Vidi kôd stranice Teheran

<!--'''Teheran'''-->
{{Infookvir naselje
| ime = Teheran
| ime_genitiv = Teherana
| izvorno_ime = {{per oznaka}} تهران
| translit_jezik1 =
| translit_jezik1_vrsta =
| translit_jezik1_info =
| translit_jezik1_vrsta1 =
| translit_jezik1_info1 =
| translit_jezik1_vrsta2 =
| translit_jezik1_info2 =
| slika_panorama =Towers_in_Tehran_City_at_night.jpg
| veličina_slike = 300px
| opis_slike     = Panorama grada
| slika_zastava                =
| slika_zastava_veličina       = 
| slika_pečat                  = Tehran Logo.png
| slika_pečat_veličina         = 100px
| slika_grb                    = 
| slika_grb_veličina           = 
| slika_amblem_prazno          =
| slika_amblem_prazno_veličina = 
| slika_amblem_prazno_opis     = 

| slika_karta     = 
| veličina_karte  = 250px
| opis_karte      = Položaj Teherana u Iranu
| slika_karta1    =
| veličina_karte1 =
| opis_karte1     =

| slika_lokacijska_karta_država = Iran
| slika_lokacijska_karta_opis   = Teheran na zemljovidu [[Iran]]a

| nadimak = „Teh”
| geslo   = 

| širina-stupnjevi = 35
| širina-minute    = 40
| širina-oznaka    = N
| dužina-stupnjevi = 51
| dužina-minute    = 26
| dužina-oznaka    = E

| lokacija_ime   = [[Popis država|Država]]
| lokacija_info  = {{ZD+X/I|IRN}}
| lokacija1_ime  = [[Iranske pokrajine|Pokrajina]] <small>(''Ostān'')</small>
| lokacija1_info = [[Teheranska pokrajina]]
| lokacija2_ime  = [[Iranski okruzi|Okrug]] <small>(''šaherestān'')</small>
| lokacija2_info = [[Teheranski okrug]]<br><small>(djelomično i [[Islamšaherski okrug|Islamšaherski]], [[Rajski okrug|Rajski]] i [[Šemiranatski okrug|Šemiranatski]])</small>
| lokacija3_ime  =
| lokacija3_info =

| utemeljenje_ime    =
| utemeljenje_datum  =
| utemeljenje1_ime   =
| utemeljenje1_datum =
| utemeljenje2_ime   =
| utemeljenje2_datum =
| utemeljenje3_ime   =
| utemeljenje3_datum =
| osnivač            =
| nazvan_po          = [[#Etimologija|''Vidi dolje'']]

| dijelovi       =
| vrsta_dijelova =
| d1-d50

| vrsta_vlasti   =
| vlast_bilješke =
| titula_vođe    = [[Gradonačelnik]]
| ime_vođe       = Muhamed Bager Galibaf<ref name="CityMayors">[[#CityMayors|City Mayors: Tehran (22.1.2008.)]]</ref>
| stranka_vođe   =
| titula_vođe1   =
| ime_vođe1      =
| titula_vođe2   =
| ime_vođe2      =
| titula_vođe3   =
| ime_vođe3      =
| titula_vođe4   =
| ime_vođe4      =

| površina_bilješke =
| površina_ukupna   = 865 [[Kilometar četvorni|km²]]<ref name="Ataie2001">[[#Ataie2001|Ataie, Ahmad Mehdipour (2001.)]]</ref>
| površina_kopna    =
| površina_vode     =
| postotak_vode     =
| površina_uža      =
| površina_šira     = 18.814 km²<ref name="SCIGenOstan">[[#SCIGenOstan|SCI: Ostans (2006.)]]</ref>
| površina_prazno1_ime =
| površina_prazno1     =
| površina_prazno2_ime =
| površina_prazno2     =
| visina            = 1200 m
| visina_izvor      =
| visina_max        = 1800 m
| visina_min        = 1000 m

| stanovništvo_godina       = [[2006.]]
| stanovništvo_bilješke     =
| stanovništvo              = 7,088.287<ref name="SCICitiesPop">[[#SCICitiesPop|SCI (2006.): Cities over 100,000]]</ref>
| stanovništvo_gustoća      = 8195 st./km²
| stanovništvo_uže          =
| stanovništvo_uže_gustoća  =
| stanovništvo_šire         = 13,422.366 
| stanovništvo_šire_gustoća =
| stanovništvo_prazno1_ime  =
| stanovništvo_prazno1      =
| stanovništvo_gustoća_prazno1 =
| stanovništvo_prazno2_ime     =
| stanovništvo_prazno2         =
| stanovništvo_gustoća_prazno2 =

| vremenska_zona     = [[IRST]]
| utc_pomak          = +3:30
| vremenska_zona_DST = [[IRDT]]
| utc_pomak_DST      = +4:30
| poštanski_broj     = 11xxx-xxxxx,<br>31xxx-xxxxx,<br>33xxx-xxxxx
| pozivni_broj       = +98 21
| gradovi_prijatelji = [[#Bratimljeni gradovi|''Vidi dolje'']]

| web_stranica =[http://www.tehran.ir/ www.tehran.ir]

| bilješke =

}}
'''Teheran''' ([[Perzijski jezik|perz.]] تهران; ''Tehrān''<ref name="OTeheranu2011">[[#OTeheranu2011|Tehran.ir: O Teheranu (2011.)]]</ref>, [[Međunarodna fonetska abeceda|IPA]]: [{{IPA|teɦˈrɔːn}}]) je [[Glavni grad|glavni]] i najveći grad [[Iran]]a, sjedište [[Teheranska pokrajina|Teheranske pokrajine]] i jedan od najvećih [[grad]]ova [[svijet]]a<ref name="BritannicaTehran">[[#BritannicaTehran|Madanipour, Ali (2011.)]]</ref>.

Smješten je na južnim obroncima gorja [[Alborz]], dok je na jugoistoku izložen [[Pustinja|pustinji]] [[Dašt-e Kavir]]. [[Klima]] u gradu je [[Suha klima#Stepska klima|polusuha]] ([[Stepa|stepska]]) i [[Kontinentalna klima|kontinentalna]], a prosječna godišnja [[temperatura]] je 17,3[[°C]]<ref name="IRIMO2006">[[#IRIMO2006|Iran Meteorological Organization (2006.)]]</ref>. Iako se nalazi na istoj [[Zemljopisna širina|zemljopisnoj širini]] kao i sjever [[Sahara|Sahare]], njegova [[nadmorska visina]] od 1000-1800 [[Metar|m]] i utjecaj sjevernih planina [[Zima|zimi]] rezultiraju dvomjesečnim zadržavanjem [[snijeg]]a. U odnosu na druge svjetske gradove slične veličine Teheran je vrlo zelen grad s obzirom da se u njemu nalazi između 700-800 dobro održavanih [[park]]ova.

Teheran je multikulturalan grad u kojem osim većinskih [[Perzijanci|Perzijanaca]] žive i na stotine tisuća pripadnika etničkih manjina poput [[Azeri|Azara]], [[Kurdi|Kurda]], [[Mazanderani|Mazanderana]], [[Paštunci|Paštunaca]], [[Beludži|Beludža]], [[Turkmeni|Turkmena]], [[Armenci|Armenaca]], [[Ajsori|Asiraca]], [[Arapi|Arapa]] i [[Židovi|Židova]], a u gradu se nalazi i 37 [[Crkva|crkava]], 29 [[sinagoga]] i pet [[Zoroastrizam|zoroastrijskih]] hramova vatre. Prema posljednjem službenom popisu stanovništva iz [[2006.]] godine Teheran je imao 7,088.287 žitelja, no njegova anglomeracija koja uključuje [[velegrad]] [[Karadž]] i brojna naselja izvan njegove administrativne zone (865 [[km²]]) ima oko 12 milijuna ljudi.

[[#Povijest|Povijest Teherana]] kao [[grad]]a relativno je kratka s obzirom da je tisućama godina bio maleno naselje, no usko je vezana uz [[Raj (Iran)|Raj]] koji je kontinuirano naseljen od oko [[6. tisućljeće pr. Kr.|6000. pr. Kr.]] i s kojim je neprekidno bio u bliskoj interakciji<ref name="IranicaTehran">[[#IranicaTehran|Planhol, Xavier (de) (20.4.2004.)]]</ref>. Stanovnici ovog grada naselili su teheranske plodne [[vrt]]ove nakon razarajuće [[Mongolsko Carstvo|mongolske]] invazije u [[13. stoljeće|13. stoljeću]], a danas je Raj sastavni dio teheranskog gradskog područja. Teheran se kao grad prvi put pojavljuje u tekstovima [[Arapi|arapskih]] i [[Europa|europskih]] putopisaca iz kasnog [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]], a razvijao se kao važna strateška točka tijekom vladavine [[Safavidsko Carstvo|safavidske]] i [[Zandijsko Carstvo|zandijske]] dinastije. Nakon uspona dinastije [[Kadžarsko Carstvo|Kadžara]], odlukom [[Muhamed-han Kadžar|Muhamed-hana]] iz [[1786.]] godine Teheran postaje ([[Dodatak:Popis povijesnih iranskih glavnih gradova|38. po redu]]) glavnim gradom [[Iran]]a.

Danas je Teheran daleko najvažnije [[#Politička uprava|političko]], [[#Gospodarstvo|gospodarsko]], [[#Znanost i obrazovanje|obrazovno]], [[#Promet|prometno]] i [[#Kultura|kulturno]] središte [[Iran]]a. U njegovoj okolici nalazi se 50% iranskih [[#Industrija|industrijskih]] postrojenja, a odlikuje se i kvalitetnom gradskom odnosno razvijenom izvangradskom [[promet]]nom mrežom. Zahvaljujući malim stopama poreza, niskim cijenama energenata i relativno visokim plaćama, troškovi života u Teheranu vrlo su niski i prema zapadnim procjenama najjeftinija je metropola svijeta<ref name="CNN632007">[[#CNN632007|CNN (6.3.2007.)]]</ref>. [[Teheransko sveučilište]] najstarije je u [[Iran]]u, a uz njega aktivno je i 50-ak drugih većih sveučilišta i fakulteta. Uz ostale visoke škole, akademije i razne institute, Teheran ima više od 300 visokoobrazovnih ustanova. Grad također obiluje i brojnim kulturnim objektima poput [[#Palače|palača]] iz [[#Kadžarski glavni grad|kadžarske]] i [[#Pahlavijska modernizacija|pahlavijske]] epohe, odnosno [[#Muzeji i galerije|60-ak raznih muzeja]].

Neke od znamenitosti ovog [[megalopolis]]a po kojima se ističe na [[Svijet|svjetskoj]] razini su [[#Veliki bazar|najveći bazar]], jedna od [[#Glavne gradske prometnice|najdužih ulica]], jedna od najprometnijih [[#Javni gradski promet|podzemnih željeznica odnosno najviših i najdužih žičara]], najveće zbirke [[#Muzeji i galerije|kraljevskih dragulja i djela zapadnih umjetnika u Aziji]], neka od najposjećenijih [[#Vjerski objekti|šijitskih svetišta]], džamija s [[#Vjerski objekti|najvišim minaretima]], šesti najviši [[#Tornjevi i neboderi|najviši betonski toranj]], četvrti najveći [[#Šport|nogometni stadion]], najpopularniji azijski [[#Šport|nogometni klub]], najveće [[#Sveučilišta|privatno sveučilište]], jedno od najkvalitetnijih [[#Sveučilišta|tehničkih sveučilišta]], najveći azijski [[#Kulturne manifestacije|sajam knjiga]], itd.

== Zemljovid ==

<center>
{| class="wikitable"
|-
! Navigacijski zemljovid Teherana:<br><small><tt>''(a)''</tt> Teheranska i Alborška pokrajina, <tt>''(b)''</tt> Teheran u administrativnim granicama, <tt>''(c)''</tt> Centar grada</small>
|-
|{{Image label begin|image=Zemljovid Teherana.PNG|width={{{width|800}}}|float={{{float|none}}}}}
<!-- Islamski vjerski objekti -->
{{Image label small|x=0.440|y=0.674|scale={{{width|800}}}|text=[[#Stari vijek|<b style="color: #000000">Šahrbanu</b>]]}}
{{Image label small|x=0.330|y=0.665|scale={{{width|800}}}|text=[[#Vjerski objekti|<b style="color: #000000">Homeinijev<br>&nbsp;&nbsp;mauzolej</b>]]}}
{{Image label small|x=0.387|y=0.397|scale={{{width|800}}}|text=[[#Vjerski objekti|<b style="color: #000000">Sale</b>]]}}
{{Image label small|x=0.943|y=0.598|scale={{{width|800}}}|text=[[#Vjerski objekti|<b style="color: #000000">Jahja</b>]]}}
{{Image label small|x=0.855|y=0.143|scale={{{width|800}}}|text=[[#Vjerski objekti|<b style="color: #000000">Mosala</b>]]}}
{{Image label small|x=0.850|y=0.613|scale={{{width|800}}}|text=[[#Vjerski objekti|<b style="color: #000000">Šahova džamija</b>]]}}
{{Image label small|x=0.956|y=0.522|scale={{{width|800}}}|text=[[#Vjerski objekti|<b style="color: #000000">Mujezud<br>&nbsp;&nbsp;Dovle</b>]]}}
{{Image label small|x=0.892|y=0.514|scale={{{width|800}}}|text=[[#Vjerski objekti|<b style="color: #000000">Sepahsalar</b>]]}}
{{Image label small|x=0.406|y=0.454|scale={{{width|800}}}|text=[[#Vjerski objekti|<b style="color: #000000">Huseinije<br>&nbsp;&nbsp;Eršad</b>]]}}
<!-- Zračne luke -->
{{Image label small|x=0.167|y=0.227|scale={{{width|800}}}|text=[[#Zračne luke|<b style="color: #000000">&nbsp;&nbsp;Imam<br>Homeini</b>]]}}
{{Image label small|x=0.235|y=0.540|scale={{{width|800}}}|text=[[#Zračne luke|<b style="color: #000000">Mehrabad</b>]]}}
{{Image label small|x=0.420|y=0.525|scale={{{width|800}}}|text=[[#Vojni objekti|<b style="color: #000000">Došan-Tape</b>]]}}
{{Image label small|x=0.302|y=0.608|scale={{{width|800}}}|text=[[#Vojni objekti|<b style="color: #000000">Kale-Morgi</b>]]}}
{{Image label small|x=0.097|y=0.133|scale={{{width|800}}}|text=[[#Zračne luke|<b style="color: #000000">Pajam</b>]]}}
<!-- Zičare -->
{{Image label small|x=0.312|y=0.362|scale={{{width|800}}}|text=[[#Javni gradski promet|<b style="color: #000000">Točal</b>]]}}
<!-- Željeznički kolodvori -->
{{Image label small|x=0.355|y=0.591|scale={{{width|800}}}|text=[[#Kolodvori|<b style="color: #000000">Želj. kol.</b>]]}}
<!-- Autobusni kolodvori -->
{{Image label small|x=0.267|y=0.485|scale={{{width|800}}}|text=[[#Kolodvori|<b style="color: #000000">Zap.<br>&nbsp;kol.</b>]]}}
{{Image label small|x=0.482|y=0.483|scale={{{width|800}}}|text=[[#Kolodvori|<b style="color: #000000">Ist. kol.</b>]]}}
{{Image label small|x=0.370|y=0.574|scale={{{width|800}}}|text=[[#Kolodvori|<b style="color: #000000">Juž. kol.</b>]]}}
{{Image label small|x=0.825|y=0.129|scale={{{width|800}}}|text=[[#Kolodvori|<b style="color: #000000">Arg.<br>kol.</b>]]}}
<!-- Sveučilišta -->
{{Image label small|x=0.652|y=0.384|scale={{{width|800}}}|text=[[#Sveučilišta|<b style="color: #000000">Teheransko<br>&nbsp;sveučilište</b>]]}}
{{Image label small|x=0.288|y=0.425|scale={{{width|800}}}|text=[[#Sveučilišta|<b style="color: #000000">Sveuč.<br>&nbsp;Azadi</b>]]}}
{{Image label small|x=0.650|y=0.545|scale={{{width|800}}}|text=[[#Sveučilišta|<b style="color: #000000">Sveučilište<br>&nbsp;&nbsp;Imam Ali</b>]]}}
{{Image label small|x=0.620|y=0.054|scale={{{width|800}}}|text=[[#Sveučilišta|<b style="color: #000000">Medicinsko<br>sveučilište</b>]]}}
{{Image label small|x=0.752|y=0.389|scale={{{width|800}}}|text=[[#Sveučilišta|<b style="color: #000000">Sveučilište<br>Amir Kabir</b>]]}}
{{Image label small|x=0.942|y=0.205|scale={{{width|800}}}|text=[[#Sveučilišta|<b style="color: #000000">Sveučilište<br>K. N. Tusi</b>]]}}
{{Image label small|x=0.291|y=0.523|scale={{{width|800}}}|text=[[#Sveučilišta|<b style="color: #000000">Sveuč.<br>&nbsp;Šarif</b>]]}}
{{Image label small|x=0.776|y=0.461|scale={{{width|800}}}|text=[[#Vjerski objekti|<b style="color: #000000">V.Š. Firuz<br>&nbsp;&nbsp;Bahram</b>]]}}
<!-- Knjižnice -->
{{Image label small|x=0.939|y=0.014|scale={{{width|800}}}|text=[[#Knjižnice|<b style="color: #000000">Nacionalna<br>&nbsp;&nbsp;knjižnica</b>]]}}
<!-- Muzeji -->
{{Image label small|x=0.788|y=0.494|scale={{{width|800}}}|text=[[#Muzeji i galerije|<b style="color: #000000">Nacionalni<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;muzej</b>]]}}
{{Image label small|x=0.605|y=0.330|scale={{{width|800}}}|text=[[#Muzeji i galerije|<b style="color: #000000">&nbsp;&nbsp;&nbsp;Muzej<br>suvremene<br>umjetnosti</b>]]}}
{{Image label small|x=0.642|y=0.283|scale={{{width|800}}}|text=[[#Muzeji i galerije|<b style="color: #000000">&nbsp;Muzej<br>sagova</b>]]}}
{{Image label small|x=0.844|y=0.022|scale={{{width|800}}}|text=[[#Muzeji i galerije|<b style="color: #000000">Muzej iransko<br>&nbsp;-iračkog rata</b>]]}}
{{Image label small|x=0.822|y=0.432|scale={{{width|800}}}|text=[[#Kazališta i kina|<b style="color: #000000">Filmski grad Gazali</b>]]}}
<!-- Palače -->
{{Image label small|x=0.854|y=0.578|scale={{{width|800}}}|text=[[#Palače|<b style="color: #000000">Golestan</b>]]}}
{{Image label small|x=0.443|y=0.382|scale={{{width|800}}}|text=[[#Palače|<b style="color: #000000">Niavaran</b>]]}}
{{Image label small|x=0.378|y=0.376|scale={{{width|800}}}|text=[[#Palače|<b style="color: #000000">Sadabad</b>]]}}
{{Image label small|x=0.340|y=0.390|scale={{{width|800}}}|text=[[#Palače|<b style="color: #000000">Firdus</b>]]}}
{{Image label small|x=0.678|y=0.468|scale={{{width|800}}}|text=[[#Palače|<b style="color: #000000">Mramorna<br>&nbsp;&nbsp;palača</b>]]}}
<!-- Kazališta -->
{{Image label small|x=0.701|y=0.420|scale={{{width|800}}}|text=[[#Kazališta i kina|<b style="color: #000000">Gradsko<br>kazalište</b>]]}}
<!-- Kina -->
{{Image label small|x=0.369|y=0.416|scale={{{width|800}}}|text=[[#Kazališta i kina|<b style="color: #000000">Farhang</b>]]}}
{{Image label small|x=0.807|y=0.201|scale={{{width|800}}}|text=[[#Kazališta i kina|<b style="color: #000000">Azadi</b>]]}}
<!-- Crkve -->
{{Image label small|x=0.783|y=0.321|scale={{{width|800}}}|text=[[#Vjerski objekti|<b style="color: #000000">Katedrala<br>sv. Sarkisa</b>]]}}
{{Image label small|x=0.820|y=0.415|scale={{{width|800}}}|text=[[#Vjerski objekti|<b style="color: #000000">Katolička crkva</b>]]}}
{{Image label small|x=0.699|y=0.355|scale={{{width|800}}}|text=[[#Vjerski objekti|<b style="color: #000000">Prot. crkva</b>]]}}
<!-- Sinagoge -->
{{Image label small|x=0.747|y=0.211|scale={{{width|800}}}|text=[[#Vjerski objekti|<b style="color: #000000">Sinagoga<br>Jusuf Abad</b>]]}}
{{Image label small|x=0.710|y=0.283|scale={{{width|800}}}|text=[[#Vjerski objekti|<b style="color: #000000">Sinagoga<br>&nbsp;Abrišami</b>]]}}
<!-- Tornjevi -->
{{Image label small|x=0.409|y=0.655|scale={{{width|800}}}|text=[[#Tornjevi i neboderi|<b style="color: #000000">Togrul</b>]]}}
{{Image label small|x=0.580|y=0.070|scale={{{width|800}}}|text=[[#Tornjevi i neboderi|<b style="color: #000000">Milad</b>]]}}
{{Image label small|x=0.251|y=0.526|scale={{{width|800}}}|text=[[#Tornjevi i neboderi|<b style="color: #000000">Azadi</b>]]}}
<!-- Zgrade i neboderi -->
{{Image label small|x=0.420|y=0.422|scale={{{width|800}}}|text=[[#Gospodarstvo|<b style="color: #000000">Markazi</b>]]}}
{{Image label small|x=0.331|y=0.422|scale={{{width|800}}}|text=[[#Mediji|<b style="color: #000000">IRIB</b>]]}}
{{Image label small|x=0.779|y=0.168|scale={{{width|800}}}|text=[[#Tornjevi i neboderi|<b style="color: #000000">Behšaher</b>]]}}
{{Image label small|x=0.686|y=0.041|scale={{{width|800}}}|text=[[#Tornjevi i neboderi|<b style="color: #000000">Međunarodni<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;neboder</b>]]}}
{{Image label small|x=0.851|y=0.054|scale={{{width|800}}}|text=[[#Tornjevi i neboderi|<b style="color: #000000">Min. prometa</b>]]}}
{{Image label small|x=0.939|y=0.484|scale={{{width|800}}}|text=[[#Nacionalna vlada|<b style="color: #000000">Parlament</b>]]}}
{{Image label small|x=0.650|y=0.499|scale={{{width|800}}}|text=[[#Nacionalna vlada|<b style="color: #000000">Vijeće<br>čuvara</b>]]}}
<!-- Parkovi, park-šume i Nacionalni parkovi -->
{{Image label small|x=0.792|y=0.552|scale={{{width|800}}}|text=[[#Parkovi|<b style="color: #000000">Gradski park</b>]]}}
{{Image label small|x=0.684|y=0.330|scale={{{width|800}}}|text=[[#Parkovi|<b style="color: #000000">Lale</b>]]}}
{{Image label small|x=0.724|y=0.138|scale={{{width|800}}}|text=[[#Parkovi|<b style="color: #000000">Karim Sae</b>]]}}
{{Image label small|x=0.435|y=0.389|scale={{{width|800}}}|text=[[#Parkovi|<b style="color: #000000">Niav. p.</b>]]}}
{{Image label small|x=0.843|y=0.072|scale={{{width|800}}}|text=[[#Parkovi|<b style="color: #000000">Park vatre<br>&nbsp;&nbsp;i vode</b>]]}}
{{Image label small|x=0.300|y=0.390|scale={{{width|800}}}|text=[[#Parkovi|<b style="color: #000000">Evin</b>]]}}
{{Image label small|x=0.359|y=0.359|scale={{{width|800}}}|text=[[#Parkovi|<b style="color: #000000">Dar.</b>]]}}
{{Image label small|x=0.406|y=0.362|scale={{{width|800}}}|text=[[#Parkovi|<b style="color: #000000">Golab.</b>]]}}
{{Image label small|x=0.453|y=0.365|scale={{{width|800}}}|text=[[#Parkovi|<b style="color: #000000">Džamšidije</b>]]}}
{{Image label small|x=0.467|y=0.437|scale={{{width|800}}}|text=[[#Parkovi|<b style="color: #000000">Lavizan</b>]]}}
{{Image label small|x=0.353|y=0.443|scale={{{width|800}}}|text=[[#Parkovi|<b style="color: #000000">Melat</b>]]}}
{{Image label small|x=0.816|y=0.292|scale={{{width|800}}}|text=[[#Parkovi|<b style="color: #000000">Park Djevice Marije</b>]]}}
{{Image label small|x=0.643|y=0.646|scale={{{width|800}}}|text=[[#Parkovi|<b style="color: #000000">Razijev<br>&nbsp;&nbsp;park</b>]]}}
{{Image label small|x=0.209|y=0.414|scale={{{width|800}}}|text=[[#Parkovi|<b style="color: #000000">PŠ Farahzad</b>]]}}
{{Image label small|x=0.481|y=0.513|scale={{{width|800}}}|text=[[#Parkovi|<b style="color: #000000">PŠ Sorhehesar</b>]]}}
{{Image label small|x=0.233|y=0.464|scale={{{width|800}}}|text=[[#Parkovi|<b style="color: #000000">PŠ Pardisan</b>]]}}
{{Image label small|x=0.441|y=0.627|scale={{{width|800}}}|text=[[#Parkovi|<b style="color: #000000">PŠ Azadegan</b>]]}}
{{Image label small|x=0.417|y=0.611|scale={{{width|800}}}|text=[[#Parkovi|<b style="color: #000000">PŠ Toska</b>]]}}
{{Image label small|x=0.127|y=0.486|scale={{{width|800}}}|text=[[#Parkovi|<b style="color: #000000">PŠ Čitgar</b>]]}}
{{Image label small|x=0.149|y=0.438|scale={{{width|800}}}|text=[[#Parkovi|<b style="color: #000000">PŠ Kuhsar</b>]]}}
{{Image label small|x=0.285|y=0.184|scale={{{width|800}}}|text=[[#Parkovi|<b style="color: #000000">NP Hajer</b>]]}}
{{Image label small|x=0.302|y=0.317|scale={{{width|800}}}|text=[[#Parkovi|<b style="color: #000000">NP Kavir</b>]]}}
{{Image label small|x=0.278|y=0.083|scale={{{width|800}}}|text=[[#Parkovi|<b style="color: #000000">NP Lar</b>]]}}
{{Image label small|x=0.297|y=0.130|scale={{{width|800}}}|text=[[#Parkovi|<b style="color: #000000">NP Vardžen</b>]]}}
<!-- Planinski vrhovi -->
{{Image label small|x=0.367|y=0.126|scale={{{width|800}}}|text=[[#Položaj|<b style="color: #000000">Damavand</b>]]}}
{{Image label small|x=0.347|y=0.089|scale={{{width|800}}}|text=[[#Položaj|<b style="color: #000000">Čapakrov</b>]]}}
{{Image label small|x=0.141|y=0.052|scale={{{width|800}}}|text=[[#Položaj|<b style="color: #000000">Naz</b>]]}}
{{Image label small|x=0.227|y=0.028|scale={{{width|800}}}|text=[[#Položaj|<b style="color: #000000">Palangardan</b>]]}}
<!-- Skijališta -->
{{Image label small|x=0.185|y=0.068|scale={{{width|800}}}|text=[[#Šport|<b style="color: #000000">Dizin</b>]]}}
{{Image label small|x=0.201|y=0.086|scale={{{width|800}}}|text=[[#Šport|<b style="color: #000000">Šemšak</b>]]}}
{{Image label small|x=0.221|y=0.102|scale={{{width|800}}}|text=[[#Šport|<b style="color: #000000">Točal</b>]]}}
<!-- Stadioni -->
{{Image label small|x=0.209|y=0.486|scale={{{width|800}}}|text=[[#Šport|<b style="color: #000000">St. Azadi</b>]]}}
{{Image label small|x=0.177|y=0.512|scale={{{width|800}}}|text=[[#Šport|<b style="color: #000000">St. Rah Ahan</b>]]}}
<!-- Gradovi -->
{{Image label small|x=0.135|y=0.122|scale={{{width|800}}}|text=[[#Iranski megalopolis|<b style="color: #000000">Karadž</b>]]}}
{{Image label small|x=0.244|y=0.208|scale={{{width|800}}}|text=[[#Iranski megalopolis|<b style="color: #000000">Raj</b>]]}}
{{Image label small|x=0.143|y=0.199|scale={{{width|800}}}|text=[[#Iranski megalopolis|<b style="color: #000000">Islamšaher</b>]]}}
<!-- Tuneli -->
{{Image label small|x=0.743|y=0.091|scale={{{width|800}}}|text=[[#Glavne gradske prometnice|<b style="color: #000000">''Resalat''</b>]]}}
{{Image label small|x=0.584|y=0.393|scale={{{width|800}}}|text=[[#Glavne gradske prometnice|<b style="color: #000000">''Tohid''</b>]]}}
{{Image label small|x=0.428|y=0.548|scale={{{width|800}}}|text=[[#Glavne gradske prometnice|<b style="color: #000000">''Amir Kabir''</b>]]}}
<!-- Mostovi -->
{{Image label small|x=0.791|y=0.029|scale={{{width|800}}}|text=[[#Glavne gradske prometnice|<b style="color: #000000">''Abrišam''</b>]]}}
{{Image label small|x=0.275|y=0.572|scale={{{width|800}}}|text=[[#Glavne gradske prometnice|<b style="color: #000000">''Džavadije''</b>]]}}
<!-- Jezera -->
{{Image label small|x=0.316|y=0.116|scale={{{width|800}}}|text=[[#Položaj|<b style="color: #000000">J. Lar</b>]]}}
{{Image label small|x=0.102|y=0.101|scale={{{width|800}}}|text=[[#Položaj|<b style="color: #000000">J. Amir Kabir</b>]]}}
{{Image label small|x=0.061|y=0.052|scale={{{width|800}}}|text=[[#Položaj|<b style="color: #000000">J. Talekan</b>]]}}
{{Image label small|x=0.258|y=0.115|scale={{{width|800}}}|text=[[#Položaj|<b style="color: #000000">J. Latjan</b>]]}}
<!-- Bazar -->
{{Image label small|x=0.827|y=0.637|scale={{{width|800}}}|text=[[#Veliki bazar|<b style="color: #000000">Veliki bazar</b>]]}}
<!-- Avenije -->
{{Image label small|x=0.710|y=0.552|scale={{{width|800}}}|text=[[#Glavne gradske prometnice|<b style="color: #000000">&nbsp;&nbsp;&nbsp;A<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;v.<br><br>&nbsp;&nbsp;''V''<br>&nbsp;&nbsp;''a''<br>&nbsp;&nbsp;''l''<br>&nbsp;&nbsp;''i''<br><br>''A''<br>''s''<br>''r''</b>]]}}
{{Image label small|x=0.609|y=0.411|scale={{{width|800}}}|text=[[#Glavne gradske prometnice|<b style="color: #000000">''Av. Azadi''</b>]]}}
{{Image label small|x=0.932|y=0.404|scale={{{width|800}}}|text=[[#Glavne gradske prometnice|<b style="color: #000000">''Av. Engelab''</b>]]}}
<!-- Gradske autoceste -->
{{Image label small|x=0.710|y=0.016|scale={{{width|800}}}|text=[[#Glavne gradske prometnice|<b style="color: #000000">''Hemat''</b>]]}}
{{Image label small|x=0.812|y=0.045|scale={{{width|800}}}|text=[[#Glavne gradske prometnice|<b style="color: #000000">''A''<br>''f''<br>''r''<br>''i''<br>''k''<br>''a''</b>]]}}
{{Image label small|x=0.839|y=0.153|scale={{{width|800}}}|text=[[#Glavne gradske prometnice|<b style="color: #000000">&nbsp;''M''<br>''o''<br>&nbsp;''d''<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;''a''<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;''r''<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;''e''<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;''s''</b>]]}}
{{Image label small|x=0.676|y=0.100|scale={{{width|800}}}|text=[[#Glavne gradske prometnice|<b style="color: #000000">&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;''K''<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;''o''<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;''r''<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;''d''<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;''e''<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;''s''<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;''t''<br>&nbsp;''a''<br>''n''</b>]]}}
{{Image label small|x=0.572|y=0.275|scale={{{width|800}}}|text=[[#Glavne gradske prometnice|<b style="color: #000000">''Č''<br>''a''<br>''m''<br>''r''<br>''a''<br>''n''</b>]]}}
{{Image label small|x=0.622|y=0.244|scale={{{width|800}}}|text=[[#Glavne gradske prometnice|<b style="color: #000000">''Gomnam''</b>]]}}
{{Image label small|x=0.954|y=0.632|scale={{{width|800}}}|text=[[#Glavne gradske prometnice|<b style="color: #000000">''Mahalati''</b>]]}}
{{Image label small|x=0.232|y=0.611|scale={{{width|800}}}|text=[[#Glavne gradske prometnice|<b style="color: #000000">''Azadegan''</b>]]}}
<!-- Međugradske autoceste -->
{{Image label small|x=0.019|y=0.455|scale={{{width|800}}}|text=[[#Regionalne prometnice|<b style="color: #000000">''AC 2''</b>]]}}
{{Image label small|x=0.117|y=0.646|scale={{{width|800}}}|text=[[#Regionalne prometnice|<b style="color: #000000">''AC 5''</b>]]}}
{{Image label small|x=0.137|y=0.227|scale={{{width|800}}}|text=[[#Regionalne prometnice|<b style="color: #000000">''AC 5''</b>]]}}
{{Image label small|x=0.298|y=0.650|scale={{{width|800}}}|text=[[#Regionalne prometnice|<b style="color: #000000">''AC 7''</b>]]}}
{{Image label small|x=0.201|y=0.267|scale={{{width|800}}}|text=[[#Regionalne prometnice|<b style="color: #000000">''AC 7''</b>]]}}
{{Image label small|x=0.522|y=0.442|scale={{{width|800}}}|text=[[#Regionalne prometnice|<b style="color: #000000">''&nbsp;&nbsp;&nbsp;AC<br>Teh-Par''</b>]]}}
{{Image label small|x=0.316|y=0.142|scale={{{width|800}}}|text=[[#Regionalne prometnice|<b style="color: #000000">''&nbsp;&nbsp;&nbsp;AC<br>Teh-Par''</b>]]}}
{{Image label small|x=0.167|y=0.376|scale={{{width|800}}}|text=[[#Regionalne prometnice|<b style="color: #000000">''&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;AC<br>Teh-Šom''</b>]]}}
{{Image label small|x=0.227|y=0.060|scale={{{width|800}}}|text=[[#Regionalne prometnice|<b style="color: #000000">''AC Teh-Šom''</b>]]}}
{{Image label small|x=0.012|y=0.484|scale={{{width|800}}}|text=[[#Regionalne prometnice|<b style="color: #000000">''BC 32''</b>]]}}
{{Image label small|x=0.061|y=0.588|scale={{{width|800}}}|text=[[#Regionalne prometnice|<b style="color: #000000">''BC 38''</b>]]}}
{{Image label small|x=0.041|y=0.146|scale={{{width|800}}}|text=[[#Regionalne prometnice|<b style="color: #000000">''BC 38''</b>]]}}
{{Image label small|x=0.468|y=0.655|scale={{{width|800}}}|text=[[#Regionalne prometnice|<b style="color: #000000">''BC 44''</b>]]}}
{{Image label small|x=0.290|y=0.224|scale={{{width|800}}}|text=[[#Regionalne prometnice|<b style="color: #000000">''BC 44''</b>]]}}
{{Image label small|x=0.216|y=0.679|scale={{{width|800}}}|text=[[#Regionalne prometnice|<b style="color: #000000">''BC 65''</b>]]}}
{{Image label small|x=0.147|y=0.255|scale={{{width|800}}}|text=[[#Regionalne prometnice|<b style="color: #000000">''BC 65''</b>]]}}
{{Image label small|x=0.221|y=0.231|scale={{{width|800}}}|text=[[#Regionalne prometnice|<b style="color: #000000">''BC 71''</b>]]}}
{{Image label small|x=0.367|y=0.150|scale={{{width|800}}}|text=[[#Regionalne prometnice|<b style="color: #000000">''BC 77''</b>]]}}
{{Image label small|x=0.420|y=0.168|scale={{{width|800}}}|text=[[#Regionalne prometnice|<b style="color: #000000">''BC 79''</b>]]}}
<!-- Trgovi -->
{{Image label small|x=0.841|y=0.387|scale={{{width|800}}}|text=[[#Trgovi|<b style="color: #000000">Firdusijev<br>&nbsp;trg</b>]]}}
{{Image label small|x=0.736|y=0.326|scale={{{width|800}}}|text=[[#Trgovi|<b style="color: #000000">&nbsp;&nbsp;Trg<br>Vali Asr</b>]]}}
{{Image label small|x=0.725|y=0.373|scale={{{width|800}}}|text=[[#Trgovi|<b style="color: #000000">Pal.<br>&nbsp;trg</b>]]}}
{{Image label end}}
|}
</center>

