Vidi kôd stranice Šćepan Mijušković

<!--'''Šćepan Mijušković'''-->{{Infokvir vojna osoba
|ime            = Šćepan Mijušković<br>Шћепан Мијушковић
|slika          = Scepan Mijuskovic.jpg
|opis           =
|datum rođenja  = [[1872.]]
|mjesto rođenja = [[Pješivci]], [[Nikšić]], [[Kneževina Crna Gora]]
|datum smrti    = [[21. veljače]] [[1924.]]
|mjesto smrti   = [[Nikšić]], [[Kraljevina SHS]]
|nacionalnost   = {{ZD|C|CG}}[[Crnogorci|Crnogorac]]
|puno ime       =
|nadimak        =
|supruga        =
|suprug         =
|titule         =
|knjige         =
|služba         = [[Crnogorska vojska]]
|čin            = [[Bojnik|major]]
|ratovi         = [[Prvi balkanski rat]], [[Drugi balkanski rat]], [[Prvi svjetski rat]], [[Božićna pobuna]], [[Komiti|komitska gerila]]
|bitke          =
|vojska         = [[Crnogorska narodna vojska 1879.-1912.]], [[Komiti]]
|rod            =
|jedinice       =
|zapovijedao    = ''Pješivački bataljun'', ''Čevsko-Bjeličko-Pješivački bataljun''
|odlikovanja    =
}}

'''Šćepan Mijušković''', [[crnogorski|na crnogor. ćiril.]] '''Шћепан Мијушковић''', ([[Pješivci|Kuna, Pješivci]], [[Nikšić]]) [[1872.]] - [[Nikšić]], [[21. veljače]] [[1924.]]), bio je [[Crnogorci|crnogorski]] [[časnik]] - [[Major|komandir]] ([[hrvatski|hr.]] [[bojnik]]), [[rat]]ni [[heroj]], [[Crnogorska stranka|član Crnogorske stranke]], [[Crnogorska odličja do 1921.|nositelj najviših crnogorskih vojnih odličja]], [[Za Pravo, Čast i Slobodu Crne Gore|borac ''Za Pravo, Čast i Slobodu Crne Gore'']] kojega su svirepo ubile [[Srbi|srpske]] vlasti kao protivnika [[Podgorička skupština|prisajedinjenja]] [[Kraljevina Crna Gora|Kraljevine Crne Gore]].

== Časnička karijera ==
Završio je Šćepan Mijušković dočasničku i [[Časnik|časnički]] školu na [[Cetinje|Cetinju]]. 

Godine [[1910.]] proizveden u čin kapetana (''[[satnik]]''), a [[1911.]] godine u čin [[bojnik|komandira]] Crnogorske vojske. Istaknuti je junak, sudionik u [[Balkanski ratovi|balkanskim ratovima]] [[1912.]] – [[1913.]] godine. Bio je zapovjednik ''[[Pješivci|Pješivačkog]] bataljuna''. 

U [[Drugi balkanski rat|Drugom balkanskom ratu]] zapovjednik kombiniranog ''Čevsko-Bjeličko-Pješivačkog bataljuna'' u srpsko-crnogorskim borbama protiv [[Bugari|Bugara]] na Zletovskoj rijeci. Srpski [[kralj]] [[Petar I. Karađorđević]] odlikovao je Mijuškovića ''Karađorđevom zvezdom'', koju će on, sa skupinom odlikovanih crnogorskih časnika i vojnika, odbiti primiti zbog zahtjeva srpskih vlasti za naknadom štete koju su, navodno, počinile crnogorske postrojbe tijekom logorovanja na području Srbije. Sudjelovao je i u Prvom svjetskom ratu ([[1914.]] – [[1916.]]). 

Po vojnom slomu Crne Gore je [[1916.]] godine konfiniran u madžarski logor Boldogason, u kojemu je ostao do kapituliranja [[Austro-Ugarska monarhija|Austro-Ugarske monarhije]].

