koju se sav materijal dovozio preko luke u Metkoviću.<ref>Izgradnja željezničke pruge dolinom rijeke Neretve, str. 107. i 111.</ref> Najteži dio ove dionice bio je od [[Buna (Mostar, BiH)|Bune]] do [[Čapljina|Čapljine]] u dužini od 19&nbsp;km jer je prolazio teško pristupačnim kanjonom Neretve pa je za potrebe gradnje bio izgrađen i pomoćni put. Od Gabele do Metkovića zbog plavljenja Neretve pruga je izgrađena na nasipu. Na ovoj dionici širina gornjeg nasipa iznosila je 3 m. [[Tračnice]] su bile teške 17,8&nbsp;kg po metru dužine, a [[tunel]]i su građeni u širini od 3,3 m te visini 3,1 m. Kapacitet dionice bio je 30 vlakova u 24 sata, a najveća brzina do 18&nbsp;km/h. Iako je ovoj brzini odgovarao minimalni polumjer od 71 m, izgrađeni minimalni polumjer iznosio je 100 m.<ref>Izgradnja željezničke pruge dolinom rijeke Neretve, str. 112.</ref> Izgradnjom pruge luka u Metkoviću je prerasla u jednu od najvažnijih luka u [[Dalmacija|Dalmaciji]], i prvu luku u Dalmaciji koja je dobila željezničku prugu.<ref>Izgradnja željezničke pruge dolinom rijeke Neretve, str. 113.</ref> Dionica od Mostara do Konjica građena je kanjonom rijeke Neretve, i na mjestima je imala značajke gorske pruge. Izgrađeno je puno podzida, tunela i usjeka, a zbog čestog prelaska s jedne na drugu stranu rijeke i dosta mostova tako da je ta dionica bila puno skuplja nego dionica izgrađena prije. Od Konjica do Sarajeva, graditelji su trebali savladati uspon na Ivan planini relativne visine od 600 m. U tu svrhu bila je postavljena i treća tračnica (tzv. zupčanica inženjera [[Roman Abt|Romana Abta]]) i to na dvije dionice: [[Pazarić]] – [[Tarčin]] (3,722&nbsp;km, nagib 35 promila) te [[Podorašac]] – [[Raštelica]] (15,222&nbsp;km, nagib 60 promila).<ref>Sto godina željeznice u Bosni i Hercegovini (ŽTP Sarajevo 1971.), str. 7.</ref> Kroz Ivan planinu probijen je i tunel dužine 648 m. Vuču vlakova na tim dvjema dionicama obavljale su posebne [[JŽ serija 97|parne lokomotive serije 97]].<ref name="SP5">Pruga Sarajevo – Ploče, str. 5.</ref>

Ukupna dužina pruge od Metkovića do Sarajeva iznosila je 177,64&nbsp;km, a troškovi gradnje iznosili su 19,900.000 [[Austro-ugarska kruna|kruna]], i građena je u ukupno četiri etape, i to:<ref>Sto godina željeznice u Bosni i Hercegovini (ŽTP Sarajevo 1971.), str. 6.-7.</ref>
* Metković – Mostar, 43,678&nbsp;km, puštena u promet 14. svibnja 1885.
* Mostar – [[Ostrožac (Jablanica, BiH)|Ostrožac]], 65,315&nbsp;km, puštena u promet 22. kolovoza 1888.
* Ostrožac – [[Konjic]], 13,030&nbsp;km, puštena u promet 10. studenog 1889.
* Konjic – Sarajevo, 55,432&nbsp;km, puštena u promet 1. kolovoza 1891.

Osim s lukom u Metkoviću, naknadnom izgradnjom i puštanjem u promet pruge [[Željeznička pruga Gabela – Zelenika|Gabela – Zelenika]] Bosna je bila povezana i s lukom u [[Gruž]]u.