== Etimologija ==
[[Datoteka:Teheran perzijski.PNG|lijevo|mini|<center>[[Perzijski jezik|Perzijski]]: <tt>Tehrān</tt>]]

[[Etimologija|Podrijetlo]] imena „Teheran” još je danas predmetom rasprave i postoji više različitih tumačenja<ref>[[#AdleHourcadeEbrahimi1992|Adle, Charyar (1992.)]], str. 22.</ref>. Najpopularnija interpretacija temelji se na [[Srednji vijek|srednjovjekovnim]] djelima islamskog zemljopisca [[Jakut al-Hamavi|Jakuta]] koji tvrdi da ime ''Tah+rān'' podrazumijeva „Onaj koji lovi (gura)” ili „Onaj koji stanuje pri podnožju (u zemlji)”<ref name="Wüstenfeld1961">[[#Wüstenfeld1961|Wüstenfeld, Ferdinand (1961.)]], I., str. 31.</ref> što ukazuje ili na podzemni život tamošnjih stanovnika u [[13. stoljeće|13. stoljeću]]<ref name="IranicaTehran"/>, ili na zemljopisni smještaj grada s obzirom da se zaista nalazi pri dnu planine [[Točal]] (ogranak [[Alborz]]a)<ref name="OTeheranu2011"/>.

[[Nizozemci|Nizozemski]] iranist [[Albert Houtum-Schindler]] svoju pretpostavku temelji na početnom [[slog]]u oblika ''Tir-ān'' pri čemu ''Tir'' označava „[[Ravnica|ravnicu]]” odnosno „[[Pustinja|pustinjsku]] ravnicu”<ref name="Houtum-Schindler1896">[[#Houtum-Schindler1896|Houtum-Schindler, Albert (1896.)]], str. 131.</ref>, a sam [[Morfologija (jezikoslovlje)|morfološki]] oblik objašnjava specifičnim [[narječje]]m lokalnog stanovništva. Schindler također povlači etimološke paralele sa Šemrānom<ref name="Houtum-Schindler1896"/>, obližnjim selom na sjeveru gdje je bio smješten veliki vodospremnik, na temelju čega [[Ahmad Kasravi|Kasravi]] kasnije tvrdi kako Teheran (''Tahrān'') podrazumijeva „toplo mjesto”<ref name="Kasravi1973">[[#Kasravi1973|Kasravi, Ahmad (1973.)]], str. 273.-283.</ref> ili „donje mjesto”<ref name="Hosseini2007">[[#Hosseini2007|BBC Persian (2007.)]]</ref> odnosno Šemiran (''Šemrān'') „hladno mjesto”<ref name="Kasravi1973"/> ili „gornje mjesto”<ref name="Hosseini2007"/>.

Treću pretpostavku predložio je [[Rusi|ruski]] jezikoslovac [[Vladimir Minorski]] koji sugerira da bi ''Tahrān'' mogao značiti „Onaj što leži ispod [[Raj (Iran)|Raja]]”<ref name="Minorsky1982">[[#Minorsky1982|Minorsky, Vladimir (1982.)]], IV., str. 713.-720.</ref> ([[Stari vijek|starovjekovnog]] grada nedaleko od Teherana), na temelju spoja [[slog]]ova ''Tah'' („dubina” u brojnim iranskim narječjima na sjeveru) i ''[[Raj (Iran)|Raj]]'' (''Raḡān'' = ''Rajān'' = ''Rān'')<ref name="Minorsky1982"/>. Međutim, ova teorija nije kompaktibilna s činjenicom da sjeveroistočno od [[Isfahan]]a (stotinama kilometara od Teherana) postoji veliko selo koje također nosi povijesno ime „Teheran” što etimološku poveznicu s [[Raj (Iran)|Rajom]] dovodi u pitanje<ref name="IranicaTehran"/>.

Sve navedene pretpostavke u [[Jezikoslovlje|jezikoslovnim]] krugovima smatraju se nagađanjima<ref name="IranicaTehran"/>, a [[Etimologija|etimološku]] problematiku otežava i očigledna promjena slovopisa. Primjerice, početno slovo ''<tt>ṭ</tt>'' ('''ط''') dugo se vremena koristilo kao zamjena za obično slovo ''<tt>t</tt>'' ('''ت''') sve do početka [[20. stoljeće|20. stoljeća]]. Zemljopisac [[Jakut al-Hamavi|Jakut]] je oko [[1300.]] godine koristio [[Arapski jezik|arapski]] početni oblik ''<tt>Tâ</tt>'' iako je jasno naglašavao da je riječ [[Perzijski jezik|perzijska]]<ref name="Wüstenfeld1961"/> što podrazumijeva da je lokalno stanovništvo svoje mjesto imenovalo kao ''Tehrān''<ref name="IranicaTehran"/>.

== Povijest ==
{{glavni|Povijest Irana}}

=== Stari vijek ===
{{glavni|Raj (Iran)|l1=Raj}}
[[Datoteka:Wheel Iran.jpg|desno|mini|200px|<center>Rešetkasti [[kotač]], karakterističan za rano [[Iranski narodi|arijsko]] razdoblje u [[2. tisućljeće pr. Kr.|2. tis. pr. Kr.]]<br><small>([[Iranski nacionalni muzej]] u Teheranu)</small>]]

Najstarija [[Arheologija|arheološka]] nalazišta u okolici Teherana datiraju se u [[mlađe kameno doba]] odnosno oko [[6. tisućljeće pr. Kr.|6000. pr. Kr.]]<ref name="IranicaTehran"/> što podrazumijeva da se radi o jednom od najstarijih [[iran]]skih gradova zajedno sa [[Suza (Iran)|Suzom]], [[Jazd]]om i [[Ekbatana|Ekbatanom]] ([[Hamadan]]om) odnosno da je bio naseljen i prije dolaska [[Indoiranski narodi|arijskih]] (indoiranskih) [[pleme]]na<ref name="IranicaTehran"/>. Jedno od takvih nalazišta je brežuljak [[Češme-Ali (Raj)|Češme-Ali]] („[[Ali]]jeva [[česma]]“) na kojem je od [[1934.]] do [[1936.]] godine u suradnji Sveučilišnog muzeja Pennsylvania i Bostonskog muzeja finih umjetnosti iskapanja vodio slavni arheolog [[Erich Friedrich Schmidt]], a brojni pronađeni artefakti danas su izloženi u [[muzej]]ima diljem [[Iran]]a, [[Chicago|Chicaga]] i [[Philadelphia, Pennsylvania|Philadelphije]]. Ostala značajnija nalazišta iz tog razdoblja uključuju i 3000 godina staru utvrdu Gebri iz ranog arijskog razdoblja u sklopu koje je postojalo i [[Zoroastrizam|zoroastrijsko]] groblje, te Kajtariju i Darus sjeverozapadno od današnjeg grada<ref>[[#AdleHourcadeEbrahimi1992|Adle, Charyar (1992.)]], str. 19.-20.</ref>.



Uz [[toponim]]e u okolici Teherana vezuju se brojne legende iz [[Iranska mitologija|iranske mitologije]] od kojih neke datiraju još iz [[2. tisućljeće pr. Kr.|2. tisućljeća pr. Kr.]] Raj se kao ''Raḡā'' spominje na dva mjesta u [[Zoroastrizam|zoroastrijskoj]] svetoj zbirci [[Avesta|Avesti]]<ref name="LiviusRhagae">[[#LiviusRhagae|Lendering, Jona (2011.)]]</ref>: u liturgijskoj „Jasni” spominje se u kontekstu prijestolnice značajnog [[Zarathuštra|Zarathuštrinog]] podanika<ref>[[#Jasna1918|Peterson, Joseph H. (1995.)]], 19.18.</ref>, dok se u tekstovima „Vendidada” pojavljuje kao dvanaesta [[Iranske pokrajine|pokrajina]] stvorena od [[Ahura Mazda|Ahura Mazde]]<ref name="EncyIslam">[[#EncyIslam|Minorsky, Vladimir (2005.)]], str. 471.-473.</ref> u kojoj stoluju tri ''rase'' (klase: svećenici, ratnici i ratari)<ref>[[#Fargard116|Peterson, Joseph H. (1995.)]], Fargard 1.16.</ref>. U nekim djelima na [[Perzijski jezik|srednjoperzijskom jeziku]] Raj se spominje i kao rodno mjesto samog [[Zarathuštra|Zarathuštre]]<ref name="Grenet2005">[[#Grenet2005|Grenet, Frantz (2005.)]], str. 37.</ref>, no brojni suvremeni [[povjesničar]]i smatraju da je ono ipak u [[Veliki Horasan|Horasanu]] na istoku<ref name="Grenet2005"/>.

[[Damavand]], visoki planinski vrh u blizini Teherana, zauzima važno mjesto u [[Firdusi]]jevoj „[[Šahname|Šahnami]]” ([[iran]]ski nacionalni [[ep]] iz [[1000.]] godine) koja također obiluje [[Legenda|legendarnim]] pričama [[Iranska mitologija|iranske mitologije]]<ref name="IranicaDamavand">[[#IranicaDamavand|Tafażżolī, Aḥmad (15.12.1993.)]]</ref>. [[Kajumart|Kajūmarṯ]] iz „Šahname” kao prvi [[čovjek]] na [[Zemlja|Zemlji]] prema [[Zoroastrizam|zoroastrijskoj]] verziji postanka svijeta živio je na Damavandu i pripisuje mu se osnivanje grada podno planine<ref name="IranicaDamavand"/>. Mitološki [[Strijelac (vojnik)|strijelac]] [[Araš]] koji je požrtvovno izgubio život prilikom razgraničenja [[Iran]]a i [[Turan]]a, odapeo je graničnu [[Strijela|strijelu]] s iste planine<ref name="IranicaDamavand"/>. Ova se legenda slavi i dan danas tijekom godišnjeg iranskog [[festival]]a [[Tiregan]]a. Damavand je također i mjesto na kojem [[Frejdun]] zarobljava [[zmaj]]a [[Zahak]]a<ref name="IranicaDamavand"/>, odnosno rodno mjesto legendarnog kralja [[Manučer]]a<ref name="IranicaDamavand"/>.

[[Raj (Iran)|Raj]] je bio vrlo značajan grad tijekom [[Medijsko Carstvo|medijskog]] i [[Ahemenidsko Perzijsko Carstvo|ahemenidskog]] razdoblja [[Povijest Irana|iranske povijesti]]. Nalazio se na važnom putu<ref name="IranicaTehran"/> koji je povezivao [[Ekbatana|Ekbatanu]] ([[Hamadan]]) na zapadu i [[Tus]] (pokraj [[Mašhad]]a) na istoku<ref name="LiviusRhagae"/>, a preko grada prolazile su sve [[Karavana|karavane]] koje su spajale zapadni [[Iran]] i [[Mezopotamija|Mezopotamiju]] s [[Margijana|Margijanom]] odnosno [[Kina|Kinom]] na sjeveroistoku<ref name="LiviusRhagae"/>, te [[Arija (satrapija)|Arijom]] i [[Arahozija|Arahozijom]] odnosno [[Indija|Indijom]] na jugoistoku<ref name="LiviusRhagae"/>. Osim toga, grad je putovima uz rubne dijelove pustinje [[Dašt-e Kavir]] bio povezan i s [[Fars|Parsom]] na jugu, dok su ga tri planinska puta preko [[Alborz]]a povezivala i s [[Kaspijsko jezero|Kaspijskm jezerom]] na sjeveru<ref name="LiviusRhagae"/>. 

{{Panoramska slika|Rey panorama small.jpg|1800px|<center>''Panorama s [[Tvrđava Raškan|tvrđave Raškan]] na drevni [[Raj (Iran)|Raj]] i obližnju planinu [[Kuh-e Bibi Šahrbanu|Bibi Šahrbanu]]''</center>}}

Poznato je da je [[Raj (Iran)|Raj]] bio [[Zoroastrizam|zoroastrijsko]] središte [[Medijsko Carstvo|Medijskog Carstva]], a o religijskoj važnosti svjedoče i [[putopis]]i arapskog zemljopisca [[Jakut al-Hamavi|Jakuta]] koji gotovo 2000 godina kasnije spominje da je grad bio sjedištem zoroastrijskih svećenika [[Magi|Maga]]<ref name="LiviusRhagae"/>. Raj se također spominje i u [[Ahemenidsko Perzijsko Carstvo|ahemenidskim]] epigrafskim natpisima [[Perzijanci|perzijskog]] vladara [[Darije Veliki|Darija Velikog]] u [[Behistunski natpisi|Behistunu]] koji navode kako je Darije [[521. pr. Kr.]] poslao vojsku iz Raja da pomogne ocu [[Histasp]]u u pobjedi protiv pobunjenika u istočnoj [[Satrapija|satrapiji]] [[Partija (pokrajina)|Partiji]]<ref name="EncyIslam"/>. Oko dva stoljeća kasnije kroz Raj se pred [[Aleksandar Makedonski|Aleksandrom]] povlači posljednji [[Ahemenidsko Perzijsko Carstvo|ahemenidski]] vladar [[Darije III.|Darije III. Kodoman]], a [[Helenizam|helenistički]] povjesničar [[Duris sa Samosa|Duris]] sa [[Samos]]a spominje razoran [[potres]] koji je istovremeno pogodio grad i okolicu<ref name="LiviusRhagae"/>. Grad je obnovljen nedugo kasnije u vrijeme [[Seleukidi|seleukidskog]] vladara [[Seleuk I. Nikator|Seleuka I. Nikatora]] i kratko je bio poznat pod imenom ''Europos'', a u [[Partsko Carstvo|partskom razdoblju]] nosio je ime ''Arsakija'' i bio je [[Proljeće|proljetnom]] prijestolnicom partskih vladara<ref name="LiviusRhagae"/>. Prema zemljopiscu [[Izidor iz Haraksa|Izidoru iz Haraksa]], grad je bio najsnažnijom utvrdom u čitavoj Mediji<ref name="LiviusRhagae"/>. Raj se spominje i u [[Stari zavjet|starozavjetnim]] [[Biblija|biblijskim]] knjigama o [[Tobija (knjiga)|Tobiji]] i [[Judita (knjiga)|Juditi]] što svjedoči da su [[Židovi]] možda naseljavali grad u [[7. stoljeće pr. Kr.|7. stoljeću pr. Kr.]]<ref name="LiviusRhagae"/>

Tijekom [[Sasanidsko Perzijsko Carstvo|sasanidskog razdoblja]], Raj je bio prijestolnicom [[iran]]ske plemićke obitelji Mihran iz koje potječe [[Bahram Čobin]], [[general]] i [[uzurpator]] sasanidskog prijestolja koncem [[6. stoljeće|6. stoljeća]]. Posljednji sasanidski vladar [[Jezdegerd III.]] iz Raja je [[641.]] godine izdao njegov posljednji [[proglas]] narodu prije povlačenja u [[Veliki Horasan|Horasan]]<ref name="EncyIslam"/>, a grad je ostao u rukama [[Bahram Čobin|Čobinovog]] unuka Sijavahša koji je vodio neuspješnu obranu protiv [[Arapi|arapske]] invazije. Grad je prilikom opsade srušen zbog odmazde, no novi namjesnik Faruhan dao ga je obnoviti nedugo kasnije. Žensko svetište [[Mauzolej Bibi Šahrbanu|Bibi Šahrbanu]] u ogranku modernog Teherana povezuje se s [[Jezdegerd III.|Jezdegerdovom]] kćeri koja je prema tradiciji postala supruga [[Husein ibn Ali|Huseina ibn Alija]], trećeg [[Šijiti|šijitskog]] [[imam]]a<ref name="EncyIslam"/>. Postoji i vjerojatnost da je svetište u [[Stari vijek|starom vijeku]] bilo posvećeno [[Zoroastrizam|zoroastrijskoj]] božici [[Anahita|Anahiti]], te da je nakon dolaska [[islam]]a samo promijenilo funkciju.

=== Srednji vijek ===
[[Datoteka:Rey - Cheshmeh Ali.jpg|desno|300px|mini|<center>Rajska [[citadela]] iz oko [[1200.]] godine]]

U početnim stoljećima [[islam]]skog razdoblja [[Povijest Irana|iranske povijesti]] Raj je bio poprištem brojnih sukoba između lokalnih [[Perzijanci|Perzijanaca]] i [[Arapi|arapskog]] [[kalifat]]a. Vjerojatno najpoznatija ličnost iz ovog razdoblja je [[Harun al-Rašid]], [[Abasidi|abasidski]] [[kalif]] rođen [[763.]] u Raju, čiji se raskošni dvor dovodi u vezu s poznatim pričama iz „[[Tisuću i jedna noć|Tisuću i jedne noći]]”. Kasnije su u njemu ratovale i lokalne [[Iranski narodi|iranske]] dinastije, a potom Iranci protiv nadolazećih [[Turkijski narodi|turkijskih]] [[Oguzi|Oguza]] čija je provala na [[Iranska visoravan|Iransku visoravan]] rezultirala osnivanjem dinastije [[Seldžuci|Seldžuka]]. Najznačajniji seldžučki vladar [[Togrul]] odabrao je Raj za svoju prijestolnicu, a nakon njegove smrti u čast mu je podignut 20-metarski [[toranj]] koji je očuvan do današnjeg dana.

Istovremeno, oko šest kilometara sjeverno od Raja, središte današnjeg Teherana razvijalo se kao malo [[Selo|seosko]] naselje čije se [[Gospodarstvo Irana|gospodarstvo]] temeljilo na [[Poljoprivreda|poljoprivredi]]<ref name="IranicaTehran"/>. Uzgoj [[Voće|voća]] i [[Povrće|povrća]] u brojnim [[vrt]]ovima bio je moguć zahvaljujući sofisticiranom sustavu [[kanat]]a kao i [[Potok|potocima]] koji su se slijevali s [[Alborz]]a i [[Navodnjavanje|navodnjavali]] obližnje [[Ravnica|ravnice]]<ref name="IranicaTehran"/>, a [[trgovina]] je cvala zahvaljujući blizini Rajske utvrde odnosno strateškom položaju na [[Put svile|Putu svile]]<ref name="IranicaTehran"/>. [[Povjesničar]]i za ovo razdoblje teheranske [[Povijest Irana|povijesti]] koriste i izraz „naseljeni vrt”<ref>[[#AdleHourcadeEbrahimi1992|Adle, Charyar (1992.)]], str. 15.</ref>.

==== Teheran u najstarijim zapisima ====

Teheran se kao [[naselje]] prvi put spominje u tekstovima iz ranog [[12. stoljeće|12. stoljeća]], iako je sigurno da je pod tim imenom postojao stoljećima ranije. Naime, [[bagdad]]ski povjesničar [[Al-Katib al-Bagdadi]] u svojim zapisima spominje da je [[874.]] ili [[884.]] godine u [[Palestina|palestinskom]] gradu [[Aškelon|Askalānu]] umro znanstvenik pod imenom Ḥammād al-Ṭehrāni al-Rāzi čije [[prezime]] jasno implicira [[toponim]]sko podrijetlo<ref>Vidi:<br>• [[#al-Bagdadi1071|al-Bagdadi, Al-Katib (11. st.)]], str. 271.<br>• [[#Kariman1976|Karimān, Ḥosayn (1976.)]], str. 12.-15.</ref>. Najstariji zapis u kojem je Teheran zabilježen kao naselje jest ''Farsname'' („Knjiga o Perziji”)<ref>[[#Balhi1921|Balhi, Ibn (1921.)]], str. 134.</ref>, djelo iranskog znanstvenika [[Ibn Balhi]]ja iz [[Veliki Horasan|Horasana]] pisano između [[1108.]] i [[1116.]] godine koje spominje izvrsnu kakvoću teheranskog [[Obični mogranj|mogranja]]<ref name="IranicaTehran"/>.

Detaljniji opisi Teherana pojavljuju se početkom [[13. stoljeće|13. stoljeća]] u zapisima brojnih prolaznika na [[Put svile|Putu svile]]<ref name="IranicaTehran"/>. Najznačajniji među tim putopiscima bio je [[Arapi|arapski]] zemljopisac [[Jakut al-Hamavi]] koji nije osobno posjetio Teheran<ref name="IranicaTehran"/>, no [[1220.]] godine boravio je u susjednom Raju (osam godina prije [[Mongolsko Carstvo|mongolske]] invazije) odakle je prikupljao podatke koji se danas smatraju vrlo vjerodostojnima<ref>Vidi:<br>• [[#Wüstenfeld1961|Wüstenfeld, Ferdinand (1961.)]], I., str. 51.; III., str. 564.-565.<br>• [[#AdleHourcadeEbrahimi1992|Adle, Charyar (1992.)]], str. 36.-37.</ref>. Drugi značajni izvor su zapisi [[Perzijanci|perzijskog]] znanstvenika i zemljopisca [[Zakarija al-Kazvini|Zakarije al-Kazvinija]] iz [[1275.]] godine<ref>[[#Wüstenfeld1849|Wüstenfeld, Ferdinand (1849.)]], I., str. 228.</ref> koja su u velikoj mjeri prijepis ranijih [[Jakut al-Hamavi|Jakutovih]] radova, ali nude i neke nove podatke<ref name="IranicaTehran"/>. Jakut opisuje Teheran kao poveći „[[grad]]ić-[[Tržnica|tržnicu]]” ([[Arapski jezik|arap.]] ''karijaton kabiraton'') koji se sastoji od dvanaest kvartova ([[Arapski jezik|arap.]] ''maḥala''). Kazvini piše da su navedenim kvartovima vladale starješine koji su bili u neprijateljskim odnosima zbog čega se stanovnici nisu usuđivali ući u tuđi kvart<ref name="IranicaTehran"/>. Stanovnici Teherana bili su i u lošim odnosima s lokalnim [[Horezmijsko Carstvo|horezmijskim]] pokrajinskim namjesnikom zbog njegovog ubiranja visokih [[porez]]a<ref name="IranicaTehran"/>. 