== Protivnik prisajedinjenja ==
Odbio je Šćepan Mijušković dati [[1918.]] godine časničku prisegu vjernosti srpskom kralju Petru I. Karađorđeviću i odbio primiti mirovinu [[Kraljevina SHS|Kraljevine SHS]]. 

Jedan je od organizatora [[Božićna pobuna|Božićne pobune]] protivu srpskog anaektiranja Crne Gore. Srpske ga vlasti uhićuju te je od [[1919.]] do [[1921.]] godine zatvorenik u [[Podgorica|podgoričkom]] zatvoru ''Jusovača''. Skupa s 42 druga zatočena crnogorska časnika Mijušković je potpisnik [[14. listopada]] [[1920.]] godine ''Izjave crnogorskih časnika'' kojom se dokazuje protupravnost i ništavnost odluka [[Podgorička skupština|Podgoričke skupštine]] iz [[1918.]] godine. Mijušković je bio neizlječivo obolio od tuberkuloze.

== Ubojstvo ==
[[Datoteka:Smrtovnica Scepana Mijuskovica.jpg|300px|lijevo|mini|Smrtovnica Šćepana Mijuškovića]]
Kad je oslobođen Mijušković je živio u Nikšiću i bio je pod stalnom prismotrom vlasti. 

U srpskim je policijskim izvješćima, koja su [[1990-ih]] publicirana u radovima crnogorskih povjesničara, označen kao veoma opasan protivnik koji održava tajne veze s crnogorskim [[komiti|komitama]] u planinama. 

[[Srbi|Srpski]] časnici Milan Kalabić i Vasilije Grbić, s oružanom pratnjom [[Satnija|čete]] žandara, uhitili su [[21. veljače]] [[1924.]] godine brigadira Mijuškovića, privezali ga skupa s njegovim rođakom Stevanom Mijuškovićem, te prijateljima Vidakom Magovčevićem, Aleksandrom Mijuškovićem, Radovanom Mijuškovićem, Đorđem Vukičevićem i Nikolom Vulanovićem. Automobilom su ih transportirali u kasarnu žandarmerije. 

Mijušković je tučen željeznim šipkama i vrećama napunjenim pijeskom, do smrti. Njegovo je tijelo u noći [[21. veljače|21.]] na [[22. veljače]] [[1924.]] godine bačeno u obližnju [[Jama|jamu]] na Trebjesi. Ubijen je i njegov rođak Stevan Mijušković.

Posmrtni su ostatci Šćepana Mijuškovića pronađeni tek 72 dana nakon ubojstva.

Autopsija je dokazala da je imao smrvljena rebra, te da su mu, tijekom mučenja, srpski žandari na živo vadili [[bubreg]]e. Srpski časnici Kalabić i Grbić bili su na kasnijem suđenju oslobođeni odgovornosti i za "kaznu" premješteni izvan Crne Gore.

== Reagiranja ==
Jedan rođak ubijenoga Šćepana Mijuškovića pronašao je Milana Kalabića [[1940.]] godine u [[Beograd]]u i pokušao ga ubiti, ali je ovaj preživio. Milan Kalabić je otac četnika [[Nikola Kalabić|Nikole Kalabića]] koji je [[OZNA|OZNA-i]] pomogao [[1946.]] godine u uhićenju četničkoga vođe [[Dragoljub Mihailović|Dragoljuba Mihailovića]]. 

O zločinu je pisao [[1920-ih]] sav ondašnji tisak, a reagirali su crnogorski, hrvatski i dio srpskih oporbenih zastupnika u beogradskoj Narodnoj skupštini. No, počinitelji ubojstva nikada nisu bili kažnjeni.

