Vidi kôd stranice Štajerska (austrijska savezna država)

<!--'''Štajerska (austrijska savezna država)'''-->{{redirect|Štajerska}}
{{Austrijska pokrajina
| ime                  = Štajerska
| ime_genitiv          = Štajerske
| izvorno_ime          = Steiermark
| zastava              = Flag of Styria.svg
| grb                  = Steiermark Wappen.svg
| karta_austrije       = Steiermark in Austria.svg
| karta_pokrajine      = 
| glavni_grad          = [[Graz]]
| najveći_grad         = [[Graz]]
| ISO 3166-2           = AT-6
| površina_poredak     = 2. od 9
| površina             = 16.391,93 [[km²]]
| kopna                = 16.244,4 [[km²]] (99,1 %)
| vode                 = 147,53 [[km²]] (0,9 %)
| koordinate_širina    = 
| koordinate_dužina    = 
| veličina_S-J         = 
| veličina_I-Z         = 
| visina_max           = 2.995&nbsp;m ([[Hoher Dachstein]])
| visina_min           = 
| stanovništvo_poredak = 4. od 9
| stanovništvo         = 1.210.971
| godina_popisa        = 2013.
| gustoća_stanovništva = 74
| službena_stranica    = www.steiermark.at
}}

'''Štajerska''' ([[njemački]]: ''Steiermark'') je [[Savezne države Austrije|savezna država]] (''Bundesland'')  Republike [[Austrija|Austrije]]. 

Površinom je druga po veličini od devet [[Austrija|austrijskih]] [[Savezne države Austrije|saveznih država]]. Graniči sa [[Slovenija|Slovenijom]] kao i s pokrajinama: [[Gornja Austrija]], [[Donja Austrija]], [[Salzburg (austrijska savezna država)|Salzburg]], [[Gradišće]] i [[Koruška (austrijska savezna država)|Koruška]]. Glavni grad Štajerske je [[Graz]] (''Gradec''), koji je ujedno s 265.778 stanovnika ([[2013.]]) nakon [[Beč]]a drugi po veličini austrijski grad.

Štajerska se često naziva i "zelenom pokrajinom" (''Grüne Mark''), jer je oko 61% njezine površine prekriveno šumama, a sljedećih 25% površine zauzimaju livade, obradive površine, voćnjaci i vinogradi. Najveća rijeka je [[Mura]].

Štajerska je podijeljena na nekoliko regija. Površinom je najveća [[Gornja Štajerska]] (''Obersteiermark''), koja se prostire od planine Steirisches Randgebirge na sjeveru do dolina rijeka [[Mura|Mure]] i [[Mürz]] na jugu. [[Zapadna Štajerska]] (''Weststeiermark'') južno je od Gornje Štajerske i leži zapadno od rijeke [[Mura|Mure]], dok [[Istočna Štajerska]] (''Oststeiermark'') leži istočno od Mure i južno od [[Fischbacher Alpe|Fischbacher Alpa]]. Glavni grad Štajerske Graz smjestio se između Istočne i Zapadne Štajerske. Južni dio pokrajine oko [[Leibnitz]]a, [[Radkersburg]]a i [[Deutschlandsberg]]a naziva se [[Južna Štajerska]] (''Südsteiermark''), no taj se zemljopisni pojam ne smije se zamijeniti s nazivom  [[Štajerska (Slovenija)|Donja Štajerska]] (''Untersteiermark'') koja je nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] priključena [[Država Slovenaca, Hrvata i Srba|Državi SHS]] i danas pripada [[Slovenija|Sloveniji]].

