Vidi kôd stranice Čile

<!--'''Čile'''-->{{Okvir_zemlje_svijeta |
  ime                         = Republika Čile |
  izvorno_ime                 = República de Chile |
  ime_genitiv                 = Čilea |
  eng_ime                     = Chile |
  zastava                     = Flag of Chile.svg |
  grb                         = Coat of arms of Chile.svg |
  službeni_jezik              = [[španjolski jezik|španjolski]] |
  glavni_grad                 = [[Santiago de Chile|Santiago]] |
  lokacija                    = LocationChile.svg|
  predstavnik_države_množina  = Predsjednici |
  predstavnik_države          = Predsjednik |
  predstavnik_države_osoba    = [[Sebastián Piñera]] |
  predsjednik_vlade_osoba     =  |
  površina_poredak            = 38 |
  površina                    = 756.950 |
  vode                        = 1,07 |
  stanovništvo_poredak        = 60 |
  stanovništvo                = 17.574.003 |
  godina_popisa               = 2017 |
  gustoća_stanovništva        = 23 |
  neovisnost                  = od [[Španjolska|Španjolske]]<br>[[12. veljače]] [[1818.]] |
  valuta                      = [[čileanski peso]] |
  stoti_dio_valute            = 100 centava<sup>1</sup> |
  vremenska_zona              = -4,<br>[[UTC]] -3 regija Magallanes i Antártica |
  himna                       = [[Nacionalna himna Čilea]] |
  internetski_nastavak        = .cl |
  pozivni_broj                = 56 |
  komentar                    = <sup>1</sup> izvan upotrebe |
  moto = Por la razón o la fuerza<br />([[španjolski jezik|španjolski]], "Razumom ili silom") 
}}

'''Čile''' je [[država]] u [[Južna Amerika|Južnoj Americi]], smještena na jugu kontinenta uzduž [[Pacifik|pacifičke]] obale. Zemlja je izdužena preko 4.270 km u smjeru sjever–jug, s najvećom širinom od 445 km te najmanjom od 90 km. Na sjeveru graniči s [[Peru]]om, na sjeveroistoku s [[Bolivija|Bolivijom]] te na istoku s [[Argentina|Argentinom]].

Čile jedna je od ekonomski i socijalno najstabilnijih i najprosperitetnijih zemalja Južne Amerike s  visokim životnim standardom.

== Zemljopis ==

Pustinja [[Atacama]] na sjeveru zemlje sadrži velika mineralna bogatstva, poglavito [[bakar (element)|bakar]] i nitrate.

Najveći dio stanovništva i poljoprivrednog zemljišta koncentrirani su u relativno maloj središnjoj dolini u kojoj se nalazi i glavni grad Santiago. Ova je regija i povijesno središte Čilea iz koje se zemlja širila prema sjeveru i jugu.

Južni Čile bogat je šumama i pašnjacima, a reljefom dominira niz [[vulkan]]a i [[jezero|jezera]]. Južna je obala labirint [[fjord]]ova, [[zaljev]]a, [[prolaz]]a, te zavojitih [[poluotok]]a i [[otok]]a. Istočnu granicu zemlje čine [[Ande]] u kojima se nalazi najviši vrh [[Nevado Ojos del Salado]] (6.893 m).

Čileu pripada i [[Uskršnji otok]], najistočniji otok [[Polinezija|Polinezije]], te [[Robinson Crusoe (otok)|Robinson Crusoe]] u otočju Juana Fernándeza. Polaže pravo i na velik dio [[Antarktika|Antarktike]].

Na području Čilea se nalazi 36 nacionalnih parkova koji zauzimaju površinu od 9,141.200 hektara.<ref>http://www.conaf.cl/parques-nacionales/</ref> Najveći od njih od je nazvan po [[Bernardo O'Higgins|Bernardu O'Higginsu]].

== Povijest ==
Prije oko 10.000 godina na područje današnjeg Čilea doselili su se predci [[Američki Indijanci|Američkih Indijanaca]]. Kratko su vrijeme sjevernim Čileom gospodarili [[Inka|Inke]], ali u znatnijem naseljavanju spriječio ih je otpor domorodaca i udaljenost od središta njihove države.

[[Datoteka:Pedro de Valdivia.jpg|mini|lijevo|Pedro de Valdivia]]

Godine [[1520.]] Portugalac Fernando de Magallanes, oplovljavajući po prvi put [[Zemlja (planet)|Zemljinu]] kuglu, otkrio je južni prolaz koji se danas po njemu zove [[Magellanov prolaz]]. Sljedeći kontakt Europljana s Čileom zbio se kad je Španjolac [[Diego de Almagro]] sa skupinom konkvistadora došao iz [[Peru]]a [[1535.]] u potrazi za [[zlato]]m, ali se ubrzo vratio praznih ruku.