Tijekom ovog razdoblja, Teheran je bio poznat po proizvodnji [[Voće|voća]] i [[Povrće|povrća]], te [[Trogloditi|trogloditskim]] naseljima podno planine. [[Stočarstvo|Stočarstvo]] prema starijim izvorima uopće nije ni postojalo<ref>[[#AdleHourcadeEbrahimi1992|Adle, Charyar (1992.)]], str. 36.</ref>, no takvi se zaključci danas smatraju pogrešnom interpretacijom Jakutovih tekstova<ref name="IranicaTehran"/>. Teheran je predstavljao općepoznati primjer razvijenog [[Poljoprivreda|poljoprivrednog]] obrasca koji se mogao naći u svakoj [[Oaza|oazi]] odnosno mjestu na [[Iranska visoravan|Iranskoj visoravni]], a temeljio se na kombinaciji korištenja [[Gnojivo|gnojiva]], intezivnom kolektivnom radu i navodnjavanju pomoću [[kanat]]a<ref>[[#Planhol1993|Planhol, Xavier (de) (1993.)]], str. 483.</ref>. Brojni od tih drevnih [[vodovod]]nih sustava otkriveni su u [[21. stoljeće|21. stoljeću]] prilikom prokopavanja suvremenih [[tunel]]a<ref>[[#RostamiKashi2011|Rostami, Jamal; Kashi, Mohsen (2011.)]], str. 808.</ref>. Prema jednoj [[Anegdota|anegdoti]] koju u [[17. stoljeće|17. stoljeću]] spominje [[Talijani|talijanski]] putopisac [[Pietro Della Valle]], [[Safavidsko Carstvo|safavidski]] šah [[Abas I.|Abas Veliki]] jednom se prilikom toliko najeo ukusnog teheranskog [[Voće|voća]] da mu je pozlilo zbog čega je odlučio ubuduće izbjegavati posjete gradu<ref>[[#DellaValle1628|Della Valle, Pietro (1628.)]], III., str. 434.-435.</ref>. Podzemna i polupodzemna naselja znanstvenici pripisuju oštrim [[Zima|zimskim]] uvjetima na [[iran]]skom sjeveru<ref>Vidi:<br>• [[#AdleHourcadeEbrahimi1992|Adle, Charyar (1992.)]], str. 24.<br>• [[#Planhol1964|Planhol, Xavier (de) (1964.)]], str. 31.<br>• [[#Planhol1968|Planhol, Xavier (de) (1968.)]], str. 420-422.</ref>, dok se između ostalog navode i sigurosni razlozi<ref name="IranicaTehran"/>. Iako se naselja takve vrste ne spominju još od [[Safavidsko Carstvo|safavidskog]] razdoblja<ref name="IranicaTehran"/>, [[Englezi|engleski]] putopisac [[Robert Ker Porter]] tvrdi kako ih je [[1818.]] godine primijetio u siromašnim teheranskim predgrađima<ref>[[#Porter2010|Porter, Robert Ker (2010.)]], I., str. 312.</ref>. Stanovnici Teherana u ovom su razdoblju nosili negativnu reputaciju i bili su poznati po svadljivosti i tvrdoglavosti, no suvremeni povjesničari to pripisuju animozitetu između [[islam]]skih ogranaka: [[Srednji vijek|srednjovjekovni]] autori uglavnom su bili [[suniti]], a teheranski stanovnici još od [[Bujidsko Carstvo|bujidskog]] vremena [[šijiti]]<ref>[[#Kariman1976|Karimān, Ḥosayn (1976.)]], str. 100. i 102.</ref>.

==== Pojava urbanih funkcija ====
{{trostruka slika|desno|RuyGonzalezdeClavijo.JPG|150|Pietro Della Valle.jpg|150|SirThomasHerbert.jpg|150|<center>Neki od prvih [[Europa|Europljana]] u Teheranu:<br>{{ZD|Š|ŠPA}} [[Ruy Gonzáles de Clavijo]] • {{ZD|I|ITA}} [[Pietro Della Valle]] • {{ZD|E|ENG}} [[Sir Thomas Herbert]]}}

Preobrazba Teherana iz [[Selo|sela]] odnosno malenog [[Naselje|naselja]] u važan [[grad]] uvjetovana je razarajućom [[Mongolsko Carstvo|mongolskom]] invazijom iz [[1228.]] godine kada je većina [[Dodatak:Popis gradova u Iranu|gradova]] u [[Iran]]u pretrpjela katastrofalna oštećenja<ref name="IranicaTehran"/>. Među takvima je bio [[Raj (Iran)|Raj]], ali i sam obližnji Teheran<ref name="IranicaTehran"/>. [[Hamd-Alah Mostavfi]], [[povjesničar]] i zemljopisac iz [[Ilhanidi|ilhanidskog]] razdoblja, oko [[1340.]] godine opisuje Teheran „važnim gradićem” ([[Perzijski jezik|perz.]] ''kaṣaba-je moʿtabar'')<ref name="Mostavfi1915">[[#Mostavfi1915|Mostavfi, Hamd-Alah (1915.)]], str. 60.</ref> ali istovremeno naglašava da nije bio naseljen kao u ranija vremena<ref name="Mostavfi1915"/>. Ono što je poznato jest da je Raj kao utvrđeni grad pretrpio puno veća oštećenja, pa njegove ruševine više nisu bile atraktivne preživjelom stanovništvu koje se ubrzo preselilo u Teheran, ruralno naselje bogato [[vrt]]ovima i [[Voda|vodom]]<ref name="IranicaTehran"/>. Tijekom idućih stotinu godina, Teheran je postao značajnim gospodarskim žarištem okolne regije. [[Ilhanidi|Ilhanidski]] tekstovi iz [[1284.]] i [[1294.]] godine oslovljavaju grad kao „Teheran kod Raja”<ref name="Minorsky1982"/> što svjedoči kako je još krajem [[13. stoljeće|13. stoljeća]] bio u sjeni nekadašnje popularnosti obližnjeg Raja<ref name="IranicaTehran"/>. Mostavfi navodi kako je ilhanidski vladar [[Gazan-han]] pokušao obnoviti Raj, no njegov plan se izjalovio pa je naposljetku pokrajinskim sjedištem postao [[Varamin]]<ref>[[#Mostavfi1915|Mostavfi, Hamd-Alah (1915.)]], str. 59.</ref>, gradić smješten 45 km jugoistočno od Teherana i Raja. Varaminska pokrajina sastojala se od četiri okruga među kojima je bio i Teheran, dok je Raj bio u njegovom sastavu<ref name="Mostavfi1915"/>.

[[Ruy Gonzáles de Clavijo]], [[veleposlanik]] [[Španjolska|španjolskog]] kralja [[Henrik III. Kastiljski|Henrika III. Kastiljskog]] na [[Timur]]ovom dvoru, vjerojatno je prvi [[Europa|Europljanin]] koji je posjetio Teheran. Gonzáles de Clavijo u svom [[putopis]]u navodi da je posjetio Teheran [[6. srpnja]] [[1404.]] godine, a opisuje ga „velikim gradom” bez [[fortifikacija]] koji obiluje svim mogućim proizvodima<ref name="Markham1859">[[#Markham1859|Gonzáles de Clavijo, Ruy (1859.)]], str. 98.</ref>. U gradu je bila smještena kraljevska [[palača]] i dvije znamenite građevine, a u jednoj od njih živio je [[Timur]]ov nećak. [[Timuridsko Carstvo|Timuridska]] palača od ruševina drevnog Raja bila je udaljena dvije španjolske [[Liga (mjera)|lige]]<ref>[[#Markham1859|Gonzáles de Clavijo, Ruy (1859.)]], str. 99.</ref> (oko 8,5 km) što je približno dva kilometra više od [[Jakut al-Hamavi|Jakutove]] procjene dva stoljeća ranije<ref name="Wüstenfeld1961"/>. Unatoč mogućnostima odstupanja u procjenama, razlika ima veliku povijesnu važnost jer na temelju iste suvremeni povjesničari smatraju kako su [[Timuridi]] premjestili središte grada prema sjeveru<ref name="IranicaTehran"/>, a taj se trend nastavio i tijekom vladavine sljedećih [[iran]]skih dinastija<ref name="IranicaTehran"/>. Precizne granice timuridskog sjedišta u današnjem gradu mogu se lako rekonstruirati zahvaljujući očuvanosti [[Imamzade|imamzada]] ([[Šijiti|šijitskih]] grobnica-svetišta) i [[Groblje|groblja]] iz tog razdoblja<ref>[[#AdleHourcadeEbrahimi1992|Adle, Charyar (1992.)]], str. 32.-33.</ref>. Jugoistočna međa Teherana bila je otprilike određena [[Kupola|kupolom]] imamzade Sajeda Ismaila<ref>Vidi:<br>• [[#Kariman1976|Karimān, Ḥosayn (1976.)]], str. 140-144.<br>• [[#Mostafavi1952|Mostafavi, Sayyed Mohammad Taqi (1952.)]], str. 15. i 446.-447.</ref>, izgrađenom prije [[1481.]] godine o čemu svjedoči zapis na [[Drvo (materijal)|drvenim]] vratima [[mauzolej]]a (ujedno i najstariji očuvani datum u gradu)<ref name="IranicaTehran"/>. Sjeverozapadna međa navedenog kotara bila je određena imamzadom Jahje koja se datira prije [[1231.]] godine<ref name="Kariman1976Mostafavi1952">Vidi:<br>• [[#Kariman1976|Karimān, Ḥosayn (1976.)]], str. 144.-148.<br>• [[#Mostafavi1952|Mostafavi, Sayyed Mohammad Taqi (1952.)]], str. 16.-22.</ref>, a [[Timuridi|timuridska]] palača nalazila se još sjeverozapadnije ali u okvirima Teheranske utvrde odnosno na mjestu današnje [[Golestanska palača|Golestanske palače]]<ref name="IranicaTehran"/>. Krajnja jugozapadna točka nalazila se kod imamzade Sajeda Nasr al-Dina<ref name="Kariman1976Mostafavi1952"/> koja je izgrađena u [[15. stoljeće|15. stoljeću]], a četvrta odnosno jugoistočna točka nalazila se kod Zaidove imamzade iz [[1497.]] godine na kojoj se danas nalazi teheranski [[bazar]]<ref name="IranicaTehran"/>. Približna površina timuridskog Teherana iznosila je jedan [[četvorni kilometar]]<ref name="IranicaTehran"/>.

=== Novi vijek ===

==== Safavidski grad ====
[[Datoteka:Teheran citadel in late 18 century (Croatian).png|mini|desno|300px|<center>Teheran sredinom [[18. stoljeće|18. stoljeća]] na prijelazu iz [[Safavidsko Carstvo|safavidskog]] u [[Kadžarsko Carstvo|kadžarsko]] razdoblje]]
[[Datoteka:Tehran1857.jpg|mini|desno|300px|<center>{{per oznaka}} ''Tehrān''<br>([[August Karl Krziž|A. K. Krziž]], [[1857.]])]]
Teheran široke urbanističke razmjere počinje poprimati tijekom [[Safavidsko Carstvo|safavidskog razdoblja]], posebno u vrijeme vladavine [[Tahmasp I.|Tahmaspa I.]] koji je u gradu dao sagraditi veliki središnji [[bazar]] okružen zidinama<ref name="Minorsky1982"/><ref name="AdleHourcadeEbrahimi1992.25">[[#AdleHourcadeEbrahimi1992|Adle, Charyar (1992.)]], str. 25.</ref>. Bazar kao glavna [[tržnica]] bio je obilježje [[Gospodarstvo Irana|gospodarskog]] prestiža [[Stari vijek|starovjekovnih]] i [[Srednji vijek|srednjovjekovnih]] iranskih gradova, no sudeći prema djelima [[Ruy Gonzáles de Clavijo|Gonzálesa de Clavija]] grad prilikom njegova posjeta [[1404.]] godine nije imao ni zidine ni organizirani [[bazar]] već isključivo manje trgovačke ulice<ref name="Markham1859"/>. [[Safavidsko Carstvo|Safavidski]] bazar tipološki je bio jednostavnog oblika, linearan u formaciji<ref name="IranicaBazarI">[[#IranicaBazarI|Bonine, Michael E. (15.12.1989.)]]</ref> s redovima trgovina poredanih jedni pored drugih, iza kojih se postepeno diže broj [[Skladište|skladišta]]<ref name="Wirth19745.203206174222">[[#Wirth19745|Wirth, Eugen (1974./1975.)]], LI., 203.-260.; LII., str. 174.-222.</ref>. Sudeći prema kasnijim dokumentima, ovakav se raspored zadržao sve do ranog [[19. stoljeće|19. stoljeća]]. Prilikom posjete [[Sir Thomas Herbert|Thomasa Herberta]] [[1627.]] godine, samo jedan dio [[bazar]]a bio je natkriven, a [[Englezi|engleski]] putopisac opisuje i [[potok]]e s [[Alborz]]a koji se račvaju u gradu i dijele ga na dva dijela<ref name="Herbert1665">[[#Herbert1665|Herbert, Thomas (1665.)]], str. 214.</ref>. Grad je bio omeđen [[Jarak|jarcima]], a zidine su se sastojale od 114 [[Toranj|tornjeva]] što odgovara broju [[sura]] u [[Kuran]]u. Na osnovi kasnijeg plana grada vidljivo je da se takav tlocrtni raspored zadržao do [[1858.]] godine, a pristupano mu je pomoću četiriju gradskih vrata<ref name="IranicaTehran"/>. Peta gradska vrata na sjeveru utvrde dodana su početkom [[18. stoljeće|18. stoljeća]] u vrijeme vladavine [[Paštunci|paštunskih]] [[Hotakijsko Carstvo|Hotakijaca]], što se prema tradiciji tumači kao pokušaj osiguravanja izlaza za bijeg u slučaju gradske pobune<ref>[[#AdleHourcadeEbrahimi1992|Moghtader, Mohammad-Réza (1992.)]], 20.</ref>.

[[Safavidsko Carstvo|Safavidski]] interes za unaprjeđenje Teherana danas se tumači dvjema činjenicama. Prva glasi da je Sajed Hamza, jedan od safavidskih predaka, pokopan u obližnjem [[Raj (Iran)|Raju]] pokraj [[mauzolej]]a Abdul Azim-šaha<ref name="Minorsky1982"/>. Prema drugoj, sam Teheran imao je dugu [[Šijiti|šijitsku]] tradiciju što najbolje potvrđuju brojni vjerski spomenici [[Šijiti|šijitskog]] karaktera<ref>[[#AdleHourcadeEbrahimi1992|Adle, Charyar (1992.)]], str. 29.</ref>. Ovi čimbenici sentimentalne su prirode i zasigurno su imali određenu ali ne i presudnu ulogu, jer takva se pripisuje žestokim [[Iransko-turski ratovi|iransko-osmanlijskim ratovima]] iz tog vremena što je svakako impliciralo poticajem na što bolju zaštitu [[fortifikacija]]ma<ref name="IranicaTehran"/>. O ovom svjedoči i činjenica da su [[Safavidi]] zbog izloženosti osmanlijskim napadima prijestolnicu prvo premjestili iz [[Tabriz]]a u [[Kazvin]], a zatim još jugoistočnije u [[Isfahan]]<ref name="IranicaTehran"/>. Urbanistički razvoj u Teheranu dovodi se u vezu s ovim promjenama [[prijestolnica]] jer je premašivao potrebe stanovništva, pa postoji vrlo velika mogućnost da je sam Teheran trebao postati [[Glavni grad|glavnim gradom]]. U prilog tome, Xavier de Planhol ističe nerazmjernost površine grada i broja stanovnika odnosno kućanstava: gradske zidine protezale su se oko osam kilometara što podrazumijeva površinu od oko 4,5 km<sup>2</sup><ref name="IranicaTehran"/>, a broj stanovnika kretao se između 15 i 20 tisuća sudeći prema [[Sir Thomas Herbert|Herbertovim]] zapisima koji spominju 3000 kuća [[1627.]] godine<ref name="Herbert1665"/>. Zahvaljujući Tahmaspovim fortifikacijama, grad je mogao primiti barem 100.000 ljudi pa nije bilo potrebe za daljnjim urbanističkim širenjem sve do [[19. stoljeće|19. stoljeća]] kada je Teheran dosegnuo tu brojku. [[Europa|Europske]] putopise iz Teherana, u kojima se ističe veličina grada<ref>[[#DellaValle1628|Della Valle, Pietro (1628.)]], III., str. 435.-436.</ref>, suvremeni povjesničari tumače upravo ovim nerazmjerom urbano-populacijskog odnosa i smatraju da su putopisci kao [[Pietro Della Valle]] precjenjivali njegovu važnost<ref name="IranicaTehran"/>. Vodeći iranski gradovi u to vrijeme bili su [[Isfahan]], [[Kašan]] i [[Tabriz]], dok je Teheran [[Safavidi|safavidskoj]] dinastiji desetljećima služio prvenstveno kao vojna utvrda<ref name="Herbert1665"/>. Safavidi ovdje nisu izgradili velike [[Džamija|džamije]] i druge prestižne građevine kao u [[Isfahan]]u, a u prilog tome idu i djela [[Francuzi|francuskog]] putopisca [[Jean Chardin|Jean Chardina]] koji Teheran krajem [[17. stoljeće|17. stoljeća]] naziva „malenim gradićem”<ref>[[#Chardin2002|Chardin, Jean (2002.)]], str. 106</ref>. Ipak, u gradu je bio izgrađen veliki [[čaharbag]] ([[perzijski vrt]]), a u vrijeme vladavine iranskog [[Šah (vladar)|šaha]] [[Sulejman I. Safavidski|Sulejmana I.]] Teheran je dobio i carsko tajništvo ([[Perzijski jezik|perz.]] ''divān-ḵāna'') u kojem su se [[1720.]] godine sastali šah [[Sultan Husain]] i [[Osmansko Carstvo|osmanski]] veleposlanik [[Ahmed III.|Ahmeda III.]]<ref>[[#AdleHourcadeEbrahimi1992|Moghtader, Mohammad-Réza (1992.)]], 40.</ref>. Grad je stradao [[1720-ih]] godina prilikom invazije [[Hotakijsko Carstvo|hotakijske dinastije]] na zapad [[Iranska visoravan|Iranske visoravni]]<ref name="IranicaTehran"/>. 

==== Kadžarski glavni grad ====
[[Datoteka:Toopkhooneh ghadeem.jpg|mini|lijevo|300px|<center>Velika oružarnica iz [[Kadžarsko Carstvo|kadžarske]] epohe ([[1911.]])]]

Teheran je nastavio biti relativno malenim [[grad]]om ali ujedno velikom [[Vojarna|vojarnom]] i tijekom razdoblja [[Zandijsko Carstvo|zandijske dinastije]] koji vladaju iz [[Širaz]]a u [[Fars]]u. Između [[1755.]] i [[1759.]] godine zandijski vladar [[Karim-han]] planira premještanje glavnog grada u Teheran i daje sagraditi brojne zgrade unutar carske četvrti među kojima je i popularno odmorište tvz. „Karim-hanov kutak”. Ova teheranska četvrt ubrzo počinje poprimati sva obilježja tipične [[iran]]ske carske prijestolnice<ref name="AdleHourcadeEbrahimi1992.4049">[[#AdleHourcadeEbrahimi1992|Moghtader, Mohammad-Réza (1992.)]], 40-49.</ref>, no nakon [[Karim-han|Karimove]] smrti zemlja tone u građanski rat između njegovih sinova koji nastavljaju vladati iz [[Širaz]]a i sve moćnije dinastije [[Kadžarsko Carstvo|Kadžara]] iz sjeverozapadnog iranskog grada [[Tabriz]]a. Teheran se našao u žarištu sukoba između prozandijskog namjesnika Kafur-hana i pobunjenog [[Muhamed-han Kadžar|Muhamed-hana Kadžara]] koji [[1785.]] godine ostvaruje prevlast i osniva novu, [[Kadžarsko Carstvo|kadžarsku dinastiju]]. Muhamed-han pobjedonosno ulazi u Teheran [[12. ožujka]] [[1786.]] godine i proglašava grad svojom novom prijestolnicom<ref name="AdleHourcadeEbrahimi1992.4049"/>. Razlozi kadžarskog premještanja prijestolnice iz [[Tabriz]]a u Teheran tumače se [[Osmansko Carstvo|osmanlijskom]] i [[Rusko Carstvo|ruskom]] opasnošću, a Teheran je predstavljao savršenu stratešku točku između spomenutih iranskih neprijatelja na sjeverozapadu kao i [[Turkmeni|Turkmena]] na sjeveroistoku zemlje, a uživao je i povlašten zemljopisni položaj jer su mu gravitirala sva [[Gospodarstvo Irana|gospodarska]] središta s [[Iranska visoravan|Iranske visoravni]]. Još krajem [[18. stoljeće|18. stoljeća]] grad se veličinom nije previše promijenio od [[Safavidsko Carstvo|safavidskog]] vremena, pa tako [[1797.]] godine [[Francuzi|francuski]] entomolog i putopisac [[Guillaume-Antoine Olivier]] opisuje Teheran kao grad od 15.000 stanovnika i 3000 vojnika na površini od 7,5 km<sup>2</sup> od čega polovicu čine [[građevine]] dok ostatak zauzimaju [[vrt]]ovi, [[Voćnjak|voćnjaci]] i [[park]]ovi<ref name="Olivier1807">[[#Olivier1807|Olivier, Guillaume-Antoine (1807.)]], str. 50.</ref>.

Značajni urbanistički razvoj Teherana kao metropole započinje u ranom [[19. stoljeće|19. stoljeću]] pod vodstvom vladara [[Fateh Ali-šah Kadžar|Fateha Ali-šaha]] ([[1797.]] – [[1834.]]) koji nadograđuje i uljepšava teheransku carsku utvrdu podizanjem „Tornjeva [[Vjetar|vjetra]]” ([[Perzijski jezik|perz.]] ''Emarat-e Badgir'') i „[[Mramor]]nog prijestolja” ([[Perzijski jezik|perz.]] ''Taht-e Marmar''). Također, u okvirima [[bazar]]a sagrađena je i „Šahova džamija” ([[Perzijski jezik|perz.]] ''Masjed-e šah''), a započeta je i izgradnja zdanja Negar Hane i Lalezar koji nisu dovršeni do njegove smrti [[1834.]] godine<ref name="AdleHourcadeEbrahimi1992.4049"/>. Zadnjih dvadesetak godina njegovog života obilježio je i snažan priljev iranskog stanovništva u Teheran iz svih dijelova zemlje. Njegov sin [[Muhamed-šah Kadžar|Muhamed-šah]] ([[1834.]] – [[1848.]]) nastavio je doprinositi Teheranu novim graditeljskim zdanjima poput imamzade i [[Džamija|džamije]], a ostao je upamćen i kao prvi [[iran]]ski vladar koji je počeo širiti grad izvan njegovih zidina. To se prvenstveno odnosi na sjeverni Teheran gdje su izgrađene nove carske palače<ref name="AdleHourcadeEbrahimi1992.4049"/>. Godine [[1868.]] u teheranskim gradskim zidinama živjelo je 155.736 stanovnika<ref>[[#Pakdaman1974|Pakdaman, Nasser (1974.)]], str. 324.-395.</ref>. Najveći preobražaj Teheran doživljava za vrijeme vladavine [[Nasrudin-šah Kadžar|Nasrudin-šaha]] ([[1848.]] – [[1896.]]) koji uništava stare gradske zidine na uštrb novih, proširenih [[fortifikacija]]. One se u [[opseg]]u protežu 19,2 [[km]] i imaju oblik nepravilnog [[oktagon]]a, a gradu se prilazi kroz dvanaest monumentalnih i jednoliko raspoređenih gradskih vrata ukrašenih [[Keramika|keramikom]]. Nasrudin-šah naredio je i adaptacije brojnih teheranskih zgrada kao i izgradnju novih [[kanat]]a za [[Vodovod|opskrbu]] [[Voda|vodom]], a upamćen je i po rušenju starijih četvrti zbog izgradnje [[promet]]ne mreže širokih gradskih [[ulica]] i avenija što se dovodi u neposrednu vezu s [[Francuzi|francuskim]] urbanistom [[Georges-Eugène Haussmann|Haussmann]]om koji je istovremeno vodio identičan program obnove u [[Pariz]]u. Jedna od najvećih građevina iz Nasrudin-šahovog vremena bila je velika oružarnica ([[Perzijski jezik|perz.]] ''Tuphāne'') dimenzija 275 x 137 [[Metar|m]]<ref name="AdleHourcadeEbrahimi1992.4049"/>. Zadnjih godina njegove vladavine odnosno koncem [[19. stoljeće|19. stoljeća]] Teheran se prostirao na površini od 18.25 km<sup>2</sup> s [[bazar]]om kao središtem grada u čijoj su se neposrednoj blizini nalazile carska [[palača]] i zgrada [[sud]]a. Početkom [[20. stoljeće|20. stoljeća]] u gradu je živjelo oko 250.000 ljudi, uglavnom izvan gradskih zidina.

<center>
''Teheran na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće:''
<gallery>
Datoteka:Tehran Bazaar old.jpg|Teheranski [[bazar]] ([[ilustracija]] iz [[1873.]] g.)
Datoteka:Takiyeh-e Dowlat.JPG|„Kraljevsko [[kazalište]]” (''Takia-je Dovlat'') u [[1887.]] g.
Datoteka:TehranHorsetram.jpg|[[Konj]]ski [[tramvaj]] ([[1890.]] g.)
Datoteka:Maashin Doodi.jpg|Teheranski [[Parni stroj|parni]] [[vlak]] „Dudi” iz [[1920.]] g.
Datoteka:Tehran1930.jpg|[[Automobil]]i na teheranskim ulicama ([[1930.]] g.)
</gallery>
</center>

=== Suvremeno doba ===

==== Pahlavijska modernizacija ====
[[Datoteka:Tehran iran 1947.jpg|mini|desno|300px|<center>Plan grada Teherana iz [[1947.]] godine]]

Početak [[20. stoljeće|20. stoljeća]] obilježila je [[Iranska ustavna revolucija]] iz [[1906.]] godine koja je 19 godina kasnije rezultirala preobrazbom [[Iran]]a iz [[Apsolutna monarhija|apsolutne]] u [[Ustavna monarhija|ustavnu monarhiju]]. Iste godine vlast preuzima [[Reza-šah]] čime [[Kadžarsko Carstvo|kadžarska dinastija]] nestaje sa svjetske političke pozornice, i započinje razdoblje vladavine dinastije [[Pahlavi (dinastija)|Pahlavi]] koja se održala sve do [[1979.]] godine. Prilikom dolaska Reza-šaha na vlast, država postaje ključni igrač u teheranskoj [[Arhitektura|arhitekturi]] i [[Urbanizam|urbanizmu]] čiji je cilj bio opsežni program modernizacije odnosno stvaranja suvremene prijestolnice [[20. stoljeće|20. stoljeća]]<ref name="AdleHourcadeEbrahimi1992.95125">[[#AdleHourcadeEbrahimi1992|Marefat, Mina (1992.)]], str. 95.-125.</ref>. Gradske zidine [[Nasrudin-šah Kadžar|Nasrudin-šaha]] su velikim dijelom srušene [[1932.]] godine, čime se otvorio prostor za izgradnju još većih ulica i bulevara koji su središte grada trebali povezivati s novim prigradskim naseljima<ref name="IranicaArhPahWW2">[[#IranicaArhPahWW2|Wilber, Donald Newton (11.8.2011.)]]</ref>. Od ukupno dvanaest gradskih vrata iz [[Kadžarsko Carstvo|kadžarske]] utvrde, danas su sačuvana samo jedna.

Godine [[1930.]] Reza-šah raspisuje niz natječaja i poziva brojne iranske i strane [[arhitekt]]e da sudjeluju u modernizaciji grada. [[Rusi|Ruski]] arhitekt Nikolaj Markov projektirao je Višu školu Alborz, Glavni poštanski ured i zgradu telekomunikacija, [[Francuzi|francuski]] arhitekt [[André Godard]] projektirao je [[Iranski nacionalni muzej]], dok su [[Modernizam|modernističke]] zgrade [[Sveučilište u Teheranu|Teheranskog sveučilišta]] projektirali Francuzi Roland Dubrulle i Maxime Siroux, [[Švicarci|Švicarac]] Alexandre Moser i Iranac [[Mohsen Faruki]]. Potonji arhitekt smatra se ocem iranske [[Modernizam|modernističke]] arhitekture, a poznat je i po projektiranju Banke Meli. Vartan Avanessian projektirao je Apartmansko naselje „Reza-šah” i školu za siročad<ref name="AdleHourcadeEbrahimi1992.95125"/>, a između ostalog izgrađene su i nove zgrade Iranske policije, Ministarstva vanjskih poslova, Teheranskog kolodvora, itd. Grad se ubrzo proširio na 46 km<sup>2</sup> odnosno šest puta veću površinu nego u vrijeme vladavine [[Fateh Ali-šah Kadžar|Fateha Ali-šaha]] stotinu godina ranije.

Početkom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] [[Iran]] pokušava zadržati [[neutralnost]], no pod vojno-političkim pritiskom [[Saveznici|Saveznika]] potpisuje [[Ugovor o savezu između SSSR-a, Velike Britanije i Irana|ugovor o savezu]] sa [[SSSR]]-om i [[Velika Britanija|Velikom Britanijom]] kojim je određeno će postati koridor za prijevoz [[SAD|američkog]] oružja u Sovjetski savez, a britanske i sovjetske postrojbe će se povući iz Teherana i Irana u roku od šest mjeseca nakon što rat bude okončan. Iranski monarh Reza-šah bio je prisiljen abdicirati u korist vlastitog sina [[Mohammed Reza Pahlavi|M. Reze Pahlavija]]. Od [[28. studenog]] do [[1. prosinca]] [[1943.]] godine u sovjetskom veleposlanstvu u Teheranu održana je [[Teheranska konferencija|važna konferencija]] na kojoj su sudjelovali [[UK|britanski]] premijer [[Winston Churchill]], [[SAD|američki]] predsjednik [[Franklin Delano Roosevelt]] i generalni sekretar Komunističke partije [[SSSR|Sovjetskog saveza]] [[Josif Staljin]] zajedno s najvišim vojnim i političkim suradnicima. U Teheranu se između ostalog krojila i sudbina [[Hrvatska|Hrvatske]] jer su saveznici raspravljali o pomoći [[Narodnooslobodilački rat na području Jugoslavije 1941-1945|narodnooslobodilačkoj borbi u Jugoslaviji]]. S druge strane, Iranu je zajamčena nezavisnost i teritorijalni integritet nakon svršetka [[Drugi svjetski rat|rata]]. Sovjetsko nepopuštanje da se povuku iz [[Iranski Azarbajdžan|iranskog Azarbajdžana]] [[1946.]] godine dovelo je do jačanja američko-britanskog utjecaja u [[Iran]]u što će sedam godina kasnije rezultirati [[Operacija Ajax|vojnim pučem]] u Teheranu čime je M. Reza Pahlavi postao vladar s apsolutnim ovlastima.