== Zemljopis ==

[[Datoteka:Steiermark Hochlantsch 050.jpg|mini|desno|Vrh Hochlantsch sa 1720 m]]
[[Datoteka:Sausal vineyard landscape.jpg|mini|desno|Vinogradi na jugu Štajerske u regionu Sausal sa [[klapotec]]om]]
Štajerska se često naziva ''Zelenim srcem Austrije'' ([[Njemački jezik|njem.]]:''Grüne Herz Österreichs'') jer 61% površine Štajerske zauzimaju šume, a oko 25 % travnjaci, livade, voćnjaci i vinogradi. Po zemljopisnim osobinama može se podijeliti na nekoliko regija:
* '''Južnu Štajersku''', koja se proteže od granice sa Slovenijom sve do glavnog grada [[Graz]]a, uključujući veće gradove [[Deutschlandsberg (grad)|Deutschlandsberg]], [[Leibnitz (grad)|Leibnitz]] i [[Bad Radkersburg]]. Ovo je područje uglavnom ravničarskog reljefa i graniči s [[Koruška|Koruškom]] planinskim vrhovima [[Hebalm]]a na zapadu, te [[Gleinalm]]om na sjeveru sa Gornjom Štajerskom. Prosječna nadmorska visina kreće se oko 300-400 m, s mnogobrojnim brežuljcima u području Deutschlandsberga.
* '''Gornju Štajersku''', koja obuhvaća sjeverni, brdoviti dio, bogat šumom. U prostoru od [[Judenburg (grad)|Judenburga]] i [[Mürzzuschlag (grad)|Mürzzuschlaga]] nalaze se velika industrijska postrojenja, dok je sjeverni dio s okruzima [[Murau (okrug)|Murau]] i [[Liezen (okrug)|Liezen]] više okrenut poljoprivredi, šumarstvu i turizmu, s mnogim skijaškim terenima. Planinski vrhovi prelaze 2.000 m nadmorske visine, a gradovi su smješteni u uskim kotlinama s nadmorskom visinom od oko 700 metara. Kroz Gornju Štajersku protječu rijeke [[Mura]], [[Mürz]] i [[Enns (rijeka)|Enns]], koje pripadaju Dunavskom slijevu. Najviši vrh Štajerske, [[Dachstein]], s 2.995 m, nalazi se nedaleko od skijaških centara [[Schladming]]a i [[Ramsau am Dachstein‎|Ramsaua]]. Nacionalni park [[Gesäuse]] nalazi se u između [[Admont]]a i [[Hieflau]]a. U blizini [[Eisenerz]]a je jezero [[Leopoldsteinersee]], dugo oko 1400 m i s najvećom dubinom od 31 m. U okrugu [[Liezen (okrug)|Liezen]] je nekoliko većih jezera: [[Altausseer See]], [[Grundlsee (jezero)|Grundlsee]], [[Toplitzsee]], [[Kammersee]].
* '''Istočnu Štajersku''', koja se prostire istočno od rijeke Mure u pravcu prema [[Gradišće|Gradišću]]. Tu prevladava brežuljkasti reljef, klimatski pogodan za voćarstvo i poljoprivredu. Gradovi [[Feldbach (grad)|Feldbach]], [[Hartberg (grad)|Hartberg]] i [[Weiz (grad)|Weiz]] su na oko 500 m nadmorske visine. U blizini [[Hartberg (grad)|Hartberga]] nalazi se umjetno jezero [[Stubenbergsee]], bogato ribom, koje je dobiveno pregrađivanjem rijeke [[Feistritz]].
* '''Zapadnu Štajersku''', koja se nalazi južno od Mure. Na zapadu je odvojena od [[Koruška|Koruške]] planinskim vijencom [[Koralpe]], na jugu obroncima [[Pohorje|Pohorja]], a na sjeveru planinama [[Stubalpe]], [[Gleinalpe]] i [[Hochalpe]] odvojena je od Gornje Štajerske. Gradovi [[Voitsberg]] i dijelovi okruga Deutschlandsberg pripadaju ovoj regiji, bogatoj šumom i visokim planinskim vrhovima oko 2.000 metara.

=== Najviši planinski vrhovi ===

Najviši planinski vrhovi u Štajerskoj nalaze se na području [[Dachstein]]a i [[Schladming]]a u okrugu [[Liezen (okrug)|Liezen]]. Desetine vrhova s visinom preko 2.500 metara, uređeni su za planinarenje i sportove poput alpinizma i skijanja. U podnožjima vrhova su obično planinarski domovi do kojih vode dobro obilježeni planinarski putovi. Neki od vrhova povezani su [[žičara]]ma s dolinama. Područje Dachsteina, na kojem se nalazi nekoliko velikih [[ledenjak|glečera]] je na listi europske [[Popis mjesta svjetske baštine u Europi|svjetske baštine]].
{|
| width="33%" valign="top" |
* Hoher Dachstein 2.995 m 
* Torstein 2.948 m 
* Mitterspitz 2.925 m 
* Großer Koppenkarstein 2.865 m. 
* Hochgolling 2.862 m
* Hoher Gjaidstein 2.794 m 
* Hochwildstelle 2.747 m 
| width="33%" valign="top" |
* Roteck 2.742 m
* Preber 2.740 m 
* Kasereck 2.740 m 
* Waldhorn 2.702 m 
* Deichselspitz 2.684 m
* Kieseck 2.681 m 
* Elendberg 2.672 m
| width="33%" valign="top" |
* Umlauter 2.664 m
* Zwerfenberg 2.642 m 
* Greifenberg 2.618 m
* Großer Knallstein 2.599 m
* Hohes Schareck 2.575 m
* Höchstein 2.543 m 
* Predigtstuhl 2.543 m 
|}

