Vidi kôd stranice Grégoire Huret

==Teorijska razmatranja==

===''La règle précise pour descrire le profil eslevé du fust des colonnes...''===
Dvije godine nakon primitka u Akademiju, Huret je objavio knjižicu podužega naslova: ''La règle précise pour descrire le profil eslevé du fust des colonnes suivant une hauteur, grosseur, & retrécissement donné à discrétion, démonstrée géométriquement, ce qui a ésté inconnu jusques à présent à tous ceux qui ont traité de l'architecture'' (Pariz, 1665.),  teorijski se u njoj pozabavivši problemima primjene pravila geometrijske  [[Perspektiva (likovna umjetnost)|perspektive]] na prikaze klasične arhitekture, u kojima je kao bakrorezac bio osobito uspješan. 
[[Datoteka:Grégoire Huret - Theatrum dolorum... - III. list (Krist izgoni trgovce iz Hrama).jpg|mini|lijevo|250px|''Izgon trgovaca iz Hrama'', III. list grafičke mape ''Prikaz muke...'' – primjer Huretove vještine u prikazu klasične arhitekture]]

Smatrao je da je ta pravila moguće primijeniti samo na umjetne tvorevine (arhitekturu), a ne i na prirodne (životinje, cvijeće, drveće, pejzaži), jer je na njih „geometriju nemoguće primijeniti, obzirom da se njihove konture sastoje od brojnih, uglavnom neprimjetnih zakrivljenja i njihovih finih nijansi“ (Predgovor, str. 2). 

Ta se kratka studija sastoji od dva dijela: u prvome Huret objašnjava pravila za crtanje [[Dorski red|dorskoga reda]] prema [[Matematika|matematičkoj]] metodi, dok se u drugome osvrće na osnovne probleme uporabe [[Toskanski red|toskanskoga]] i [[Kompozitni red|kompozitnoga reda]], na problem smještaja dorskih stupova u osi s triglifima (tzv. „dorski ugaoni konflikt“), važnost postolja stupova, kao i strukturu pročelja.

Ovu Huretovu raspravu ubrzo je napao Denis de Sallo, izdavač ''Journal des Savants'', smatrajući Huretove navode o metodi grafičkog prikazivanja profila stupa [[Plagijat|plagijatom]]. Huret mu je odgovorio dvama otvorenim pismima, ne mijenjajući međutim svoja stajališta.
[[Datoteka:Grégoire Huret - Theatrum dolorum... - IX. list (Petar zatajuje Isusa).jpg|mini|250px|''Petar zatajuje Isusa'', IX. list grafičke mape ''Prikaz muke...'' – primjer Huretove primjene geometrijske perspektive u prikazu [[Svod|bačvastoga svoda]]]]

===''Optique de portraiture et peinture''===
Zadnje godine svoga života Huret je posvetio pisanju opsežne studije ''Optique de portraiture et peinture'' (Pariz, 1670.). Riječ je o djelu koje je, kako je naveo, napisao za pomoć mladima u upoznavanju pravila crtanja perspektive. Kao i ona iz 1665., i ta se studija sastoji od dva dijela: ''La perspective pratique'' (Praktična perspektiva) i ''La perspective speculative'' (Spekulativna perspektiva). No, ''Optique...'' nije tek puki udžbenik perspektive za mlade, već zanimljiv sklop više ili manje korisnih opaski i zaključaka od kojih neki vrijede i danas<ref>Andersen 2007, 465</ref> a uglavnom se odnose na ranija djela o perspektivi.

Huret se tako primjerice suprotstavlja stajalištima svojeg prethodnika na mjestu predsjednika Akademije, Abrahama Bossea, ne slažući se s njegovom tvrdnjom da slikar svoje motive treba slikati kako ih vidi, ali u skladu s pravilima, što je bilo uobičajeno kako u to vrijeme, tako i danas.

Među vrijednim savjetima koje mogu upotrijebiti i današnji slikari, nalazi se i uputa o slikanju [[oko|očiju]] portretiranih osoba. Huret objašnjava da je oči moguće naslikati tako da se promatraču portreta čini da ga one slijede dok se kreće interijerom u kojem se slika nalazi. Ističe kako taj efekt može postići svaki iskusni slikar ovisno o svojoj procjeni, čak i bez matematičkih znanja, a zahvaljujući činjenici da oči naslikane na ravnoj površini izgledaju kao da gledaju svugdje.<ref>Doy 2005, 23</ref>

Huret također savjetuje slikarima da prigodom rada na portretu ono oko koje se nalazi dalje, prikažu malo otvorenijim od onoga u prvom planu, kako bi time kompenzirali njegovu veću udaljenost, čime će postići priželjkivani efekt „univerzalnog pogleda“.

Huret je ''Optique...'' dovršio neposredno pred smrt, a objavljena je iste godine, te se i danas navodi kao jedna od najznačajnijih rasprava o perspektivi i drugim teorijskim pitanjima likovnih umjetnosti 17. stoljeća.<ref>Andersen 2007, 465</ref>

[[Datoteka:Grégoire Huret - Theatrum dolorum... - XXIII. list (Polaganje u grob).jpg|mini|250px|''Polaganje u grob'', XXIII. list grafičke mape ''Prikaz muke...'']]