Vidi kôd stranice Čovjek

<!--'''Čovjek'''-->{{preusmjerava|Ljudi|likove iz Tolkienovih djela|[[Ljudi (Tolkien)]]}}
{{Taksokvir 
| boja = pink
| naziv = Suvremeni čovjek
| status = Sigurni
| slika = Human.png
| slika_širina = 200px
| slika_opis = Slika muškarca i žene na oplati letjelice u sklopu misije ''[[Pioneer 11]]''
| regnum = [[Animalia]]
| phylum = [[Chordata]]
| classis = [[Mammalia]]
| ordo = [[Primates]]
| superfamilia = [[Hominoidea]]
| familia = [[Hominidae]]
| subfamilia = [[Homininae]]
| tribus = [[Hominini]]
| genus = ''[[Homo (rod)|Homo]]''
| species = '''''H. sapiens'''''
| dvoimeno = ''Homo sapiens''
| dvoimeno_autrostvo = [[Carl Linné|Linné]], [[1758.]]
| razdioba_stupanj = [[Podvrsta (biologija)|Podvrste]]
| razdioba= ''[[Homo sapiens idaltu]]'' (izumrli)<br>
'''''Homo sapiens sapiens''''' 
}}

'''Čovjek''' ([[latinski jezik|lat.]] ''Homo sapiens'' − ''umni čovjek'') je [[živo biće]] koje ima visoko razvijen [[mozak]] sposoban za apstraktno [[razmišljanje]], [[govor]], rješavanje problema, [[Introspekcija|introspekciju]], [[Empatija|empatiju]] i sl. Današnji čovjek razvio se prije oko 200.000 godina na prostoru [[Afrika|Afrike]].<ref>The Smithsonian Institution, Human Origins Program</ref> Procjenjuje se da je ljudska populacija u 2011. godini premašila 7 milijarda.<ref>http://www.nytimes.com/2011/11/01/world/united-nations-reports-7-billion-humans-but-others-dont-count-on-it.html?_r=1</ref> Čovjek je [[misao]]no biće jer može zaključivati, crtati i razmišljati, društveno biće jer živi u organiziranim [[društvo|društvima]], duhovno biće jer razlikuje [[dobro]] od [[zlo|zla]] i prirodno biće jer dio je žive [[priroda|prirode]].{{ni}}<!--autorov dojam (WP:BVI) ili znanstvena klasifikacija?-->

== Životni ciklus ==
=== Prenatalni razvoj ===
{{glavni|Prenatalni razvoj čovjeka}}

Da bi nastalo novo ljudsko biće potreban je [[spolni odnos]] između muškarca i žene, a u novije vrijeme moguć je nastanak i putem [[potpomognuta oplodnja|potpomognute oplodnje]]. Do [[začeće|začeća]] dolazi spajanjem [[spermij]]a i [[jajna stanica|jajne stanice]] u tijelu [[majka|majke]]. Nastaje oplođeno jajašce koje ima 46 [[kromosom]]a (23 od oca i 23 od majke). Prva ljudska stanica sadrži složen genetski nacrt svake pojedinosti poput [[spol]]a, visine, boje kože itd. U [[DNK]] su zapisane sve potrebne [[geni|genetske]] informacije za daljni razvoj. Njih ima toliko koliko bi stalo podataka u pet setova [[Encyclopædia Britannica|Enciklopædije Britannice]]. Vrlo mnogo podataka zapisano je u minijaturnom obliku. Kada bi se na jedno mjesto sakupili svi genetski podaci s DNK 5 milijardi ljudi, bili bi veličine samo dvije tablete.<ref>Jerome LeJeune: Life Begins at Conception, Human Life Alliance of Minnesota, 1997.</ref> Postepenim razvojem od prve stanice nastaje [[embrij]], a nakon tri mjeseca prerasta u ljudski plod ili [[fetus]].

=== Od rođenja do starosti ===
[[Žena]] rađa [[dijete]] nakon obično devet mjeseci [[trudnoća|trudnoće]], no moguće je i prijevremeno rađanje u sedmom ili osmom mjesecu, međutim to je razdoblje rizično za djetetov život jer mu nisu još potpuno razvijeni respiratorni organi. Djetetova pluća se razvijaju u 8. mjesecu trudnoće, pa ako se dijete tad rodi, obično dođe do komplikacija, dok ako se rodi u 7. mjesecu, dijete ide u inkubator i pluća se razvijaju bez šoka i prekida.<!-- poveća digresija -->

Zbog spontanog ili namjernog [[pobačaj]]a, trudnoća se može prekinuti. [[Rađanje]] je proces ovisan o veličini djeteta i njegovoj sposobnosti prilagođavanja na porodni kanal za vrijeme spuštanja te o snazi i pravilnosti trudova te o otporu [[zdjelica|zdjelice]] i mekih tkiva dna zdjelice. [[Novorođenče]] je obično teško 3–4 [[kilogram]]a i visoko 50–60 [[centimetar]]a.