<center>
''Politički događaji u Teheranu koji su obilježili Iran u 20. stoljeću:''
<gallery>
Datoteka:First Majlis MPs.jpg|<center>Članovi prvog iranskog parlamenta nakon [[Iranska ustavna revolucija|ustavne revolucije]] ([[1906.]])
Datoteka:Teheran conference-1943.jpg|<center>[[Teheranska konferencija]] ([[1943.]]): [[Josif Staljin|J. Staljin]], [[Franklin Delano Roosevelt|F. D. Roosevelt]] i [[Winston Churchill|W. Churchill]]
Datoteka:28mordad1332.jpg|[[Operacija Ajax|Iranski vojni puč]] ([[1953.]]):<br>Vojnici zauzimaju zgradu parlamenta
Datoteka:1979 Iranian Revolution.jpg|<center>[[Iranska revolucija]] ([[1979.]]):<br>Masovni protesti na Trgu slobode
Datoteka:Imam Khomeini in Mehrabad.jpg|Dolazak [[Ruholah Homeini|Imama Homeinija]] u teheransku zračnu luku ([[1979.]])
</gallery>
</center>

[[Mohammed Reza Pahlavi|M. Reza Pahlavi]] svoj politički autoritet pokušava ostvariti i kroz modernizaciju Teherana što posebno dolazi do izražaja nakon [[1960.]] godine. Kraljevska obitelj [[1966.]] godine seli se iz središta grada u sjevernu četvrt [[Niavaran]] gdje se prema projektima iranskog arhitekta [[Mohsen Faruki|Mohsena Farukija]] grade nove [[Palača|palače]] i druge popratne građevine, a tamošnje stanovništvo premješta se u druge gradske četvrti<ref name="AdleHourcadeEbrahimi1992.199206">[[#AdleHourcadeEbrahimi1992|Hourcade, Bernard (1992.)]], str. 199.-206.</ref>. Istovremeno, [[Raj (Iran)|Raj]] i [[Šemiran]] po prvi puta u povijesti službeno postaju administrativnim kotarima Teherana. Prvi [[urbanistički plan]] grada definiran je [[1969.]] godine, a pogoduje širenju razvoja grada prema osi [[istok]]-[[zapad]] što je bio nov pristup nakon stoljeća širenja po osi [[sjever]]-[[jug]]. Prema zapadu se grade nova golema stambena naselja poput „Zapadnog grada” ([[Perzijski jezik|perz.]] ''Šahrak-e garba''), a [[Industrija|industrijske]] zone lociraju se još zapadnije prema obližnjem velegradu [[Karadž]]u. Svi važni administrativni i [[Gospodarstvo Irana|gospodarski]] objekti grade se van stare gradske jezgre, a izgrađena je i suvremena mreža gradskih [[autocesta]] po uzoru na [[Los Angeles]]<ref name="AdleHourcadeEbrahimi1992.199206"/>.
Početkom [[1970-ih]] godina kada zbog [[Jomkipurski rat|Jomkipurskog rata]] izbija energetski sukob između [[Arapski svijet|arapskog]] i [[Zapadni svijet|zapadnog svijeta]], cijene [[Nafta|nafte]] dosežu vrhunac što se neposredno odražava i na veliki uzlet [[Gospodarstvo Irana|iranskog gospodarstva]], a time i na sam daljnji urbanistički razvoj Teherana. Novi projekti nastaju brzim tempom pa se grade prostrane stambene četvrti poput Ekbatana (221 [[ha]]), [[podzemna željeznica]], [[autoceste]], itd. Ambicije iranskog monarha rastu i dalje pa [[1975.]] godine planira projekt ultra-modernog kraljevskog naselja od 554 [[ha]] poznatog po imenu „Kraljevski grad Pahlavi” ([[Perzijski jezik|perz.]] ''Šahestan Pahlavi'') koji je trebao postati simbolom njegove moći, no projekt neslavno propada zbog gospodarske krize ([[1978.]]) i [[Iranska revolucija|Iranske revolucije]] ([[1979.]])<ref name="AdleHourcadeEbrahimi1992.199206"/>.

Godine [[1977.]] iranska vlada odlučuje se na odustajanje od urbanističkog plana iz [[1969.]] s obzirom da tempo razvoja nije mogao pratiti u korak golemi priljev stanovništva iz svih dijelova [[Iran]]a. Početkom sljedeće godine izbija opća revolucija i Teheran zahvaćaju valovi masovnih prosvjeda protiv vladajuće [[Monarhija|monarhije]], a zbog otvorene [[SAD|američke]] potpore [[Mohammed Reza Pahlavi|M. Rezi Pahlaviju]] prosvjednici [[4. studenog]] [[1979.]] zauzimaju američko veleposlanstvo u Teheranu čime nastupa [[iranska talačka kriza]]. Zbog nje [[Jimmy Carter]] gubi drugi predsjednički mandat, a pedesetak zatočenika pušteni su nekoliko minuta poslije njegovog odstupanja s vlasti, nakon puna 444 dana. Iranska organizacija odgovorna za zauzimanje nedugo kasnije objavila je na desetke američkih strogo povjerljivih dokumenata koji su duboko potresli ugled [[CIA]]-e<ref>[[#Kutschera1989|Kutschera, Chris (1989.)]]</ref>. Američko veleposlanstvo u Teheranu od tada je zatvoreno, a [[Iran]] i [[Sjedinjene Države]] diplomatske kontakte održavaju preko misija u [[Švicarska|Švicarskoj]]. Revolucija je završila progonom [[Mohammed Reza Pahlavi|Pahlavija]] iz [[Iran]]a, a milijuni na ulicama dočekali su povratak [[Ruholah Homeini|Homeinija]] u teheransku [[Zračna luka Mehrabad|zračnu luku]].

==== Iranski megalopolis ====

Do [[1975.]] ili [[1980.]] godine Teheran nije imao [[Predgrađe|predgrađa]] u prvom smislu riječi već isključivo satelitski grad [[Karadž]] i prsten malenih [[Selo|seoskih]] naselja<ref name="Hourcade1997">[[#Hourcade1997|Hourcade, Bernard (1997.)]]</ref>. Većina doseljenika između [[1955.]] i [[1970.]] godine bila je nagomilana u zgradama izvan središta, posebno na jugu grada. Prema društvenom trendu započetom još u [[19. stoljeće|19. stoljeću]], siromašniji slojevi društva naseljavali su južne rubove Teherana, imućni građani sjever, a srednja klasa podjednako istok i zapad grada<ref name="Hourcade1997"/>. Na potezu između Teherana i [[Karadž]]a zahvaljujući [[Autocesta|autocestama]] razvijalo se [[Industrija|industrijsko]] područje što je za nekoliko godina rezultiralo gradnjom brojnih satelitskih naselja uz navedene zone. Godine [[1970.]] Teheran se preobražava u kompaktan grad i njegovim jasnim granicama postaju planina [[Alborz]] na sjeveru i polupustinjski ogranci [[Dašt-e Kavir]]a na jugu<ref name="Hourcade1997"/>. Nakon naglog povećanja cijena [[Nafta|naftnih]] derivata odnosno uzleta [[Gospodarstvo Irana|iranskog gospodarstva]] iz sredine [[1970-ih]], brojni stanovnici iz [[iran]]skih [[Iranske pokrajine|pokrajina]] poput [[Iranski Azarbajdžan|Azarbajdžana]] i [[Kurdistanska pokrajina|Kurdistana]] odlaze u Teheran kao jeftina radna snaga, no zbog visokih cijena stambenih objekata naseljavaju se uglavnom po [[Sela|selima]] na južnoj periferiji grada, odnosno izvan njegovih administrativnih granica<ref name="HourcadeKhosrokhavar1983">[[#HourcadeKhosrokhavar1983|Hourcade, Bernard; Khosrokhavar, Farhad (1983.)]], str. 62.-83.</ref>. U pokušaju da regulira različitost zakona u građevinskim dozvolama i neplansku gradnju, administrativne granice Teherana iz godine u godine postajale su sve šire<ref name="Hourcade1997"/>. Stručnjaci tvrde da je i sama [[Iranska revolucija]] bila rezultat niza akumuliranih incidenata među [[Konzervativizam|konzervativnim]] [[Šijiti|šijitskim]] stanovništvom naseljenim u južnom Teheranu<ref>[[#Hourcade1991|Hourcade, Bernard (1991.)]], str. 21.-38.</ref>. Tijekom [[1980-ih]] godina, spomenuta prigradska sela postaju razvijena gradska naselja u kojima živi i po 200.000 stanovnika<ref name="Hourcade1997"/>.

Do [[1986.]] godine, uprava u „Velikom Teheranu” nedosljedna je jer ne postoje administrativne i [[Financije|financijske]] strukture što stvara poteškoće u odnosima teheranskog gradonačelnika i okolice, no od navedene godine organizacija šireg gradskog područja se mijenja pa slika postaje neusporedivo boljom<ref name="Hourcade1997"/>. Središnja gradska uprava organizira podjelu grada na naselja s nekoliko desetaka tisuća ljudi, a iranska vlada počinje financirati planiranu stambenu gradnju i po pedesetak kilometara od središta Teherana<ref name="Hourcade1997"/>. U cilju da se ograniči priljev migranata, vlasti također zabranjuju gradnju [[tvornica]] u užim granicama grada što je bitno utjecalo na raspodjelu stanovništva odnosno čime Teheran konačno dobiva [[Predgrađe|predgrađa]] u pravom smislu riječi<ref name="Hourcade1997"/>. Međutim, nova predgrađa infrastruktrom nisu bila dovoljno razvijena, a njihova opsežna rekonstrukcija započela je [[2000-ih]] godina. Na demografsku strukturu grada [[1980-ih]] godina najviše su utjecali priljev stanovništva iz zapadnih područja zahvaćenih [[Iransko-irački rat|Iransko-iračkim ratom]] ([[1980.]] – [[1988.]]) odnosno golem prirodni priraštaj koji se stabilizirao početkom [[1990-ih]]. Međutim, zadnja godina spomenutog [[Iransko-irački rat|rata]] obilježena je tzv. „ratom gradova”<ref>[[#CSISIran2006|Cordesman, Anthony H.; Al-Rodhan, Khalid (2006.)]], str. 63.</ref> u kojem su Iranci bombardirali [[Bagdad]], a [[Irak|irački]] diktator [[Saddam Hussein]] u razdoblju od šest tjedana dao je ispaliti 190 balističkih raketa na Teheran. Iako su žrtve i šteta u gradu bile minimalne, raketiranje je izazvalo osjetan [[strah]] u gradu pa ga je privremeno napustilo oko 30% stanovništva, uglavnom prema gradovima na sjeveru<ref name="Ghasemi2011">[[#Ghasemi2011|Ghasemi, Shapour (2011.)]]</ref>. Kontinuirani ali ujedno stabilizirani rast grada nastavo se i tijekom [[1990-ih]] godina, a sredinom [[2000-ih]] njegovo spajanje sa susjednim [[velegrad]]om [[Karadž]]om i drugim prigradskim naseljima stvorilo je [[Anglomeracija|anglomeraciju]] s više od deset milijuna stanovnika čime se pretvara u prvi [[megalopolis]] [[Iran]]a.

== Zemljopis ==
{{glavni|Zemljopis Irana}}

=== Položaj ===
[[Datoteka:Tehran 51.41504E 35.69272N.jpg|mini|300px|desno|<center>[[Umjetni satelit|Satelitska]] snimka Teherana]]

Središte Teherana i veći dio grada smješteni su u [[nizina]]ma koje se od planine [[Alborz]] stepenasto spuštaju prema jugu pod nagibom od približno 13%<ref name="IranicaTehran"/>, dok su ostali dijelovi grada smješteni pod obroncima [[planina]] na sjeveru i jugoistoku<ref name="OTeheranu2011"/>. Prosječna [[nadmorska visina]] u gradu je oko 1200 m, ali može značajno varirati ovisno o dijelovima grada po različitoj [[Zemljopisna širina|zemljopisnoj širini]]. Primjerice, stariji dijelovi grada poput Teheranske citadele u središtu i [[Stari vijek|starovjekovnog]] [[Raj (Iran)|Raja]] na jugu grada nalaze se na oko 1100 m nadmorske visine, dok se noviji dijelovi na sjeveru poput Trga Tadžiriš i [[Uspinjača|uspinjače]] u Darbandu nalaze na 1612 odnosno 1805 m. Najveći ekstremi su [[Zračna luka Imam Homeini]] na krajnjem jugu koja se nalazi na 1007 m, odnosno skijalište na vrhu [[Točal]]a sa 3933 m [[Nadmorska visina|nadmorske visine]] što čini ukupnu visinsku razliku od gotovo 3000 [[metar]]a<ref name="OTeheranu2011"/>.

Osnivanje grada u početku je bio ograničeno na dvije zone koje imaju [[Ravnica|ravničarska]] obilježja: gornja se sastoji od propusnog [[Šljunak|šljunka]], a donja odnosno južna od vodonepropusnih aluvijalnih naslaga<ref name="IranicaTehran"/>. Ove dvije vrsta [[Tlo|tla]] rezultat su prijelaza pustinje [[Dašt-e Kavir]] i njenih podzemnih ploča prema planini [[Alborz]] što se očituje u njihovom izbijanju na površinu u sjevernim dijelovima grada. Navedeni geološki čimbenici otežavaju izgradnju drenažnih sustava kao i [[Građevine|građevinskih objekata]] općenito<ref name="IranicaTehran"/>. Tlo gornjih dijelova grada podno [[Alborz]]a sastoji se od [[Sedimentne stijene|sedimentnih]] nizova koji datiraju od gornjeg [[Devon (geološko razdoblje)|devona]] do [[oligocen]]a, a dominira [[Jura (geološko razdoblje)|jurski]] [[vapnenac]] preko [[granit]]ne jezgre što područje čini stabilnim za izgradnju.

Grad u užem smislu nije bogat [[Voda|vodenim]] resursima i osim manjih [[potok]]a koji se slijevaju s [[Alborz]]a ne postoje veće vodene mase poput [[Rijeka (vodotok)|rijeka]] ili [[Jezero|jezera]], a grad ne obiluje ni [[Podzemne vode|podzemnim vodama]]<ref name="IranicaTehran"/>. Međutim, u neposrednoj blizini grada nalaze se tri značajne rijeke - [[Karadž (rijeka)|Karadž]] (40 [[km]] zapadno), [[Džadž-Rud]] (30 km istočno) i [[Haraz]] (40 km istočno) na kojima su podignute [[Brana|brane]] čime su dobivena tri velika vodospremnika (Amir Kabir, Latjan i Lar) koja [[Vodovod|opskrbljuju]] grad i širu okolicu<ref name="IranicaTehran"/>. Oko 50 km istočno od grada nalazi se i najviši [[iran]]ski planinski vrh [[Damavand]] (5621 m) na kojem se [[snijeg]] zadržava do [[Srpanj|srpnja]], a ostali vrhovi uključuju [[Palangardan]] (4375 m), [[Čapakrov]] (4318 m) i [[Naz (vrh)|Naz]] (4108 m). Grad i njegova predgrađa [[2001.]] godine zauzimala su površinu od približno 86.500 [[Hektar|ha]]<ref name="Ataie2001"/>.

<center>
<gallery>
Datoteka:AlborzTehran.JPG|Pogled na [[Alborz]]
Datoteka:Darband Twin Falls.JPG|[[Vodopad]]i „Blizanci” u Darbandu (sjever grada)
Datoteka:Tegeran mnt.JPG|[[Sedimentne stijene]] sjevernih obronaka grada
Datoteka:Damavand from dizin.jpg|Pogled na vrh [[Damavand]] (5621 m)
Datoteka:Karaj dam.jpg|[[Brana Karadž]], oko 60 km zapadno od Teherana
</gallery>
</center>

=== Klima ===
[[Datoteka:Tochal-Tehran.jpg|mini|desno|200px|<center>Teheran pod [[snijeg]]om]]

[[Klima]] u Teheranu je [[Suha klima#Stepska klima|polusuha]] ([[Stepa|stepska]]) i [[Kontinentalna klima|kontinentalna]], te se klasificira oznakom ''BSk'' po [[Köppenova klasifikacija klime|Köppenovoj klasifikaciji]]. Na klimu u gradu najviše utječe njegov zemljopisni položaj odnosno zaštićenost [[planina]]ma Alborza na sjeveru<ref name="OTeheranu2011"/> i izloženost [[Pustinja|pustinji]] [[Dašt-e Kavir]] na jugoistoku<ref name="IranicaTehran"/>. Planine na sjeveru spriječavaju dotok [[Kiša|kišnih]] [[oblak]]a s [[Kaspijsko jezero|Kaspijskog jezera]], dok s pustinjskih područja pristižu [[Vjetar|vjetrovi]] koji donose topli zrak i prašinu. Treći važni čimbenik koji utječe na teheransku klimu su [[Ciklona|ciklone]] koje pristižu sa zapada i donose hladan i vlažan [[zrak]].

Općenito, klima u gradu se može opisati blagom u [[proljeće]] i na [[jesen]], vrućom i suhom na [[ljeto]], te hladnom tijekom [[Zima|zime]]<ref name="OTeheranu2011"/>. S obzirom na nejednoliki razmještaj teheranskih gradskih naselja na području koje se proteže desecima kilometara i na razlike u [[Nadmorska visina|nadmorskim visinama]] do 900 m, klima i temperature mogu se bitno razlikovati pa sjeverne planinske četvrti mogu biti znatno hladnije od onih na južnim nizinama<ref name="Ataie2001"/>. Ljeta su vruća i s izrazito malo padalina, no relativna vlažnost je općenito niska pa su [[noć]]i hladne. Većina padalina nastupa tijekom kasne jeseni i početka proljeća, no njihova ukupna količina je mala i iznosi svega 232,8 [[mm]] godišnje<ref name="IRIMO2006"/>. Najtopliji mjesec u godini jest [[srpanj]] čija je prosječna temperatura 30,2[[°C]] (srednji minimum 23,9[[°C]], apsolutni maksimum 43[[°C]])<ref name="IRIMO2006"/>, dok je najhladniji mjesec [[siječanj]] s prosječnom temperaturom od 3,7[[°C]] (srednji maksimum 7,9[[°C]], apsolutni minimum –15[[°C]])<ref name="IRIMO2006"/>. Prosječna srednja dnevna [[temperatura]] u Teheranu prema podacima Iranske meteorološke organizacije je 17,3[[°C]]<ref name="IRIMO2006"/>.

{{Infobox vrijeme
|mjesto = Teheran

|Sij_aps_maks  = 19.6
|Velj_aps_maks = 23
|Ožu_aps_maks  = 28
|Tra_aps_maks  = 32.4
|Svi_aps_maks  = 37
|Lip_aps_maks  = 41
|Srp_aps_maks  = 43
|Kol_aps_maks  = 42
|Ruj_aps_maks  = 38
|Lis_aps_maks  = 33.4
|Stu_aps_maks  = 26
|Pro_aps_maks  = 21
|God_aps_maks  = 43

|Sij_sr_maks  = 7.9
|Velj_sr_maks = 10.4
|Ožu_sr_maks  = 15.4
|Tra_sr_maks  = 22.1
|Svi_sr_maks  = 27.9
|Lip_sr_maks  = 33.9
|Srp_sr_maks  = 36.6
|Kol_sr_maks  = 35.6
|Ruj_sr_maks  = 31.6
|Lis_sr_maks  = 24.4
|Stu_sr_maks  = 16.2
|Pro_sr_maks  = 10
|God_sr_maks  = 22.7

|Sij_sr  = 3.7
|Velj_sr = 5.8
|Ožu_sr  = 10.4
|Tra_sr  = 16.7
|Svi_sr  = 22
|Lip_sr  = 27.4
|Srp_sr  = 30.2
|Kol_sr  = 29.5
|Ruj_sr  = 25.5
|Lis_sr  = 18.9
|Stu_sr  = 11.5
|Pro_sr  = 5.9
|God_sr  = 17.3

|Sij_sr_min  = -0.4
|Velj_sr_min = 1.2
|Ožu_sr_min  = 5.4
|Tra_sr_min  = 11.2
|Svi_sr_min  = 16.1
|Lip_sr_min  = 20.9
|Srp_sr_min  = 23.9
|Kol_sr_min  = 23.3
|Ruj_sr_min  = 19.3
|Lis_sr_min  = 13.3
|Stu_sr_min  = 6.7
|Pro_sr_min  = 1.7
|God_sr_min  = 11.9

|Sij_aps_min  = -15
|Velj_aps_min = -13
|Ožu_aps_min  = -8
|Tra_aps_min  = -4
|Svi_aps_min  = 2.4
|Lip_aps_min  = 5
|Srp_aps_min  = 14
|Kol_aps_min  = 13
|Ruj_aps_min  = 9
|Lis_aps_min  = 2.8
|Stu_aps_min  = -7
|Pro_aps_min  = -13
|God_aps_min  = -15

|Sij_obo  = 34.6
|Velj_obo = 32.2
|Ožu_obo  = 40.8
|Tra_obo  = 30.7
|Svi_obo  = 15.4
|Lip_obo  = 3
|Srp_obo  = 2.3
|Kol_obo  = 1.8
|Ruj_obo  = 1.1
|Lis_obo  = 10.9
|Stu_obo  = 26
|Pro_obo  = 34
|God_obo  = 232.8

|Izvor = Iranska meteorološka organizacija<ref name="IRIMO2006"/>
}}

Iako u odnosu na ostale [[Dodatak:Popis gradova u Iranu|iranske gradove]] Teheran uživa relativno umjereniju klimu, vremenski uvjeti mogu biti nepredvidljivo neprijatni. Primjerice, najviša izmjerena temperatura u gradu je 43[[°C]], a najniža -15[[°C]] što čini temperaturnu razliku od čak 58[[°C]]<ref name="IRIMO2006"/>. Početkom siječnja [[2008.]] godine, nakon niza godina s vrlo malo [[snijeg]]a, grad je pogodila velika [[mećava]] i grad je bio prekriven debelim slojem [[snijeg]]a i [[led]]a zbog čega je na dva dana proglašeno izvanredno stanje<ref>[[#Payvand27012008|Payvand Iran News (27.1.2008.)]]</ref>. Broj [[Sunce|sunčanih]] sati u Teheranu je prosječno 3066 godišnje<ref name="IRIMO2006"/>, od čega najviše u [[Srpanj|srpnju]] (366,4) odnosno najmanje u [[Prosinac|prosincu]] (141,2)<ref name="IRIMO2006"/>. Srednja relativna vlažnost zraka u gradu iznosi 40%, a u nekim dijelovima grada poput Šemirana i do 46%<ref name="OTeheranu2011"/>. Prevladavajući [[vjetar]] u gradu puše iz smjera [[zapad]]a i to prosječnom brzinom od 5,5 [[čvor]]ova<ref name="OTeheranu2011"/>, dok su najjači zabilježeni udari vjetra snage 25 [[čvor]]ova i to uglavnom u [[Travanj|travnju]], [[Svibanj|svibnju]] i [[listopad]]u<ref>[[#SCIWindSpeed|SCI (2006.): Maximum Wind Speed]]</ref>. Tijekom noći izražen je hladni povjetarac sa [[sjever]]a odnosno planina [[Alborz]]a<ref name="OTeheranu2011"/>.

=== Okoliš i prirodne opasnosti ===

Najveći [[Ekologija|ekološki]] problem s kojim se Teheran suočava na prijelazu iz [[20. stoljeće|20.]] u [[21. stoljeće]] jest [[zagađenje]] [[zrak]]a, što je uvjetovano [[Gospodarstvo Irana|gospodarskim]], [[Demografija|demografskim]] i [[Zemljopis Irana|zemljopisnim]] čimbenicima. Grad je okružen brojnim [[Industrija|industrijskim]] zonama na rubnim dijelovima, dok u njegovim užim granicama dnevno prometuje oko 3,5 milijuna [[automobil]]a<ref name="PressTV29112010">[[#PressTV29112010|PressTV (29.11.2010.)]]</ref>. Također, s obzirom da je na sjeveru zaštićen [[Alborz]]om koji spriječava dotok vlažnog zraka s [[Kaspijsko jezero|Kaspijskog jezera]], količina [[Kiša|kiše]] i utjecaj [[Vjetar|vjetra]] je minimalan što otežava raščišćavanje [[smog]]a<ref>[[#PressTV24112010|PressTV (24.11.2010.)]]</ref>. Prema nekim procjenama, grad ima trostruko više stanovnika od potrebne granice za potpuno zadovoljavanje ekoloških standarda<ref name="Payvand24102010">[[#Payvand24102010|Payvand News (24.10.2010.)]]</ref>. Vladine mjere koje kojima se nastoji ublažiti ovaj ekološki problem uključuju poticaje za prilagođavanje [[Motorna vozila|motornih vozila]] na komprimirani [[prirodni plin]], proizvodnju suvremenih vozila koji zadovoljavaju ekološke standarde, ograničavanje prometa kontroliranom potrošnjom [[benzin]]a i uvođenjem posebnih prometnih zona<ref name="IIM22011">[[#IIM22011|Iran Investment Monthly (velj. 2011.)]], str. 7.</ref>, te redovnim korištenjem [[zrakoplov]]a kao prskalica [[Voda|vode]] u zraku<ref>[[#PressTV7122010|PressTV (7.12.2010.)]]</ref>.

S obzirom da se nalazi ispod gorja [[Alborz]]a koje je kao i [[Zagros]] rezultat sudaranja [[Arapska ploča|arapske]] i [[Euroazijska ploča|euroazijske]] litosferne [[Litosferne ploče|ploče]], Teheranu prema [[Seizmologija|seizmološkim]] studijama prijeti velika opasnost od [[potres]]a koji se na tom području pojavljuju u ciklusima od oko 150 godina<ref name="PDC2006">[[#PDC2006|Pacific Disaster Center (2006.)]], str. 13.</ref>. S obzirom da je područje uživa relativnu sezmički mir više od 175 godina, stručnjaci smatraju da postoji velika vjerojanost da grad u bližoj budućnosti pogodi [[Dodatak:Popis potresa u Iranu|potres velikih razmjera]]<ref>[[#BazgardMansourianOmidvar2006|Bazgard, A.; Mansourian, A.; Omidvar, B. (2006.)]]</ref>. Na širem gradskom području po osi [[istok]]-[[zapad]] protežu se tri glavne rasjedne zone: sjeverni „Mošin rasjed” prolazi ispod [[Alborz]]a koji je slabo naseljen, središnji „Teheranski rasjed” nalazi se u gornjem gradu koji je kvalitetno izgrađen, te „Rajski rasjed” na krajnjem jugu<ref>[[#PDC2006|Pacific Disaster Center (2006.)]], str. 12.</ref>. Najugroženija gradska područja ova potonja na jugu gdje postoje veliki nizovi četverokatnica građenih tijekom velike [[Urbanizacija|urbanizacije]] iz [[1970-ih]] godina<ref>[[#PDC2006|Pacific Disaster Center (2006.)]], str. 14.</ref>. Prema istraživanju provedenom [[2000.]] godine, potencijalni [[potres]] od M<sub>w</sub>=7,2 može izazvati između 120.000 i 380.000 smrtnih slučajeva<ref>[[#CEST-JICA2000|CEST-JICA (2000.)]]</ref>. Iranska vlada ozbiljno je pristupila ovim predviđanjima pa je [[2005.]] objavljen plan o restauraciji 200.000 ruralnih objekata godišnje<ref>[[#Harrison1432005|BBC News (14.3.2005.)]]</ref>, a [[2010.]] godine u parlamentu se raspravljalo i o premještanju [[Glavni grad|glavnog grada]] u [[Isfahan]], [[Šahrud]] ili [[Semnan]]<ref>[[#Payvand3052010|Payvand Iran News (30.5.2010.)]]</ref>. Iste godine [[iran]]ski predsjednik [[Mahmud Ahmadinežad]] izjavio je kako Teheran ima pet milijuna stanovnika više od potrebne granice za zadovoljavanje maksimalnih sigurosnih standarda<ref>[[#Telegraph1142010|The Telegraph (11.4.2010.)]]</ref>, a vrh [[Oružane snage Irana|iranske vojske]] objavio je da je započeto premještanje svih grana [[Vojna industrija|vojne industrije]] izvan Teherana<ref name="PressTV782010">[[#PressTV782010|PressTV (7.8.2010.)]]</ref>.

== Stanovništvo i društvo ==

=== Demografija ===

U Teheranu prema službenim izvorima iz [[2006.]] živi nešto više od sedam milijuna ljudi<ref name="SCICitiesPop"/> odnosno oko 10% stanovništva [[Iran]]a. Grad je prvenstveno naseljen [[Iranski narodi|iranskim narodima]] od kojih se većina izjašnjavaju kao [[Perzijanci]]<ref name="TabnakPosTeh">[[#TabnakPosTeh|Tabnak (2010.)]]</ref>, a slijede ih [[Azeri|Azari]], [[Kurdi]], [[Beludži]], [[Mazanderani]], [[Gilaki]], [[Tališi]] i drugi. Neiranske etničke manjine u gradu obuhvaćaju [[Armenci|Armence]], [[Ajsori|Ajsore]], [[Turkmeni|Turkmene]], [[Židovi|Židove]] i [[Arapi|Arape]]. Do [[19. stoljeće|19. stoljeća]] većina teheranskog stanovništva bili su etnički [[Mazanderani]]<ref name="OTeheranu2011"/>, a kohezija vodećeg [[Perzijski jezik|perzijskog]] s ostalim [[Iranski jezici|iranskim jezicima]] dovela je do nastanka novog, tzv. „teheranskog [[Narječje|narječja]]” perzijskog jezika<ref name="OTeheranu2011"/>. Prema studiji koju je [[2010.]] godine po gradskim četvrtima odnosno među raznim socio-ekonomskim klasama provelo [[Sveučilište u Teheranu|Teheransko sveučilište]], 63% stanovništva grada rođeno je u Teheranu, 98% poznaje [[perzijski jezik]], 67% identificira se [[Perzijanci]]ma, a 13% njih govori nekim [[Europa|europskim]] jezikom<ref name="TabnakPosTeh"/>. Prema podacima Iranskog statističkog zavoda iz [[2006.]] godine, u [[Teheranska pokrajina|Teheranskoj pokrajini]] sklopljeno je najviše [[brak]]ova u odnosu na ostale [[iranske pokrajine]] (114.900 ili 14,8%)<ref name="SCIMarDiv">[[#SCIMarDiv|SCI: Marriages and Divorces (2006.)]]</ref>, ali ujedno i najveći registrirani broj [[Rastava braka|rastava]] (24.667 ili 26,2%)<ref name="SCIMarDiv"/> od čega 96% otpada na urbana područja odnosno teheransku anglomeraciju.

