Vidi kôd stranice Barska nadbiskupija

<!--'''Barska nadbiskupija'''-->{{Infookvir biskupija 
|ime = Barska nadbiskupija<br>''Archidioecesis Antibarensis''
|slika = Catholic Church Montenegro.PNG
|opis = Položaj nadbiskupije, svjetloplava
|država = [[Crna Gora]]
|metropolija = 
|površina = 13.198
|populacija = 11.227
|župe = 19
|crkve = 
|obred = Latinski
|nadnevak uspostave = [[9. stoljeće]]
|nadnevak uzdignuća = [[1034.]]
|promjena statusa = 
|podjedinice = 
|katedrala = Katedrala Bezgrješnog Začeća
|konkatedrala = 
|papa = [[Franjo]]
|nadbiskup = 
|biskup = [[Rrok Gjonlleshaj]]
|generalni vikar = 
|službene stranice = 
|stanje od = [[5. travnja]] [[2016.]]
}}
'''Barska nadbiskupija''' je [[nadbiskupija]] u [[Crna Gora|Crnoj Gori]]. Sjedište joj se nalazi u crnogorskom priobalnom gradu [[Bar (grad)|Bar]]u.

== Povijest ==
Utemeljena je u [[9. stoljeće|9. stoljeću]], moguće i znatno ranije, osobito imajući u vidu ostatke ranokršćanske bazilike ([[Barski trikonhos]]) iz [[6. stoljeće|6. stoljeća]]. 

U [[bula|buli]] pape [[Aleksandar II., papa|Aleksandra II.]] iz [[1067.]] godine, dukljanska crkva je tretirana kao [[Nadbiskupija]] i [[Arhiepiskopija]] [[Dukljanska crkva|Dukljanske crkve]]. Nabrojani su, kao [[sufragan]]i  sljedeći [[biskup]]i: 

* ''dukljanski, barski, svački, drivastki, pilotski, [[Srpska biskupija|srpski]], bosanski, palački, travunjski''. 

[[Datoteka:Bula klimenta3 barskom nadbiskupu petru.jpg|mini|200px|desno|Bula protupape [[Klement III., protupapa|Klementa III.]] kojem potvrđuje barskog nadbiskupa kao arhiepiskopa Dukljanske crkve, a Bodinu titulu "veleslavnog kralja".]]

[[Klement III., protupapa|Protupapa Klement III.]] je [[8. siječnja]] [[1089.]] godine potvrdio  Barsku nadbiskupiju kao arhiepsikopsko sjedište [[Dukljanska crkva|Dukljanske crkve]].

Istodobno, potvrdio je [[Bodin#Potvrda kraljevske krune|Bodinu kraljevsku titulu]] njegovoga oca Mihaila (titulira u pismu ''regis Bodini gloriossimi'').<ref> [http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/duklja/dukljanski_zetski_kralj_mihailo_vojislavljevic.htm O dukljanskim kraljevima, faksimili dokumenata]</ref>

U Baru je koncem [[12. stoljeće|12. stoljeća]] nastao jedan od najvažnijih crnogorskih, hrvatskih  i južnoslavenskih pisanih spomenika − ''[[Sclavorum Regnum]]'', poznat i kao ''[[Ljetopis popa Dukljanina]]'', ''[[Barski ljetopis]]'' i ''[[Hrvatska kronika]]''. Pretpostavlja se da je ovo djelo napisao barski nadbiskup Grgur. Od nekoć moćne dijeceze i jedne od 4 dalmatinske metropolije (pored Zadra, Splita i Dubrovnika), kako su zabilježili križarski izvori, sa velebnom katedralom sv. Jurja, desecima crkava, samostana, kapela, palača, u vrijeme turskih pustošenja i pljački, biva dovedena gotovo do iščeznuća. Osim sv.Jurja, spominju se crkve i samostani, danas nažalost većinom uništeni, sv. Nikole, sv. Marka, sv. Marije, sv. Katarine, sv. Venerande, sv. Lovre, sv. Križa, sv. Luke, sv. Urbana, sv. Dominika, sv. Marcelina, sv. Leonarda, sv. Kristofora.