Nakon prve godine života, novorođenče prelazi u razdoblje djetinjstva. Rano djetinjstvo traje do 6. godine života, srednje djetinjstvo do 9. godine života, a kasno djetinjstvo do 12. godine života. Djetinjstvo je vrijeme početka školovanja.

Za vrijeme [[pubertet]]a dolazi do tjelesnog, spolnog, psihičkog i drugih oblika sazrijevanja. Kod djevojčica se događa prva [[menstruacija]] i [[ovulacija]]. Razvijaju se [[spolni organi]] kod oba [[spol]]a. [[Adolescencija]] je razdoblje nakon puberteta, tijekom kojeg dolazi do daljnjeg razvoja [[osobnost]]i, osamostaljivanja i sazrijevanja. Rast [[tijelo (biologija)|tijela]] uglavnom traje do 30. godine, a spolna zrelost doseže se od 12. do 15. godine života ([[pubertet]]).

[[Ljudska visina|Visina]] većine odraslih ljudi iznosi između 150 i 200 centimetara, a masa između 50 i 100 kilograma. Jedna od vrlo bitnih osobina čovjeka je uspravan hod.

U zrelom razdoblju života, čovjek se ostvaruje na poslovnom i [[obitelj]]skom planu. Zdrav i dobro uhranjen{{ni}} čovjek u prosjeku doživi 70–80 [[godina]]. Dokazano je{{pojasniti|kako?}} da maksimalni životni vijek iznosi 120 godina.<ref>urednica Ivanka Borovac, preveli s engleskog jezika: Mladen Jurčić, Kristinka Metzger, Ana Vujaklija i Martina Batinica, ''Čovjek'', naslov izvornika: ''Human'' Dorling Kindersley Limited, nakladnik Zdravko Kafol, {{ISBN|978-953-196-999-4}}</ref> [[Smrt]] je prestanak [[Biologija|bioloških]] funkcija. 

== Anatomija ==
{{glavni|Anatomija čovjeka}}
[[Datoteka:Vanjska anatomija ljudskog tijela - žena i muškarac sprijeda - s oznakama - Croatian (HR).svg|mini]]
[[Datoteka:Vanjska anatomija ljudskog tijela - žena i muškarac straga - s oznakama - Croatian (HR).svg|mini]]
Ljudsko tijelo sastoji se od [[glava|glave]], [[ud]]ova i [[trup]]a. Oni se sastoje od [[organ]]a i različitih [[tkivo|tkiva]]. Dopunjuju se čineći ljudski organizam. [[Kosti]] i [[mišići]] (koji pomoću antagonističkog stezanja i opuštanja pokreću kosti) čovjeku omogućuju [[kretanje]]. Glavni dio čovjekova kostura čini [[kralježnica]] koja povezuje kosti udova, glave i trupa.

Ljudi se međusobno razlikuju po fizičkom izgledu i karakternim osobinama.

== Fiziologija ==
{{glavni|Fiziologija čovjeka}}[[Fiziologija]] se bavi mehaničkim, fizičkim i biokemijskim funkcijama ljudi, napose njihovih [[organ]]a i [[tkiva]]. Promatra tijelo kao skupinu sustava s međusobnom interakcijom, svaki s vlastitom kombinacijom funkcija i svrhom. Fiziologija čovjeka bliska je [[fiziologija životinja|fiziologiji životinja]] pa je mnogo spoznaja dobiveno [[eksperiment]]ima na [[životinja]]ma. Anatomija i fiziologija usko su povezana područja: anatomija, istražuje [[oblik]]e, a fiziologija proučava funkcije, uče se zajedno kao dio [[medicina|medicinskog]] kurikuluma. Mnoge fiziološke varijable (kao razina [[glukoza|glukoze]] u krvi, tjelesna temperatura, pH krvi itd.) moraju se održavati u uskim granicama kako bi se održalo [[zdravlje]]. Prevladavajuća tema fiziologije je o [[homeostaza|homeostazi]], održavanju stabilnog unutrašnjeg okruženja unatoč vanjskim flaktuacijama. Primarna funkcija mnogih organskih sustava jest održavanje homeostaze. Na primjer, mokraćni sustav pomaže kontroliranju količine [[voda|vode]] u organizmu kao i održavanje pH vrijednosti krvi i izlučivanju otpadnih produkata metabolizma, a krvožilni sustav osigurava tkivima stalnu opskrbu kisikom i hranjivim tvarima i uklanja štetne produkte. 