Prvo stalno europsko naselje, [[Santiago de Chile|Santiago]], osnovao je [[1541.]] Pedro de Valdivia, jedan od časnika [[Francisco Pizarro|Francisca Pizarra]]. Umjesto željenih nalazišta zlata i [[srebro|srebra]] Španjolci su se okrenuli [[poljoprivreda|poljoprivredi]] u središnjoj dolini Čilea. Područje je postalo dijelom Potkraljevstva Peru. Kolonizatori su se ubrzo suočili s otporom domorodaca, najviše naroda [[Mapuche]] u čijoj je pobuni [[1553.]] ubijen Valdivia i uništeno nekoliko većih naselja. Ukidanje ropstva u koloniji [[1683.]] smanjilo je napetosti između dviju skupina.

Dolazak [[Napoleon]]ovog brata Josepha na španjolsko prijestolje [[1808.]] potakao je koloniju na pobunu. Dana [[18. rujna]] [[1808.]] stvoreno vijeće koje je trebalo predstavljati Ferdinanda, nasljednika svrgnutog kralja, proglasilo je Čile autonomnom republikom unutar španjolske monarhije. Uskoro su postali sve glasniji zahtjevi za punom neovisnošću. Pokušaji Španjolske da obnovi svoju vlast doveli su do oružanih borbi.

[[Datoteka:Ohiggins.jpg|mini|Bernardo O'Higgins]]
Povremeni sukobi trajali su do [[1817.]], kada je vojska pod vodstvom Bernardo O'Higgins, najpoznatijeg čileanskog domoljuba, i José de San Martín, heroja [[Argentina|argentinske]] borbe za neovisnost, prešla [[Ande]] i u Čileu pobijedila rojaliste. 
Dana [[12. veljače]] [[1818.]] Čile je proglašen neovisnom republikom s O'Higginsom kao predsjednikom. Političke promjene nisu bile popraćene društvenima, tako da je čileansko društvo [[19. stoljeće|19. stoljeća]] očuvalo raslojenu kolonijalnu strukturu s velikim utjecajem moćnih obitelji i [[Katolička crkva|Katoličke crkve]]. Nakon političkih borbi oko uređenja države, postignut je kompromis prema kojem je stvoreno jako predsjedništvo, ali pod kontrolom velikih zemljoposjednika. Ropstvo je ukinuto [[1823.]] godine.<ref>Mirjana Polić-Bobić - Rađanje hispanskoameričkog svijeta, Naklada LJEVAK d.o.o., Zagreb 2007., str. 79.</ref>

Prema kraju 19. stoljeća središnja je vlast dovršila kolonizaciju čileanskog juga i pobijedila ostatke naroda. Godine [[1881.]] ugovorom s Argentinom potvrđen je čileanski suverenitet nad [[Magellanov prolaz|Magellanovim prolazom]]. U Pacifičkom ratu vođenom od [[1879.]] do [[1883.]] protiv [[Peru]]a i [[Bolivija|Bolivije]], Čile se proširio za gotovo jednu trećinu dotadašnjeg teritorija na sjever i oduzeo Boliviji izlaz na more, dobivši vrijedna ležišta nitrata koja su zemlji donijela značajno bogatstvo.

Poslije kratkog [[čilski građanski rat|Čileanskog građanskog rata]] [[1891.]] došlo je do preraspodjele političke moći između predsjednika i kongresa (parlamenta) i Čile je postao parlamentarna demokracija. Od 1885. do 1895. uslijedilo je masovno [[Useljeništvo u Čileu|useljavanje]] [[Hrvati u Čileu|Hrvata]] u pokrajinu [[Magallanes (provincija)|Magallanes]]. <ref>[http://www.studiacroatica.org/libros/maga/inm01.htm Studia croatica] [[Mateo Martinic]]: La inmigración croata en Magallanes - La inmigracion masiva</ref> 80% Hrvata koji su uselili u Magallanes došao je od 1890.-1930. godine.<ref>[http://www.studiacroatica.org/libros/maga/pri03.htm Studia croatica] [[Mateo Martinic]]: La inmigración croata en Magallanes - Las causas de la inmigración croata </ref> Razlozi su bili [[pyhlloxera]], [[Vinska povelja]] i drugi.<ref>[http://www.studiacroatica.org/libros/maga/pri03.htm Studia croatica] [[Mateo Martinic]]: La inmigración croata en Magallanes - Las causas de la inmigración croata </ref>