U njenom sastavu [[1089.]] godine su se nalazile biskupije [[kotorska biskupija|Kotorska]], [[ulcinjska biskupija|Ulcinjska]], [[skadarska biskupija|Skadarska]], [[Pilotska biskupija|Pilotska]], [[svačka biskupija|Svačka]], [[Drivastska biskupija|Drivastska]], [[raška biskupija|Raška]], [[zahumska biskupija|Zahumska]], [[bosanska biskupija|Bosanska]] i [[Travunjska biskupija|Travunjska biskupija]]. U to vrijeme su [[latinski jezik]] bio jezikom bogoslužja, a pisalo se [[latinica|latiničnim]] pismom, dok su slavenski jezici bili samo u pomoćnoj funkciji.<ref>{{cg icon}} [http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/duklja/bokokotorski_srednjevjekovni_skriptorijum_i_njihovi_uticaji.htm Montenegrina.net] Dr Vojislav Nikčević: Bokokotorski srednjevjekovni skriptorijumi i njihovi uticaji</ref>

Barski nadbiskup je također ''primas Serviae'', najmanje od 1870. godine, što je te godine tražio Karlo Pooten i dobio službenu potvrdu.<ref>{{cg icon}} [http://montenegrina.net/pages/pages1/religija/barska_nadbiskupija_i_nadbiskupi.htm Montenegrina.net], ''nadbiskupu Karlu Potenu izdato posebno rješenje (14.2.1870.) kojim mu je potvrđena titula i dozvoljeno da na saborima sjedi među primasima'', BARSKA NADBISKUPIJA I BARSKI NADBISKUPI , pristupljeno 30. srpnja 2011.</ref> [[Marin Bizzi]] (1570 – 1624) se potpisivao kao nadbiskup barski i primas Srbije <ref>{{Cite book|last=Bizzi |first=Marin |authorlink= |coauthors=  |title=Iskušenja na putu 1610. godine|year=1985|url=https://marinbizzi.wordpress.com/2011/06/19/9-dio/?fref=gc&dti=342328987747  |publisher=Općinski arhiv Budva i Leksikografski zavod Crne Gore|pages=96.|location=Budva|id=}}</ref> kao i jedan od njegovih prethodnika, Ivan VIII, na [[Tridentski sabor|Tridentskom saboru]]. <ref>{{Cite book|last=Dabović |first=Đoko|authorlink= |coauthors=  |title=Pleme Šestani|year=2006|url= |publisher=Udruženje građana Šestani|pages=64.|location=Bar|id=}}</ref> [[Milan Šufflay]] je zapisao: ''God. 1248. imenuje papa [[Inocent IV.]] (...) [[Giovanni da Pian del Carpine|Ivana de Plane Carpini]] nadbiskupom barskim. On je preteča novog sistema rimske kurije, po kojem Albanija postaje operacionom bazom proti pravoslavlju na Balkanu, a Bar glavnim uporištem proti prodiranju srpske crkve na more. (...) Naslov nadbiskupa barskog archiepiscopus Slavinensis, koji se već god. 1256. javlja na kamenoj ploči u Rimu, a početkom 15. vijeka dovodi do naslova primas Serbie, pokazuje jasno zadaću koju je imao da vrši ovaj rimski eksponenat na samoj širokoj prodornoj zoni, što ju je stalo u 13. vijeku dubiti srpsko pravoslavlje u primarnom jadranskom katoličkom nasipu.'' <ref>{{Cite book|last=Šufflay|first=Milan|authorlink= |title=Srbi i Arbanasi (njihova simbioza u srednjem vijeku)|year=1925.|url= |publisher= |pages=90.|location=Beograd|id=}}</ref> [[Šimun Milinović]] je umro 1910. godine i [[Cetinjski vjesnik]] donosi i članak zagrebačkog [[Obzor (jutarnji, 1905.)|Obzora]], koji je pohvalno pisao o Milinoviću. U članku je naveden i razlog osnivanja Barske nadbiskupije: ''Barska nadbiskupija bila je u staro doba osnovana da istrijebi i na jugoistoku glagoljicu, ali je ne istrijebi do dolaska Turaka. Odlaskom Turaka uskrsla je i to u novim prilikama. Ne više, da primas Bara bude progonitelj, nego zaštitnik glagoljice u katoličkoj crkvi, a u državi slavenskoj.'' <ref>{{Cite book|last= |first= |authorlink= |coauthors=  |title=Цетињски вјесник, бр.22. 17.3.1910., Одзив штампе|year=1910.|url=http://www.dlib.me/sken_prikaz_1_f.php?id_jedinice=4079&skrd=1#|publisher=|pages=1.|location=Цетиње |id=}}</ref>