Naknadnom izmjenom trase od Raštelice prema Pazariću (potpunim ukidanjem zupčanice na toj dionici) te izgradnjom novog tunela kroz [[Ivan planina|Ivan planinu]] dužine 3223 m između dva svjetska rata zupčanica je djelomično ukinuta 9. travnja 1931.<ref name="povijest ZFBIH">[http://www.zfbh.ba/zfbhbax/index.php?option=com_content&task=view&id=44&Itemid=97 Povijest Željeznica FBiH]</ref> Zbog težine dionice i danas se za teže [[Teretni vlak|teretne vlakove]] koriste dodatne lokomotive u tzv. ''potiskivanju'' ili ''zaprezi''.<ref>[http://www.zfbh.ba/zfbhbax/index.php?option=com_content&task=view&id=25&Itemid=105 Željeznice FBiH - Infrastruktura - dopuštena masa]</ref> Unatoč naknadnim radovima, dionica je bila usko grlo cijele pruge i ograničavala je kapacitet na 1,000.000 neto tona godišnje,<ref name="SP5"/> a kao i većina tada građenih pruga u BiH, cijela ova pruga bila je izgrađena znatno ispod standarda za pruge takve vrste.

=== Nastavak izgradnje pruge do Ploča ===
[[Slika:Izgradnja pruge izmedju Rogotina i Ploca.jpg|minijatura|lijevo|250px|Bušenje tunela na pruzi Metković - Ploče, oko 1941.]]
Iako je postojala ideja o produljenju pruge do ušća Neretve, ona postaje aktualna [[1920-ih]], u sklopu projekta povezivanja [[Beograd]]a preko Sarajeva s novom lukom na moru, obzirom da luka u Metkoviću nije mogla zadovoljavati narasle potrebe. Postojali su prijedlozi da ta luka bude u [[Klek (Slivno)|Klek]]u ili [[Neum]]u, a protiv nove luke bile su i luke u Splitu i Dubrovniku. Na inicijativu Sarajevske trgovačke i obrtničke komore Udruženje inženjera i arhitekata krajem 1922. i početkom 1923. izvodi prva mjerenja i snimanja terena na mjestu buduće luke u Pločama, a na željezničkoj konferenciji održanoj 1926. odlučeno je da buduća luka bude u Pločama.<ref>Izgradnja željezničke pruge dolinom rijeke Neretve, str. 120.</ref> Ipak, zbog sukobljenih interesa oko buduće luke, izgradnja se neprestano odgađala. Tehnički elaborat bio je završen tek 1936. i to nakon prihvaćanja projekta [[Luka Ploče|luke u Pločama]] 1938., kada počinju radovi na cijeloj trasi do Ploča. Na cijeloj dionici nalazilo se pet postaja, četiri mosta i pet tunela. Do kraja 1940. bilo je gotovo 80% zemljanih radova na nasipima, pet tunela te dvadesetsedam zgrada i drugih objekata.<ref>Izgradnja željezničke pruge dolinom rijeke Neretve, str. 123.</ref> Napadom Njemačke i Italije na [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevinu]], obustavljaju se svi radovi. Italija 1942. dovršava izgradnju pruge, a nakon njene [[Kapitulacija Italije|kapitulacije]], Njemačka obnavlja djelomično oštećenu prugu. Završetkom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], pruga oštećena povlačenjem Njemačke se opet obnavlja, te se 15. srpnja 1945. pušta u promet cijela dužina od luke u Pločama do Sarajeva.<ref>Izgradnja željezničke pruge dolinom rijeke Neretve, str. 124.</ref>