U ratu je ojačala i pozicija čileanske financijske oligarhije, osobito bankarske kuće Edwards povezane sa stranim investitorima. Ipak, srednja i radnička klasa ojačale su do [[1920-ih]] dovoljno da bi mogle izabrati reformski orijentiranog predsjednika, Artura Alessandija Palmu, čiji je program djelomično blokirao konzervativni kongres. Palmine reformske težnje bile su pomiješane s divljenjem prema nekim elementima [[Mussolini]]jeve korporativne države. U dvadesetima su se pojavile i prve [[marksizam|marksističke]] grupe sa značajnom podrškom.

Vojnim udarom generala Luis Altamirano [[1924.]] započelo je razdoblje političke nestabilnosti koje je potrajalo do 1932. Najduže se na vlasti zadržao general Carlos Ibáñez koji je i prepustio [[1931.]] vlast demokratski izabranom nasljedniku. Uslijedila je dvadesetogodišnja  dominacija Radikalne stranke, bliske srednjoj klasi, tijekom koje je država povećala svoju ulogu u gospodarskom životu. 

Jačanje srednje klase dovelo je do političke aktivacije nižih slojeva stanovništva, pa je na izborima [[1964.]] pobijedila Kršćansko-demokratska stranka Čilea, kojoj je na čelu bio Eduardo Frei Montalva, koja je obećala reforme u korist siromašnijih seljaka i provođenje [[agrarna reforma|agrarne reforme]] te nacionalizaciju najvećih rudnika [[bakar (element)|bakra]]. Ipak, Frei se u ostvarivanju svojih obećanja susreo s otporom na oba kraja političkog spektra, tako da je u radikaliziranoj političkoj klimi na izborima [[1970.]] za predsjednika izabran [[marksizam|marksistički]] senator [[Salvador Allende]], vođa koalicije "Narodno jedinstvo" koja je uključivala socijaliste, komuniste, radikale i socijaldemokrate te disidente Kršćansko-demokratske stranke.

Allendeov je program predviđao nastavak i jačanje procesa agrarne reforme i uvođenje društvenog vlasništva nad najvećim gospodarskim subjektima. Snažno su mu se usprotivili strani investitori i započeli s povlačenjem svojih uloga iz čileanskog gospodarstva, a zbog približavanja zemljama [[Istočni blok|Istočnog bloka]] Allendeu su se suprotstavile i [[SAD]] koje su iskoristile svoj utjecaj u međunarodnim financijskim institucijama za otežavanje gospodarskog položaja Čilea. U prvoj godini mandata, Allendeove su mjere dovele do izvjesnog poboljšanja gospodarskog stanja, ali već [[1972.]] gospodarstvo je počelo posrtati, a politička se situacija zaoštrila sa čestim sukobima Allendeovih pristaša i protivnika.

Tijekom [[1973.]] [[inflacija]] se otela kontroli i zaredali su [[štrajk]]ovi u mnogim djelatnostima. Dana [[11. rujna]] [[1973.]] Allende je zbačen u [[Državni udar u Čileu 1973.|vojnom udaru]] izvedenom uz podršku [[CIA]]-e. Umro je istog dana pod nerazjašnjenim okolnostima u predsjedničkoj palači, a vlast je preuzela vojna hunta pod vodstvom generala [[Augusto Pinochet|Augusto Pinochet]]. Prve godine vojne vladavine bile su obilježene brojnim kršenjima ljudskih prava i pogubljenjima političkih protivnika. Novi je ustav potvrđen na referendumu sumnjive demokratičnosti [[1980.]] i prema njemu je Pinochet izabran za predsjednika uz osmogodišnji mandat. Krajem [[1980-ih]] režim je postupno dopustio veću slobodu govora, javnog okupljanja i političke aktivnosti. Gospodarska je politika vojne vlade bila gotovo potpuno liberalna, nasuprot dotadašnjem uplitanju države u gospodarstvo, što je pogodovalo domaćim i stranim ulaganjima, premda industrija bakra i drugi veliki rudnici nisu vraćeni prijašnjim vlasnicima.