<center>
''Dobno-spolna piramida teheranskog stanovništva (2006.)''<br>
[[Datoteka:Tehran population pyramid in 2006 (Croatian).png]]<br>
<small>Izvor: ''Statistical Centre of Iran''</small>
</center>

==== Broj stanovnika ====
[[Datoteka:Tehran Population (1956-2006) hr.png|mini|desno|250px|<center>Rast teheranskog stanovništva<br>([[1956.]] – [[2006.]])]]

U ranom [[Srednji vijek|srednjem vijeku]] Teheran je bio malo selo koje je imalo od nekoliko stotina do nekoliko tisuća ljudi. Najranije procjene broja stanovnika Teherana spominju se u [[Europa|europskim]] putopisima: [[Sir Thomas Herbert]] u [[1627.]] godini procjenjuje da se stanovništvo kretalo između 15 i 20 tisuća<ref name="Herbert1665"/>, a [[1797.]] odnosno oko stoljeće i pol kasnije entomolog [[Guillaume-Antoine Olivier]] spominje identične brojke od 15.000 stanovnika i 3000 vojnika<ref name="Olivier1807"/>. Krajem [[19. stoljeće|19. stoljeća]] u vrijeme [[Kadžarsko Carstvo|kadžarske]] dinastije Teheran je kao [[glavni grad]] imao oko 160.000 ljudi, a početkom vladavine [[Reza-šah]]a kasnim [[1920-ih]] premašuje brojku od 250.000. Sredinom [[20. stoljeće|20. stoljeća]] dosegnut je milijun, a prvi službeni [[popis stanovništva]] proveden je [[1956.]] godine i prema njemu grad je imao 1,512.082 stanovnika<ref name="OTeheranu2011"/>. Najveći [[prirast stanovništva]] zabilježen je između [[1932.]] i [[1956.]] kada se stanovništvo ušesterostručilo<ref name="Ataie2001"/>, a sljedećih se desetljeća povećavalo prosječno 5% godišnje. Prirast je [[1960-ih]] i [[1970-ih]] bio u kontinuiranom padu, no početkom [[1980-ih]] na osobni [[Ruholah Homeini|Homeinijev]] poticaj doživljava opću demografsku eksploziju koja se počinje stabilizirati od [[1990.]] nakon brojnih vladinih mjera i poticaja za planiranje [[obitelj]]i odnosno [[Kontrola rađanja|kontrolu rađanja]]. Prirast je [[2000.]] godine pao na 1,1% što je razmjerno [[Zapadni svijet|zapadnjačkim]] gradovima<ref name="Ataie2001"/> i označava kraj iranske [[Demografska tranzicija|demografska tranzicija]]. Posljednji popis iz [[2006.]] godine govori o 7,088.287 stanovnika<ref name="SCICitiesPop"/>, a prema najnovijim neslužbenim procjenama iz [[2011.]] Teheran ima više od osam milijuna ljudi<ref name="PressTV2312011">[[#PressTV2312011|PressTV (23.1.2011.)]]</ref>, a njegova anglomeracija oko 12 milijuna<ref name="PressTV2312011"/>.

<center>
{| class="wikitable" 
|-
|
![[1627.]]
![[1797.]]
![[1891.]]
![[1922.]]
![[1932.]]
![[1956.]]
![[1966.]]
![[1980.]]
![[1986.]]
![[1991.]]
![[1996.]]
![[2006.]]
|-
!Broj [[Stanovništvo|stanovnika]]
|align="center"|<tt>15.000
|align="center"|<tt>18.000
|align="center"|<tt>160.000
|align="center"|<tt>210.000
|align="center"|<tt>249.504
|align="center"|<tt>1,512.082
|align="center"|<tt>2,719.730
|align="center"|<tt>5,361.335
|align="center"|<tt>6,042.584
|align="center"|<tt>6,475.527
|align="center"|<tt>6,758.845
|align="center"|<tt>7,088.287
|-
![[Gustoća stanovništva|Gustoća]] (st./[[Četvorni kilometar|km²]])
|align="center"|<tt>3333
|align="center"|<tt>2400
|align="center"|<tt>6540
|align="center"|<tt>8590
|align="center"|<tt>10.200
|align="center"|<tt>15.120
|align="center"|<tt>9610
|align="center"|<tt>9600
|align="center"|<tt>8430
|align="center"|<tt>8990
|align="center"|<tt>9427
|align="center"|<tt>8195
|-
![[Prirast stanovništva|Prirast]] ([[%]])
|align="center"|<tt>-
|align="center"|<tt>-
|align="center"|<tt>3
|align="center"|<tt>-
|align="center"|<tt>4
|align="center"|<tt>4,6
|align="center"|<tt>5,9
|align="center"|<tt>5,8
|align="center"|<tt>4,1
|align="center"|<tt>-
|align="center"|<tt>-
|align="center"|<tt>-
|-
!Broj [[Migracija|migranata]]
|align="center"|<tt>-
|align="center"|<tt>-
|align="center"|<tt>-
|align="center"|<tt>-
|align="center"|<tt>3800
|align="center"|<tt>1700
|align="center"|<tt>24.900
|align="center"|<tt>25.900
|align="center"|<tt>47.500
|align="center"|<tt>35.000
|align="center"|<tt>-
|align="center"|<tt>-
|-
|colspan=13 align="center"|<small>Izvori: SCI<ref name="SCICitiesPop"/>, [[Sir Thomas Herbert|Herbert]]<ref name="Herbert1665"/>, [[Guillaume-Antoine Olivier|Olivier]]<ref name="Olivier1807"/> i Ohadi<ref>[[#Mansour2000|Ohadi, Mansour (6.12.2000.)]], str. 93.</ref></small>
|}
</center>

==== Migracije ====

Na demografsku, društvenu i kulturnu sliku Teherana bitno utječu [[Migracija|migracije]] koje su učestale zbog turbulentnih [[Gospodarstvo Irana|gospodarskih]], [[Obrazovanje|obrazovnih]], te unutrašnjih i vanjskih političkih događaja krajem [[20. stoljeće|20.]] odnosno početkom [[21. stoljeće|21. stoljeća]]. Prvi valovi useljavanja zapljusnuli su Teheran [[1960-ih]]<ref name="AdleHourcadeEbrahimi1992.199206"/> i [[1970-ih]]<ref name="HourcadeKhosrokhavar1983"/> prilikom gospodarskog uzleta odnosno snažne [[Urbanizacija|urbanizacije]]. Za vrijeme [[Iranska revolucija|iranske revolucije]] ([[1978.]] – [[1979.]]) na kratko vrijeme nastupa obrnut trend jer se na tisuće obitelji usko povezanih s političkom strukturom propalog [[Mohammed Reza Pahlavi|Pahlavijevog]] [[režim]]a iseljava u [[Zapadni svijet]], većinom u [[Sjedinjene Države]], [[Francuska|Francusku]], [[Kanada|Kanadu]] i [[Švedska|Švedsku]]. Godinu dana kasnije izbija [[Iransko-irački rat]] ([[1980.]] – [[1988.]]) čime započinje drugi val masovnog useljavanja u Teheran, prvenstveno iz zapadnih pokrajina pogođenih ratom poput [[Huzestan]]a i [[Kurdistanska pokrajina|Kurdistana]]. Posljednje tri godine rata ponovo nastupa razdoblje (uglavnom privremenog) iseljavanja s obzirom da je Teheran bio metom [[Saddam Hussein|Saddamovih]] zračnih i balističkih napada<ref name="Ghasemi2011"/>. Daljnji oružani sukobi u [[iran]]skom susjedstvu poput [[afganistan]]skih [[Afganistanski građanski rat|građanskih ratova]] ([[1978.]] – [[1996.]]), [[Zaljevski rat|Zaljevskog rata]] ([[1990.]] – [[1991.]]) i Saddamovog gušenja [[Šijiti|šijitskog]] [[Iračka pobuna 1991.|ustanka]] ([[1991.]]), [[Rat u Afganistanu 2001.-|invazije na Afganistan]] i [[Rat u Iraku|Drugog zaljevskog rata]] ([[2003.]] – [[2010.]]) rezultirali su priljevom pet milijuna [[izbjeglica]] u [[Iran]] od čega je 30% njih naselilo Teheran<ref>[[#UNDPIran1999|UNDP Report: Iran (1999.)]], str. 35.</ref>. Većina izbjeglica sa zapada su irački [[Šijiti|šijiti]] i [[Kurdi]], a s istoka afganistanski [[Tadžici]] i [[Hazara|Hazare]] kojima je [[Perzijski jezik|perzijski]] materinji jezik. Tijekom [[2000-ih]] godina, kao rezultat snažnog razvoja iranskog visokog školstva i demografske eksplozije iz [[1980-ih]], u grad se doseljavaju stotine tisuća mladih Iranaca koji upisuju teheranska sveučilišta i nerijetko ostaju živjeti u gradu. U grad je također izražen i fenomen tzv. „dnevne migracije” jer 1,5-2 milijuna ljudi iz okolnih naselja diljem [[Teheranska pokrajina|pokrajine]] dolaze na [[posao]] u Teheran<ref name="Ataie2001"/>. Prema podacima iranskog statističkog zavoda, [[Teheranska pokrajina|Teheransku pokrajinu]] između [[1986.]] i [[1996.]] godine naselilo je 2,052.566 tuzemnih useljenika<ref>[[#SCIMigrant1996|SCI: Migrants and Immigrants (1996.)]]</ref>.

==== Religije ====
[[Datoteka:Kalimi mashrutiat.JPG|mini|desno|300px|<center>Iranski [[Židovi]] u Teheranu početkom [[1900-ih]]]]

Većinska [[religija]] u Teheranu je [[Šijiti|šijitski]] islam kojem pripada 96% stanovništva<ref name="Sanasarian2000">[[#Sanasarian2000|Sanasarian, Eliz (2000.)]]</ref>, uglavnom [[Iranski narodi|iranskog]] etničkog podrijetla ali i [[Azeri|Azara]]. [[Suniti|Sunitski]] [[musliman]]i druga su najzastupljenija vjerska zajednica, a sastoje se većinom od [[Beludži|beludžijskog]], [[Arapi|arapskog]], [[Paštunci|paštunskog]] i [[Turkmeni|turkmenskog]] stanovništva. [[Kršćanstvo]] je najzastupljenije nakon dvaju ogranaka [[islam]]a, a najvećim dijelom sastoji se od [[Armenci|armenskog]] i [[Ajsori|asirskog]] stanovništva koji su prisutni u [[Iran]]u tisućama godina<ref name="Sanasarian2000"/>. Osim dominantne [[Armenska apostolska Crkva|Armenske apostolske Crkve]] i [[Asirska crkva istoka|Asirske Crkve istoka]], u gradu djeluju i [[Rimokatolička Crkva|Rimokatolička]] i [[Kaldejska katolička Crkva]], [[Iranska protestantska Crkva]] ([[Perzijski jezik|perz.]] ''Džamat-e Rabani''; „Božji zbor”), [[Armenska evangelistička Crkva|Armenska evangelistička]] i [[Armenska bratska Crkva|bratska Crkva]], [[Ruska pravoslavna Crkva|Ruska]] i [[Gruzijska pravoslavna Crkva]], te [[Prezbiterijanstvo|prezbiterijanske]] zajednice<ref name="Sanasarian2000"/>. Na gradskom području djeluje stotinjak crkava od čega su 42 armenske. [[Armenci]] kao najveća kršćanska manjina imaju i brojne kulturne centre, [[Škola|škole]], [[Knjižnica|knjižnice]] i [[šport]]ske komplekse. Treća najzastupljenija religija je [[zoroastrizam]] koji je [[Povijest Irana|povijesno]] bio vodeća iranska religija od [[2. tisućljeće pr. Kr.|2. tisućljeća pr. Kr.]] do [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]], a četvrta su [[Židovi]] čija se povijest na području Teherana proteže oko 2700 godina<ref name="LiviusRhagae"/>. U Teheranu se nalazi nekoliko zoroastrijskih hramova odnosno „Oltara vatre” i ukupno 28 [[sinagoga]]. Prema službenim statistikama iz [[2006.]] godine, vjerske manjine u [[Teheranska pokrajina|Teheranskoj pokrajini]] broje 56.076 [[Kršćanstvo|kršćana]], 9867 [[Zoroastrizam|zoroastrijanaca]] i 5040 [[Židovi|Židova]]<ref>[[#SCIReligionOstan|SCI: Religion by Ostan (2006.)]]</ref>.

=== Poznate osobe ===

{|
| valign="top" |
;[[Politika]]:
* [[Harun al-Rašid]]
* [[Abol Gasem Kašani]]
* [[Ahmad Matin Daftari]]
* [[Ardašir Zahedi]]
* [[Golam Ali Hadad-Adel]]
* [[Hasan Ali Mansur]]
* [[Husein Ala]]
* [[Mustafa Čamran]]
* [[Širin Ebadi]]
| valign="top" |
;[[Znanost]]:
* [[Razi]]
* [[Ali Akbar Dehhoda]]
* [[Ali Džavan]]
* [[Homajun Seradži]]
* [[Sajed Husein Nasr]]
* [[Turadž Darjae]]
* [[Vali Nasr]]
| valign="top" |
;[[Šport]]:
* [[Ali Parvin]]
* [[Džavad Nekunam]]
* [[Džavad Zarinče]]
* [[Hadi Saei]]
* [[Hamid Estili]]
* [[Hozroje Vaziri]]
* [[Mehdi Mahdavikia]]
| valign="top" |
;[[Umjetnost]]:
* [[Forug Farohzad]]
* [[Hejdar Giai]]
* [[Kamran Širdel]]
* [[Rahi Moajeri]]
* [[Rosie Malek-Jonan]]
* [[Simin Behbahani]]
| valign="top" |
;[[Književnost]]:
* [[Abas Marufi]]
* [[Bozorg Alavi]]
* [[Džalal Al-e Ahmad]]
* [[Golamreza Ruhani]]
* [[Said Nafisi]]
* [[Sulejman Haim]]
| valign="top" |
;[[Film]]:
* [[Abas Kiarostami]]
* [[Bahar Sumeh]]
* [[Bita Farahi]]
* [[Mahnaz Afšar]]
* [[Mohsen Mahmalbaf]]
* [[Niki Karimi]]
| valign="top" |
;[[Glazba]]:
* [[Araš Labaf]]
* [[Deep Dish]]
* [[DJ Aligator]]
* [[Ebrahim Hamedi]]
* [[Šadmer Agili]]
|}

== Politička uprava ==
{{glavni|Politika Irana}}
=== Administrativna podjela ===
[[Datoteka:Tehran municipality (Croatian).png|mini|desno|400px|
Legenda:
{{legenda|#0000ff|Granice okruga}}
{{legenda|#CC2200|Granice gradskih kotara}}
{|
| valign="top" |
'''Sjeverna naselja''':<br>
<u>1. Kotar:</u><br>
<small>&nbsp;• Čizar<br>
&nbsp;• Dar-Abad<br>
&nbsp;• Darake<br>
&nbsp;• Darband<br>
&nbsp;• Džamaran<br>
&nbsp;• Elahije<br>
&nbsp;• Farmanije<br>
&nbsp;• Kejtarije<br>
&nbsp;• Nobonjad<br>
&nbsp;• Tadžriš<br>
&nbsp;• Zafaranije</small><br>
<u>2. Kotar:</u><br>
<small>&nbsp;• Farahzad<br>
&nbsp;• Giša<br>
&nbsp;• Punak-e<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;Bahtari<br>
&nbsp;• Sadat-Abad<br>
&nbsp;• Sadegije<br>
&nbsp;• Šahrak-e Garb<br>
&nbsp;• Šahrak-e<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;Žandarmeri<br>
&nbsp;• Tarašt<br>
&nbsp;• Tovhid</small><br>
<u>3. Kotar:</u><br>
<small>
&nbsp;• Darus<br>
&nbsp;• Davudije<br>
&nbsp;• Ehtijarije<br>
&nbsp;• Golhak<br>
&nbsp;• Vanak<br>
&nbsp;• Žordan</small><br>
<u>5. Kotar:</u><br>
<small>&nbsp;• Bulvar-e<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;Firdusi<br>
&nbsp;• Džanat-Abad<br>
&nbsp;• Ekbatan<br>
&nbsp;• Punak</small><br>
<u>6. Kotar:</u><br>
<small>&nbsp;• Amir-Abad<br>
&nbsp;• Aržantin<br>
&nbsp;• Jusef-Abad<br>
&nbsp;• Park-e Lale</small><br>
| valign="top" |
'''Istočna naselja''':<br>
<u>4. Kotar:</u><br>
<small>&nbsp;• Hak Sefid<br>
&nbsp;• Hakimije<br>
&nbsp;• Lavizan<br>
&nbsp;• Ozgol<br>
&nbsp;• Pasdaran<br>
&nbsp;• Resalat<br>
&nbsp;• Šams-Abad<br>
&nbsp;• Šemiran No<br>
&nbsp;• Tehranpars<br>
&nbsp;• Zargande</small><br>
<u>7. Kotar:</u><br>
<small>&nbsp;• Abas-Abad<br>
&nbsp;• Behdžat-<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;Abad<br>
&nbsp;• Imam<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;Hosein<br>
&nbsp;• Sabalan</small><br>
<u>8. Kotar:</u><br>
<small>&nbsp;• Moalem<br>
&nbsp;• Narmak<br>
&nbsp;• Samangan</small><br>
<u>13. Kotar:</u><br>
<small>&nbsp;• Došan-Tape<br>
&nbsp;• Niru Havaji<br>
&nbsp;• Teheran No</small><br>
<u>14. Kotar:</u><br>
<small>&nbsp;• Čaharsad<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;Dastgah<br>
&nbsp;• Dulab<br>
&nbsp;• Horasan<br>
&nbsp;• Isfahanak<br>
&nbsp;• Sad Dastgah</small><br>
| valign="top" |
'''Središnja naselja''':<br>
<u>10. Kotar:</u><br>
<small>&nbsp;• Berjanak<br>
&nbsp;• Haft-Čenar<br>
&nbsp;• Salsabil</small><br>
<u>11. Kotar:</u><br>
<small>&nbsp;• Dohanijat<br>
&nbsp;• Laškar<br>
&nbsp;• Monirije<br>
&nbsp;• Šejh Hadi</small><br>
<u>12. Kotar:</u><br>
<small>&nbsp;• Baharestan<br>
&nbsp;• Bazar-e Tehran<br>
&nbsp;• Firdusi<br>
&nbsp;• Gorgan<br>
&nbsp;• Park-e Šaher<br>
&nbsp;• Pič-e Šemiran</small><br>
<u>17. Kotar:</u><br>
<small>&nbsp;• Imamzade<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;Hasan<br>
&nbsp;• Hazane Falah<br>
&nbsp;• Kale Morgi</small><br>
| valign="top" |
'''Južna naselja''':<br>
<u>15. Kotar:</u><br>
<small>&nbsp;• Afsarije<br>
&nbsp;• Bisim<br>
&nbsp;• Havaran<br>
&nbsp;• Kijanšaher<br>
&nbsp;• Masudije<br>
&nbsp;• Moširije</small><br>
<u>16. Kotar:</u><br>
<small>&nbsp;• Ali-Abad<br>
&nbsp;• Bag-e Azari<br>
&nbsp;• Hazane<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;Boharae<br>
&nbsp;• Jahči-Abad<br>
&nbsp;• Nazi-Abad</small><br>
<u>19. Kotar:</u><br>
<small>&nbsp;• Abdol-Abad<br>
&nbsp;• Hava Niruz<br>
&nbsp;• Nemat-Abad</small><br>
<u>20. Kotar:</u><br>
<small>&nbsp;• Dovlat-Abad<br>
&nbsp;• Džavanm-e<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;Kasab<br>
&nbsp;• Ebn-e<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;Babavejh<br>
&nbsp;• Hazrat-e<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;Abdol-Azim<br>
&nbsp;• Sizdah-e<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;Aban</small><br>
| valign="top" |
'''Zapadna naselja''':<br>
<u>9. Kotar:</u><br>
<small>&nbsp;• Džej<br>
&nbsp;• Sar-Asjab</small><br>
<u>18. Kotar:</u><br>
<small>&nbsp;• Čahar-Bari<br>
&nbsp;• Jaft-Abad<br>
&nbsp;• Šad-Abad<br>
&nbsp;• Šahrak-e<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;Vali-Asr<br>
&nbsp;• Tolid Daru</small><br>
<u>21. Kotar:</u><br>
<small>&nbsp;• Iran Hodro<br>
&nbsp;• Tehransar<br>
&nbsp;• Vardavard</small><br>
<u>22. Kotar:</u><br>
<small>&nbsp;• Bag-e<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;Hadž-Sejf<br>
&nbsp;• Kan<br>
&nbsp;• Kuj-e<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;Sazman-e<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;Barname<br>
&nbsp;• Čitgar<br>
&nbsp;• Pejkanšaher<br>
&nbsp;• Stadium-e<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;Azadi<br>
&nbsp;• Šahrak-e<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;Češme<br>
&nbsp;• Šahrak-e<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;Rah-Ahan</small><br>
|}
]]

U širem smislu, grad Teheran smješten je u istoimenoj [[Teheranska pokrajina|Teheranskoj pokrajini]] ([[Perzijski jezik|perz.]] ''ostān'') koja predstavlja jedinicu prvog stupnja administrativne podjele [[Iran]]a, a [[Iranske pokrajine|pokrajine]] se dalje dijele na [[Iranski okruzi|okruge]] ([[Perzijski jezik|perz.]] ''šaherestān'') kojih u teheranskoj pokrajini postoji 14 među kojima je i [[Teheranski okrug]]<ref name="SCIGenOstan"/>. U užem smislu, grad Teheran podjeljen je na 22 kotara<ref>[[#TehranAD|Tehran.ir: Administrative Districts (2011.)]]</ref> koji se dalje dijele na ukupno 112 gradskih četvrti. Ova uža podjela nije strogo ograničena granicama teheranskog okruga, pa se tako četiri (od 22) kotara čitavom površinom ili djelomično nalaze u susjednim okruzima Islamšaheru i Raju na jugu, te Šemiranatu na sjeveru. Šire gradsko područje odnosno urbana anglomeracija poznata pod imenom „Veliki Teheran” nije ograničena ni na [[Teheranska pokrajina|Teheransku pokrajinu]] već obuhvaća i velegrad [[Karadž]] iz susjedne [[Alborška pokrajina|Alborške pokrajine]]. Također, treba naglasiti i da gradsko područje Teherana definirano njegovim kotarima ne zauzima cjelokupne teritorije istoimenog okruga i pokrajine: u sastavu navedenog okruga na sjeverozapadu nalaze se i dijelovi nenaseljene planine [[Alborz]]a odnosno [[stepe]] na istoku, a uža površina grada zauzima približno 5% teritorija pokrajine čija površina iznosi 18.814 km<sup>2</sup><ref name="SCIGenOstan"/>.

=== Lokalna vlast ===

Na čelu Grada Teherana nalazi se [[Demokracija|demokratski]] izabrano vijeće sastavljeno od 15 članova koji su zaduženi za izbor [[gradonačelnik]]a, upravljanje i proračun grada. Od [[2005.]] godine dužnost gradonačelnika obavlja [[Muhamed Bager Galibaf]]<ref name="CityMayors"/>, [[Kurdi|Kurd]] iz [[Veliki Horasan|Horasana]] koji je na tom mjestu zamijenio trenutnog [[iran]]skog predsjednika [[Mahmud Ahmadinežad|Mahmuda Ahmadinežada]]. Gradonačelnik uz pomoć odbora sastavljenog od osam vijećnika imenuje upravna tijela prema sljedećoj organizacijskoj shemi:

<center>
[[Datoteka:Administration of Tehran (Croatian).png|500px]]<br>
</center>

=== Nacionalna vlada ===
{{glavni|Politika Irana}}

Teheran kao [[glavni grad]] [[Iran]]a sjedištem je svih glavnih državnih institucija koje uključuju [[Iranski parlament|parlament]] ([[Perzijski jezik|perz.]] ''Madžlis''), [[Vijeće čuvara]], [[Iranski Vrhovni sud|Vrhovni sud]], te urede [[predsjednik]]a i [[Rahbar|vrhovnog vođe]]. Službeno sjedište [[Vijeće stručnjaka|Vijeća stručnjaka]] je u gradu Komu, no sastanci su također učestali i u [[Mašhad]]u i Teheranu.

<center>
<gallery>
Datoteka:Parliamenttehran.jpg|Prvi iranski [[parlament]] ([[1906.]] – [[1979.]])
Datoteka:Palais du Senat iranien (1970).jpg|Drugi iranski parlament ([[1980.]] – [[2004.]]), danas sjedište [[Vijeće stručnjaka|Vijeća stručnjaka]]
Datoteka:Ministerstvo spravedlnosti v Teheránu.jpg|Zgrada iranskog [[Iranski Vrhovni sud|Vrhovnog suda]]
Datoteka:Sad abad.jpg|Jedan od [[Predsjednik|predsjedničkih]] ureda (dio kompleksa [[Sadabadska palača|Sadabadske palače]])
</gallery>
</center>

=== Vojni objekti ===
{{glavni|Oružane snage Irana}}
[[Datoteka:Military in Tehran.jpg|mini|desno|300px|<center>Vojna baza [[Oružane snage Irana|iranskih oružanih snaga]] u Teheranu]]

Teheran je sjedište iranskog Ministarstva obrane i vrhovnih stožera svih grana [[Oružane snage Irana|oružanih snaga]] uključujući regularnu vojsku ([[Arteš]]), elitnu vojsku ([[Pasdaran]]) i paravojsku ([[Basidž]]), a u gradu se nalazi i glavna vojna akademija<ref name="CSISIran2006.7">[[#CSISIran2006|Cordesman, Anthony H.; Al-Rodhan, Khalid (2006.)]], str. 7.</ref>. Od rodova regularne kopnene vojske u gradu je smještena 18. [[Borbeno oklopno vozilo|oklopna]] divizija, 30. [[Pješaštvo|pješačka]] divizija, 23. divizija specijalnih snaga (osnovana [[1993.]]/[[1994.]] godine, sa 5000 pripadnika<ref name="CSISIran2006.7"/>), 55. [[padobran]]ska divizija, 351. protuzračna brigada, te 75. brigada za logistiku<ref>[[#GSIranArmyOB|Global Security: Army Order of Battle (2011.)]]</ref>. 

Iransko [[ratno zrakoplovstvo]] u Teheranu ima tri zrakoplovne baze: [[Zrakoplovna baza Došan-Tape|Došan-Tape]], [[Zračna luka Mehrabad|Mehrabad]] i [[Zrakoplovna baza Kale-Morgi|Kale-Morgi]]<ref name="ScrambleIRIAF">[[#ScrambleIRIAF|Scramble: IRIAF (2009.)]]</ref>. Najvažnija među njima je 11. taktička [[zrakoplovna baza Došan-Tape]] ({{coord|35|42|10.74|N|051|28|30.47|E|type:airport|display=inline}}) na istoku grada u blizini koje se nalaze stožeri regularnog i elitnog ratnog zrakoplovstva, te logističko zapovjedništvo<ref name="GSDoshanTappeh">[[#GSDoshanTappeh|Global Security: Doshan Tappeh Air Base (2011.)]]</ref>. U njenom sastavu nalaze se manje i zrakoplovne baze Ašura i Bageri kojima se služi isključivo elitni rod zrakoplovstva<ref name="GSDoshanTappeh"/>. [[Zračna luka Mehrabad]] ({{Coord|35|41|21|N|051|18|49|E|type:airport|display=inline}}) na jugozapadu grada prvenstveno je civilne prirode, no u njenom sastavu nalazi se i 1. taktička zrakoplovna baza koja udomljava lovce [[MiG-29]] i transportne zrakoplove. [[Zrakoplovna baza Kale-Morgi|Kale-Morgi]] ({{coord|35|38|41|N|051|22|50|E|type:airport|display=inline}}) služi kao pomoćna zrakplovna baza Došan-Tapu, a u njoj su smješteni prvenstveno vojni i policijski [[helikopter]]i<ref name="ScrambleIRIAF"/>.

Od elitnih postrojbi Pasdarana u gradu su smještene 1. pješačka i 1. oklopna divizija<ref>[[#GSPasdaranOB|Global Security: Pasdaran Order of Battle (2011.)]]</ref>, centar za obuku Nohet, te glavni centar za obuku njihovih specijalnih snaga „Kuds” koji se nalazi na Sveučilištu Imama Alija u sjevernom Teheranu<ref>[[#CSISIran2006|Cordesman, Anthony H.; Al-Rodhan, Khalid (2006.)]], str. 21. i 92.</ref>. Sva vojna postrojenja zaštićena su protuzračnim sustavima među kojima su najbrojniji [[Hawk]] i [[S-200]]<ref>Vidi:<br>• [[#CSISIran2006|Cordesman, Anthony H.; Al-Rodhan, Khalid (2006.)]], str. 25. i 84.<br>• [[#Rodier32009|Rodier, Alain (2009.)]], str. 5.</ref>. Među najznačajnija [[Vojna industrija|vojno-industrijska]] postrojenja u Teheranu spadaju [[Tvornica|tvornice]] industrijskih grupacija Hemat, Sanam i Abadaj koje proizvode [[:Kategorija:Iranski balistički projektili|iranske balističke projektile]]<ref>[[#CSISIran2006|Cordesman, Anthony H.; Al-Rodhan, Khalid (2006.)]], str. 10.</ref>. Zbog seizmoloških predviđanja o velikoj vjerojatnosti razornog [[Dodatak:Popis potresa u Iranu|potresa]] u skoroj budućnosti, [[Oružane snage Irana]] u [[2010.]] godini počele su s premještanjem svih grana [[Vojna industrija|vojne industrije]] izvan grada<ref name="PressTV782010"/>.