=== Rijeke ===
[[Datoteka:Mur-Fluss.jpg|mini|desno|Rijeka [[Mura]] u gornjem dijelu Štajerske kod [[Murau (grad)|Muraua]]]]
Najveća [[rijeka]] koja protječe kroz Štajersku je [[Mura]], s mnogim manjim rijekama koje pripadaju njenom [[sliv]]u. Rijeke u Gornjoj Štajerskoj većinom se ulijevaju u [[Dunav]]. Ostale rijeke u Štajerskoj su:

Altausseer Traun, Enns, Feistritz, Gratzenbach, Grundlseer Traun, Hartberger Safen, Kainach, Kainischtraun, Koppentraun, Kutschenitza Lafnitz, Laßnitz, Lassnitzbach, Laussabach, Lavant, Laßnitz (Kainach), Laßnitz (Sulm), Liesing, Klosterbach, [[Mürz]], Palten, Pinka, Pöllauer Safen, Raab, Rabnitzbach, Rettenbach, Salza, Salzabach, Stimitz, Stoffbach, Sulm, Toplitz, Traun, Walster i Wildbach.

=== Jezera ===
[[Datoteka:Grundlsee2.JPG|desno|mini|Jezero [[Grundlsee (jezero)|Grundlsee]], najveće jezero u Štajerskoj]]
Najveće [[jezero]] u Štajerskoj je [[Grundlsee (jezero)|Grundlsee]] i nalazi se u [[okrug]]u [[Liezen (okrug)|Liezen]]. Na obali jezera nalazi se istomena [[općina]] [[Grundlsee (grad)|Grundlsee]]. Površina jezera je 4,22 km² s najvećom dubinom od 64 m. Jezero je bogato ribom, a zbog nadmorske visine od 708 m i temperature vode ljeti od oko 18[[Celzijev stupanj|°C]] nije za kupanje. Zbog očuvanja čistoće [[voda|vode]], zabranjena je vožnja motornim čamcima. Ostala uglavnom manja, kao i neka umjetna jezera, koja su zbog ljepote okoline, uglavnom turistička izletišta su:

Altausseer See, Augstsee, Elmsee, Erlaufsee, Furtner Teich, Goldlacke, Hubertussee, Ingeringsee, Kammersee, Lahngangsee, Leopoldsteinersee, Ödensee, Packer Stausee, Putterersee, Salzastausee, Schwarzlsee, Stubenbergsee, Thalersee, Toplitzsee.

=== Nacionalni parkovi ===
[[Datoteka:Nationalpark Gesaeuse 7516.JPG|desno|mini|Nacionalni park [[Gesäuse (nacionalni park)|Gesäuse]]]]
2002. godine područje [[Gesäuse (nacionalni park)|Gesäuse]], proglašeno je [[nacionalni park|nacionalnim parkom]] koji se nalazi u [[okrug]]u [[Liezen (okrug)|Liezen]] i obuhvaća dijelove [[općina]] [[Admont]], [[Johnsbach]], [[Weng]], [[Hieflau]], [[Landl]] i [[Sankt Gallen]]. Park se sastoji uglavnom od šuma, [[travnjak]]a i planinskih vrhova Gesäuse i kanjona rijeke Enns. Nadmorska visina parka je od 490 do 2.370 m

== Klima ==

Klima u Štajerskoj je umjereno kontinentalna, te regionalno različita. U sjevernom, planinskom dijelu zime su duge, s visokim padalinama i temperaturama do -20&nbsp;°C. U zimskom periodu, zbog velikih snježnih padalina i strmih planinskih obronaka, povišen je stupanj opasnosti od [[lavina]]. U proljeće uslijed topljenja snijega, u [[kanjon]]ima malih planinskih rijeka, stvaraju se bujice, koje noseći stabla i kamenje, često uzrokuju visoku materijalnu štetu u mjestima na obroncima planina. U južnom i istočnom dijelu, zbog panonske klime, zime su blaže i temperaturno ovisne od uticaja vremenskih prilika u Južnoj Europi. Kotline u brdovitom dijelu su bogate snijegom, a ljeti su temperature umjerene. Južni dio ima ljeti topliju klimu, s temperaturama preko 30&nbsp;°C. Zbog povoljne blage klime, ovaj kraj pogodan je za poljoprivredu, voćarstvo i vinogradarstvo.