== Modernizacija pruge sredinom 20. stoljeća ==
[[Slika:Ivan br 97.jpg|minijatura|lijevo|250px|Lokomotiva serije 97 (u prvom planu) na okretištu na Bradini 1965.]]
[[Slika:Cijena izgradnje pruge Sarajevo-Ploce.svg|minijatura|desno|320px|Cijena izgradnje pruge po dionicama (prema projektu)]]
[[Slika:JZ 83-146.jpg|minijatura|lijevo|250px|Lokomotiva [[JŽ serija 83|serije 83]] na kolodvoru u Čapljini 1968. (uskotračni kolosijek prema Dubrovniku)]]
Jedan od neophodnih uvjeta industrijalizacije [[SFRJ]] nakon Drugog svjetskog rata bila je obnova 80% uništene ili onesposobljene željezničke mreže u ratu,<ref>Pruga Sarajevo – Ploče, str. 3.</ref> te modernizacija i prelazak na kolosijek normalne širine (1435&nbsp;mm), a u svrhu povećanja kapaciteta. U Bosni i Hercegovini izgrađene su nove ili modernizirane postojeće pruge: [[Željeznička pruga Brčko – Banovići|Brčko – Banovići]], [[Željeznička pruga Bosanski Šamac – Sarajevo|Vrpolje – Šamac – Sarajevo]], [[Željeznička pruga Doboj – Banja Luka|Doboj – Banja Luka]] i druge. Bilo je neophodno modernizirati i prugu Sarajevo – Ploče, obzirom da je luka u Pločama bila najpovoljniji izlaz industrije BiH na [[Jadransko more]]. Najveći problem bio je rješavanje najteže dionice pruge preko [[Ivan planina|Ivan planine]]. Istražni radovi i studije trajale su od 1948. do 1958. u kojem vremenu je analizirano 13 mogućih rješenja.<ref>Pruga Sarajevo – Ploče, str. 6.</ref> Usvojeno rješenje je predviđalo maksimalno korištenje postojećeg tunela kroz Ivan planinu te naselja i industrije uz postojeću uskotračnu prugu. Petogodišnjim planom je utvrđeno da se pruga izgradi do kraja 1962.

Radovi na pruzi počinju 1958., ali zbog nedostatka financijskih sredstava u ograničenom intenzitetu na dionici Bradina – Konjic. Intenziviraju se tek 1961., a 1964. se radilo na cijeloj dužini pruge.<ref>Pruga Sarajevo – Ploče, str. 20.</ref>
[[Slika:Docek vlaka na elektricni pogon u Plocama 1969.jpg|minijatura|desno|320px|Svečani doček vlaka na električni pogon u Pločama 30. svibnja 1969.<ref>Izgradnja željezničke pruge dolinom rijeke Neretve, str. 126.</ref>]]
[[Slika:Promet želj postaja i luka Ploče 1968-1988.svg|minijatura|desno|320px|Usporedba promet želj. postaje i luke u Pločama od 1968. do 1988.]]

Izgradnja se odvijala u tri etape:<br>
- izgradnja građevinskih kapaciteta te manji broj kolosijeka,<br>
- elektrifikacija i izgradnja elektrorelejnog osiguranja postaja,<br>
- daljinsko upravljanje prometom, automatski pružni blok, te dovršetak kolosijeka u postajama.

Posljednji vlak uskotračne željeznice krenuo je iz Ploča 5. studenoga 1966. Dopisnik [[Slobodna Dalmacija|Slobodne Dalmacije]] tom prigodom napisao je:<ref>Izgradnja željezničke pruge dolinom rijeke Neretve, str. 125.</ref>
{{citat|U subotu je iz Ploča, po specijalnom voznom redu, krenuo posljednji vlak na uskoj pruzi Sarajevo - Ploče. Kompozicija putničkoga vlaka s lokomotivom br. 83-146, kojom je upravljao mašinovođa Alija Klepo, svečano je ispraćena u Pločama... Na svim usputnim stanicama duž čitave trase, građani su izašli da na rastanku pozdrave njegov odlazak s ovog područja.|Slobodna Dalmacija, br. 6749, 7. studenoga 1966.}}

Nova pruga je predana u promet 1. prosinca 1966. a vuču su u početku obavljale [[Dizelska lokomotiva|dizelske lokomotive]] jer je pruga bila u prvoj etapi izgradnje.<ref>Sto godina željeznice u Bosni i Hercegovini (ŽTP Sarajevo 1971.), str. 10. i 27.</ref> Elektrifikacija pruge i elektrorelejno osiguranje postaja dovršeno je i pušteno u rad u svibnju 1969., a konačni završetak radova na pruzi bio je 1972. dovršenjem sustava daljinskog upravljanja prometa i energetskih postrojenja za napajanje kontaktne mreže.<ref>Sto godina željeznice u Bosni i Hercegovini (ŽTP Sarajevo 1971.), str. 28.-29.</ref> Konačna cijena radova na pruzi iznosila je 1.149,4 milijuna [[Jugoslavenski dinar|dinara]].<ref>Sto godina željeznice u Bosni i Hercegovini (ŽTP Sarajevo 1971.), str. 30.</ref> Zajedno s prugom Vrpolje – Sarajevo, ova pruga je činila 24% tadašnje željezničke mreže u BiH (ukupna dužina obje pruge iznosila je 450,5&nbsp;km), te 60% rada i 65% prihoda ŽTP-a Sarajevo, i u to vrijeme bila je najsuvremenija pruga tadašnje države.<ref>Sto godina željeznice u Bosni i Hercegovini (ŽTP Sarajevo 1971.), str. 31.</ref>