Čovjek prikuplja informacije kroz pet osjetila: [[vid]]om, [[sluh]]om, [[njuh]]om, [[opip]]om i [[okus]]om.

== Evolucijski razvoj čovjeka ==
{{glavni|evolucija čovjeka|primjesa arhaičnih ljudi u modernih ljudi}}

Danas je prihvaćena teorija [[evolucija (biologija)|evolucije]], koja kaže da se čovjek razvio iz [[primati|primata]].

Ljudska vrsta nastala je prije 3,5 milijuna [[godina]] u istočnoj [[Afrika|Africi]]. Moderni čovjek nastao je prije 400.000 godina. Danas na [[Zemlja|Zemlji]] živi više od 7 [[milijarda|milijardi]] ljudi. Znanstvenici su izračunom dobili podatak da je na Zemlji do sada ukupno živjelo oko 106 milijardi 400 milijuna ljudi (brojem 106.400.000.000).<ref>Bilten, Astronomsko društvo Andromeda,  Kapela 2005.</ref>
== Ljudske zajednice ==
Većina živi u [[Azija|Aziji]] (61,3 %). Zatim slijede obje [[Amerika|Amerike]] (Južna Amerika ima 5,6 %, a Sjeverna 7,7 % svjetskog stanovništva), [[Afrika]] (13 %) i [[Europa]] (11,9 %) i Oceanija (0,5 %).<ref>urednik Jelka Jovanović, preveli i prilagodili Zvezdana Šelmić, Olivera Terzić, Ira Stupar, Zdenka Peskarević, ''Faktopedija'', izvorni naslov ''Illustrated Factopedia'' Dorling Kindersley Limited, izdavač Marijan Grošelj, izdanje na srpskom jeziku, {{ISBN|86-84213-03-3}}</ref> Čak 2,5 milijardi ljudi živi u [[grad]]ovima. Nekad je ljudski životni prostor ovisio o vodi, životinjama i obradivoj zemlji. Zbog razvoja [[trgovina|trgovine]],{{Ni}} danas ljudi žive praktički po cijelom planetu.

Jedini ljudima stalno nenaseljeni kontinent je [[Antarktika]].

Opća skupština [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenih naroda]] proglasila je [[1948.]] godine [[Opća deklaracija o pravima čovjeka|Opću deklaraciju o pravima čovjeka]], a [[1989.]] godine [[Konvencija o pravima djeteta|Konvenciju o pravima djeteta]].

== Galerija ==

<gallery caption=" Ljudi u različitim stadijima života " perrow="6">
Datoteka:Burkina Faso girl.jpg|[[dijete|Djevojčica]] prije [[pubertet]]a
Datoteka:Punjabi woman smile.jpg|Odrasla [[žena]], [[Pandžapci|Pandžabkinja]]
Image:HappyPensioneer.jpg|Starija žena 
Datoteka:Kirgisischer Junge.JPG|[[Adolescencija|Adolescent]], [[Kirgizi|Kirgiz]]
Datoteka:Pataxo001.jpg|Odrasli [[muškarac]], [[Pataxó]] Indijanaca
Datoteka:Old man from Tajikistan.jpg|Stariji muškarac, [[Tadžici|Tadžik]]
File:Garina Paiste.JPG|[[Estonci|Estonka]]
File:Anuak Tribe, Dimma (11187473063).jpg|[[Anuak]], [[Etiopija]]
File:Indigenous-fiji-young-man.jpg|[[Fidžijci|Fidžijac]]
</gallery>

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vidi i: ==

* [[Nasljeđivanje spola u čovjeka]]
* [[Dodatak:Popis najviših ljudi|Popis najviših ljudi]]

== Vanjske poveznice ==

{{WProjekti
|commons        = 
|commonshr      = 
|commonscat     = Homo sapiens
|commonscathr   = Homo sapiens
|wikivrste      = Homo sapiens sapiens
|wikivrstehr    = Homo sapiens sapiens
}}

[[Kategorija:Čovjek| ]]