=== Prosječne temperature ===

{|class=wikitable 
|-align="center" bgcolor="#FF6A6A"
!colspan="15"| Prosječne temperature °C u Štajerskoj 2007. godine <ref>[http://www.umwelt.steiermark.at/cms/dokumente/10703612_16178332/d62a336e/2_TEMPERATUR%202.0.pdf '''H.Pilger,  Atlas klime Štajerske, 2.dio, Temperature ''ZAMG Graz'', 2007.] {{Deu oznaka}}</ref> 
|- align=center
!width=100px| !!width=80px| Nadm.v. <sup>1</sup>   !!width=40px| Sij. !!width=40px|Velj. !!width=40px| Ožu. !!width=40px| Tra. !!width=40px| Svi !!width=40px| Lip.!!width=40px| Srp. !!width=40px|Kol. !!width=40px| Ruj. !!width=40px| Lis. !!width=40px| Stu. !!width=40px| Pro.!!width=80px| Prosjek 
|-align=center
| align=left| [[Graz]] || 366 m || -1,0 ||1,0 ||5,1  || 9,6|| 14,6 || 17,6|| 19,4 ||18,8 ||14,6  || 9,4||  3,6||0,2 ||'''9,3&nbsp;°C'''  <sup>2</sup> 
|-align=center
| align=left| [[Leibnitz (grad)|Leibnitz]] ||  273 m ||-2,0  ||0,2 ||4,6  ||9,2 || 14,5 ||17,7 ||19,4  || 18,6||14,5 ||9,1 || 3,2 ||0,8 ||'''9,0&nbsp;°C'''
|-align=center
| align=left| [[Krippenstein]] ||  2050 m ||-5,4  ||-6,1 ||-4,4  ||-1,9 || 3,3 ||6,0 ||8,4  || 8,8||5,8 ||2,8 || -2,4 ||4,4 ||'''0,9&nbsp;°C'''
|-align=center
| align=left| [[Weiz (grad)|Weiz]] ||  465 m ||-1,3 ||0,6||4,5||8,9||14,1||17,2||19,0||18,4||14,2||8,9 ||3,3||0,1||'''9,0&nbsp;°C'''
|-align=center
| align=left| [[Mürzzuschlag (grad)|Mürzzuschlag]] ||  758 m ||-3,4 ||-1,9||1,6||5,6||10,9||14||15,8||15,3||11,6||6,7 ||1,0||-2,6||'''6,2&nbsp;°C'''
|}

<small><sup>1</sup> Nadmorska visina</small>
<small><sup>2</sup> Prosječna temperatura izmjerena na Sveučilištu u Grazu</small>

=== Meteorološki podaci za 2007.godinu ===
Na ukupno petnaest meteoroloških postaja u Štajerskoj vrše se mjerenje temperature i količine oborina. Podatci se analiziraju u zavodima za meteorologiju i služe za praćenje i analizu temperaturnih promjena. Neki od ekstremnih parametara iz 2007. godine bili su <ref>[http://www.verwaltung.steiermark.at/cms/dokumente/10232095_7954241/9f6f05d4/Klimadaten%202007.pdf Podaci o klimi 2007. godine] {{de icon}}</ref>:
* Najviša izmjerena temperatura: 36,5&nbsp;°C u [[Bad Radkersburg]]u
* Najniža izmjerena temperatura :-15,6° u [[Mariazell]]u
* Najviše padalina: 1.790 mm u [[Bad Aussee]]
* Najviše dana sa snijegom: 107 dana u Mariazellu
* Najviše dana sa maksimalnom dnevnom temperaturom manjom od 0&nbsp;°C: 27 dana - Mariazell
* Najviše dana sa maksimalnom dnevnom temperaturom preko 30&nbsp;°C: 23 dana - [[Hartberg (grad)|Hartberg]]

== Stanovništvo ==<!-- ne pokazuje se
[[Datoteka:Starosna struktura u Stajerskoj 2008.png|300px|Struktura stanovništva u Štajerskoj 2008. godine po godinama starosti|thumb|desno]]-->