=== Bratimljeni gradovi ===

Teheran ima uspostavljenu prijateljsku suradnju sa sljedećim svjetskim [[grad]]ovima<ref>[[#HabibiHourcade2005|Habibi, Mohsen; Hourcade, Bernard (2005.)]], I. International position of Tehran metropolis</ref>:

{|
| valign="top" |
* {{ZD|B|BRA}} [[Datoteka:Brasão do Distrito Federal (Brasil).svg|15px]] '''[[Brasília]]''', [[Brazil]]
* {{ZD|V|VEN}} [[Datoteka:Coat of arms of Caracas.svg|15px]] '''[[Caracas]]''', [[Venezuela]]
* {{ZD|B|BAN}} '''[[Dhaka]]''', [[Bangladeš]]
* {{ZD|U|UAE}} [[Datoteka:Flag of Dubai.svg|15px]] '''[[Dubai]]''', [[Ujedinjeni Arapski Emirati]]
* {{ZD|T|TADŽ}} [[Datoteka:Coat of Arms of Dushanbe.png|15px]] '''[[Dušanbe]]''', [[Tadžikistan]]
* {{ZD|I|INDN}} [[Datoteka:Coat of arms of Jakarta.svg|15px]] '''[[Džakarta]]''', [[Indonezija]]
| valign="top" |
* {{ZD|K|KUB}} [[Datoteka:Escudo de la Habana.svg|15px]] '''[[Havana]]''', [[Kuba]]
* {{ZD|K|KUV}} '''[[Kuwait]]''', [[Kuvajt]]
* {{ZD|U|UK}} [[Datoteka:City of London logo.svg|15px]] '''[[London]]''', [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
* {{ZD|S|SAD}} [[Datoteka:Seal of Los Angeles, California.svg|15px]] '''[[Los Angeles]]''', [[Sjedinjene Države]]
* {{ZD|F|FIL}} [[Datoteka:Ph seal ncr manila.svg|15px]] '''[[Manila]]''', [[Filipini]]
* {{ZD|B|BJE}} [[Datoteka:Coat of arms of Minsk.svg|15px]] '''[[Minsk]]''', [[Bjelorusija]]
| valign="top" |
* {{ZD|R|RUS}} [[Datoteka:Coat of Arms of Moscow.svg|15px]] '''[[Moskva]]''', [[Rusija]]
* {{ZD|K|KIN}} '''[[Peking]]''', [[Kina]]
* {{ZD|J|JAR}} [[Datoteka:Pretoria coa.jpg|15px]] '''[[Pretoria]]''', [[Južnoafrička Republika]]
* {{ZD|J|JEM}} '''[[Sana (grad)|Sana]]''', [[Jemen]]
* {{ZD|J|JKO}} '''[[Seul]]''', [[Južna Koreja]]
|}

== Gospodarstvo ==
{{glavni|Gospodarstvo Irana}}

[[Datoteka:TEPIX (Cro).PNG|mini|lijevo|250px|<center>[[Teheranska burza]] se prema [[Zapadni svijet|zapadnim]] procjenama smatra jednom od najuspješnijih u [[svijet]]u posljednjih godina<ref>[[#BBC682003|BBC (6.8.2003.)]]</ref><ref name="SheikholeslamiSukumar2010">[[#SheikholeslamiSukumar2010|Bloomberg BusinessWeek (26.7.2010.)]]</ref>]]
[[Datoteka:Tehran Stock Exchange Building.jpg|thumb|200px|Teheranska burza]]
Prije nego što je Teheran postao [[Glavni grad|glavnim gradom]] koncem [[18. stoljeće|18. stoljeća]] njegovo [[gospodarstvo]] uglavnom je bilo orijentirano na [[ratarstvo]]<ref name="IranicaTehran"/>, dok su nekadašnji glavni gradovi poput [[Isfahan]]a, [[Širaz]]a, [[Mašhad]]a i [[Tabriz]]a uživali povlašten ekonomski status zbog ubiranja [[porez]]a diljem [[Iran]]a<ref name="Ataie2001"/>. Otkriće velikih nalazišta [[Nafta|nafte]] početkom [[20. stoljeće|20. stoljeća]] drastično je promijenilo [[Gospodarstvo Irana|gospodarske]] temelje u državi, a sam Teheran postao je žarištem opće [[Industrijalizacija|industrijalizacije]] koja je uvjetovala pretvaranjem [[voćnjak]]a i [[park]]ova u velike [[Industrija|industrijske]] i stambene zone. Ipak, središnji [[bazar]] kao glavna gradska [[tržnica]] nastavio je dominirati [[Trgovina|trgovinom]] robe široke potrošnje još dugi niz desetljeća<ref name="Mobasser1987">[[#Mobasser1987|Mobasser, Soussan (1987.)]]</ref>.

Teheran je danas daleko najznačajnije [[Gospodarstvo Irana|gospodarsko]] središte [[Iran]]a<ref name="BritannicaTehran"/> koje dominira u većini sfera ([[industrija]], [[financije]], [[Usluga|uslužne]] djelatnosti, [[zdravstvo]], [[informatička tehnologija]], [[Energija|energetika]], itd.) izuzevši [[Poljoprivreda|poljoprivredu]] koja je ograničena na ruralne krajeve, te [[turizam]]. Prema procjenama iz [[2008.]] godine, u Teheranu se nalazilo 30% radnika iz iranskog javnog sektora i 45% velikih [[Industrija|industrijskih]] tvrtki<ref name="CSISIran2008">[[#CSISIran2008|Cordesman, Anthony H. (2008.)]], str. 149.</ref>. Teheranski [[HDI|ljudski razvojni indeks]] iznosio je 0.842<ref name="UNDPIran1999.3">[[#UNDPIran1999|UNDP Report: Iran (1999.)]], str. 3.</ref> u [[1999.]] što je ravno prosjeku [[Zapadna Europa|Zapadne Europe]] odnosno 36% više od tadašnjeg [[iran]]skog prosjeka (0.619, danas 0.702), a stopa [[Siromaštvo|siromaštva]] iznosila je 11,3%<ref name="UNDPIran1999.3"/>. Veće sirotinjske četvrti nikada nisu postojale u Teheranu<ref name="TehranTHTP">[[#TehranTHTP|Tehran.ir: Tehran, Housing & Town-planning (2011.)]]</ref>, o čemu svjedoče i suvremeni podatci da je 1,7% kuća izgrađeno od nekvalitetnih [[Građevinski materijal|materijala]]<ref name="TehranTHTP"/> i da je 97,9% domova spojeno na [[Električna struja|električnu]] odnosno 95% na [[vodovod]]nu mrežu<ref name="TehranTHTP"/>.

Grad je sjedište [[iran]]skog [[banka]]rskog sustava koji se sastoji se središnje banke ([[Iranska središnja banka|Markazi]]) koja izdaje valutu i nadzire sve državne i privatne banke. Više poslovnih [[Banka|banaka]] također sa sjedištem u Teheranu ima podružnice u cijeloj zemlji, a postoje i dvije razvojne banke odnosno stambene banka koja je specijalizirana u stambenim [[hipoteka]]ma. Vlada je počela s [[Privatizacija|privatizacijom]] bankarskog sustava u [[2001.]] godini kada su izdane dozvole za otvaranje dviju banaka u privatnom vlasništvu<ref>[[#EIUForecast2008|EIU: Iran Financial Services Forecast (2008.)]]</ref>. Vodeća osiguravajuća društva u Teheranu i Iranu općenito su „Iransko osiguravajuće društvo”, „Azija osiguranje”, „Alborz osiguranje” i „Dana osiguranje”. Od [[2010.]] godine [[Teheranska burza]] trguje [[dionica]]ma više od 330 registriranih [[Tvrtka|tvrtki]]<ref name="SheikholeslamiSukumar2010"/> čija je ukupna vrijednost u [[2011.]] godini bila oko 100 milijardi [[USD]]<ref>[[#PressTV122011|PressTV (1.2.2011.)]]</ref>. [[Iran]] prema mišljenju stručnjaka pruža mnoge mogućnosti ulaganja, posebno na Teheranskoj burzi<ref>[[#NITC9102008|Iran Daily (9.10.2008.)]]</ref>.

=== Industrija ===

Najvažniji iranski [[Industrija|industrijski]] proizvodi danas su petrokemikalije, [[čelik]] i [[Bakar (element)|bakar]], a među ostalima [[motorna vozila]], [[elektronika]], kućanski aparati, [[lijekovi]], [[tekstil]]i, [[hrana]], [[papir]], [[guma]], [[cement]] i [[Građevinski materijal|građevinski materijali]], [[Telekomunikacije|telekomunikacijska oprema]], [[Vojna industrija|vojni proizvodi]], te industrijski [[stroj]]evi<ref name="BritannicaTehran"/>. Procjenjuje se da više od 50% [[iran]]skih industrijskih proizvoda dolazi iz Teherana<ref name="CSISIran2008"/> u kojem su [[1999.]] godine bila smještena 5204 velika industrijska pogona<ref>[[#UNDPIran1999|UNDP Report: Iran (1999.)]], str. 110.</ref>. U blizini [[Raj (Iran)|Raja]] na jugu nalazi se glavna [[rafinerija]] i tvornice građevinskog materijala, dok su ostale industrijske zone smještene uz [[Autocesta|autocestu]] na potezu između Teherana i [[Karadž]]a na zapadu<ref name="AdleHourcadeEbrahimi1992.199206"/>.

=== Troškovi života ===

Prema istraživanjima [[Zapadni svijet|zapadnih]] ekonomskih organizacija provedenih [[2000-ih]] u 124 [[Svijet|svjetska]] grada<ref name="Payvand28072003">[[#Payvand28072003|Payvand Iran News (28.7.2003.)]]</ref>, Teheran je najjeftiniji [[glavni grad]] svijeta<ref>[[#CityMayors2|Hove, Tann (vom) (17.6.2008.)]]</ref> odnosno drugi najjeftiniji grad nakon [[pakistan]]skog [[Karachi]]ja<ref name="HousingNepal">[[#HousingNepal|Housing Nepal (28.2.2009.)]]</ref>. [[Cijena|Cijene]] u Teheranu su trostruko manje nego u [[London]]u ili [[New York]]u<ref name="Payvand28072003"/>, odnosno četverostruko manje u odnosu na najskuplji grad [[Oslo]]<ref name="CNN632007"/>. Niski troškova života uvjetovani su niskim [[porez]]ima u odnosu na [[Zapadni svijet]]<ref name="HousingNepal"/>, niskim cijenama energenata, te relativno visokim plaćama u regionalnim okvirima<ref name="HousingNepal"/>. Granica [[Siromaštvo|siromaštva]] u Teheranu je [[2008.]] godine iznosila 9612 [[USD]], dok je prosječna granica siromaštva u cijeloj zemlji bila 4932 [[USD]] godišnje.

== Mediji ==
[[Datoteka:IRIB east gate 2.JPG|mini|desno|250px|<center>Sjedište Iranske radio-televizije ([[IRIB]])]]

Teheran je sjedištem svih vodećih [[iran]]skih [[Mediji|medijskih]] ustanova. Najveća među njima je državna „Radio-televizija Islamske Republike Iran” poznata pod kraticom [[IRIB]] ([[Perzijski jezik|perz.]] ''Sāzmān-e Sedā va Sima-je Džomhūrī-je Islāmī-je Īrān'', [[Engleski jezik|engl.]] ''Islamic Republic of Iran Broadcasting'') koja osim u [[Iran]]u djeluje i u 45 svjetskih država uključujući [[Sjedinjene Države]], [[Velika Britanija|Veliku Britaniju]], [[Kina|Kinu]], [[Rusija|Rusiju]] i [[BiH]], a emitira programe na 25 različitih [[jezik]]a<ref name="SCIBroLang">[[#SCIBroLang|SCI (2006.): Broadcasting Intl. from Tehran]]</ref> među kojima su vodeći [[perzijski]], [[arapski]], [[engleski]], [[španjolski]], [[ruski]], [[kurdski]], [[paštunski]], [[Swahili jezik|swahili]] i [[talijanski]]<ref name="SCIBroLang"/>. 

Vodeća [[Novine|novinska]] agencija je [[IRNA]] ([[Engleski jezik|engl.]] ''Islamic Republic News Agency''), a ostale nacionalne novine sa sjedištem u Teheranu uključuju „[[Kajhan]]”, „[[Etelat]]”, „[[Resalat]]” i „[[Hamšaheri]]” čija je prosječna dnevna naklada oko 400.000 primjeraka. Osim spomenutih novina na [[Perzijski jezik|perzijskom jeziku]], u gradu se objavljuju i novine na [[Engleski jezik|engleskom]] kao što su ''[[Iran Daily]]'' i ''[[Tehran Times]]''.

== Promet ==

=== Gradski promet ===

==== Privatna motorna vozila ====
[[Datoteka:Cars in Tehran.jpg|mini|desno|250px|<center>[[Automobil]]i na teheranskim ulicama]]

Korištenje privatnih [[Motorna vozila|motornih vozila]] najčešći je oblik [[prijevoz]]a u Teheranu<ref name="TehranTTT">[[#TehranTTT|Tehran.ir: Traffic & Transportation (2011.)]]</ref>, a rezultat je razvijene mreže kvalitetnih [[cesta]], niskih cijena [[goriva]] i visokog stupnja proizvodnje domaće [[automobil]]ske industrije. Do početka [[21. stoljeće|21. stoljeća]] na teheranskim i [[iran]]skim ulicama općenito najčešći automobilski model bio je [[Pajkan]], proizvod lokalne industrije dizajniran prema [[Francuska|francuskom]] [[Peugeot]]u [[Peugeot 504|504]]. Tijekom [[2000-ih]] dominantnu ulogu na teheranskim prometnicama preuzeo je [[Samand]], novi iranski nacionalni automobil koji se godišnje proizvodi u stotinama tisuća primjeraka. Uz Samand su najčešći ostali domaći modeli poput [[Saipa|Saipe]], te strani modeli proizvođača poput [[Peugeot]]a, [[Renault]]a, [[Mercedes]]a, [[Suzuki]]ja i [[Kia Motors]]a (uvezeni i lokalna licencirana proizvodnja). Unatoč modernom [[automobil]]skom voznom parku, glavni [[Ekologija|ekološki]] i [[Sigurnost|sigurosni]] problem u Teheranu predstavljaju zastarjeli [[motocikl]]i i [[moped]]i<ref name="Payvand29102010">[[#Payvand29102010|Payvand News (29.10.2010.)]]</ref> koji izazivaju 25-30% [[Onečišćavanje zraka|onečišćenja zraka]], 50% [[Buka|buke]] i 40-45% [[Prometna nesreća|prometnih nesreća]]<ref name="Payvand29102010"/>. Kao i svi veliki [[Svijet|svjetski]] gradovi, Teheran ima probleme s [[promet]]nim gužvama jer je njegova mreža prvotno projektirana za 700.000 [[Motorna vozila|vozila]]<ref name="Payvand24102010"/>, dok procjene govore da na njegovim ulicama danas prometuje oko 3,5 milijuna automobila<ref name="PressTV29112010"/>. U cilju izbjegavanja gužvi u središtu grada kao i smanjenja onešišćenja u [[zrak]]u, vlada je podijelila Teheran na tri zone<ref name="TehranTTT"/>: zonu za isključivi javni prijevoz, zonu s ograničenim pristupom (prema „par-nepar sustavu” [[Registarska pločica vozila|registarskih oznaka]]), te potpuno otvorenu zonu<ref name="IIM22011"/>. Na temelju ostvarenja u prometnoj protočnosti, smanjenju onečišćenja i povećanju sigurnosti [[pješak]]a i [[bicikl]]ista, Teheran je [[2011.]] godine u [[Washington]]u osvojio međunarodnu „Nagradu za održivi prometni razvoj” ([[Engleski jezik|engl.]] ''Sustainable Transport Award'') koju dodjeljuje [[SAD|američki]] „Institut za promet i razvojne programe” (ITDP) sa sjedištem u [[New York]]u<ref name="IIM22011"/>.

==== Javni gradski promet ====
{{glavni|Teheranski metro}}

Javni gradski [[promet]] u Teheranu vrlo je razvijen i kvalitetan, a sastoji se od [[Podzemna željeznica|podzemne željeznice]], [[autobus]]a na običnim i brzim linijama, više tisuća [[taksi]]ja, te [[uspinjača]] i [[žičara]] u sjevernim dijelovima grada. Povijest suvremene javne gradske mreže započinje u [[Kadžarsko Carstvo|kadžarskom]] razdoblju krajem [[19. stoljeće|19. stoljeća]] kada grad dobiva prve [[vlak]]ove i [[tramvaj]]e. Godine [[1883.]] između Teherana i prigradskog [[Raj (Iran)|Raja]] uz pomoć [[Francuska|francuskih]] i [[Belgija|belgijskih]] inženjera u promet je pušten prvi [[Parni stroj|parni]] [[vlak]] poznat kao „Dudi”, a linija se održala sve do [[1951.]] godine. Prvi teheranski [[Konjski tramvaj|konjski]] [[tramvaj]] u službu je ušao [[1880.]] odnosno 11 godina prije nego u [[Zagreb]]u. Sredinu [[20. stoljeće|20. stoljeća]] obilježila je stagnacija [[željeznica]] u javnoj gradskoj mreži zbog razvoja [[autobus]]ne mreže, što je uvjetovano usponom državne [[Nafta|naftne]] industrije odnosno jeftinim cijenama [[goriva]]. Velike prometne gužve koje su usporavale [[cestovni promet]] rezultirale su otvaranjem brzih [[autobus]]nih linija ([[Engleski jezik|engl.]] ''Bus rapid transit'') koje od [[2007.]] godine ukupnom dužinom od 100 km<ref name="IIM22011"/> povezuju sve važnije teheranske prometnice, a dnevno ih koristi 1,8 milijun putnika<ref name="IIM22011"/>. Osim običnih autobusa i BRT-a, u Teheranu od [[1992.]] na pet linija prometuje i 65 [[Škoda|Škodinih]] [[trolejbus]]a<ref>[[#Murray2000|Murray, Alan (2000.)]], str. 57. i 99.</ref>. U gradu djeluje jedna državna i više privatnih [[taksi]] službi s voznim parkom od više tisuća [[automobil]]a<ref name="TehranTTT"/> - državni su po pravilu [[Žuta boja|žutih]], a privatni [[Zelena boja|zelenih]], [[Bijela boja|bijelih]] i drugih [[boja]]. [[Uspinjača|Uspinjače]] i [[Žičara|žičare]] nalaze se na sjeveru podno obronaka [[Točal]]a i povezuju grad sa skijalištima i [[hotel]]ima na [[Alborz]]u. Među njima je najvažnija i najpoznatija „Točalska žičara”: operativna je od [[1978.]] godine<ref name="TochalTelecabinView">[[#TochalTelecabinView|Tochal Telecabin: A view (2009.)]]</ref> i preko šest glavnih odnosno osam sporednih stanica<ref name="TochalTelecabinLines">[[#TochalTelecabinLines|Tochal Telecabin: Lines (2011.)]]</ref> spaja teheransku četvrt Velendžak (1900 [[Metar|m]] [[Nadmorska visina|n. v.]]) sa skijalištem „Točal” (3740 m n. v.)<ref name="TochalTelecabinView"/>. Prema [[Nadmorska visina|nadmorskoj visini]] i dužini od 7500 m ubraja se među najviše odnosno najduže na [[svijet]]u<ref name="TochalTelecabinLines"/>. [[Spol]]na [[segregacija]] u javnom gradskom [[promet]]u Teherana nije izražena i u svim njegovim granama miješanog je karaktera, ali uz takve postoje i odvojeni tipovi isključivo samo za [[žene]] (npr. ženski vagon u podzemnoj željeznici, ženski taksiji s vozačicama, odvojeni dijelovi zglobnih autobusa, itd.). Godine [[2011.]] u jednom od teheranskih naselja u promet je pušten i prvi sustav javnog korištenja [[bicikl]]a<ref name="IIM22011"/>.

<center>
<gallery>
Datoteka:BRT in Tehran, Vali Asr.jpg|[[Autobus]]i domaće marke [[Oghab]] na brzoj liniji
Datoteka:Bus Station Azadi Square, Tehran.jpg|Autobusna stanica
Datoteka:اتوبوس تندرو در تهران.JPG|Autobusni vozni park
Datoteka:Taxi in Tehran.jpg|Teheranski [[taksi]]ji domaće marke [[Samand]]
Datoteka:Tochal-7th-Station.jpg|[[Žičara]] na [[Točal]]u
</gallery>
</center>

[[Datoteka:Teheran metro hr.png|mini|desno|300px|<center>Linije [[Teheranski metro|Teheranskog metroa]] ([[2011.]])]]

Projekt [[Podzemna željeznica|podzemne željeznice]] u Teheranu započinje [[1971.]] godine kada [[francuska]] tvrtka „Suferto” provodi pripremne studije o [[Društvo|drušveno]]-[[Gospodarstvo|gospodarskim]] i [[promet]]nim karakteristikama grada<ref name="TehranMetroHis">[[#TehranMetroHis|Tehran Metro: History (2011.)]]</ref>, a četiri godine kasnije predložen je plan [[Teheranski metro|Teheranskog metroa]] s ukupno sedam željezničkih linija<ref name="TehranMetroHis"/>. Gradnja počinje [[1976.]] godine, no projekt je privremeno obustavljen prilikom izbijanja [[Iransko-irački rat|iransko-iračkog rata]] ([[1980.]] – [[1988.]]) kada francuski stručnjaci odlaze iz [[Iran]]a<ref name="Tarabaran121999">[[#Tarabaran121999|Tarabaran (1999.)]], IX., str. 57.-60.</ref>. Međutim, nastavljen je [[1986.]] pod vodstvom domaćih [[inženjer]]a zbog prijeke potrebe za modernizacijom javne gradske [[promet]]ne mreže koja je bila zagušena velikom [[Urbanizacija|urbanizacijom]], a prioritetima su proglašene prva, druga i peta linija<ref name="TehranMetroHis"/>. Godine [[1999.]] u promet je puštena linija br. 5. koja se sastoji od prigradske željeznice Teheran-[[Karadž]]<ref name="Tarabaran121999"/>, a u sljedeće dvije godine s radom su počele i linija br. 2. (od centra prema [[zapad]]u) odnosno linija br. 1. (od centra prema [[jug]]u)<ref name="TehranMetroHis"/>. Tijekom sljedećih deset godina linije su nadopunjavane produženjem u oba smjera i instalacijom dodatnih stanica<ref name="TehranMetroHis"/>, a započeta je i izgradnja dviju novih linija. Prva dovršena među njima je linija br. 4. (od centra prema [[istok]]u), otvorena [[2007.]] godine<ref name="TehranMetroHis"/>.

Od [[2011.]] godine operativne su četiri aktivne linije (''slika desno'') od kojih se jedna proteže u smjeru [[sjever]]-[[jug]] (1), a tri [[istok]]-[[zapad]] (2, 4 i 5). Veći dio metroa prometuje podzemno, a na perifernim dijelovima grada i nadzemno (južni dio linije br. 1. odnosno br. 4 u cijelosti). Nijhova mreža organizirana je prema sekantnom rasteru pa je među ukupno 68 stanica pet raskrižnih, od čega četiri u središtu grada i jedna na zapadoj periferiji gdje se završava podzemna linija br. 2. odnosno započinje nadzemna br. 5. ([[Laka gradska željeznica|gradska željeznica]] prema [[Karadž]]u). Ukupna dužina linija u [[2008.]] bila je približno 159 [[km]] (236 km u [[2010.]]<ref name="IIM22011"/>), dok je u izgradnji 178 km novih linija odnosno proširenja postojećih<ref name="PressTV10112008">[[#PressTV10112008|PressTV (10.11.2008.)]]</ref>. Implementirana [[tehnologija]] u cijeloj mreži uključuje [[Kina|kineske]]<ref name="PressTV3102010">[[#PressTV3102010|PressTV (3.10.2010.)]]</ref>, [[Francuska|francuske]], [[Austrija|austrijske]] i domaće [[iran]]ske sustave<ref name="Tarabaran121999"/>. Teheran je danas jedini [[iran]]ski grad s operativnom [[Podzemna željeznica|podzemnom željeznicom]], no slični projekti grade se u još šest dodatnih gradova među kojima je i teheranski susjed [[Karadž]]<ref name="PressTV10112008"/>. Svršetkom tog projekta koji je već danas povezan s teheranskom mrežom, šire područje Teherana trebalo bi dobiti ukupno 350-400 km linija što približno odgovara [[Moskovski metro|Moskovskom]] i [[Tokijski metro|Tokijskom metrou]]. Dva milijuna putnika dnevno odnosno 730 milijuna godišnje koristi [[Teheranski metro]]<ref name="IIM22011"/>, a kroz [[2011.]] očekuje se povećanje na 2,5 milijuna zbog rasta cijena [[benzin]]a<ref name="PressTV2312011"/>. Nakon izgradnje posljednje linije (br. 8.) u [[2013.]] godini očekuje se iznad 6,5 milijuna putnika dnevno<ref>[[#IARTE2007|Rail Association (2007.)]]</ref> čime bi prema trenutnim statistikama postala među tri najprometnije u [[svijet]]u. Podzemna željeznica u Teheranu smatra se jednom od najčistijih u [[svijet]]u<ref name="PressTV3102010"/>, a poznata je i po brojnim [[Umjetnost|umjetničkim]] radovima poslaganim u stanicama<ref>[[#TehranMetroKul|Tehran Metro: Umjetnost (2011.)]]</ref>.

<center>
<gallery>
Datoteka:Bagheri MS.jpg|Stanica Šahid Bageri
Datoteka:Tehran-subway-station.jpg|Stanica iznutra

Datoteka:Subway-train-interior.jpg|Unutrašnjost podzemne željeznice
Datoteka:Relief in Tehran Metro.jpg|Reljef u podzemnoj stanici
</gallery>
</center>

==== Glavne gradske prometnice ====
[[Datoteka:AbrishamTehran.jpg|mini|desno|250px|<center>[[Most Abrišam]] noću]]
Gradske prometnice u Teheranu prema strogoj stručnoj razredbi mogu se okvirno podijeliti na gradske [[autoceste]] i ostale [[ceste]]. Godine [[2007.]] ukupna dužina gradskih [[autocesta]] bila je oko 280 [[km]] uz dodatnih 180 km petlji<ref name="TehranTTT"/>, dok je u izgradnji bilo još 130 km autocesta odnosno 120 km petlji<ref name="TehranTTT"/>. Mreža gradskih autocesta oblikovana je prema obrascu [[Los Angeles]]a<ref name="AdleHourcadeEbrahimi1992.199206"/>, a sastoji se od poluprstena (Azadegan-Basidž) koji dužinom od 32 km omeđuje grad na jugu odnosno nepravilnog ortogonalnog rastera prometnica koje se protežu u smjerovima sjever-jug i istok-zapad. Najduže prometnice iz navedene kategorije su Navab Safavi (18 km; [[Sjever|N]]-[[Jug|S]]) odnosno Azadi-Engelab-Damavand (41 km; [[Istok|E]]-[[Zapad|W]]). [[Infrastruktura]] gradskih autocesta uključuje i nekoliko velikih dvosmjernih [[most]]ova i [[tunel]]a s tri [[Prometna traka|prometne trake]]. Najduži operativni [[Kabelski most|kabelski]] [[most]]ovi takve vrste su Vali Asr Čamran (250 m)<ref>[[#StructuraeValiCham|Structurae: Valiasr Chamran (27.2.2010.)]]</ref>, [[Most Abrišam|Abrišam]] (132 m)<ref>[[#OVM2752010|Liuzhou OVM Machinery (27.5.2010.)]]</ref> i [[Most Džavadije|Džavadije]] (126 m)<ref>[[#PressTV14112010|PressTV (14.11.2010.)]]</ref>, a [[tunel]]i Resalat (1980 m), Tohid (2100 m)<ref>[[#RostamiKashi2011|Rostami, Jamal; Kashi, Mohsen (2011.)]], str. 796.</ref>, Amir Kabir (2430 m)<ref>[[#FarasatAmirKabir|Farasat: Amir Kabir (2011.)]]</ref> i Nijaješ (3600 m). Teheranske gradske autoceste nadovezuju se na međugradske: Babaji na autocestu Tehran-Pardis (istok), a veliki poluprsten Azadegan na Tehran-Šomal (sjever), Teheran-Karadž (zapad), Teheran-Save (jugoazapad) i Teheran-Perzijski zaljev (jug).

<center>
''Teheranske gradske autoceste:''
{|
| valign="top" |
<small>
* Abšenasan
* Ahang
* Ajatolah Kašani
* Alame Džafari
* Arteš</small>
| valign="top" |
<small>
* Ašrafi Isfahani
* Azadegan
* Babaji
* Bageri
* Bakeri</small>
| valign="top" |
<small>
* Basidž
* Behešt-e Zara
* Besat
* Čamran
* Doran</small>
| valign="top" |
<small>
* Džalal-e Ale Ahmad
* Džavane
* Fate
* Hakim
* Hemat</small>
| valign="top" |
<small>
* Imam Ali
* Jadegar-e Imam
* Jasini
* Kale Morgi
* Kazemi</small>
| valign="top" |
<small>
* Kurdistan
* Mahalati
* Modares
* Muhamed Ali Dženah
* Navab</small>
| valign="top" |
<small>
* Niaješ
* Resalat
* Sadr
* Saidi
* Sajed</small>
| valign="top" |
<small>
* Šahid Gomnam
* Šahid Hagani
* Šahid Satari
* Šejh Fazlalah Nuri
* Sjeverna Behešt-e Zara</small>
| valign="top" |
<small>
* Tondgujan
* Vafadar
* Zeinodin</small>
|}
</center>

Izuzevši gradske autoceste, važnu prometnu okosnicu čine i druge glavne prometnice poput povezanih avenija Azadi, Engelab i Damavand koje se protežu u smjeru [[zapad]]–[[istok]], te Vali Asr koja spaja [[sjever]] i [[jug]] Teherana. Avenija Vali Asr kao prometna arterija imala je veliku važnost za razvoj i širenje grada, a danas se uz nju protežu brojne prestižne četvrti odnosno [[Financije|financijske]] institucije, [[Veleposlanstvo|veleposlanstva]], skupi [[restoran]]i, [[Trgovina|trgovine]] i druge ustanove. Prvotno je nosila ime dinastije [[Pahlavi (dinastija)|Pahlavi]], zatim je nakon [[Iranska revolucija|revolucije]] [[1980.]] godine preimenovana prema bivšem premijeru [[Muhamed Mosadek|Mosadeku]], a današnje ime „Vali Asr” ([[Perzijski jezik|perz.]] ولی عصر; ''Učitelj vremena'') implicira na dvanaestog [[Šijiti|šijitskog]] [[imam]]a. Avenija dužinom od 17,3 [[km]] predstavlja jednu od najdužih [[ulica]] u [[svijet]]u, a razlika u [[Nadmorska visina|nadmorskoj visini]] na njenim krajnim točkama iznosi oko 500 metara. Zbog [[sigurnost]]i u prometu, nad teheranskim prometnicama postoje stotine [[Pješak|pješačkih]] [[most]]ova s pokretnim [[Stepenice|stepenicama]].