=== Učinci modernizacije ===
Elektrifikacijom pruge, robni promet bilježio je konstantni rast. Tako je u željezničkoj postaji u Pločama 1969. promet robe iznosio 1,03 milijuna tona. Već 1971. promet je udvostručen (2,09 milijuna tona), da bi 1977. iznosio 2,86 milijuna tona, a 1987. 3,61 milijun tona. U istom vremenu putnički promet je bio u opadanju: iz željezničke postaje u Pločama 1969. otputovalo je 482 tisuće putnika, 1971. 384 tisuće, 1977. 296 tisuća, a 1987. 173 tisuće putnika.<ref>[https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=95644 Zoran Curić - Prometnogeografsko značenje luke Ploče] Hrvatski geografski glasnik, Vol. 55. No. 1., 1993.</ref>

Zbog integracije Luke Ploče i ŽTP-a Sarajevo 1969. počelo se raditi na proširenju kapaciteta luke u Pločama. Porast obima teretnog prometa na željeznici pratio je i rast prometa u luci u Pločama. Tako je promet u luci s 1,1 milijun tona 1969. porastao na 2,3 milijuna tona 1971., kada je i izgrađeno postrojenje za prihvat [[nafta|nafte]] kapaciteta 1,5 milijun tona godišnje. Povećanje kapaciteta luke u Pločama nastavljeno je izgradnjom terminala za promet žive [[Stoka|stoke]], [[Drvo (materijal)|drva]], [[žitarice|žitarica]], [[Glinica (kemija)|glinice]], pa je luka u Pločama stekla uvjete i za tranzitni teret iz zemalja [[Srednja Europa|Srednje Europe]]. Već 1977. promet luke iznosio je 2,95 milijuna tona, a zahvaljujući razvoju velikih tvrtki u Bosni i Hercegovini ([[Željezara Zenica]], [[KHK Lukavac]], [[Aluminij Mostar]],...) bio je u stalnom porastu, pa je 1987. premašio iznos od 4,5 milijuna tona.<ref name="povijest luke Ploče">[http://www.ppa.hr/index.php/2014-04-21-11-37-40/povijesni-razvoj-luke-plo%C4%8De.html Povijesni razvoj luke u Pločama] Objavljeno 21. travnja 2014.</ref><ref>[http://www.casopis-gradjevinar.hr/assets/Uploads/JCE-61-2009-10-01.pdf Časopis Hrvatskog saveza građevinskih inženjera Građevinar br. 61 (2009.), str. 958.]</ref>

== Obilježja pruge ==
[[Slika:NERETVA RIVER BRIDGES, BOSNIA.jpg|minijatura|lijevo|200px|Željeznički most na ušću [[Diva Grabovica|Dive Grabovice]] u Neretvu ispod kojega je vidljiv stari most uskotračne pruge]]
[[Slika:Uzduzni profil pruge Sarajevo-Ploce.svg|minijatura|desno|320px|Uzdužni profil pruge]]
Tehnički podatci o pruzi širokog kolosijeka:<ref>Pruga Sarajevo – Ploče, str. 8.-11.</ref><br>
- dužina: 194,6&nbsp;km<br>
- kolosijeka: 1<br>
- postaja: 27<br>
- mostova: 71 ukupne dužine 3,7&nbsp;km<br>
- tunela: 106 ukupne dužine od 36,6&nbsp;km (najduži Ivan sedlo, 3,23&nbsp;km)<br>
- od navedenih podataka 46 tunela i 21 most je na dionici između [[Bradina|Bradine]] i [[Konjic]]a<br>
- dužina kolosijeka u postajama: 130,7&nbsp;km (od toga u Sarajevu 23,7&nbsp;km)<br>
- minimalni polumjer na najtežim dionicama: 250 m (između postaja Grad i Konjic)<br>
- minimalni polumjer na ostalim dionicama: 400 m<br>
- koeficijent razvijanja pruge: 1,63<br>
- predviđene brzine (po projektu): najmanja 65&nbsp;km/h, najveća 110&nbsp;km/h<br>
- osovinski pritisak: 20 t<br>
- napon el. mreže: 25 kV, 50&nbsp;Hz.

