Vidi kôd stranice Željeznička pruga Lašva – Jajce/Uskoplje

<!--'''Željeznička pruga Lašva – Jajce/Uskoplje'''-->{{Jubilarni članak|173.000}}
{|{{Željeznička pruga zaglavlje‎}}
{{BS-zaglavlje|Željeznička pruga Lašva – Jajce/Uskoplje}}
{{BS-Infobox
|slika          = Dampfbetrieb am Komarsattel.jpg
|slika_veličina = 250px
|opis           = Teretni vlak na prijevoju [[Komar (prijevoj)|Komaru]]
|karta          =
|karta_veličina =
|karta_opis     =
|duljina        = 1895. – 1945.: 104,4 km <br /> 1947. – 1972.: 130,1 
|širina         = 760
}}
{{BS-table}}
{{BS4-2|||exSTR+l|eABZg+r|||[[Merdani]],|[[Željeznička pruga Bosanski Brod – Sarajevo|Željeznica]] prema [[Bosanski Brod|Bos. Brodu]]}}
{{BS4-2|||exHST|BHF|<small>kasnije</small> [[Katići]]|[[Lašva (Zenica, BiH)|Lašva]]||358 m.n.v.}}
{{BS4-2|||exBHF|STRl|[[Busovača]]||375 m.n.v.|[[Željeznička pruga Bosanski Brod – Sarajevo|Željeznica]] prema [[Sarajevo|Sarajevu]]|}}
{{BS4-2|||exHST||Selište}}
{{BS4-2|||exhKRZWae|||<small>[[Lašva]]</small>}}
{{BS4-2|||exBHF|||[[Vitez (BiH)|Vitez]]|||401 m.n.v.}}
{{BS4-2|||exHST|||<small>kasnije</small> Kremenik|||}}
{{BS4-2|||exBHF|||[[Stara Bila|Bila]]|||443 m.n.v.}}
{{BS4-2|||exBHF|||[[Nova Bila]]|||443 m.n.v.}}
{{BS4-2|exSTR||exABZgl|exSTR+r|[[Stenbeisova željeznica]]}}
{{BS4-2|exSTR||exSTR|exKBHFe|preko [[Srnetica (planina)|Srnetice]]|Trenica|||517 m.n.v.}}
{{BS4-2|exBHF||exBHF||[[Jajce]]|[[Dolac na Lašvi]]|363 m.n.v.||476 m.n.v.}}
{{BS4-2|exhKRZWae||exBHF|||[[Travnik]]|[[Pliva (rijeka)|Pliva]]||512 m.n.v.}}
{{BS4-2|exHST||exBHF||[[Bravnice (Jajce, BiH)|Bravnice]]|[[Turbe (Travnik, BiH)|Turbe]]|||569 m.n.v.}}
{{BS4-2|exBHF||exBHF||[[Vinac]]|[[Goleš]]|396 m.n.v.||645 m.n.v.}}
{{BS4-2|exBHF||exBHF||[[Doganovci]]|[[Komar (prijevoj)|Komar]]|||776 m.n.v.}}
{{BS4-2|exHST||extSTRa@g||[[Torlakovac]]|[[Komar]] (1362 m)|||780 m.n.v.}}
{{BS4-2|exBHF||extSTRe||[[Babino Selo]]||478 m.n.v.}}
{{BS4-2|exHST||exBHF||[[Barice (Donji Vakuf, BiH)|Barice]]|[[Oborci]]|||615 m.n.v.}}
{{BS4-2|exABZg+l|exhKRZWaeq|exSTRr|||<small>[[Vrbas]]</small>}}
{{BS4-2|exBHF||||[[Donji Vakuf]]||514 m.n.v.}}
{{BS4-2|exHST||||[[Kopčić]]}}
{{BS4-2|exBHF||||[[Bugojno]]||593 m.n.v.}}
{{BS4-2|exHST||||[[Crniče]]}}
{{BS4-2|exBHF||||[[Odžak (Bugojno, BiH)|Odžak]]||602 m.n.v.}}
{{BS4-2|exHST||||<small>kasnije</small> [[Humac (Uskoplje, BiH)|Humac]]|}}
{{BS4-2|exHST||||[[Pajić Polje]]}}
{{BS4-2|exHST||||[[Trnovača (Uskoplje, BiH)|Trnovača]]}}
{{BS4-2|exKBHFe||||[[Uskoplje]]||650 m.n.v.}}
|}
|}

'''Željeznička pruga Lašva – Jajce/Uskoplje''' bila je [[uskotračna željeznica|uskotračna]] [[željeznička pruga]] koja je povezivala dolinu [[Vrbas]]a s dolinom [[Lašva|Lašve]] u središnjem dijelu [[BiH|Bosne i Hercegovine]].

== Povijest ==

Zemaljska uprava Bosne i Hercegovine pod vodstvom [[Benjamin Kallay|Benjamina Kallaya]] je [[1891.]] godine, pred otvaranje [[Željeznička pruga Sarajevo – Ploče|željezničke pruge Sarajevo – Metković]], planirala izgradnju uskotračne željeznice koja bi vodila od [[Janjići (Zenica, BiH)|Janjića]] u dolini [[Bosna (rijeka)|Bosne]] preko [[lašvanska dolina|Lašvanske doline]] i [[Travnik]]a do Donjeg Vakufa u dolini [[Vrbas]]a. Od Donjeg Vakufa je planiran jedan krak koji bi vodio ka sjeveru do [[Jajce|Jajca]], a drugi krak ka [[Bugojno|Bugojnu]] i dalje prema granici s [[Dalmacija|Dalmacijom]]. Od austrijske se vlade očekivalo da se pruga produži do Splita. Austro-ugarska je uprava smatrala da bi se izgradnjom pruge ovo područje značajnije gospodarski razvijalo, a bio bi i olakšan pristup prirodnim bogatstvima, posebice u dolini Vrbasa. Sredinom iste godine od Kallaya je zatraženo da izgradnju ograniči samo do Jajca odnosno Bugojna.<ref name="Juzbašić">Dževad Juzbašić: Politika i privreda u Bosni i Hercegovini pod austro-ugarskom upravom, ANUBiH, Sarajevo, 2002.</ref>