Osim izuzetne kvalitete teheranske [[promet]]ne [[Infrastruktura|infrastrukture]], ona je karakteristična i po [[Umjetnost|umjetničkom]] i [[krajobraz]]nom oblikovanju kao što su nadvožnjaci ukrašeni [[Mozaik|mozaicima]] i [[freska]]ma odnosno zelene površine s [[Potok|potocima]] koji se slijevaju uz prometnice poput Darakea, Čamrana, Vali Asra, Modaresa i Haganija. Neke od međunarodno poznatih osoba prema kojima su imenovane glavne teheranske prometnice uključuju [[Francuzi|francuskog]] filozofa [[Henry Corbin|Henryja Corbina]], [[Englezi|engleskog]] povjesničara [[Edward Granville Browne|Edwarda Brownea]], [[Indija|indijskog]] političara [[Mahatma Gandhi|Mahatmu Gandhija]], osnivača [[Pakistan]]a [[Muhamed Ali Dženah|Muhameda Alija Dženaha]], [[Demokratska Republika Kongo|kongoanskog]] državnika [[Patrice Lumumba|Patrica Lumumbu]], [[Irci|irskog]] aktivista [[Bobby Sands|Bobbyja Sandsa]], [[Južna Amerika|južnoameričkog]] vojskovođu [[Simón Bolívar|Simóna Bolívara]], itd.

<center>
<gallery>
Datoteka:Vali Asr St during Nowruz.jpg|Avenija Vali Asr
Datoteka:Flickr - Hamed Saber - Modarres Highway - Tehran.jpg|Gradska autocesta Modares
Datoteka:Hemmat Underpass Tehran.jpg|Podvožnjak prometnice Hemat
Datoteka:Tehran tower view.jpg|Gradska autocesta Čamran
Datoteka:Azadi avenue.png|Avenija Azadi
Datoteka:Fajr Bridge Tehran2.jpg|Gradska autocesta Hemat
</gallery>
</center>

=== Izvangradski promet ===

==== Regionalne prometnice ====
[[Datoteka:Tehran Karaj Rd.jpg|mini|desno|250px|<center>[[Autocesta]] Teheran-[[Karadž]]]]

Teheran je na [[Teheranska pokrajina|pokrajinskoj]], [[Iran|tuzemnoj]] i [[Jugozapadna Azija|međunarodnoj]] razini povezan s pet [[autocesta]] od kojih je jedna u izgradnji<ref>[[#HarazRahFHM|Haraz Rah (2011.)]]</ref>: 

{| class="wikitable"
|+
|-bgcolor=#ACE1AF
!Oznaka
!Naziv
!Dužina
!Naselja/Gradovi
!Opis
!Spojnice
|-
| [[Datoteka:Freeway in Iran.png|32px]][[Datoteka:Road2.png|13px]] ||align="center"| '''Autocesta 2'''<br><small>(Autocesta Teheran-Karadž)</small> ||align="right"| 600 km ||align="center"| [[Karadž]], [[Tabriz]] ||<small>Povezuje Teheran s [[Karadž]]om, glavnim gradom susjedne [[Alborška pokrajina|Alborške<br>pokrajine]] i dijelom teheranske anglomeracije, a nastavlja se prema<br>[[Tabriz]]u i nadovezuje na [[Europa|europsku]] autocestu [[E80]].</small>|| [[Datoteka:Road32.png|18px]][[Datoteka:Road59.png|18px]][[Datoteka:Road1.png|13px]][[Datoteka:Road49.png|18px]][[Datoteka:Road35.png|18px]][[Datoteka:Road26.png|18px]][[Datoteka:Road24.png|18px]][[Datoteka:E80-HR.svg|35px]]
|-
| [[Datoteka:Freeway in Iran.png|32px]][[Datoteka:Road5.png|13px]] ||align="center"| '''Autocesta 5'''<br><small>(Autocesta Teheran-Save)</small> ||align="right"| 100 km ||align="center"| [[Save (grad)|Save]], [[Salafčegan]] ||<small>Povezuje Teheran s južnim naseljima poput [[Sabašaher]]a, [[Robat Karim]]a<br>i [[Parand]]a, te nastavlja prema pokrajini [[Markazi]] do gradova [[Save (grad)|Savea]]<br>i [[Salafčegan]]. U planu je produženje prometnice do [[Huzestan]]a.</small>|| [[Datoteka:Road65.png|18px]][[Datoteka:Road6.png|13px|Autocesta Save-Hamadan]][[Datoteka:Road48.png|18px]][[Datoteka:Road56.png|18px]][[Datoteka:Road37.png|18px]][[Datoteka:Road41.png|18px]][[Datoteka:Road96.png|18px]]
|-
| [[Datoteka:Freeway in Iran.png|32px]][[Datoteka:Road7.png|13px]] ||align="center"| '''Autocesta 7'''<br><small>(Autocesta Teheran-Kom,<br>Autocesta Teheran-Perzijski zaljev)</small> ||align="right"| 465 km ||align="center"| [[Kom]], [[Isfahan]] ||<small>Povezuje Teheran sa [[Zračna luka Imam Homeini|Zračnom lukom Imam Homeini]] i nastavlja se<br>prema [[Kom]]u i [[Isfahan]]u.</small>|| [[Datoteka:Road71.png|18px]][[Datoteka:Road56.png|18px]][[Datoteka:Road65.png|18px]][[Datoteka:Road47.png|18px]][[Datoteka:Road62.png|18px]][[Datoteka:Road51.png|18px]][[Datoteka:Freeway in Iran.png|32px|Autocesta Zobahan]]
|-
| [[Datoteka:Freeway in Iran.png|32px]] ||align="center"| '''Autocesta Tehran-Pardis''' ||align="right"| 23 km ||align="center"| [[Pardis]], [[Bumehen]], [[Rudehen]] ||<small>Povezuje Teheran sa sjeveroistočnim naseljima poput [[Pardis]]a,<br>[[Bumehen]]a i [[Rudehen]]a, a nadovezuje se na Cestu 77 (Haraz)<br>i 79 (Firuzkuh).</small>|| [[Datoteka:Road77.png|18px]][[Datoteka:Road79.png|18px]]
|-
| [[Datoteka:Freeway in Iran.png|32px]][[Datoteka:Zeichen 123.svg|32px]] ||align="center"| '''Autocesta Tehran-Šomal''' ||align="right"| 121 km ||align="center"| [[Čalus]] ||<small>Prometnica je u izgradnji, prolazi kroz niz [[tunel]]a na [[Alborz]]u i spajati će<br>Teheran s [[Čalus]]om na obali [[Kaspijsko jezero|Kaspijskog jezera]] odnosno [[prašuma]]ma [[Šomal]].</small>|| [[Datoteka:Road79.png|18px]][[Datoteka:Road77.png|18px]][[Datoteka:Road59.png|18px]][[Datoteka:Road22.png|18px]]
|-
|}

Osim pet autocesta, iz Teherana se grana i mreža od sedam [[Brza cesta|brzih cesta]]:

{| class="wikitable"
|+
|-bgcolor=#ACE1AF
!Oznaka
!Naziv
!Dužina
!Naselja/Gradovi
!Opis
!Spojnice
|-
|align="center"| [[Datoteka:Road32.png|18px]] ||align="center"| '''Cesta 32'''<br><small>(Cesta Mahsus)</small> ||align="right"| 880 km ||align="center"| [[Karadž]], [[Kazvin]], [[Takestan]], [[Zandžan]],<br>[[Tabriz]], [[Marand]], [[Maku]] ||<small>Ova prometnica stara je cesta između Teherana i [[Karadž]]a, a važna je za<br>promet [[Kamion|teretnim vozilima]] kojima nije dozvoljeno kretanje autocestom. </small>|| [[Datoteka:Road2.png|13px]][[Datoteka:Road59.png|18px]][[Datoteka:Road49.png|18px]][[Datoteka:Road37.png|18px]][[Datoteka:Road47.png|18px]][[Datoteka:Road35.png|18px]][[Datoteka:Road26.png|18px]][[Datoteka:Road24.png|18px]][[Datoteka:Road16.png|18px]][[Datoteka:Road27.png|18px]][[Datoteka:Freeway in Iran.png|32px|Sjeverna autocesta Tabriz]][[Datoteka:Freeway in Iran.png|32px|Južna autocesta Tabriz]][[Datoteka:Expressway in Iran.png|32px|Cesta Babaji]][[Datoteka:Road14.png|18px]][[Datoteka:Road21.png|18px]][[Datoteka:Road11.png|18px]][[Datoteka:Road12.png|18px]][[Datoteka:E80-HR.svg|35px]]
|-
|align="center"| [[Datoteka:Road38.png|18px]] ||align="center"| '''Cesta 38''' ||align="right"| 158 km ||align="center"| [[Šahjar (Teheran)|Šahjar]], [[Buin Zara]] ||<small>Povezuje Teheran s jugozapadnim naseljima [[Šahjar (Teheran)|Šahjar]] i [[Malard]], a nastavlja<br>se prema [[Buin-Zara|Buin-Zari]] u [[Kazvinska pokrajina|Kazvinskoj pokrajini]].</small>|| [[Datoteka:Road32.png|18px]][[Datoteka:Road49.png|18px]][[Datoteka:Road37.png|18px]]
|-
|align="center"| [[Datoteka:Road44.png|18px]] ||align="center"| '''Cesta 44'''<br><small>(Cesta Imama Reze)</small> ||align="right"| 860 km ||align="center"| [[Semnan]], [[Damgan]], [[Šahrud]],<br>[[Sabzevar]], [[Nišapur]] ||<small>Proteže se kroz [[Semnanska pokrajina|Semnansku pokrajinu]] i [[Razavi Horasan]], a spaja Teheran<br>s drugim najvećim iranskim gradom [[Mašhad]]om.</small>|| [[Datoteka:Road36.png|18px]][[Datoteka:Road81.png|18px]][[Datoteka:Road83.png|18px]][[Datoteka:Road87.png|18px]][[Datoteka:Road95.png|18px]][[Datoteka:Road2.png|13px]][[Datoteka:Road97.png|18px]]
|-
|align="center"| [[Datoteka:Road65.png|18px]] ||align="center"| '''Cesta 65'''<br><small>(Cesta Saidi,<br>Cesta Save)</small> ||align="right"| 1208 km ||align="center"| [[Islamšaher]], [[Save (grad)|Save]], [[Salafčegan]], [[Isfahan]], [[Abade]],<br>[[Marvdašt]], [[Širaz]], [[Firuzabad]], [[Džam (Iran)|Džam]], [[Asaluje]] ||<small>Povezuje Teheran s naseljima [[Čahardange]], [[Islamšaher]]om i [[Golestan (Teheran)|Golestanom]]<br>na jugu, a nastavlja se preko grada [[Save (grad)|Savea]] do [[Isfahan]]a i [[Abade]]a odnosno<br>završava u industrijskom gradu [[Asaluje|Asaluji]] na obali [[Perzijski zaljev|Perzijskog zaljeva]].</small>|| [[Datoteka:Road5.png|13px]][[Datoteka:Freeway in Iran.png|32px|Autocesta Save-Hamadan]][[Datoteka:Road49.png|18px]][[Datoteka:Road48.png|18px]][[Datoteka:Road56.png|18px]][[Datoteka:Road58.png|18px]][[Datoteka:Road7.png|13px]][[Datoteka:Road47.png|18px]][[Datoteka:Road9.png|13px]][[Datoteka:Road51.png|18px]][[Datoteka:Road55.png|18px]][[Datoteka:Road72.png|18px]][[Datoteka:Road63.png|18px]][[Datoteka:Road78.png|18px]][[Datoteka:Expressway in Iran.png|32px|Obilaznica Širaz]][[Datoteka:Road67.png|18px]][[Datoteka:Road86.png|18px]][[Datoteka:Road94.png|18px]][[Datoteka:Road96.png|18px]]
|-
|align="center"| [[Datoteka:Road71.png|18px]] ||align="center"| '''Cesta 71'''<br><small>(Stara cesta Kom)</small> ||align="right"| 1244 km ||align="center"| [[Kom]], [[Kašan]], [[Jazd]], [[Sirdžan]],<br>[[Bandar Abas]] ||<small>Bila je glavnom cestom između Teherana i [[Kom]]a do otvaranja usporedne<br>autoceste iz [[1980.]] godine, a danas se uglavnom koristi za promet [[Kamion|teretnih<br>vozila]]. Proteže se sve do važne [[Luka|luke]] [[Bandar Abas]]a u [[Hormuz|Hormuškom tjesnacu]].</small>|| [[Datoteka:Road7.png|13px]][[Datoteka:Road56.png|18px]][[Datoteka:Road58.png|18px]][[Datoteka:Road62.png|18px]][[Datoteka:Road68.png|18px]][[Datoteka:Road78.png|18px]][[Datoteka:Road84.png|18px]][[Datoteka:Road86.png|18px]][[Datoteka:Road88.png|18px]][[Datoteka:Road92.png|18px]][[Datoteka:Road94.png|18px]][[Datoteka:Road96.png|18px]]
|-
|align="center"| [[Datoteka:Road77.png|18px]] ||align="center"| '''Cesta 77'''<br><small>(Cesta Damavand,<br>Cesta Haraz)</small> ||align="right"| 200 km ||align="center"| [[Rudehe]], [[Amol]] ||<small>Proteže se u smjeru sjever-jug i spaja Teheran s obližnjim mjestima<br>[[Rudehe]]m, [[Abali]]jem i [[Damavand (grad)|Damavandom]] odnosno [[Kaspijsko jezero|kaspijskim]] gradom<br>[[Amol]]om uz prašume [[Šomal]]a u pokrajini [[Mazandaran]].</small>|| [[Datoteka:Road79.png|18px]][[Datoteka:Road22.png|18px]]
|-
|align="center"| [[Datoteka:Road79.png|18px]] ||align="center"| '''Cesta 79'''<br><small>(Cesta Firuzkuh)</small> ||align="right"| 247 km ||align="center"| [[Firuzkuh]], [[Pol Sefid]], [[Kaemšaher]], [[Babol]] ||<small>Prometnica se pruža od Teherana preko [[Firuzkuh]]a do [[Kaemšaher]]a i [[Babol]]a<br>u [[Mazandaran]]u na sjeveru Irana.</small>|| [[Datoteka:Road77.png|18px]][[Datoteka:Road22.png|18px]]
|-
|}

==== Željeznica ====
[[Datoteka:TM3-28.JPG|mini|desno|250px|<center>[[Kina|Kineske]] [[Lokomotiva|lokomotive]] Zhuzhou TM3-28 u [[Iran]]u]]
[[Datoteka:Iran railway (2006) hr.png|mini|desno|250px|<center>Teheran je čvorište [[iran]]ske [[Željeznica|željezničke]] mreže]]

Teheran je glavno čvorište [[iran]]ske [[Željeznica|željezničke]] mreže koja povezuje većinu vodećih gradova u zemlji, a postoje i međunarodne linije prema [[Europa|Europi]] i [[Azija|Aziji]]<ref name="RAIzemljovid">[[#RAIzemljovid|RAI (2011.)]]</ref>. 

[[Europa|Europska]] veza omogućena je linijom preko [[Istanbul]]a, a preko [[Turska|Turske]] odnosno jezera [[Van (jezero)|Van]] povezan je i sa [[Sirija|sirijskim]] glavnim gradom [[Damask]]om. Izravnih veza s ostalim gradovima susjednih zemalja nema s obzirom da Iran koristi standardiziranu širinu [[kolosijek]]a od 1435 [[mm]], dok se u bivšim [[SSSR|sovjetskim]] republikama ([[Armenija]], [[Azerbajdžan]], [[Turkmenistan]]) i [[Pakistan]]u koriste širi kolosijeci. Osim toga, prema [[Irak]]u se grade kolosijeci koji će spajati Teheran i [[Basra|Basru]] preko [[Horamšaher]]a odnosno [[Bagdad]] preko [[Kermanšah]]a<ref>[[#Gazette192005|Railway Gazette (1.9.2005.)]]</ref>, a u [[Afganistan]]u u kojem željeznička mreža ni ne postoji [[iran]]ska vlada će financirati projekt koji će Teheran preko [[Mašhad]]a spojiti s [[Haf]]om i [[Herat]]om<ref>[[#Reuters1742010|Reuters (17.4.2010.)]]</ref>.

Tuzemni [[vlak]]ovi po dnevnom rasporedu voze do [[Isfahan]]a, [[Tabriz]]a, [[Kerman]]a, [[Jazd]]a, [[Sari (grad)|Sarija]], [[Gorgan]]a, [[Ahvaz]]a i [[Bandar Abas]]a, dok prema [[Mašhad]]u uz više dnevnih voze i noćne linije. U lipnju [[2009.]] godine zadnji iranski [[velegrad]] koji se priključio na državnu željezničku mrežu bio je [[Širaz]]<ref>[[#TurkishWeekly362009|Turkish Weekly (3.6.2009.)]]</ref>. Tuzemna željeznička mreža koja se grana iz Teherana može se okvirno podijeliti prema [[Strane svijeta|stranama svijeta]]<ref name="RAIzemljovid"/>:

{|
| valign="top" |
: [[Datoteka:BSicon eKDSTa.svg|15px]] '''Prema jugu''':
: [[Datoteka:BSicon eS+BHF.svg|15px]] [[Islamšaher]]
: [[Datoteka:BSicon BS2lr.svg|15px]] [[Kom]]
:*&nbsp;[[Datoteka:BSicon eS+BHF.svg|15px]] [[Arak (grad)|Arak]]
:: [[Datoteka:BSicon eS+BHF.svg|15px]] [[Andimešk]]
:: [[Datoteka:BSicon BS2lr.svg|15px]] [[Ahvaz]]
::*&nbsp;[[Datoteka:BSicon ENDEe.svg|15px]] [[Horamšaher]]<br><small>(kraj pruge)</small>
::*&nbsp;[[Datoteka:BSicon ENDEe.svg|15px]] [[Bandar-e Homeini]]<br><small>([[Perzijski zaljev]])</small>
:*&nbsp;[[Datoteka:BSicon eS+BHF.svg|15px]] [[Kašan]]
:: [[Datoteka:BSicon BS2lr.svg|15px]] [[Badrud]]
::*&nbsp;[[Datoteka:BSicon BS2lr.svg|15px]] [[Ardakan]]
:::*&nbsp;[[Datoteka:BSicon ENDEe.svg|15px]] [[Čadormalu]]<br><small>(kraj pruge)</small>
:::*&nbsp;[[Datoteka:BSicon BS2+lr.svg|15px]] Mejbod*
::*&nbsp;[[Datoteka:BSicon BS2lr.svg|15px]] [[Sistan (grad)|Sistan]]
:::*&nbsp;[[Datoteka:BSicon eS+BHF.svg|15px]] [[Zarinšaher]]
:::: [[Datoteka:BSicon eS+BHF.svg|15px]] [[Isfahan]]
:::: [[Datoteka:BSicon eS+BHF.svg|15px]] [[Šahreza]]
:::: [[Datoteka:BSicon eS+BHF.svg|15px]] [[Abade]]
:::: [[Datoteka:BSicon eS+BHF.svg|15px]] [[Marvdašt]]
:::: [[Datoteka:BSicon ENDEe.svg|15px]] [[Širaz]]<br><small>(kraj pruge)</small>
:::*&nbsp;[[Datoteka:BSicon eS+BHF.svg|15px]] [[Aržang]]
:::: [[Datoteka:BSicon BS2+lr.svg|15px]] Mejbod*
:: [[Datoteka:BSicon BS2+lr.svg|15px]] [[Mejbod]]
:: [[Datoteka:BSicon eS+BHF.svg|15px]] [[Jazd]]
:: [[Datoteka:BSicon BS2lr.svg|15px]] [[Bafg]]
::*&nbsp;[[Datoteka:BSicon ENDEe.svg|15px]] [[Kerman]]<br><small>(kraj pruge)</small>
::*&nbsp;[[Datoteka:BSicon eS+BHF.svg|15px]] [[Hatunabad]]
::: [[Datoteka:BSicon eS+BHF.svg|15px]] [[Golgohar]]
::: [[Datoteka:BSicon ENDEe.svg|15px]] [[Bandar Abas]]<br><small>([[Perzijski zaljev]])</small>
| valign="top" |
: [[Datoteka:BSicon eKDSTa.svg|15px]] '''Prema istoku''':
: [[Datoteka:BSicon eS+BHF.svg|15px]] [[Ejvanekej]]
: [[Datoteka:BSicon BS2lr.svg|15px]] [[Garmsar]]
:*&nbsp;[[Datoteka:BSicon eS+BHF.svg|15px]] [[Semnan]]
:: [[Datoteka:BSicon eS+BHF.svg|15px]] [[Šahrud]]
:: [[Datoteka:BSicon eS+BHF.svg|15px]] [[Nišapur]]
:: [[Datoteka:BSicon BS2lr.svg|15px]] [[Fariman]]
::*&nbsp;[[Datoteka:BSicon ENDEe.svg|15px]] [[Mašhad]]<br><small>(kraj pruge)</small>
::*&nbsp;[[Datoteka:BSicon eS+BHF.svg|15px]] [[Sarahs]]
::: [[Datoteka:BSicon ENDEe.svg|15px]] ''[[Turkmenistan]]''<br><small>(širi kolosijek)</small>
:*&nbsp;[[Datoteka:BSicon eS+BHF.svg|15px]] [[Sari (grad)|Sari]]
:: [[Datoteka:BSicon BS2lr.svg|15px]] [[Neka]]
::* [[Datoteka:BSicon ENDEe.svg|15px]] [[Bandar Torkman]]<br><small>([[Kaspijsko jezero]])</small>
::* [[Datoteka:BSicon ENDEe.svg|15px]] [[Gorgan]]<br><small>(kraj pruge)</small>
| valign="top" |
: [[Datoteka:BSicon eKDSTa.svg|15px]] '''Prema zapadu''':
: [[Datoteka:BSicon eS+BHF.svg|15px]] [[Karadž]]
: [[Datoteka:BSicon eS+BHF.svg|15px]] [[Kazvin]]
: [[Datoteka:BSicon eS+BHF.svg|15px]] [[Zandžan]]
: [[Datoteka:BSicon eS+BHF.svg|15px]] [[Mijana]]
: [[Datoteka:BSicon eS+BHF.svg|15px]] [[Maraga]]
: [[Datoteka:BSicon eS+BHF.svg|15px]] [[Tabriz]]
: [[Datoteka:BSicon BS2lr.svg|15px]] [[Sufijan]]
:*&nbsp;[[Datoteka:BSicon eS+BHF.svg|15px]] [[Marand]]
:: [[Datoteka:BSicon eS+BHF.svg|15px]] [[Džolfa]]
:: [[Datoteka:BSicon ENDEe.svg|15px]] ''[[Azerbajdžan]]''<br><small>(širi kolosijek)</small>
:*&nbsp;[[Datoteka:BSicon eS+BHF.svg|15px]] [[Razi (grad)|Razi]]
:: [[Datoteka:BSicon ENDExe.svg|15px]] ''[[Turska]]''<br><small>(pruga se nastavlja)</small>
|}

==== Kolodvori ====

Glavni [[željeznički kolodvor]] izgrađen je kasnih [[1920-ih]] prema projektu [[Poljaci|poljsko]]-[[Ukrajinci|ukrajinskog]] arhitekta [[Vladislav Gorodetski|Vladislava Gorodetskog]], a nalazi se južno od Trga Rah Ahan odnosno uz Ulicu Šuš ([[Suza (Iran)|Suza]]). U Teheranu se nalaze i četiri glavna [[Autobusni kolodvor|autobusna kolodvora]] koji nude međugradske veze sa svim [[Dodatak:Popis gradova u Iranu|iranskim gradovima]] odnosno [[Jugozapadna Azija|regionalnim zemljama]]. Smješteni su na rubnim dijelovima Teherana kako bi se izbjegle [[promet]]ne gužve prilikom vožnje kroz sam grad, a njihove linije iz istih su razloga uglavnom organizirane prema zemljopisnom položaju. Glavni [[Autobusni kolodvor|autobusni kolodvori]] su<ref name="TehranTTT"/>:
* '''Zapadni autobusni kolodvor''' ([[Perzijski jezik|perz.]] پایانه مسافربری غرب; ''Terminal-e Garb'') – najveći, najprometniji i najbolje opremljeni teheranski kolodvor koji se nalazi sjeverozapadno od Trga Azadi. Na kolodvoru prometuje većina međunarodnih linija ([[Turska]], [[Europa]], [[Kavkaz]]), a u tuzemnom smislu uglavnom je orijentiran na zapadne dijelove [[Iran]]a i [[Kaspijsko jezero|kaspijsku]] obalu.
* '''Istočni autobusni kolodvor''' ([[Perzijski jezik|perz.]] پایانه مسافربری شرق; ''Terminal-e Šark'') – smješten je uz istočnu Ulicu Damavand, a prima autobuse koji prometuju prema sjeveroistočnim pokrajinama (npr. [[Razavi Horasan]]) odnosno sjeveru zemlje ([[Mazandaran]], [[Golestan]]).
* '''Južni autobusni kolodvor''' ([[Perzijski jezik|perz.]] پایانه مسافربری جنوب; ''Terminal-e Džonub'') – nalazi se nekoliko stotina metara istočno od Glavnog [[Željeznički kolodvor|željezničkog kolodvora]] odnosno zapadno od parka Besat u južnom dijelu grada, a autobusne linije prvenstveno vode prema jugu zemlje.
* '''Autobusni kolodvor Argentina''' ([[Perzijski jezik|perz.]] پایانه مسافربری آرژانتین; ''Terminal-e Aržantin'') – jedini je smješten u središtu grada, sjeverozapadno od Mosale odnosno istočno od [[Argentina|Argentinskog]] trga. Kolodvor za razliku od ostalih nije orijentiran prema specifičnom dijelu zemlje već linije vode do svih većih gradova uključujući [[Mašhad]], [[Isfahan]], [[Rašt]], [[Širaz]], [[Tabriz]] i [[Jazd]].

<center>
<gallery>
Datoteka:Entrance of Argentine Bus Terminal (Tehran).jpg|Ulaz Arg. [[Autobusni kolodvor|autobusnog kolodvora]]
Datoteka:Open waiting-room of Argentine Bus Terminal (Tehran).jpg|Otvorena čekaonica Arg. kolodvora
Datoteka:Buses at Argentine Terminal (Tehran).jpg|Međugradski autobusi na Arg. kolodvoru
Datoteka:Tehran Railway Station.jpg|Teheranski Glavni [[željeznički kolodvor]]
</gallery>
</center>

==== Zračne luke ====
{{glavni|Zračna luka Mehrabad|Zračna luka Imam Homeini}}
[[Datoteka:Mehrabad Airport aircraft lineup Sharifi.jpg|mini|desno|250px|<center>[[Zračna luka Mehrabad]]]]
[[Datoteka:Imam Khomeini Airport Tehran at night.jpg|mini|desno|250px|<center>[[Zračna luka Imam Homeini]]]]

U Teheranu odnosno njegovoj okolici postoje tri međunarodne [[Zračna luka|zračne luke]] - stara [[Zračna luka Mehrabad|Mehrabad (<tt>OIII/THR</tt>)]], nova [[Zračna luka Imam Homeini|Imam Homeini (<tt>OIIE/IKA</tt>)]]<ref name="TehranTTT"/> i teretna [[Zračna luka Pajam|Pajam (<tt>OIIP/QKC</tt>)]].

[[Zračna luka Mehrabad]] smještena je u jugozapadnom dijelu grada, nedaleko od Trga Azadi odnosno uz autocestu Teheran-[[Karadž]]. Njena povijest započinje [[1938.]] godine kada je bila letjelištem lokalnog [[zrakoplov]]nog kluba, a neposredno nakon završetka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] priznata je od strane [[ICAO]]-a kao međunarodna [[zračna luka]]. Godine [[1955.]] [[asfalt]]irana je prva staza, a terminale su projektirali svjetski poznati [[arhitekt]]i poput [[William Pereira|Williama Pereire]]. Desetljećima je bila glavna i najprometnija [[iran]]ska zračna luka, no njen značaj konstantno opada od [[2004.]] godine kada je 30 km južnije izgrađena nova, modernija i veća zračna luka. 

Povijest [[Zračna luka Imam Homeini|Zračne luke Imam Homeini]] započinje još prije [[1979.]] godine kada [[Mohammed Reza Pahlavi|pahlavijeva]] vlada dodjeljuje natječaj za izgradnju nove [[SAD|američkoj]] tvrtki, no projekt je obustavljen zbog [[Iranska revolucija|Iranske revolucije]] i [[Iransko-irački rat|iransko-iračkog rata]]. Gradnja je nastavljena krajem [[1990-ih]] kada vlada dodjeljuje natječaj domaćim tvrtkama, a prva faza projekta koja uključuje dvije uzletno-sletne staze od 4200 m i prvi terminal završena je [[2004.]] godine. Prema podacima iz [[2010.]] godine, ovom zračnom lukom koristi se približno pet milijuna putnika godišnje<ref name="ECONews2010">[[#ECONews2010|ECO News (2010.)]]</ref>, a nakon planiranog proširenja odnosno izgradnje druge, treće i četvrte faze očekuje se ostvarivanje kapaciteta od 90 milijuna putnika na godinu<ref name="ECONews2010"/>.

U dvjema teheranskim putničkim zračnim lukama smještena su sjedišta većine [[iran]]skih zračnih prijevoznika kao što su [[Iran Air]], [[Mahan Air]], [[Caspian Airlines]], [[Iran Asseman Airlines]], [[Aria Air]], [[Saha Airlines]] i [[Taban Airlines]], a u njima djeuju i deseci stranih zračnih tvrtki prvenstveno iz [[Europa|Europe]] i [[Azija|Azije]]. Od konca [[2007.]] godine svi međunarodni letovi preusmjereni su iz [[Zračna luka Mehrabad|Mehrabada]] u [[Zračna luka Imam Homeini|Zračnu luku Imam Homeini]], izuzevši letove prema [[Sirija|sirijskom]] [[Damask]]u i [[Saudijska Arabija|saudijskim]] gradovima [[Jeddah]]u (''Džedi'') i [[Medina|Medini]] za vrijeme [[islam]]skih hodočašća [[hadždž]]a i [[umrah]]a<ref>[[#PressTV2862009|PressTV (28.6.2009.)]]</ref>.

