Vidi kôd stranice Maria Skłodowska-Curie

== Životopis ==
Maria Skłodowska je rođena u [[Varšava|Varšavi]] u [[Poljska|Poljskoj]], koja je tada bila dio [[Rusko Carstvo|Ruskog Carstva]]. Njene prve godine života bile su ispunjene tugom, obilježene najprije smrću sestre i četiri godine kasnije smrću majke. Isticala se svojom marljivošću i radnim navikama, odbijala je čak i hranu i san da bi učila. Nakon što je završila srednju školu, doživjela je [[živčani slom]]. Zbog njenog [[spol]]a i ruske odmazde Poljskoj, zbog Siječanjske bune, nije se mogla upisati na sveučilište i zato je morala nekoliko godina raditi kao guvernanta. Naposlijetku, uz novčanu pomoć starije sestre, preselila se u [[Pariz]] te je počela studirati kemiju i [[Fizika|fiziku]] na [[Sorbonne|Sorboni]], gdje je kasnije postala prva žena - predavač.

Na Sorboni je upoznala i udala se za [[Pierre Curie|Pierrea Curiea]], koji je tu također predavao. Zajedno su proučavali [[Radioaktivnost|radioaktivne]] materijale, posebice [[uranij]] i [[uranijev smolinac]], koji je bio radioaktivniji nego uran izlučen iz njega. Godine [[1898.]] donijeli su logičan zaključak da uranov smolinac sadrži neku nepoznatu komponentu, radioaktivniju od urana. Dana [[26. prosinca]] 1898. Marie Curie je objavila postojanje nove tvari.

Nakon nekoliko godina neprekidnog rada i pročišćavanja nekoliko tona uranovog smolinca uspjeli su, naposlijetku, izolirati dva nova kemijska elementa. Prvog su nazvali [[polonij]] po Poljskoj, a drugog [[radij]] zbog njegovog jakog intenziteta radioaktivnosti.

Marie Currie, Pierre Curie i [[Henri Becquerel]] podijelili su [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelovu nagradu za fiziku]] 1903. godine. Obrazloženje Švedske akademije znanosti bilo je:
: ''"Kao priznanje za izuzetne zasluge koje su iskazali zajedničkim istraživanjem fenomena radioaktivnog zračenja, kojeg je otkrio profesor Henri Becquerel."''

Marie Curie je bila prva žena koja je osvojila [[Nobelova nagrada|Nobelovu nagradu]].
[[Datoteka:Marie Curie (Nobel-Chem).png|mini|lijevo|Marie Curie, slika za Nobela, 1911.]]

Osam godina kasnije, [[1911.]] godine, dobila je [[Nobelova nagrada za kemiju|Nobelovu nagradu za kemiju]]:
: ''"Kao priznanje za njene zasluge za unaprijeđenje kemije otkrivanjem elemenata radija i polonija, izolacijom radija i proučavanjem osobina i spojeva tog osobitog elementa."'' 

Marie je napravila neobičan potez, naime, nije patentirala proces izolacije radija i tako su ga znanstvena društva mogla neometano istraživati.

Bila je prva osoba koja je osvojila, ili podijelila, dvije Nobelove nagrade. Jedna je od dvije osobe koja je dobila Nobelovu nagradu u dva različita područja (drugi je [[Linus Pauling]]) i jedina žena koja je dobila dvije Nobelove nagrade.

Nakon muževljeve smrti navodno je imala aferu s fizičarom [[Paul Langevin|Paulom Langevinom]], oženjenim čovjekom koji je ostavio svoju ženu, što je rezultiralo novinskim skandalom koji su izmislili i potaknuli Marieni akademski protivnici kako bi okaljali njen ugled. Unatoč njenoj slavi cijenjene znanstvenice koja je radila za Francusku, stav javnosti naginjao je ksenofobiji – ona je bila strankinja iz nepoznatog područja (Poljska se još uvijek promatrala kao zemljopisno područje pod vlašću ruskog cara), koje je bilo poznato po znatnoj [[Židovi|židovskoj]] populaciji (Marie je bila ateist, odgajana kao [[Katoličanstvo|katolik]], no to, izgleda, nije bilo važno). Francuska je u to vrijeme još uvijek osjećala posljedice [[Afera Dreyfus|afere Dreyfus]], tako da je efekt skandala na javnost bio još uočljiviji. Kao čudna podudarnost pojavljuje se činjenica da je unuk Paula Langevina oženio unuku Marie Curie.

Tijekom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] zagovarala je upotrebu mobilne radiografije u liječenju ranjenih vojnika. Odmah nakon početka rata unovčila je svoju i muževu zlatnu medalju Nobelove nagrade za ratne napore. Godine [[1921.]] putovala je SAD-om gdje je bila trijumfalno dočekana. Tu je željela prikupiti sredstva za istraživanje radija. U svojim kasnijim godinama bila je razočarana velikim brojem liječnika i proizvođača kozmetike koji su koristili radioaktivne materijale bez opreza.

Marie Curie je umrla [[1934.]] godine u lječilištu Sallanches pored [[Passy (Haute-Savoie)|Passy]]ja. Uzrok smrti bila je [[leukemija]], najvjerojatnije uzrokovana prevelikim izlaganjem radijaciji tijekom višegodišnjeg istraživanja.<ref>[http://nobelprize.org/nobel_prizes/physics/articles/curie/index.html "Marie and Pierre Curie and the Discovery of Polonium and Radium: Serious Health Problems"] {{eng icon}}</ref>

Godinu dana nakon smrti Marie Curie, njena starija kćer, [[Irene Joliot-Curie]] i njen suprug [[Frédéric Joliot]], dobili su Nobelovu nagradu za kemiju.

Pepeo Marie Curie i njezinog supruga je [[1995.]] godine premješten u pariški [[Panteon (Pariz)|Panteon]].

[[Kiri]] (simbol: Ci) je [[mjerna jedinica]] za [[radioaktivnost]], a nije [[Međunarodni sustav mjernih jedinica|SI mjerna jedinica]]. Određuje se kao: <ref> [http://personal.unizd.hr/~mdzela/nastava/KTF.pdf] "Ionizirajuće zračenje u biosferi", Mile Dželalija, Kemijsko-tehnološki fakultet, Sveučilište u Splitu, 2011.</ref>

:1 Ci = 3,7 × 10<sup>10</sup> raspada atomske jezgre u sekundi

To je otprilike radioaktivnost 1 [[gram]]a [[izotop]]a [[radij]]a-226, [[kemijski element|kemijskog elementa]] koji su otkrili [[izumitelj]]i [[Radiologija|radiologije]] Maria Skłodowska-Curie i [[Pierre Curie]], pa je njima u čast dodijeljen taj naziv. Kiri se dosta često koristi u praksi, jer [[SI izvedene jedinice|SI izvedena mjerna jedinica]] 1 [[bekerel]], ima prilično malu vrijednost, a prestavlja jedan raspad [[atomska jezgra|atomske jezgre]] u [[sekunda|sekundi]]. Vrijedi: <ref> [http://www.radiobiologija.vef.unizg.hr/skripta/RAD11-20.htm] "Jedinica radioaktivnosti", www.radiobiologija.vef.unizg.hr, 2011.</ref>

:1 Ci = 3,7 × 10<sup>10</sup> Bq = 37 GBq