Po procjeni iz 2008. godine u Štajerskoj živi 1.205.909 stanovnika. Od toga su:
* 588.368 muškarci, 
* 617.541 žene u razmjeri 953:1000 
Porast broja stanovnika u odnosu na 2007. godinu je skoro zanemariv i iznosi 0,2% (aps.1991). Topografska, ali i ekonomska obilježja Štajerske utječu na unutrašnje migracije, kao i na raspodjelu stanovništva. Najveći rast broja stanovništva je u okolini i samom gradu Grazu, koji zbog privrednog razvoja ubrzava doseljavanje iz predjela Gornje Štajerske, kao i iz područja okruga Fürstenfeld, Radkersburg i Weiz. Demografski je Štajerska godinama imala negativnu bilancu, koja se u poslijednjih petnaestak godina mijenja useljavanjem iz zemalja bivše [[Jugoslavija|Jugoslavije]], [[Turska|Turske]] i [[Njemačka|Njemačke]]. Područja okruga Liezen, Murau i Leoben i pored toga ne mogu nadoknaditi negativni trend broja stanovnika. Važnost demografskog rasta u Štajerskoj očituje se, između ostalog, raspodjelom državnog budžeta, koji se dijeli po [[pokrajina]]ma, [[okrug|okruzima]] i [[općina]]ma, po principu broja stanovnika. Tako dolazi do paradoksa, da općine s opadajućim brojem stanovnika, dobijaju još manje sredstava, te samim tim imaju manje sredstava za ulaganje u infrastrukturu i radna mjesta, što dovodi do iseljavanja stanovnika u bogatije dijelove bliže Grazu.

Štajersko stanovništvo sačinjavaju 93,9% [[Austrijanci]], dok je broj stranaca po procjeni iz 2008 godine 6,1 % (73.713). Broj stanovnika koji su rođeni u inozemstvu iznosi 111.827, što čini 9,3 % od ukupnog broja stanovnika. Time je Štajerska na predzadnjem mjestu ljestvice u odnosu na ostale austrijske pokrajine po postotnom udjelu stranaca u broju stanovnika.
Broj stanovnika koji pripadaju grupi [[Slovenci|Slovenaca]] kao nacionalne manjine kreće se oko 3.000. Smatra se da je broj veći, ali uslijed jake asimilacije i negativnih političkih odnosa između Austrije i SFRJ, taj se broj može smatrati netočnim. Često se može čuti ime ''Windisch'' za Slovence u Južnoj Štajerskoj i Koruškoj. Oni žive uglavnom u području [[Bad Radkersburg]]a i okolini [[Leibnitz (grad)|Leibnitza]].

U početku 90-tih godina prošlog stoljeća, uslijed rata u bivšoj Jugoslaviji, dolazi do stvaranja mnogobrojnih izbjegličkih centara u organizaciji humanitarnih organizacija, pokrajinske vlade i [[Caritas]]a, za izbjeglice iz [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] i drugih dijelova [[SFRJ|Jugoslavije]]. Njima je dodjelom ''de facto'' statusa omogućen ostanak u Štajerskoj. Smatra se da je u tim godinama u Štajersku došlo preko 50.000 izbjeglica .

Odseljavanjem u druge države, povratkom, te uzimanjem austrijskog državljanstva, taj se broj danas statistički smanjio. Danas u Štajerskoj žive 24.286 osobe s prostora bivše Jugoslavije.

== Kultura ==

[[Datoteka:Graz Kunsthaus vom Schlossberg 20061126.jpg|mini|''Kunsthaus'', umjetnička galerija u Grazu]]
[[Datoteka:Grazer zeughaus.jpg|mini|desno|Oklop iz srednjeg vijeka izložen u [[muzej]]u ''Landeszeughaus'' u Grazu]]
[[Datoteka:Murinsel nah.jpg|mini|desno|Umjetni otok na Muri u središtu Graza, sa amfiteatrom, dječijim igralištem i cafeom, izgrađen 2003. godine]]

Kulturna zbivanja u Štajerskoj karakteriziraju izložbe u [[muzej]]ima, koncerti u koncertnim dvoranama, kulturne priredbe međunarodnog značaja, [[opera|operne]] i kazališne predstave, kao i koncerti raznih pop i rock grupa iz čitavog svijeta.

=== Muzeji ===
Najznačajniji muzeji su: 
* Pokrajinski muzej Joanneum, najstariji i drugi najveći muzej u Austriji, sa 4,5 milijuna izložaka i odjelima za prirodu, umjetnost, prirodu, arheologiju itd. Osnovan je 1811. godine i podijeljen je na 20 muzeja u 12 raznih gradova Štajerske.
* ''Kunsthaus Graz'', [[galerija]] suvremene umjetnosti, otvorena 2003. godine za vrijeme trajanja promocije Graza kao Glavnog grada kulture u Europi.
* ''Landeszeughaus'' u Grazu, na svijetu najveća zbirka oružja, oklopa i vojne opreme iz vremena ratova sa [[Osmanlijsko carstvo|Osmanlijskim carstvom]] u 16-om i 17-om stoljeću.<ref>[http://www.zeughaus.at/frameset_dt.html Zeughaus na internetu] {{de icon}}</ref> 
* Muzej grada Graza, sa rodnom kućom [[Franz Ferdinand|Franza Ferdinanda]],
* Samostan [[Admont]], sa najvećom samostanskom [[biblioteka|bibliotekom]] na svijetu,
* ''Freilichtmuseum'' u [[Stübing]]u, muzej tradicionalnog života na selu u Štajerskoj,
* Samostan Rein u općini [[Eisbach]], najstariji samostan cistercita na svijetu. <ref> [http://www.stift-rein.at/ Samostan Rein] {{de icon}}</ref>