Na referendumu [[5. listopada]] [[1988.]] general Augusto Pinochet nije uspio dobiti drugi osmogodišnji mandat. Godinu dana kasnije za predsjednika je izabran kršćanski demokrat Patricio Aylwin na čelu široke koalicije 16 stranaka. Godine [[1993.]] predsjednikom je postao Eduardo Frei Ruiz-Tagle, sin bivšeg predsjednika Frei Montalve, a [[1999.]] u drugom je krugu pobijedio kandidat Socijalističke stranke Ricardo Lagos.

== Vanjska politika ==

Bio je članicom [[Andska grupa zemalja|Andske grupe zemalja]] do [[1977.]]

== Stanovništvo ==

[[Datoteka:PuntaArenasCroatianTomb.jpg|130px|desno|mini|Grob hrvatskog iseljenika u Punta Arenasu]]
Čile je mješavina različitih etničkih grupa, pretežno potomaka [[Europa|europskih]] doseljenika.<ref>[http://www.umng.edu.co/www/resources/idsocial.doc SOCIAL IDENTITY Marta Fierro Social Psychologist]</ref> <ref>[http://www.iidh.ed.cr/comunidades/diversidades/docs/div_docpublicaciones/Derecho%20Indigena/Cap.%202.%20Pensar%20a%20los%20indios,%20tarea%20de%20criollos.pdf Massive immigration of European: Argentina, Uruguay, Chile, Brazil]</ref> <ref>[http://revistas.ucm.es/fll/02104547/articulos/ALHI8383110228A.PDF Latinoamerica]</ref> Čine oko 52,7% i 90% populacije.<ref name="Lizcano">{{Citiranje weba |url=http://books.google.cl/books?id=LcabJ98-t1wC&pg=PA93&lpg=PA93&dq=chile+60%25+blancos+Esteva-Fabregat&source=bl&ots=AMUjY09aVi&sig=3PCwfKDokrZYem3dcZ2gkToFIoE&hl=es&ei=k8WjSYT3HJaitgfGncnOBA&sa=X&oi=book_result&resnum=9&ct=result#PPA110,M1 |title=Composición Étnica de las Tres Áreas Culturales del Continente Americano al Comienzo del Siglo XXI |format=PDF}}</ref> <ref name="Garcia">{{Citiranje weba|url=http://revistas.ucm.es/ghi/02119803/articulos/AGUC0202110079A.PDF |title=Argentina, como Chile y Uruguay, su población está formada casi exclusivamente por una población blanca e blanca mestiza procedente del sur de Europa, más del 90% E. García Zarza, 1992, 19.}}</ref> Valovi doseljenika iz europskih zemalja stigli su u Čile krajem [[19. stoljeće|19.]] i početkom [[20. stoljeće|20. stoljeća]]: [[Nijemci]], [[Francuzi]], [[Britanci]], [[Irci]], [[Poljaci]], [[Talijani]], [[Španjolci]], [[Rusi]], [[Hrvati]], i drugi, kao i manji broj doseljenika s [[Bliski istok|Bliskog istoka]]. U Čile se u drugoj polovini 19. stoljeća na krčevine dotad netaknutih [[šuma]] naselilo oko 4 000 njemačkih obitelji, koje su počele razvijati [[poljoprivreda|poljoprivredu]], [[stočarstvo]] i industrijsku proizvodnju.

[[Hrvati u Čileu|Hrvatska zajednica u Čileu]] broji oko 380.000 tisuća ljudi<ref>[http://hrvatskimigracije.es.tl/Diaspora-Croata.htm Los croatas en Chile]</ref> <ref>[http://www.matis.hr/vijesti.php?id=2265 Splitski osnovnoškolci rođeni u Čileu.]</ref> (oko 2,4% stanovništva) i osobito je brojna na sjeveru ([[Antofagasta]]), u području oko glavnog grada [[Santiago de Chile|Santiaga]] te na jugu zemlje ([[Ognjena zemlja]], Porvenir, [[Punta Arenas]]).

Izvorno indijansko stanovništvo sačinjava oko 3,2% ukupnog stanovništva. 214 556 čileanskih državljana govori nekim od indijanskih jezika kao materinskim, a najrasprostranjeniji je [[mapudungun jezik|mapuche]] (200 000).<ref>[http://www.ethnologue.com/country/CL www.ethnologue.com], "Chile", pristupljeno 28. travnja 2016.</ref>

Među religijama prevladava [[katoličanstvo]], koje država podupire iako nije službena religija. Osim katolika, postoji i veći broj pripadnika [[Židovstvo|židovske]] religije te [[Protestantizam|protestanata]].