[[Datoteka:Station Lašva.jpg|250px|mini|lijevo|Početna stanica Lašva]]

Dana [[26. listopada]] [[1893.]] godine u rad je puštena dionica duga 37 kilometara između Travnika i [[Lašva (Zenica, BiH)|Lašve]] na [[Željeznička pruga Bosanski Brod – Sarajevo|pruzi Bosanski Brod – Sarajevo]]. Nastavak pruge na dionici Travnik – Donji Vakuf – Bugojno preko [[Komar (prijevoj)|prijevoja Komar]] završen je 14. listopada 1894., dok je krak pruge od Donjeg Vakufa do Jajca završen 1. svibnja 1895.<ref name="Škegro">[[Ante Škegro]]: Uskoplje; [[Hrvatska uzdanica Uskoplje]]; Uskoplje, 1996.</ref> U Jajcu se pruga nastavljala na privatnu, šumsku [[Stenbeisova željeznica|Stenbeisovu željeznicu]].
 
Prijevoj Komar, na 927 metara [[nadmorska visina|nadmorske visine]], savladan je probijanjem tunela dugog 1362 metra te izgradnjom tzv. Abtove zupčanice<ref>[http://www.zfbh.ba/zfbhbax/index.php?option=com_content&task=view&id=44 Iz historijata željeznica], zfbh.ba, preuzeto 9. travnja 2017.</ref> na dužini od 8,4 km (dionice Goleši – Komar i Komar – Oborci) gdje su najveći nagibi do 45‰.<ref>Ivan Orović: Željezničke pruge u Bosni i Hercegovini, Bosanska Pošta, Sarajevo, 1938.</ref>

Dovršetkom pruge do Bugojna austrijska vlada počinje se zanimati za izgradnju pruge prema Splitu, ali je tek nakon 1900. Kallay dobio suglasnost za produženje pruge od Bugojna. S druge strane ugarska je vlada svoju suglasnost uvjetovala tarifnim garancijama i osiguranjem izgradnje drugih željezničkih dionica. Ugarska je vlada smatrala prugu Bugojno – Split štetnom po svoje interese. Početkom studenog 1912. formuliran je program izgradnje željeznica kojim je bila predviđena izgradnja uskotračne pruge Bugojno – [[Aržano]] (– Split) te normalnotračne linije [[Banja Luka]] – Jajce – Bugojno – [[Prozor-Rama|Rama]] – [[Mostar]].<ref name="Juzbašić"/> Sljedeće godine je započela izgradnja tunela ispod [[Stožer (planina u BiH)|Stožera]] kod [[Vesela (Bugojno, BiH)|Vesele]] s bugojanske i u Lupoglavi kod [[Kukavice (Kupres, BiH)|Kukavica]] s kupreške strane.<ref name="Škegro"/> Izgradnju je prekinuo početak [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]].

[[Datoteka:Bahnstation Donji Vakuf.jpg|250px|mini|lijevo|Željeznički kolodvor Donji Vakuf]]

Nakon raspada [[Habsburška monarhija|Habsburške Monarhije]], željezničkom prugom Lašva – Donji Vakuf – Jajce/Bugojno upravljaju Državne željeznice [[Kraljevina SHS|Kraljevine SHS]], a kasnije [[Jugoslavenske željeznice|Jugoslavenske državne željeznice]] (JDŽ/JŽ). Postojeći krak do Bugojna je 1941. produžen do Uskoplja odnosno Karamustafića Hana.<ref name="Škegro"/> Dionica Bugojno – Uskoplje je službeno otvorena 3. listopada 1945.<ref name="vremeplov.ba">[http://vremeplov.ba/?p=9443 Šeme stanica uzane pruge Lašva – Gornji Vakuf, 1960. godine], vremeplov.ba, preuzeto 9. travnja 2017.</ref> Godine 1947. izgrađena je dionica Bila – Trenica u duljini od 7,7 km.<ref>[http://vremeplov.ba/?p=8584 Izgradnja normalnog kolosijeka Doboj – Tuzla, 1947./1951. godine], vremeplov.ba, preuzeto 9. travnja 2017.</ref>

Iako je u početku pruga bila iznimno važna, značaj joj opada razvojem cestovnog prometa. Početkom 1972. godine postupno se ukida promet putnika na dionici Donji Vakuf – Uskoplje, a od 1. lipnja 1975. promet se na svim dionicama u potpunosti obustavlja i ukida.<ref name="vremeplov.ba"/><ref>[http://vremeplov.ba/?p=9440 Šeme stanica uzane pruge Donji Vakuf – Jajce, 1960. godine], vremeplov.ba, preuzeto 9. travnja 2017.</ref>

== Izvori ==

{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==

{{WProjekti
|commonscat     = Lašva–Donji Vakuf–Bugojno/Jajce railway
|commonscathr   = Željeznička pruga Lašva – Jajce/Uskoplje
}}

* [http://www.penmorfa.com/JZ/Donjivakuf.html Donji Vakuf and the Komar Pass] {{de icon}}

[[Kategorija:Željezničke pruge u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Uskotračna željeznica]]