=== Priredbe kulture ===
* ''Steirischer Herbst'' - ''Štajerska jesen'', međunarodni festival umjetnosti, koji se od 1968. godine održava u Štajerskoj. Festival iz područja muzike, književnosti, slikarstva, filma itd.,
* Festival austrijskog filma ''Diagonale'' koji se od 1998. godine održava u Grazu,
* Ljetni [[jazz]] festival ''Jazz-Sommer Graz'', od 1998. godine sa nastupima poznatih jazz umjetnika kao: [[George Benson]], [[Ibrahim Ferrer]], Chick Corea, [[Joe Zawinul]],
* ''Feldkirchener Passionsspiele'', pozorišne igre, koje se održavaju svake tri godine u općini Feldkirchen bei Graz, 
* ''Intermusica'', međunarodno natjecanje mladih glazbenika koji sviraju puhačka glazbala. Održava se svake godine u Birkfeldu, <ref>[http://www.intermusica.at/web stranica festivala ''Intermusica''] {{de icon}} {{eng oznaka}} {{fra oznaka}}</ref>
* ''Styriarte'', festival klasične i glazbe renesanse, koji se održava svake godine u Grazu,
* ''Springfestival'', festival elektronske glazbe, održava se svake godine od 2001. u Grazu,
* 2003. godine Graz, glavni grad kulture u Europi,
* 2008. godine [[Horska olimpijada - Graz 2008.|Horska olimpijada]].

=== Kazališta ===
[[Datoteka:Schauspielhaus Graz.JPG|thumb|desno| Kazalište (Schauspielhaus) u Grazu]]
Najpoznatija kazališta pokrajine su:
* ''Schauspielhaus Graz'', istovremeno najveće kazalište pokrajine,
* ''Next Liberty'', kazalište modernih dramskih umjetnosti,
* ''Orpheum Graz'', kabaret predstave, 
* ''Theater am Ortweinplatz TaO!'', je kazalište u Grazu osnovano 1994. godine, s predstavama za djecu i  raznim projektima i kursevima pozorišta za mlade,
* ''Theater im Bahnhof'', je nekonvencionalno kazalište u Grazu, izvode se uglavnom predstave samih članova kazališne grupe,
* Gradsko kazalište u [[Leoben (grad)|Leobenu]], osnovano 1790. godine najstarije kazalište sa neprekidnim radom u Austriji. <ref> [http://www.kultur.steiermark.at/cms/beitrag/10105078/2368575 Informacija na web stranici pokrajine o kulturi] {{de icon}}</ref>

=== Opera ===
''Opernhaus Graz'' ili ''Grazer Oper'' je jedina operska kuća pokrajine. Poslije Bečke i Salzburške opere, treća po značaju u Austriji. Plan predstava je cijelogodišnji i repertoar prolazi od klasičnih opera do opereta novijeg vremena. 
[[Datoteka:Oper_Graz.JPG|thumb|desno| Opera u [[Graz]]u]]
Kazališta i operna kuća zbog marketinških i promotivnih razloga ujedinjeni su u kooperaciju ''Bühnen Graz''.<ref>[http://www.buehnen-graz.com/ web stranica Bühnen Graz] {{de icon}}</ref>

=== Javni mediji ===
Medijski rad u pokrajini je poslije prestanka državnog monopola 1997. godine podijeljen na državni i privatni nivo.
==== Televizija ====
* ORF-Steiermark, pokrajinski studio državne radio-televizijske kuće ORF,
* Steiermark 1, komercijalna privatna televizijska kuća, program se ograničava na reklamu.

Osim gore navedenih, u pokrajini se prima više regionalnih i mjesnih informativnih kanala.