[[Katoličanstvo|Katolika]] je 66,7%, a [[Protestantizam|protestanata]] 16,4%, bez religije 11,5%.<ref>[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/ci.html Central Intelligence Agency - The World Factbook: Chile]</ref> Velika većina protestanata u Čileu su [[Pentekostalizam|pentekostalci]].<ref>{{Citiranje časopisa|last=|first=|authorlink=|coauthors=|title=Religion in Chile|url=http://www.studycountry.com/|date=|year=|month=|journal=|volume=|issue=|pages=|id=|accessdate=2019-01-24|jezik=en}}</ref>

== Upravno-teritorijalna podjela ==

Čile je teritorijalno podjeljen na 15 regija, 54 provincija i 346 zajednica. Svaka regija označena je rimskom brojkom koje su izvorno dodjeljivane od sjevera prema jugu, uz iznimku Metropolitanske regije Santiaga. 2006. uvedene su dvije nove regije, koje su uspostavljene 2007. godine. Na čelu regija je indendant, kojeg imenuje predsjednik Čilea.

{| class="prettytable" width=97%
|-
!Broj
!Regija
!Glavni grad
!Površina
!Stanovništvo <small><sup>''(2)''</sup></small>
!rowspan=16|[[Datoteka:Mapa administrativo de Chile.png|250px]]
|-
|XV||[[XV. regija Arica i Parinacota|Arica i Parinacota]]||[[Arica]]||align=right|16.873,3 km²||align=right|189.692
|-
|I||[[I. regija Tarapacá|Tarapacá]]||[[Iquique]]||align=right|42.225,8 km²||align=right|286.105
|-
|II||[[II . regija Antofagasta|Antofagasta]]||[[Antofagasta]]||align=right|126.049,1 km²||align=right|547.933
|-
|III||[[III. regija Atacama|Atacama]]||[[Copiapó]]||align=right|75.176,2 km²||align=right|272.402
|-
|IV||[[IV. regija Coquimbo|Coquimbo]]||[[La Serena (Čile)|La Serena]]||align=right|40.579,9 km²||align=right|677.300
|-
|V||[[V. regija Valparaíso|Valparaíso]]||[[Valparaíso]]||align=right|16.396,1 km²||align=right|1.682.005
|-
|RM||[[Metropolitanska regija Santiaga|Metropolitana de Santiago]]||[[Santiago de Chile|Santiago]]||align=right|15.403,2 km²||align=right|6.607.805
|-
|VI||[[VI. regija Libertador General Bernardo O'Higgins|Libertador General Bernardo O'Higgins]]||[[Rancagua]]||align=right|16.387,0 km²||align=right|849.120
|-
|VII||[[VII. regija Maule|Maule]]||[[Talca]]||align=right|30.269,1 km²||align=right|975.244
|-
|VIII||[[VIII. regija Biobío|Biobío]]||[[Concepción (Čile)|Concepción]]{{newdsm}}||align=right|37.068,7 km²||align=right|1.982.649
|-
|IX||[[IX. regija Araucanía|La Araucanía]]||[[Temuco]]||align=right|31.842,3 km²||align=right|937.259
|-
|XIV||[[XIV. regija Los Ríos|Los Ríos]]||[[Valdivia]]||align=right|18.429,5 km²||align=right|373.712
|-
|X||[[X. regija Los Lagos|Los Lagos]]||[[Puerto Montt]]||align=right|48.583,6 km²||align=right|794.529
|-
|XI||[[XI. regija Aisén del General Carlos Ibáñez del Campo|Aisén del General Carlos Ibáñez del Campo]]||[[Coyhaique]]||align=right|108.494,4 km²||align=right|100.417
|-
|XII||[[XII. regija Magallanes y de la Antártica Chilena|Magallanes y de la Antártica Chilena]] <small><sup>''(1)''</sup></small>||[[Punta Arenas]]||align=right|132.033,5 km²||align=right|156.502
|}
:''<small><sup>(1)</sup></small><span style="font-size:95%;"> Uključivši i [[Čileanski antarktički teritorij]] površina iznosi 1.382.291,1 km²</span>''
:''<small><sup>(2)</sup></small><span style="font-size:95%;"> Procjena od [[30. lipnja]] [[2006.]] - ''INE Compendio Estadístico Año 2006''</span>''