Beogradska vlada je 1924. imala želju ukinuti starodrevnu titulu srpskog primasa koju nosi barski nadbiksup ili bar da se njegova stolica izmjesti u [[Beograd]], kao prijestonicu srpskog naroda. <ref>{{Cite book|last= |first= |authorlink= |title=Време,18. децембра 1924., Једна национална позиција у опасности|year=1924.|url= |publisher= |location=Београд |id= }}</ref> List ''Crnogorac'' se s tim nije slagao, navodeći podatak (bez navođenja izvora) da je ta titula barskih nadbiskupa još od vremena kada je vladao [[Mihailo]]. Kao razloge da se sjedište srpskog primasa ne premješta u Beograd list navodi: ''Čudnovito je da pošto razni osvajači toga kraja u raznim vremenima nijesu našli za shodno da ukinu titulu srpskog primasa, otkuda se sada u Beogradu porodila ta ideja da se on ukine i oduzme ta titula arhiepiskopiji barskoj. Opravdanje da tako velika titula treba da ima sjedište u prijestonici netačno je. Mi imamo zato mnogo primjera, a primasi nemaju sjedišta u prijestonicama. Tako na primjer: U Parizu nije sjedište francuskog primasa, nego u Lionu, U Njemačkoj ne sjedi primas njemački, već u Salcburgu u Austriji, niti u Pešti ugarski već u Ostroganu, varošici od svega 18000 duša. Tako isto naš Bar nosi primatsku titulu, a ne ni Beograd ni Zagreb, jer ju je Bar nosio i onda kada je prijestonica bila u Skadru. Dakle stolica primasa srpskoga mora biti u Baru, a ne u Beogradu.'' <ref>{{Cite book|last= |first= |authorlink= |title=Црногорац, 3. јануара 1925., Барски бискупи 900 година носили титулу „српски примас“|year= |url= |publisher= |location= |id= }}</ref>

