Vidi kôd stranice Vojvodstvo Normandija

== Dolazak i vlast Normana ==
[[Datoteka:911-1050 duche de normandie.svg|mini|280px|Plavom bojom je prikazano značajnije naseljavanje Normana, a svjetloplavom slabije; jačom nijasom žute područje Normandije za [[Rolon]]a, svjetlim nijansama za nasljednika.]]
Velike migracije Normana počele su oko 800. [[franačka|Franačko Carstvo]] napali su prvi put za [[Karlo Veliki|Karla I. Velikoga]],<ref name="HELZMK"/> a sve žešće za njegovih nasljednika tijekom IX. i X. stoljeća,<ref name="Proleksis"/> iskoristivši slabljenje franačke države.<ref name="Normandija"/> Prodirali su rijekom Seinom duboko u kopno i pljačkali gradove.<ref name="HELZMK"/> Između [[Povijest Francuske#Kapetovići|845. i 886.]] napadaju i Pariz.<ref name="HOLZMK">Hrvatski obiteljski leksikon (LZMK) - [http://hol.lzmk.hr/clanak.aspx?id=27967 Normani]</ref> Istodobno su se počeli i naseljavati, a konačno su stabilizirali svoje stečevine kada su za vladavine vojvode [[Rolon]]a (860.–932.).<ref name="Normandija"/> Kao vođa normananskih gusara potkraj X. stoljeća, [[Rolon]] (pravim imenom ''Hrolf'') zauzeo je područje oko ušća Seine, odakle je vojno ugrožavao susjedne francuske krajeve. Godine 910., prilikom napada na [[Chartres]] i [[Pariz]], teško ga je porazio budući francuski kralj [[Robert I., kralj Francuske|Robert I.]]<ref name="Rolon">Opća i nacionalna enciklopedija - [http://proleksis.lzmk.hr/44218/ Rolon]</ref>

Napadi Normana na [[Zapadna Franačka|Zapadno Franačko Kraljevstvo]] jenjavaju nakon što je kralj [[Karlo III., kralj Francuske|Karlo III. Glupi]] udijelio 911. normanskom vođi [[Rolon]]u područje uz donji tok Seine.<ref name="Proleksis"/> [[Normani]] su se tako učvrstili u sjevernoj Francuskoj kao posebno vojvodstvo sa središtem u [[Rouen]]u,<ref name="HELZMK"/> koje se prema njihovu imenu počelo zvati [[Normandija]].<ref name="Normandija"/> Rolon, kao kraljev vazal kršten je imenom ''Robert'' 912. Podupirao je kralja Karla III. u ratu s njegovim suparnicima. Utemeljitelj je dinastije [[normanska dinastija|vojvodâ od Normandije]].<ref name="Rolon"/> Iako je tijekom X. stoljeća imigracija novih useljenika iz Skandinavije u Normandiju zamjetna, u kulturnom smislu normandijski Normani ubrzo prihvaćaju [[francuski jezik]] i franačke društvene institucije.<ref name="Proleksis"/> Normandija je svoje granice zaokružila uglavnom u X. stoljeću za vrijeme Rolonovih nasljednika.<ref name="HELZMK"/>