== Gospodarstvo ==

Čile spada u srednje razvijene zemlje. Nakon kratke gospodarske krize krajem [[1990-ih]] gospodarstvo ponovno bilježi visoke stope rasta. Najvažniji izvozni proizvodi su [[bakar (element)|bakar]], [[voće]], [[riba]], [[vino]], [[papir]] i dr. [[BDP]] je za 2004. procijenjen na 10.400 [[američki dolar|USD]] po stanovniku, mjereno po PPP-u. Sredinom [[1950-ih]] bilo je u Čileu 800 pilana i oko 100 000 šumara.<ref>Artur Lundkvist-Vulkanski kontinent: put kroz Južnu Ameriku, Novinarsko izdavačko poduzeće, Zagreb 1960., str. 206.</ref>

== Kultura ==
Čileanski odraz [[realizam (književnost)|realizma]] u književnosti su pokreti [[kostumbrizam]] i [[kreolizam]].<ref name="SD">[http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20030322/feljton01.asp Slobodna Dalmacija] [[Jerko Ljubetić]]: Hrvatska srž u čileanskoj literaturi</ref>

Čileanci zovu svoju državu ''país de poetas'' - zemlja pjesnika. [[Gabriela Mistral]] je bila prva Latinoamerikanka koja je dobila [[Nobelova nagrada za književnost|Nobelovu nagradu za književnost]] (1945.). Međutim, najpoznatiji čileanski pjesnik je [[Pablo Neruda]], koji je također dobio Nobelovu nagradu za književnost (1971.) i pisao je pretežno ljubavnu poeziju, ali i o prirodi i politici. Njegove tri kuće u Čileu (u Isla Negri, Santiagu i Valparaísu) danas su popularna turistička odredišta.

Među ostalim čileanskim pjesnicima su [[Carlos Pezoa Véliz]], [[Vicente Huidobro]], [[Gonzalo Rojas]] i [[Nicanor Parra]]. [[Isabel Allende]] je spisateljica romana, s 51 milijun prodanih romana diljem svijeta. José Donoso je bio romanopisac, najpoznatiji po djelima El obsceno pájaro de la noche (Bestidna noćna ptica), Coronación i El lugar sin límites (Mjesto bez granica), po kojoj je snimljen istoimeni film. U svojim djelima bavio se raznim temama, uključujući seksualnost, podvojenost identiteta i psihologiju. Nakon njegove smrti, otkriće o njegovoj homoseksualnosti, u Čileu je potaknulo određene kontroverze. Drugi čileanski književnik je [[Roberto Bolaño]], najpoznatiji po svojim romanima, ali također i pjesnik i pisac pripovjedaka. Kritičari su izvrsno prihvatili engleske prijevode njegovih djela. [[Luis Sepúlveda]] je pisac čiji roman ''Starac, koji je čitao ljubavne romane'' je preveden na 46 jezika. [[Antonio Skármeta]] je čileanski pisac, filmski scenarist i glumac hrvatskog podrijetla.

Čileanski su Hrvati dali nekoliko istaknutih čileanski književnika: kostumbrista [[Arturo Givovich|Artura Givovicha]], [[nadrealizam|nadrealista]] [[Zlatko Brnčić|Zlatka Brnčića]], središnjeg osuvremenitelja čileanskog kazališta i drame [[Sergio Vodanović|Sergia Vodanovića]], ''čovjeka od kazališta i televizije'' [[Domingo Mihovilović|Dominga Mihovilovića]], Antonija Skármetu i druge.<ref>{{Google knjige|383lAAAAMAAJ|Mogućnosti, Opseg 51, ogranak Matice hrvatske Split, 2001., str. 137.}}</ref>

== Sport ==
Čileanski tradicionalni sport je [[rayuela (Čile)|rayuela]], zvana još i ''tejo''.<ref>[http://memorianortina.cl/?page_id=62 Memoria Nortina]</ref>

== Zanimljivost ==

Razorni [[zemljotres]] koji je [[27. veljače]] [[2010.]] godine  pogodio Čile, vjerojatno je pomaknuo zemljinu os i time je skraćeno trajanje duljine dana (za 1.26 mikrosekunde (mikrosekunda je milijunti dio sekunde)), priopćila je američka svemirska agencija [[NASA]]<ref>Večernji.hr - [http://www.vecernji.hr/vijesti/potres-cileu-pomaknuo-je-zemljinu-os-8-centimentara-clanak-104351 Potres u Čileu pomaknuo je Zemljinu os za 8 centimetara] - Objavljeno [[2. ožujka]] [[2010.]] god.</ref>.

== Izvori ==

{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==

{{Južna Amerika}}
{{Latinska unija}}
{{Organizacija američkih država}}

[[Kategorija:Čile| ]]