==== Radio ====
* ''ORF-Steiermark'', pokrajinski studio državne radio-televizijske kuće ORF,
* ''Antenne-Steiermark'', privatni radio na području cijele pokrajine,
* ''Krone Hit Radio'', privatni radio na državnom nivou sa studijem u Grazu,
* ''Radio Graz'', privatni radio na regionalnoj razini,
* ''Radio Helsinki'', alternativni lokalni radio,
* ''Radio Soundportal'', privatni neovisni alternativni radio,
* ''Radio Grün-Weiß'', lokalni radio Gornje Štajerske,
* ''Radio Freequenns'', lokalni radio na području Gornje Štajerske sa težištem na kulturi i umjetnosti.
Osim gore navedenih, u pokrajini se prima više regionalnih i mjesnih informativnih radio-kanala.

==== Tisak ====
* ''Kleine Zeitung '' (Male novine), najznačajniji tiskani medij pokrajine sa sjedištem u Grazu. Dnevne novine osnovane 1904. godine
* ''Kronenzeitung'', regionalno izdanje za Štajersku i Korušku, sjedište u Beču. Najtiražnije dnevne novine u Austriji.
* ''Megaphon '', novine koje prodaju ulični prodavači. Projekt je osnovan od strane Caritasa i ima za cilj pomoć siromašnim ljudima, emigrantima i osobama sa socijalnim problemima. <ref> [http://www.megaphon.at/ web stranica ''Megaphona''] {{de icon}} </ref>

Više regionalnih i pokrajinskih biltena manjeg značenja.

[[Datoteka:Mariazell Basilika 3.jpg|mini|desno|Bazilika u Mariazellu]]
[[Datoteka:StiftAdmont2008.JPG|mini|desno|Samostan u Admontu]]
[[Datoteka:Barbarakirche.jpg|mini|desno|Crkva svete Barbare u Bärnbachu]]
[[Datoteka:Baerenschuetzklamm20070528 4.jpg|mini|desno|Bärenschützklamm, spomenik prirode u Mixnitzu]]
== Turizam ==
Po procjeni pokrajinske vlade Štajerske za 2008. godinu u vremenu od svibnja do listopada 2008. godine, Štajersku je posjetilo 1.648.509 gostiju, od toga 68% domaćih, austrijskih gostiju, a 32 % stranih. Najviše stranih gostiju dolazi iz Njemačke i Italije<ref>[http://www.verwaltung.steiermark.at/cms/dokumente/10003183_97889/ae2b74c4/SHJ%202008.pdf Procjena Vlade Štajerske] {{de icon}}</ref>

=== Turističke znamenitosti ===
Turističke znamenitosti Štajerske su uvjetovane povijesnim razvojem pokrajine. Osim prirodnih ljepota i planinskih izletišta, pokrajina je bogata dvorcima, muzejima i građevinama iz srednjeg vijeka. Neke od važnijih znamenitosti su:
* Bazilika u [[Mariazell]]u, jedno od najznačajnijih katoličkih mjesta za hodočašča,
* Samostan u [[Admont]]u, iz 1074. godine,
* Barokni dvorac u Eggenbergu, Graz,
* Zoološki vrt, park i dvorac Herberstein u općini [[Stubenberg am See]],
* Crkva svete Barbare u [[Bärnbach]]u, poznatog arhitekte [[Friedensreich Hundertwasser|Friedensreicha Hundertwassera]],
* Tvrđava Schloßberg u Grazu,
* [[Ergela]] Piber kod [[Köflach]]a, poznata po uzgoju [[Lipicaneri|lipicanera]] za Špansku dvorsku školu jahanja u Beču,
* Dvorac Riegesburg,
* Stari dio grada [[Graz]]a, od 1999. godine na [[UNESCO]]-ovoj [[Popis mjesta svjetske baštine u Europi|listi svjetske baštine]],
* Područje Hallstatt-Dachstein Salzkammergut, od 1997. godine na [[UNESCO]]-ovoj [[Popis mjesta svjetske baštine u Europi|listi svjetske baštine]],
* Pećina Lurgrotte, duga 5 km sa ulazima u [[Peggau]] i [[Semriach]]u, najduža pećina Austrije s mogućim prolazom, poslije proloma vode 1975. prolaz onenmogućen.<ref>[http://www.lurgrotte.com/index2.html Lurgrotte Peggau] {{de icon}}</ref>
* Bärenschützklamm, kanjon rječice Mixnitzbacha, sa kaskadama i vodopadima u [[Mixnitz]]u,

Turistička atrakcija istočnog dijela su letovi balonom iznad vulkanskih brežuljaka, a u Gornjoj Štajerskoj letovi zmajem (paragleiting). Litice visokih planina omiljen su cilj alpinista iz cijelog svijeta.