[[Datoteka:Rollo spol.jpg|mini|lijevo|180px|[[Rolon]] i potomci [[Vilim I., vojvoda Normandije|Vilim I.]] i [[Rikard I., vojvoda Normandije|Rikard I.]], prikaz iz XIII. st.]]
[[Vilim I., vojvoda Normandije|Vilim I. Dugi Mač]] (''William Longsword'', ''Guillaume Longue-épée'') [[Rolon]]ov sin i nasljednik od 927., neprestano je nastojao proširiti svoj teritorij, osvajanjem ili iziskivanjem nove zemlje od francuskog kralja na osnovi štovanja. Godine 939. pridružio se [[Hugo Veliki|Hugi Velikom]] u pobuni protiv kralja [[Luj IV., kralj Francuske|Luja IV.]] Posredovanjem pape, rat je završio, a Luj je priznao Vilimovu investituru [[Normandija|na Normandiju]] (940.). Vilim je, međutim, nastavio svoje teritorijalne ambicije, pogotovo prema sjeveru. Privučen na dogovor na otok u rijeci [[Somme|Sommi]], u Pikardiji, u prosincu [[942.]] Tu je ubijen po nalogu grofa od Flandrije, Arnulfa I.<ref>Britanicca.com - [https://www.britannica.com/biography/William-I-duke-of-Normandy William I duke of Normandy]</ref> Naslijedio ga je sin [[Rikard I., vojvoda Normandije|Rikard I. Neustrašivi]] (''Richard the Fearless'', ''Richard sans Peur''). Francuski kralj [[Luj IV., kralj Francuske|Luj IV.]] ga je uzeo za taoca, dok je bio dječak, s namjerom podvrgavanja Normandije pod svoju vlast. Godine 945. Normani su zarobili Luja i Rikard je pušten. Rikard je izdržao daljne karolinške pokušaje podčinjavanja njegovog vojvodstva, a 987. pomogao je u osigurati francusku krunu svome šogoru [[Hugo Capet, kralj Francuske|Hugi Capetu]].<ref>Britanicca.com - [https://www.britannica.com/biography/Richard-I-duke-of-Normandy Richard I duke of Normandy]</ref>

U XI. stoljeću vojvodstvo Normandija postalo je jednim od najmoćnijih u [[Povijest Francuske|Francuskom Kraljevstvu]] pod [[Dinastija Capet|dinastijom Kapetovića]], a održalo je tijesne veze s [[Norvežani]]ma i [[Anglosasi]]ma.<ref name="HELZMK"/> Nakon smrti Rikarda I. Neustrašivog (996.), vojvoda je postao njegov sin [[Rikard II., vojvoda Normandije|Rikard II. Dobri]] (''Richard The Good'', ''Richard Le Bon''). Ugušio je seljačku bunu i pomogao je francuskom kralju [[Robert II., kralj Francuske|Robertu II.]] protiv vojvodstva [[burgundija|Burgundije]]. Odbio je engleski napad na poluotok Cotentin koji je vodio anglosaski kralj Engleske [[Ethelred II. Nespremni]]. Proveo je reformu normanskih samostana.<ref>Britanicca.com - [https://www.britannica.com/biography/Richard-II-duke-of-Normandy Richard II duke of Normandy]</ref> Naslijedio ga je sin, [[Rikard III., vojvoda Normandije|Rikard III.]], koji je vladao jednu godinu (1026.–1027.). Uspio je ugušiti pobunu brata Roberta, potom je vjerojatno otrovan. Naslijedio ga je [[Robert I., vojvoda Normandije|brat Robert]].<ref>Britanicca.com - [https://www.britannica.com/biography/Richard-III-duke-of-Normandy Richard III duke of Normandy]</ref>

[[Robert I., vojvoda Normandije|Robert I. Veličanstveni]] (''Robert the Magnificent'', ''Robert le Magnifique'') se borio za vojvodstvo sa svojim starijim bratom i legalnim nasljednikom Rikardom III. Nakon Rikardove smrti, Robert je postao jak vladar. Uspio je dobiti poslušnost svojih podanika, iako je proširio koncesije [[feud|lena]] sa svojih vojvodskih posjeda i uzurpiranu crkvenu imovinu dao novim i nižim redovima nemirnih plemića. Nakon smrti kralja [[Robert II., kralj Francuske|Roberta II. Pobožnog]] (1031.), nastala je kriza nasljeđivanja u Francuskoj. Robert je dao svoju podršku [[Henrik I., kralj Francuske|Henriku I.]] protiv njegovog mlađeg brata. Kao nagradu zahtjevao je i dobio je, navodno s Henrikovim dopuštenjem, ''Vexin Français'', područje nedaleko sjeverno od [[Pariz]]a. Kao zaštitnik pokreta reforme samostana, umro je vraćajući se s hodočašća iz [[Jeruzalem]]a, 1035. kod Niceje.<ref>Britanicca.com - [https://www.britannica.com/biography/Robert-I-duke-of-Normandy Robert I duke of Normandy]</ref>