Pruga počinje na postaji Sarajevo i kroz [[Sarajevsko polje]] ima obilježja ravničarske pruge. Dolinom rječice [[Zujevina|Zujevine]] dobiva obilježja padinske, a spuštanjem kroz Ivan planinu do Bradine visokopadinske pruge. Spuštanje pruge nastavlja se lijevom stranom rječice [[Trešanica|Trešanice]] do Podorašca, gdje prelazi na desnu stranu Trešanice do Konjica. Trasa nastavlja dalje preko [[Jablaničko jezero|Jablaničkog jezera]], a iza Ostrošca se spušta prema Neretvi s obilježjima padinske pruge, a prije Jablanice prelazi na desnu stranu Neretve. Pruga prolazi dalje kanjonom Neretve između planina [[Prenj]]a i [[Čvrsnica|Čvrsnice]], a nakon Raštana ponovno prelazi na lijevu stranu Neretve i ulazi u Mostar. Izlaskom iz Mostara, ponovno prelazi na desnu stranu Neretve do Ploča s obilježjima niskodolinske pruge.

== Pruga danas ==
[[Slika:A Ploce Rail Station.JPG|minijatura|desno|250px|Lokomotiva HŽ-a [[HŽ serija 1141|serije 1141]] u Pločama]]
Uoči samog rata, 1992. napravljena je modernizacija velikog dijela željezničke infrastrukture u BiH, remont pruga, kao i modernizacija voznih i vučnih vozila.<ref name="povijest ZFBIH"/> [[Rat u Bosni i Hercegovini]] je doveo do prekida prometa na većini željezničkih pruga. Iako u puno manjem obimu nego prije rata, promet na dijelu ove pruge obavljao se i za vrijeme rata, i to na dionici Ploče – Čapljina, te Mostar – Baćevići, a kasnije (osnutkom Željeznica Herceg Bosne) i od mostarskih predgrađa do Čapljine.<ref>[http://www.vecernji.ba/kultura/zapis-o-obrani-doline-neretve-129077 Zapis o obrani doline Neretve] Objavljeno 21. travnja 2010.</ref> Prema podatcima Željeznica FBiH, ratna šteta na kapacitetima i infrastrukturi u BiH iznosila je oko 854 milijuna američkih dolara.<ref>[http://www.zfbh.ba/zfbhbax/images/info/Broj_12.pdf ŽFBH Info, broj 12, godina III., prosinac 2009.]</ref> Neizravne ratne štete pretrpila je i luka u Pločama koja je za vrijeme rata radila s 5-10% kapaciteta, a prijeratni obim prometa prestigla je tek 2008. (5,1 milijuna tona).<ref name="povijest luke Ploče"/><ref>[http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/Other/morske-luke_2006-2010.pdf Promet robe u morskim lukama od 2006. do 2010., str. 52.]</ref> Prema podatcima Državnog zavoda za statistiku, na željezničkoj postaji u Pločama 2012. zabilježen je promet od 1,118.962 tone (utovar 788.674 t, istovar 329.288 t), a broj otputovalih putnika je 7.935, što su znatno manje vrijednosti u odnosu na promet prije [[Domovinski rat|Domovinskog rata]].<ref>[http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2013/SI-1493.pdf DZS - Transport i komunikacije 2012.]</ref> Iako je remont pruge uglavnom u cijelosti napravljen, danas se cijelom trasom pruge obavlja samo teretni promet, a putnički promet se obavlja od Sarajeva do Čapljine.<ref>[http://www.slobodnadalmacija.hr/Dubrovnik/tabid/75/articleType/ArticleView/articleId/230568/Default.aspx Nakon 128 godina ukinuta željeznička linija Ploče – Sarajevo] Objavljeno  17. prosinca 2013.</ref><ref>[http://www.dubrovackidnevnik.hr/plocanski-dnevnik/prazna-zeljeznica-u-plocama-ukinut-i-putnicki-vlak-ploce-metkovic Prazna željeznica u Pločama: ukinut i putnički vlak Ploče – Metković] Objavljeno 11. travnja 2014.</ref>