Albanski katolički svećenici su u vrijeme nadbiskupa [[Aleksandar Tokić|Aleksandra Tokića]] nastojali da nadbiskupija pređe u albanske ruke i da se Primasija srpska nazove Primasijom albanskom. Htjeli su da Barska nadbiskupija prvenstveno bude nacionalna institucija albanskog naroda u Crnoj Gori i
nijesu trpjeli prisustvo svećenika sa strane, Slovenaca, Hrvata... U unutrašnjem sukobu u Barskoj nadbiskupiji albanski svećenici su ostvarili najveći
dio zahtjeva i bili su zadovoljni time. To su smatrali važnim ostvaranjem, jer su tu situaciju koristili da u župama djeluju kao albanski nacionalni ideolozi. Albanski svećenici su se tako uspjeli osloboditi utjecaja, ne samo svećenika Hrvata, već i svećenika don Bušića koji je bio jugoslovenski orijentiran. <ref>{{Cite book|last=Papović|first=Dragutin|authorlink= |title=ACTA HISTRIAE 24., 2016., 3., UNUTRAŠNJI SUKOBI U BARSKOJ NADBISKUPIJI 1965.–1970.|year=2016.|url=https://zdjp.si/wp-content/uploads/2016/12/AH_24-2016-3_PAPOVI%C4%86.pdf|publisher=|pages=550., 556., 557.|location= |id= }}</ref> U novije vrijeme barski nadbiskupi su Albanci, a mnogi albanski svećenici su imali prezimena koja završavaju na vić, ić. Misionarska Barska nadbiksupija je [[1966.]] imala 18 svećenika, od toga 14 Albanaca. Od tih 14 Albanaca njih 9 su imali čista slavenska prezimena: Anzelmo Marstjepović, Pavle Marvulić, Petar Perkolić, Marko Kolović, Anto Marđokić, Frano Markić, Tomo Kočović, Josip Demirović, Marko Bakočević. Samo pet svećenik Albanaca su imali, vremenom već albanizirana ili albanska prezimena: Simon Filipaj, Egidije Berišaj, Josip Jankaj, Deda Markolaj i Roko Mirdita. <ref>{{Cite book|last=Papović|first=Dragutin|authorlink= |title=ACTA HISTRIAE 24., 2016., 3., UNUTRAŠNJI SUKOBI U BARSKOJ NADBISKUPIJI 1965.–1970.|year=2016.|url=https://zdjp.si/wp-content/uploads/2016/12/AH_24-2016-3_PAPOVI%C4%86.pdf|publisher=|pages=546.|location= |id= }}</ref>

== Popis barskih nadbiskupa ==
[[Datoteka:Zgrada barske nadbiksupija.jpg|thumb|mini|Zgrada barske nadbikspije koju je dao izgraditi [[Nikola Dobrečić]]]] 
[[Datoteka:Rimokatolička crkva svetog Nikole, sjedište Barske nadbiskupije.JPG|thumb|mini|[[Katolička crkva sv. Nikole u Starom Baru]] pored zgrade nadbiskupije. Crkvu je podigao i u njoj je pokopan nadbiskup barski i primas srpski Nikola Dobrečić.]] 
[[Datoteka:Katolička konkatedrala sv. Petra u Baru.jpg|thumb|mini|[[Konkatedrala Svetog Petra u Baru|Katolička konkatedrala sv. Petra u Baru]]]]
[[Datoteka:Katedrala Bezgrešnog začeća Blažene djevice Marije na Gretvi, Stari Bar.jpg|thumb|mini|Katolička [[Katedrala Bezgrešnog začeća Blažene djevice Marije na Gretvi, Stari Bar|katedrala Bezgrešnog začeća Blažene djevice Marije]] na Gretvi, Stari Bar]]
[[Datoteka:Rimokatolička crkva na groblju (Gretva, Stari Bar).jpg|thumb|mini|Katolička [[Crkva sv. Vita na Gretvi, Stari Bar|crkva sv. Vita]] na groblju (Gretva, Stari Bar). Podigao ju je i u njoj je pokopan nadbiksup barski i primas srpski [[Šimun Milinović]]]]