=== Zimski turizam ===

Alpsko skijanje, sa stazama koje se mogu koristiti od početka prosinca, pa sve do proljeća, sigurno je najpoznatija strana zimskog turizma u Štajerskoj. Osim staza za alpsko skijanje, postoje staze sa skijaško trčanje, skijaške skakaonice, kao i prirodne staze sa sankanje.

=== Alpsko skijanje ===
Najpoznatije staze su one na kojima se održavaju utrke Svjetskog kupa u alpskom skijanju u Schladmingu i okolini. Područje nazvano ''Planai/Hochwurzen'', povezano je sa ''Hauser Kaiblingom'' i ''Reiteralmom'', ima desetine kilometara skijaških staza. Između njih voze ski-liftovi i žičare. Poznatija skijaška središta su:
* Hebalm, na granici prema Koruškoj,
* Kreischberg, u okolini [[Murau (grad)|Muraua]],
* Präbichl, kod [[Eisenerz]]a,
* Turracher Höhe, u blizini Muraua.

=== Skijaško trčanje ===
* Staze u Ramsau am Dachstein
* Hebalm

=== Skijaške skakaonice ===
Između [[Bad Mitterndorf]]a i općine [[Tauplitz]] nalazi se najveća skakaonica za skijaške skokove na svijetu sa prirodnim zaletištem. Rekord skakaonice, poznatije pod imenom ''Kulm'', nazvane po istomenom brdu na kojoj se nalazi skakaonica, je 215,5 m austrijskog letača Gregora Schlierenzauera.

=== Seoski turizam ===
U vinorodnom južnom dijelu Štajerske postoje tzv. ''Buschenschänke'', gostionice na seoskim gazdinstvima. To je specifičan vid seoskog turizma, koji pruža turistima i izletnicima mogućnost za odmor i užinu. Za razliku od restorana, imaju pravo prodavati samo vlastite proizvode, pa se to uglavnom svodi na suhomesnate proizvode, sir, kao i povrće i voće iz vlastitih vrtova. Prodaja je regulirana posebnom poreskom uredbom, tako da licenca za prodaju alkoholnih pića vrijedi samo za vino i rakiju, koju sami prave. Zakonski je regulirano vrijeme u kojem su gostionice otvorene i za njih vrijede poreske olakšice. Naročito su omiljene gostionice u općini Gamlitz, na tzv. ''Weinstrasse'' - vinskoj cesti na samoj granici sa Slovenijom.

[[Datoteka:Therme Bad Blumau Aussentherme.jpg|desno|600px|Terme u Blumau, projekat Friedensreicha Hundertwassera|mini]]
=== Termalni turizam ===
U Štajerskoj postoji nekoliko područja sa termalnom vodom, koja je iskorištena za termalna lječilista, ali i za turističke hotele i bazene sa termalnom vodom. Pokrajinska vlada, pomažući turizam financijskim sredstvima, omogućava izgradnju ili proširenje postojećih termalnih banja. Neke od termalnih liječilišta, prerasla su u centre za odmor i rekreaciju ili mjesta za pripremu i treninge sportaša. Arhitektonski se izdvajaju terme u [[Bad Blumau]] u Istočnoj Štajerskoj, s trendom individualnog odmora i ograničenim kapacitetom. Veće termalne banje nalaze se u: Bad Gleichenbergu, Bad Mitterndorfu, [[Bad Radkersburg]]u, Köflachu i Fohnsdorfu.

== Okruzi u Štajerskoj ==
[[Datoteka:Karte_Aut_Stmk_Bezirke.png|400px|desno|Okruzi u Štajerskoj]]
* [[Bruck-Mürzzuschlag]]
* [[Deutschlandsberg]]
* [[Graz-Umgebung]]
* [[Hartberg-Fürstenfeld]]
* [[Leibnitz (Štajerska)|Leibnitz]]
* [[Leoben]]
* [[Liezen]] s [[Gröbming|Gröbmingom]]
* [[Murau]]
* [[Murtal]]
* [[Südoststeiermark]]
* [[Voitsberg]]
* [[Weiz]]

== Poznati Štajerci ==

* [[Peter Rosegger]]
* [[Elfriede Jelinek]]
* [[Johann Bernhard Fischer von Erlach]]
* [[Arnold Schwarzenegger]]
* [[Klaus Maria Brandauer]]
* [[Thomas Muster]]
* [[Eva Rueber-Staier]]

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{Commons|Steiermark}}
* [http://www.verwaltung.steiermark.at/ Štajerska vlada]
* [http://www.steiermark.com Turizam Štajerske]

{{Austrijske savezne države}}

[[Kategorija:Austrijske savezne države]]