Danas prugom prometuju tri željeznička operatera. Na području BiH prometuje Željeznice FBiH (zaključno s kolodvorom Čapljina), a dalje na teritoriju Hrvatske prometuju HŽ Cargo i Enna Transport.

== Galerija ==
<center>
<gallery>
11.05.11 Sarajevo ŽFBH 441.906 (5806017524).jpg|Kolodvor u Sarajevu
Railway bridge near Sarajevo.jpg|Most kod Sarajeva
Bradina, nádraží.jpg|Pruga u Bradini
11.05.11 Konjic ŽFBH 441.901 (5805458607).jpg|Kolodvor u Konjicu
Most preko Neretve, južno od Jablanice 20070603 115.jpg|Most kod Jablanice
TrainTrip-Sarajevo-Mostar2.jpg|Pruga u kanjonu Neretve
Mostar-railway-station-platforms.jpg|Kolodvor u Mostaru
11.05.11 Čaplijna ŽFBH 212.184 (5806018082).jpg|Kolodvor u Čapljini
Zeljeznicka stanica Metkovic 2.JPG|Kolodvor u Metkoviću
Zeljeznicka stanica Opuzen.jpg|Kolodvor u Opuzenu
Grad-Ploče07069.JPG|Kolodvor u Pločama
</gallery>
</center>

== Literatura ==
* Pruga Sarajevo – Ploče, Zavod za novinsko-izdavačku i propagandnu djelatnost JŽ, Beograd
* Sto godina željeznice u Bosni i Hercegovini (monografija), ŽTP Sarajevo, Služba za štampu i propagandu, Sarajevo 1971.
* 100 godina željeznica Crne Gore (grupa autora), Podgorica 2009. {{ISBN|978-86-7420-054-4}} (dostupno na stranicama [http://www.zicg.me/AdminCMS/public/pdf/publikacije/monografija.pdf stranicama] Željezničke infrastrukture Crne Gore)
* Izgradnja željezničke pruge dolinom rijeke Neretve (dr. sc. Ivan Jurić) Hrvatski neretvanski zbornik 1/2009. (str. 99.-127.), Zagreb, 2009. ISSN 1847-1579, dostupno na stranicama  [http://www.drustvo-neretvana.hr/index.php/zbornik Društva Neretvana i prijatelja Neretve]
* Uzdužni profil pruge normalnog kolosijeka Sarajevo - Ploče, Zajednica Jugoslavenskih željeznica, Zavod za projektiranje i nadzor građenja, 10. prosinca 1962.
== Izvori ==
{{izvori|3}}

== Vanjske poveznice ==
=== Sestrinski projekti ===
{{ WProjekti 
|commons        = 
|commonshr      = 
|commonscat     = Sarajevo–Ploče railway
|commonscathr   = Željeznička pruga Sarajevo – Ploče
|wikizvor       = 
|wikizvor_autor = 
|wječnik        = 
|wikiknjige     = 
|wikicitat      = 
}}
=== Mrežna sjedišta ===
* [http://www.questia.com/read/100089724/austria-hungary-including-dalmatia-and-bosnia-handbook Karl Baedeker: Austria - Hungary including Dalmatia and Bosnia: handbook for travellers] From Sarájevo to Mostar and Gravosa (Ragusa.); Leipzig, London, New York, 1905. {{eng oznaka}}
* [http://vremeplov.ba/?p=10269 Vremeplov.ba] Srećko Ignjatović: ''Uzdužni profil pruge Sarajevo – Ploče, 1962. god.'' (srp.)

[[Kategorija:Željezničke pruge u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Željezničke pruge u Bosni i Hercegovini]]