* [[Petar I., barski nadbiskup|Petar I.]] ([[1064.]] – [[1094.]])
* Sergej ([[1094.]] ? / oko [[1110.]] ? – [[1124.]] ?)
* Ilija (oko [[1124.]] – [[1140.]])
* Grgur Krizogon ([[1172.]] – [[1196.]])
* Ivan I. (? – [[1247.]])
* Ivan II. ([[Giovanni da Pian del Carpine]]) ([[1248.]] – [[1252.]])
* Gufrid (travanj [[1253.]] – [[1254.]])
* Lovro I. ([[1255.]] – [[1270.]])
* Gašpar Adam ([[1270.]] – [[1280.]])
* Mihael ([[1282.]] – [[1298.]])katedala bez
* Ruđer,  [[O Cist.]] ([[1298.]] – [[1301.]])
* [[Marin Petrov Žaretić]] ([[1301.]] – [[1306.]])
* Andrija I. ([[1307.]] – [[1324.]])
* [[Guillaume Adam]] ([[1324.]] – [[1341.]])
* Ivan III. ([[1341.]] – [[1347.]])
* Dominik ([[1349.]] – [[1360.]])
* Stjepan I. ([[1361.]] – [[1363.]])
* Ivan IV. ([[1363.]] – [[1373.]])
* Ivan V. Andrija (18. svibnja [[1373.]] – [[1382.]])
* Antun ([[1383.]] – [[1391.]], imenovan biskupom Biskupije [[Alghero]]-[[Bosa]])
* Rajmund ([[1391.]] – [[1395.]])
* [[Ludovico Bonito]] ([[1395.]])
* Marin II. ([[1396.]] – [[1420.]])
* Ivan VI. ([[1420.]] – [[1422.]])
* Petar II. ([[1423.]] – [[1448.]])
* Andrija II. ([[1448.]] – [[1459.]])
* Lovro II. ([[1459.]] – [[1460.]])
* Marko I. ([[1460.]] – [[1461.]])
* [[Šimun Vosić]] ([[1462.]] – [[1473.]])
* Stjepan II. Teglatije ([[1473.]] – [[1485.]])
* Filip Gajo ([[1485.]] – [[1509.]])
* Jeronim ([[1509.]] – [[1517.]])
* Lovro III. ([[1517.]] – [[1525.]])
* Ivan VII. ([[1525.]] ? – [[1528.]] ?)
* [[Ludovico Chieregati]] ([[1528.]] – [[1551.]])
* Ivan VIII. ([[1551.]] – [[1571.]])
* Teodor ([[1575.]])
* [[Ambrozije Kapić]] ([[1579.]] – [[1598.]])
* [[Toma Ursini]] ([[1598.]] – [[1607.]])
* [[Marin Bici]] ([[1608.]] – [[1624.]])
* [[Pietro Massarechi]] ([[1624.]] – [[1634.]])
* [[Giorgio Bianchi]] (1. listopada [[1635.]] – 14. studenoga [[1644.]], postao biskup Biskupije [[Sapë]])
* [[Francesco Leonardi]] (28. studenoga [[1644.]] – [[1646.]])
* [[Giuseppe Buonaldo]] ([[1646.]] – [[1653.]])
* Marko II. ([[1654.]] – [[1656.]])
* [[Pjetër Bogdani]] ([[apostolski administrator]] [[1656.]] – [[1671.]])  
* [[Andrija Zmajević]] (23. veljače [[1671.]] – 7. rujna [[1694.]])
* [[Marco Giorga]] (18. srpnja [[1696.]] – [[1700.]])
* [[Vicko Zmajević|Vićenco (Vicko) Zmajević]] ([[1701.]] – 27. ožujka [[1713.]]), postao [[Zadarska nadbiskupija|zadarski nadbiskup]] 
* [[Egidio Quinto]] (Egidije Kvinćo), [[OFM]] (8. veljače [[1719.]] – 1. siječnja [[1722.]])
* [[Matija Štukanović]] ([[1722.]] – [[1745.]])
* [[Marco de Luchi]] (9. ožujka [[1746.]] – srpanj [[1749.]])
* [[Lazër Vladanji]] (21. srpnja [[1749.]] – 4. veljače [[1786.]])
* [[Giorgio Giunchi]] (24. srpnja [[1786.]] – 26. siječnja [[1787.]])
* [[Giorgio Angelo Radovani]] (23. travnja [[1787.]] – 15. studenoga [[1790.]])
* [[Francesco Borzi]] (11. travnja [[1791.]] – [[1822.]])
* [[Vincenzo Battucci]] (13. siječnja [[1824.]] – [[1839.]])
* [[Karlo Pooten]] (28. rujna [[1855.]] – [[1886.]])
* [[Šimun Milinović]], OFM (8. listopada [[1886.]] – [[1910.]])
* [[Nikola Dobrečić]] (16. siječnja [[1912.]] – 14. studenoga [[1955.]])
* [[Aleksandar Tokić]] (14. studenoga [[1955.]] – 6. svibnja [[1979.]])
* [[Petar Perkolić]] (6. svibnja [[1979.]] – 27. siječnja [[1998.]])
* [[Zef Gashi]], [[Salezijanci|SDB]] (27. siječnja [[1998.]] – 5. travnja [[2016.]])
* [[Rrok Gjonlleshaj]] (5. travnja [[2016.]] -