Obitelj komandira Mijuškovića je [[1924.]] godine tiskala smrtovnicu u kojoj je pisalo (izv. [[crnogorski]]):

{{citat|Zlikovci, koji su poslati da "posrbljavaju" Crnogorce nijesu Srbi no dahije, čiji zločini trijumfuju u Crnoj Gori blagodareći zaštiti onih koji su pozvati da štite javnu bezbjednost i zakonitost.}} 

U opticaju su dvije smrtovnice Šćepana Mijuškovića. Ovdje navedena (fotografija) je krivotvorina u kojoj su kod riječi ''posrbljavaju'' izbrisani navodnici da se dobije dojam da je netko doslovno posrbljavao tada nesrpske Crnogorce. Dva autora navode istu smrtovnicu, jedan s navodnicima, a drugi bez.<ref>{{Citiranje knjige|last=Mićunović |first=Vlado |authorlink= |coauthors=  |title=Krvava misija Milana Kalabića u Crnoj Gori |year= pristupljeno 13. ožujka 2017.|url=http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/bozicni_ustanak/krvava_misija_milana_kalabica_u_cg_v_micunovic.htm  |publisher= |location= |language=crnogorski |id=}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|last= Adžić |first=Novak|authorlink= |coauthors=  |title=Brigadir Šćepan Mijušković (1872-1924) |year= pristupljeno 13. ožujka 2017.|url=http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/cg_izmedju_1_i_2_svj_rata/brigadir_scepan_mijuskovic.htm  |publisher= |location= |language=crnogorski |id=}}</ref>.

Priču o zlodjelu Milana Kalabića i srpskih žandara pronijela se i do [[Slovenija|Slovenije]] pa je [[29. travnja]] [[1924.]] godine tamošnji list ''Delavec'' objavio: 

{{citat|Slučaj sa sramnim i kukavičkim ubojstvom u državnom zatvoru Šćepana Mijuškovića, komandira bivše Crnogorske vojske, i njegova rođaka Stevana Mijuškovića, oba iz Pješivaca, najbolji je dokaz kakva je sudbina dodijeljena svima poštenima i načelnim ljudima u Crnoj Gori.}}

U povodu ubojstva Mijuškovića, [[Hrvati|hrvatski]] [[političar]] [[Stjepan Radić]] je [[1. svibnja]] [[1924.]] godine objavio [[proglas|manifest]] ''Braćo Crnogorci'' u kojem, ispred 70 [[Hrvatska seljačka stranka|hrvatskih zastupnika]] [[Kraljevina SHS|Skupštine Kraljevine SHS]] poručuje:

{{citat|Čak i da ovaj beogradski centralizam nije učinio drugo zlo do da prezire, sramotno i divljački, čast i slobodu Crne Gore i da pretvara Crnu Goru u mjesto na kojem vlada strah i trepet, mi se, Hrvati, nikada nećemo moći pomiriti sa tim groznim zločincima.|<ref>Novak Adžić, [http://www.maticacrnogorska.me/files/73/10%20novak%20adzic.pdf ''Stjepan Radić i crnogorsko pitanje (1923-1927)''], ''MATICA'', [http://maticacrnogorska.me/matica73.html br. 73, proljeće 2018.], str. 160., maticacrnogorska.me, pristupljeno 20. ožujka 2020. {{cg oznaka}}</ref>}}

== Vidi još ==
* [[Nekoliko stranica iz krvavog albuma Karađorđevića (knjiga)]]
* [[Ubojstvo obitelji Zvicer]]
* [[Ilija Lakićević]]

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/bozicni_ustanak/krvava_misija_milana_kalabica_u_cg_v_micunovic.htm Krvava misija majora Milana Kalabića] {{cg oznaka}}
* [http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/cg_izmedju_1_i_2_svj_rata/brigadir_scepan_mijuskovic.htm Portret brigadira Šćepana Mijuškovića] {{cg oznaka}}
* [https://web.archive.org/web/20061004080857/http://www.vlada.cg.yu/premijer/vijesti.php?akcija=vijesti&id=13627 Crnogorski premijer evocira uspomenu na Šćepana Mijuškovića] {{cg oznaka}}

{{GLAVNIRASPORED:Mijušković, Šćepan}}
[[Kategorija: Vojni zapovjednici u Balkanskim ratovima]]
[[Kategorija:Crnogorski vojni zapovjednici u Prvom svjetskom ratu]]
[[Kategorija: Crnogorski političari u prvoj Jugoslaviji]]