== Galerija ==

<gallery> 
Slika:Dvorište barske nadbiskupije.JPG|Dvorište Barske nadbiskupije
Slika:Kip Gospe u dvorištu Barske nadbiskupije.JPG|Kip Gospe u dvorištu Barske nadbiskupije
Slika:Dio zgrade Barske nadbiskupije i crkva sv Nikole.JPG|Dio zgrade Barske nadbiskupije i crkva sv. Nikole
Slika:Barska nadbiskupija.JPG|Dio zgrade Barske nadbiskupije
Slika:P1110226.JPG|Crkva svetog Nikole
Slika:Geslo nadbiksupa Nikole Dobrečiča.jpg|Geslo nadbiskupa [[Nikola Dobrečić|Nikole Dobrečića]] ispisano ćirilicom, iznad ulaznih vrata u [[Katolička crkva sv. Nikole u Starom Baru|crkvu sv. Nikole]]: ''Za Boga i za svoj narod''
Slika:Vrata kat. crkve sv Nikole u Baru s grbom Nikole Dobrečića.JPG|Vrata kat. crkve sv Nikole u Baru s grbom Nikole Dobrečića
Slika:Grob Šimuna Milinovića.jpg|[[Šimun Milinović]], nadbiskup barski i primas Srbije od [[1886.]] do [[1910.]], pokopan je u crkvi-kapeli koju je dao izgraditi ([[Crkva sv. Vita na Gretvi, Stari Bar]])
Slika:Grob Nikole Dobrečića u Baru.jpg|[[Nikola Dobrečić]], nadbiskup barski i primas Srbije od [[1912.]] do [[1955.]], pokopan je u [[Katolička crkva sv. Nikole u Starom Baru|crkvi svetog Nikole]] koju je dao izgraditi
Slika:Grob nadbiskupa barskog i primasa Srbije Aleksandra Tokića, groblje sv. Vit, Stari Bar.JPG|[[Aleksandar Tokić]], nadbiskup barski i primas Srbije od [[1955.]] do [[1979.]], pokopan je na [[Crkva sv. Vita na Gretvi, Stari Bar|groblju sv. Vit]], Gretva, Stari Bar
Datoteka:Grob nadbiskupa barskog i primasa Srbije Petra Perkolića, crkva sv Nikole u Baru.jpg|[[Petar Perkolić]], nadbiskup barski i primasa Srbije od [[1979.]] do [[1998.]], pokopan je u [[Katolička crkva sv. Nikole u Starom Baru|crkvi svetog Nikole]]
</gallery> 

== Vidi još ==
* [[Katoličanstvo u Crnoj Gori]]
* [[Konkatedrala Svetog Petra u Baru]] 
* [[Katolička crkva sv. Nikole u Starom Baru]]
* [[Katedrala Bezgrešnog začeća Blažene djevice Marije na Gretvi, Stari Bar]] 
* [[Crkva sv. Vita na Gretvi, Stari Bar]]

== Bilješke ==
{{izvori}}

{{mrva-kršć}}
[[Kategorija:Katolička upravna podjela Crne Gore]]
[[Kategorija:Duklja]]