[[Datoteka:Air Routes from TEH2.PNG|središte|mini|600px|<center>Gradovi s izravnim putničkim letovima za [[Zračna luka Imam Homeini|Zračnu luku Imam Homeini]]]]

== Kultura ==

=== Znanost i obrazovanje ===
[[Datoteka:Darolfonun.jpg|mini|desno|250x|<center>Istočni [[portal]] „Kuće znanosti” ([[Perzijski jezik|perz.]] دارالفنون; ''Dar al-Fonun''), prve suvremene znanstvene institucije u Teheranu, s natpisom iz [[Firdusi]]jeve „[[Šahname]]”:<br>{{Citat|Sposoban je onaj koji je prosvijetljen - znanje pomlađuje staro srce.}}]]

Teheran je najveće i najvažnije [[Znanost|znanstveno]] i [[Obrazovanje|obrazovno]] središte [[Iran]]a<ref name="TehranCE">[[#TehranCE|Tehran.ir: Culture & Education (2011.)]]</ref>, države u kojoj se obrazovanje tradicionalno smatra velikom [[Kultura|kulturnom]] vrijednošću<ref name="HabibiHourcade2005IIILit">[[#HabibiHourcade2005|Habibi, Mohsen; Hourcade, Bernard (2005.)]], III. Ratio of literary</ref> i koja od kraja [[2000-ih]] bilježi [[Dodatak:Iran u međunarodnim statistikama#Znanost i tehnologija|najveći znanstveno-tehnološki rast]] u [[svijet]]u. Godine [[2005.]] u Teheranu je djelovalo ukupno 5175 [[Osnovna škola|osnovnih]] i [[Srednja škola|srednjih]] [[škola]]<ref name="HabibiHourcade2005IIILit"/>, od čega je 3041 državnih (sa 31.968 razreda i 1,106.352 [[učenik]]a) odnosno 2129 privatnih (sa 31.966 razreda i 172.385 učenika)<ref name="HabibiHourcade2005IIILit"/>. Većina tih [[učenik]]a je u [[Osnovna škola|osnovnim školama]], iako je njihov postotak u [[Srednja škola|srednjim školama]] zadnjih godina bio znatno izraženiji nego u ostalim zemljama zbog golemog prirodnog priraštaja krajem [[1980-ih]] odnosno njegove nagle stabilizacije početkom [[1990-ih]] godina.

U [[1976.]] godini tijekom vladavine [[Mohammed Reza Pahlavi|M. Reze Pahlavija]] stopa [[pismenost]]i u Teheranu iznosila je 81,7% za muškarce odnosno 68,2 za žene (ukupno 75,3%)<ref name="Mansour2000.121">[[#Mansour2000|Ohadi, Mansour (6.12.2000.)]], str. 121.</ref>, a deset godina kasnije u vrijeme novog političkog sustava povećana je na 86.9% za muškarce odnosno 76,6% za žene (ukupno 81,9%)<ref name="Mansour2000.121"/>. Pozitivan trend povećanja pismenosti nastavio se tijekom idućih godina pa je [[1996.]] u čitavoj zemlji izmjerena pismenost kod 95% mladih muškaraca odnosno 90% mladih žena<ref>[[#SCILitEdu1996|SCI: Literacy and Education (1996.)]]</ref>, dok je u samom Teheranu na višoj razini nego u ostatku zemlje. Godine [[1996.]] razlika u postotku [[pismenost]]i između sjevernih i južnih četvrti grada iznosila je 17% (80% u Hani Abadu; 97% u Davudiji)<ref name="HabibiHourcade2005IIILit"/>, no navedena razlika kod stanovništva od 6-24 godine bila je svega 5% što ukazuje da drušveno-kulturološki omjeri nisu bitnije izraženi<ref name="HabibiHourcade2005IIILit"/>. Međutim, kod stanovništva iznad 65 godina najveća razlika iznosi čak 77% što upućuje na velike razlike između sjevera i juga Teherana proteklih desetljeća<ref name="HabibiHourcade2005IIILit"/>.

U Teheranu je aktivno 50-ak većih [[Sveučilište|sveučilišta]] i [[fakultet]]a<ref name="TehranCE"/>, dok uključujući [[Visoka škola|visoke škole]], [[Akademija|akademije]] i razne [[institut]]e prelazi broj od 300 visokoobrazovnih [[ustanova]]<ref name="HabibiHourcade2005IIILit"/>. U sklopu tih znanstvenih institucija djeluju i neki od pogona [[Iranski nuklearni program|iranskog nuklearnog programa]] među kojima su [[tvornica]] u Kalaji za proizvodnju centrifuga za [[Obogaćeni uranij|obogaćivanje]] [[uranij]]a<ref>[[#CSISIran2008|Cordesman, Anthony H. (2008.)]], str. 21.</ref> i istraživački [[nuklearni reaktor]] izgrađen još [[1967.]] godine<ref>[[#CSISIran2008|Cordesman, Anthony H. (2008.)]], str. 13.</ref>.

==== Sveučilišta ====
{{glavni|Sveučilište u Teheranu|Dodatak:Popis visokoobrazovnih ustanova u Teheranu|l1=Teheransko sveučilište|l2=Popis visokoobrazovnih ustanova u Teheranu}}

[[Povijest Irana|Povijest]] suvremenog [[iran]]skog visokog školstva počinje sredinom [[19. stoljeće|19. stoljeća]] kada [[Amir Kabir]], [[premijer]] u službi [[Kadžarsko Carstvo|kadžarskog]] vladara [[Nasrudin-šah Kadžar|Nasrudin-šaha]], u Teheranu otvara „Kuću znanosti” ([[Perzijski jezik|perz.]] دارالفنون; ''Dar al-Fonun'') u kojoj su postojali odsjeci [[inženjer]]stva, [[Medicina|medicine]], [[Ratno umijeće|ratnog umijeća]], te [[Prirodne znanosti|prirodnih]] i [[Humanističke znanosti|humanističkih znanosti]]<ref name="HabibiHourcade2005IIILit"/>. Ova institucija djelovala je desetljećima i uključivala je brojne [[Francuska|francuske]], [[SAD|američke]] i [[Njemačka|njemačke]] ugledne [[profesor]]e, a nakon [[1934.]] godine njeni se odsjeci zajedno s [[medresa]]ma počinju implementirati u novoosnovano [[Sveučilište u Teheranu|Teheransko sveučilište]]<ref name="HabibiHourcade2005IIILit"/>. Povećanjem broja studenata i razvojem obrazovne organizacije ovo se sveučilište vremenom dijeli na više [[fakultet]]a među kojima su najvažniji [[Agronomija|agronomski]], [[Umjetnost|umjetnički]], [[Pravo|pravni]], [[Humanističke znanosti|humanistički]] i [[Medicina|medicinski]] odsjek<ref>[[#IranicaFacTU|Mahdawī Ardabīlī, MoḥAmmad-Ḥasan (15.12.1999.)]]</ref>, a neki od njih počinju djelovati i samostalno. Prva [[žena]] na sveučilište je primljena [[1937.]] godine<ref>[[#Lorentz1995|Lorentz, John H. (1995.)]]</ref>, svega tri godine nakon osnutka. Teheransko sveučilište najstarije je i najprestižnije u [[Iran]]u, a sjedište njegovog kompleksa nalazi se u strogom središtu grada i pokriva čitavu gradsku četvrt. Među glavnim [[arhitekt]]ima tog zdanja bio je i [[Mohsen Faruki]], otac iranske [[Modernizam|modernističke]] arhitekture<ref name="AdleHourcadeEbrahimi1992.199206"/>. Ovo sveučilište danas nudi 111 [[Sveučilišni prvostupnik|prvostupničkih]], 177 [[magistar]]skih i 156 [[doktorat]]skih programa koje trenutačno pohađa oko 40 tisuća [[Student|studenata]] od čega je većina na poslijediplomskim studijima. U središtu sveučilišnog kompleksa nalazi se otvorena [[džamija]] koju u posebnim prilikama često posjećuje i [[iran]]ski vrhovni vođa [[Ali Hamenei]]. [[Sveučilište u Teheranu|Teheransko sveučilište]] osim obrazovnog ima i golemi [[Politika|politički]] značaj jer je bio izvorom svih velikih iranskih [[prosvjed]]a ([[1978.]], [[1999.]], [[2003.]], [[2009.]]) uključujući i [[Iranska revolucija|Iransku revoluciju]] iz [[1979.]] godine.

<center>
''Teheransko sveučilište:''
<gallery>
Datoteka:UT gates.jpg|Glavni ulaz u središnji sveučilišni kompleks
Datoteka:UTEH Econ5.jpg|[[Ekonomija|Ekonomski]] odjel
Datoteka:Fanni2.jpg|Odjel [[inženjer]]stva
Datoteka:UTehran college social sciences.jpg|Ulaz odjela [[Društvene znanosti|društvenih znanosti]]
Datoteka:UTEH Library.jpg|Središnja sveučilišna [[knjižnica]]
</gallery>
</center>

Osim [[Sveučilište u Teheranu|Teheranskog sveučilišta]], u gradu postoji i [[Dodatak:Popis visokoobrazovnih ustanova u Teheranu|niz drugih sveučilišta]] s raznolikim studijima: Alame Tabatabai (osnovano [[1956.]]), Šahid Behešti ([[1960.]]), Alzahra ([[1964.]]), Tarbiat Moalem ([[1967.]]), Šahid Radžae ([[1980.]]), Imam Sadek, Tarbiat Modares, Islamsko slobodno sveučilište ([[1982.]]), Imam Hosein ([[1986.]]), Pajam Nur ([[1988.]]), Imam Reza ([[1989.]]), Sveučilište znanosti i kulture ([[1993.]]), Šahed ([[1997.]]) i Međunarodno iransko sveučilište ([[2002.]])<ref name="TehranCE"/>. Najveće među njima je „Islamsko slobodno sveučilište” ([[Perzijski jezik|perz.]] دانشگاه آزاد اسلامی; ''Dānešgāh-e Āzād-e Islāmi'') koje ima pet kompleksa s općim odjelima na različitim mjestima širom grada, uz dva dodatna specijalizirana kompleksa za [[Medicina|medicinu]] odnosno [[znanost]] i istraživanje. Osim u Teheranu, ovo sveučilište ima podružnice i u svim većim iranskim gradovima i inozemstvu ([[Velika Britanija]], [[Libanon]], [[UAE]], [[Armenija]])<ref name="IIM72010">[[#IIM72010|Iran Investment Monthly (srp. 2010.)]], str. 6.</ref>, a sa 1,5 milijun studenata predstavlja treće najveće [[sveučilište]] u [[svijet]]u odnosno najveće u privatnom vlasništvu. Također, njegov [[budžet]] od 25 milijardi [[USD]] godišnje<ref name="IIM72010"/> na razini je [[SAD|američkog]] [[Sveučilište Harvard|Harvarda]].

Među specijaliziranim sveučilištima najviše se ističu ona [[Medicina|medicinskih]] i [[Tehnologija|tehnoloških]] znanosti. Među medicinskim sveučilištima najveća su Bakijatalah, Šahid Behešti, Vojno medicinsko sveučilište, te Teheransko sveučilište medicinskih znanosti koje je nastalo izdvajanjem iz [[Sveučilište u Teheranu|Teheranskog sveučilišta]]. Najznačajnija tehnološka sveučilišta su Amir Kabir, K. N. Tusi, Malek-Aštar, Opće tehnološko sveučilište, Teheransko sveučilište primijenjenih znanosti i tehnologije, Sveučilište zrakoplovnog inženjerstva Šahid Satari, Iransko sveučilište znanosti i tehnologije, te Tehnološko sveučilište Šarif<ref name="TehranCE"/>. Potonje se prema [[Zapadni svijet|zapadnjačkim]] procjenama smatra jednim od najkvalitetnijih [[Tehnologija|tehnoloških]] sveučilišta u svijetu<ref name="Newsweek882008">[[#Newsweek882008|Newsweek Magazine (8.8.2008.)]]</ref>, a njegovi [[student]]i poznati su po ostvarivanju rekordnih bodova na postdiplomskim studijima prestižnih [[SAD|američkih]] sveučilišta poput [[Sveučilište Stanford|Stanforda]]<ref name="Newsweek882008"/>. Od posebnih visokoobrazovnih ustanova u Teheranu tu su i [[Umjetnost|Umjetnička]] akademija, [[islam]]ske vjerske institucije poput Sveučilišta islamskih [[Sljedba|sljedbi]] i Teheranskog fakulteta [[hadis]]a, te [[Policija|policijska]] i [[Oružane snage Irana|vojna]] akademija<ref name="TehranCE"/>.

<center>
<gallery>
Datoteka:IUST GATE.jpg|Glavni ulaz Iranskog sveučilišta [[znanost]]i i [[Tehnologija|tehnologije]]
Datoteka:Sharif University Avicenna Building.JPG|[[Avicena|Avicenin]] toranj na Tehnološkom sveučilištu Šarif
Datoteka:SBU Riazi.jpg|Odjel za [[Matematika|matematiku]] na Sveučilištu Behešti

Datoteka:TUMS2.jpg|Teheransko sveučilište [[Medicina|medicinskih]] znanosti
</gallery>
</center>

==== Knjižnice ====
{{glavni|Iranska nacionalna knjižnica}}

Većina teheranskih studentskih [[knjižnica]] smještena u desecima sveučilišnih kompleksa odnosno stotinama njihovih odjela, dok u gradu postoji još 20 velikih javnih knjižnica<ref name="TehranCE"/>. Među njima je najveća [[Iranska nacionalna knjižnica]] čija se povijest od sredine [[19. stoljeće|19. stoljeća]] prožima prvo sa starim [[iran]]skim knjižnicama i „Kućom znanosti” (''Dar al-Fonun''), a potom i [[Sveučilište u Teheranu|Teheranskim sveučilištem]]<ref name="NLAINLHis">[[#NLAINLHis|National Library Of Iran: History (2011.)]]</ref>. Godine [[1934.]] uz odobrenje iranskog ministra znanosti odnosno prema projektu [[Francuzi|francuskog]] arhitekta [[André Godard|Andréa Godarda]] započeta je gradnja prve zgrade Nacionalne knjižnice, a nakon svršetka gradnje [[1937.]] prostirala se na 3500 m<sup>2</sup> i uključivala je oko 40.000 svezaka<ref name="NLAINLHis"/>. Imenovana je prema [[Firdusi]]ju, ocu [[Perzijska književnost|perzijske književnosti]]<ref name="NLAINLHis"/>. Danas se sjedište Nacionalne knjižnice nalazi na sjeveru Teherana u velikom kompleksu od 90.000 m<sup>2</sup> gdje se čuva sedam milijuna svezaka [[knjiga]]<ref name="NLAINLHis"/>. Kompleks je podjeljen na pet dvorana namjenjenim različitim znanstvenim područjima: [[Humanističke znanosti|humanističkim]], [[Društvene znanosti|društvenim]], [[Pravo|pravnim]], [[Tehnika|tehničkim]] i [[Medicina|medicinskim]] znanostima. Nacionalna knjižnica ima i podružnice diljem Teherana od kojih je poznata ona u [[park]]u Niavaran<ref name="NLAINLHis"/>, kao i u ostalim [[iran]]skim gradovima.

<center>
''Iranska nacionalna knjižnica:''
<gallery>
Datoteka:Model of National Library (Tehran, Iran).jpg|[[Maketa]] glavnog kompleksa knjižnice
Datoteka:Entrance of National Library (Tehran, Iran).jpg|Ulaz u glavni kompleks
Datoteka:Atrium of National Library (Tehran, Iran).jpg|[[Student]]i u [[atrij]]u knjižnice
Datoteka:National-Library.jpg|Unutrašnjost knjižnice
Datoteka:Park niavaran.jpg|Odjel Nacionalne knjižnice u [[park]]u Niavaran
</gallery>
</center>

=== Arhitektura i znamenitosti ===

==== Muzeji i galerije ====
{{glavni|Iranski nacionalni muzej|Dodatak:Popis muzeja i galerija u Teheranu|l2=Popis muzeja i galerija u Teheranu}}

U Teheranu postoji veliki broj umjetničkih [[galerija]] i više od 60 [[muzej]]a<ref>[[#ISTATehMus2005|ISTA: Tehran Museums (2005.)]]</ref>. [[Iranski nacionalni muzej]] sa 300.000 predmeta izloženih na 20.000 m<sup>2</sup> površine najveći je u gradu i [[Iran]]u općenito<ref name="NMOIGen">[[#NMOIGen|National Museum of Iran: General (2011.)]]</ref>, a prema količini, očuvanosti i raznolikosti izložaka među najznačajnijima je takve vrste u [[svijet]]u<ref name="NMOIGen"/>. Originalna zgrada ovog muzeja izgrađena je [[1937.]] godine, a njen prepoznatljivi [[portal]] ([[ajvan]]) oblikovan je prema [[Sasanidsko Perzijsko Carstvo|sasanidskoj]] palači u [[Ktezifont]]u<ref name="IranicaArhPahWW2"/>. U ovoj zgradi smještena je velika kolekcija predmeta iz [[prapovijest]]i i [[Stari vijek|starog vijeka]]<ref name="NMOIGen"/>, a kasnije su izgrađene i druge zgrade u kojima su izložene [[islam]]ske kolekcije odnosno veliki knjižničarski nacionalni muzej Malek sa 19.000 rukopisa starih i do 1400 godina<ref>[[#MalekAbout|Malek: About (2011.)]]</ref>. Iranski nacionalni muzej u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] je poznat po suradnji sa [[zagreb]]ačkim [[Muzej Mimara|Muzejom Mimara]] u kojem je [[2004.]] godine otvorena tromjesečna [[izložba]] „7000 godina perzijske umjetnosti”<ref>[[#SD5112004|Slobodna Dalmacija (5.11.2004.)]]</ref>. U neposrednoj blizini Nacionalnog muzeja nalaze se i Muzej [[Pošta|pošte]] i [[Telekomunikacije|telekomunikacija]], Muzej [[kovanica]], te Muzej Ostada Soktija sa 6000 [[slika]] i 1000 [[skulptura]] od [[gips]]a<ref>[[#ITTOSoqti|ITTO: Ostad Soqti Museum (2011.)]]</ref>. Osim Nacionalnog muzeja, drugi veliki teheranski [[muzej]] koji izlaže [[Umjetnost|umjetničke]] predmete iz tako opsežnog [[Kronologija|kronološkog]] razdoblja jest [[Muzej Reza Abasi|Reza Abasi]]<ref name="RAMInfo">[[#RAMInfo|Reza Abbasi Museum: Information (2001.)]]</ref>, imenovan po slavnom [[umjetnik]]u iz [[Safavidsko Carstvo|safavidske epohe]]<ref name="BurkeElliott2008.114">[[#BurkeElliott2008|Burke, Andrew; Elliott, Mark (2008.)]], str. 114.</ref>. Izloženi artefakti datiraju se od [[2. tisućljeće pr. Kr.|2. tisućljeće pr. Kr.]] do svršetka [[Kadžarsko Carstvo|kadžarskog]] razdoblja ([[1925.]])<ref name="RAMInfo"/>, a u sastavu se nalaze i restauratorski [[laboratorij]]i odnosno velika [[knjižnica]]<ref name="RAMInfo"/>. U ovom muzeju nalazi se i velika zbirka iranskih [[minijatura]] s motivima [[Firdusi]]jeve „[[Šahname]]”<ref name="BurkeElliott2008.114"/>.

<center>
<gallery>
Datoteka:National Museum of Iran Iwan.jpg|Portal [[Iranski nacionalni muzej|Nacionalnog muzeja]]<br><small>(oblikovan prema [[Sasanidsko Perzijsko Carstvo|sasanidskoj]] palači u [[Ktezifont]]u)</small>
Datoteka:Parade Ground's Complex (Tehran) 004.jpg|„Muzej vježbalište”<br><small>(oblikovan prema [[Sasanidsko Perzijsko Carstvo|ahemenidskom]] [[Perzepolis]]u)</small>
Datoteka:Contemporary arts tehran.jpg|[[Muzej suvremene umjetnosti u Teheranu|Muzej suvremene umjetnosti]]<br><small>(oblikovan prema [[jazd]]skoj arhitekturi)</small>
Datoteka:Carpet Museum of Iran.jpg|[[Iranski muzej sagova]]<br><small>(oblikovan prema tkalačkim strojevima)</small>
Datoteka:The Iranian National Museum Of Medical Sciences History, Tehran; Iran (By Dr. Maziar Ashrafian Bonab) (23).JPG|Iranski nacionalni [[muzej]] [[Medicina|medicinskih]] znanosti
</gallery>
</center>

[[Muzej suvremene umjetnosti u Teheranu|Muzej suvremene umjetnosti]] u Teheranu poznat je po najvećoj kolekciji djela [[Zapadni svijet|zapadnih]] umjetnika izvan [[Azija|Azije]]<ref name="BurkeElliott2008.108">[[#BurkeElliott2008|Burke, Andrew; Elliott, Mark (2008.)]], str. 108.</ref>. Ova kolosalna zbirka koja uključuje radove [[Claude Monet|Moneta]], [[Vincent van Gogh|van Gogha]], [[Pablo Picasso|Picassa]], [[René Magritte|Magrittea]], [[Andy Warhol|Warhola]], [[Vasilij Kandinski|Kandinskog]], [[Jackson Pollock|Pollocka]], [[Salvador Dalí|Dalíja]], [[Henri Matisse|Matissea]], [[Joan Miró|Miróa]], [[Edvard Munch|Muncha]], [[Georges Rouault|Rouault]], [[Fernand Léger|Légera]], [[Alberto Giacometti|Giacomettija]], [[Marcel Duchamp|Duchampa]], [[František Kupka|Kupke]], [[Edgar Degas|Degas]] i brojnih drugih procjenjuje se na vrijednost od 2-5 milijardi [[USD]]<ref name="BurkeElliott2008.108"/>. Djela su prikupljana na zahtjev bivše kraljice [[Farah Pahlavi]] čiji je brat Kamran Diba [[1977.]] projektirao zgradu muzeja prema uzoru na drevni [[iran]]ski grad [[Jazd]]<ref name="IranChamberContArt">[[#IranChamberContArt|Iran Chamber: Museum of Contemporary Arts (2011.)]]</ref>. Muzej se sastoji od devet galerija od kojih su tri namjenjene stalnoj izložbi navedenih slavnih imena, a ostalih šest koristi se za privremene izložbe domaćih i stranih [[umjetnik]]a<ref name="IranChamberContArt"/>. Krajem [[1970-ih]] godina u Teheranu je otvoren i [[Iranski muzej sagova]]<ref name="CarpetMuseumAbout">[[#CarpetMuseumAbout|Carpet Museum: About Museum (2001.)]]</ref> čiji eksterijer podsjeća na konce razboja za pletenje<ref name="BurkeElliott2008.108"/>, a u njemu se nalazi velika kolekcija [[Perzijski sag|sagova]] starih i do pola tisućljeća kao spomen na [[iran]]sku 3500-godišnju tradiciju izrade istih<ref name="CarpetMuseumAbout"/>. Ostali značajni teheranski muzeji koji njeguju iransku umjetničku baštinu su Muzej [[Staklo|stakla]] i [[Keramika|keramike]] (zgrada bivšeg [[egipat]]skog veleposlanstva<ref>[[#BurkeElliott2008|Burke, Andrew; Elliott, Mark (2008.)]], str. 106.</ref>), Muzej [[Likovna umjetnost|likovne umjetnosti]] i Muzej [[Religija|religijske]] umjetnosti Imam Ali u kojem se nalaze [[islam]]ski, [[Zoroastrizam|zoroastrijski]], [[Kršćanstvo|kršćanski]] i [[Judaizam|židovski]] umjetnički motivi iz [[Povijest Irana|iranske povijesti]]<ref>[[#ImamAliMuseumAbout|Imam Ali Museum of Arts: About Us (2011.)]]</ref>. U Teheranu se nalazi i prvi iranski muzej [[Medicina|medicinskih]] znanosti, a postoje i tri [[Prirodoslovlje|prirodoslovna]] muzeja - u Darabadu, Šahnazu i Mirdamadu. Iz područja [[film]]a i [[Glazba|glazbe]] u Teheranu se nalazi „Filmski grad Gazali” s brojnim galerijama i muzejom iranske [[Kinematografija|kinematografije]], te [[kuća]]-[[muzej]] slavnog iranskog [[Violina|violinista]] i [[skladatelj]]a [[Abol-Hasan Saba|Abol-Hasana Sabe]]<ref>[[#AllMuseumsSaba|All Museums: Saba (2007.)]]</ref>. Od [[Tehnika|tehničkih]] muzeja najpoznatiji su Muzej [[Sat (instrument)|satova]], Muzej iranske [[Električna energija|električne]] industrije i Muzej uredskih [[stroj]]eva Safir, a od [[Oružane snage Irana|vojnih]] Muzej [[Ratno zrakoplovstvo|ratnog zrakoplovstva]], Muzej Šohada ([[mučenik]]a), te nedavno izgrađeni Muzej [[Iransko-irački rat|Iransko-iračkog rata]]. Također, postoje i [[Politika|politički]] muzeji kao što su zgrada bivšeg [[SAD|američkog]] veleposlanstva u [[Iran]]u poznata pod nazivom „Američko špijunsko gnijezdo”<ref name="BurkeElliott2008.107">[[#BurkeElliott2008|Burke, Andrew; Elliott, Mark (2008.)]], str. 107.</ref> i [[Zatvor]]ski muzej Ebrat kao spomen na žrtve [[Mohammed Reza Pahlavi|Pahlavijevog]] diktatorskog [[režim]]a<ref>[[#BurkeElliott2008|Burke, Andrew; Elliott, Mark (2008.)]], str. 105.</ref>. Ostali popularni muzeji i galerije uključuju Muzej [[Kartografija|kartografje]], Iranski fotografski centar<ref name="BurkeElliott2008.107"/>, te galerije Sejhun, Mehrva i Put svile<ref name="BurkeElliott2008.122">[[#BurkeElliott2008|Burke, Andrew; Elliott, Mark (2008.)]], str. 122.</ref>. U Teheranu postoje i deseci drugih [[muzej]]a, no oni se nalaze u sastavu više kompleksa carskih [[palača]]. Jedno od najznačajnijih izložbenih prostora u Teheranu je i trezor Iranske središnje banke (otvoren za [[javnost]]) u kojoj se čuva najveća i najvrijednija zbirka kraljevskih [[dragulj]]a na [[svijet]]u<ref>[[#CentralBankTreasury|Central Bank of Iran: Treasury (2011.)]]</ref>.

<center>
<gallery>
Datoteka:Art Museum Garden gathering, Tehran, Iran, 08-11-2007.jpg|Muzej [[Likovna umjetnost|likovne umjetnosti]]
Datoteka:Tehran - Glass ware and ceramics Museum.jpg|Muzej [[Staklo|stakla]] i [[Keramika|keramike]]
Datoteka:Entrance Hall salam.JPG|Prijemna dvorana [[Golestanska palača|Golestanske palače]] („Muzej darova”)
Datoteka:Safir Office Machines Museum.JPG|Muzej uredskih [[stroj]]eva Safir
Datoteka:Museum of Iran-Iraq war, Tehran.jpg|Muzej [[Iransko-irački rat|Iransko-iračkog rata]]
</gallery>
</center>

==== Palače ====
{{glavni|Golestanska palača|Niavaranska palača|Sadabadska palača}}

[[Palača|Palače]] u Teheranu prema vremenskom razdoblju dijele se uglavnom na [[Kadžarsko Carstvo|kadžarske]] i [[Pahlavi (dinastija)|pahlavijske]], a prema lokaciji na tri glavna kompleksa u [[Golestanska palača|Golestanu]], [[Niavaranska palača|Niavaranu]] i [[Sadabadska palača|Sadabadu]], te više njih razasutih po ostalim dijelovima grada. Najstariji kompleks čine Golestanske palače čija se [[Povijest Irana|povijest]] prožima sa starom gradskom jezgrom odnosno Teheranskom utvrdom<ref name="GolestanHistory">[[#GolestanHistory|Golestan Palace: History (2011.)]]</ref>. Poznato je da su na tom mjestu postojale [[Srednji vijek|srednjovjekovne]] [[Timuridi|timuridske]] odnosno [[Safavidi|safavidske]] i [[Zandijsko Carstvo|zandijske]] palače iz ranog [[Novi vijek|novog vijeka]]<ref name="IranicaTehran"/>, no one danas nisu sačuvane jer su vladari kasnijih dinastija imali običaj graditi nova carska zdanja na uštrb onih starijih. Prvi [[iran]]ski vladar koji je počeo širiti Teheran izvan njegovih zidina bio je [[Muhamed-šah Kadžar|Muhamed-šah]] ([[1834.]] – [[1848.]]) iz dinastije [[Kadžarsko Carstvo|Kadžara]]<ref name="AdleHourcadeEbrahimi1992.4049"/>, a prilikom tog širenja na sjeveru je izgrađena palača „[[Firdusi]]jev vrt” ([[Perzijski jezik|perz.]] ''Bag-e Firdus''). Izgradnju [[palača]] na sjeveru nastavio je i njegov sin [[Nasrudin-šah Kadžar|Nasrudin-šah]] ([[1848.]] – [[1896.]]) koji je nekoliko kilometara istočno od postojeće podigao [[Niavaranska palača|Niavaransku palaču]]. Ove dvije nove lokacije utkati će put izgradnji velikih kompleksa palača tijekom vladavine [[Pahlavi (dinastija)|pahlavijske]] dinastije: [[Reza-šah]] ([[1925.]] – [[1941.]]) napušta Golestansku palaču i neposredno uz „Firdusijev vrt” gradi [[Sadabadska palača|Sadabadsku palaču]]<ref name="IranicaArhPahWW2"/>, a njegov nasljednik [[Mohammed Reza Pahlavi|M. Reza Pahlavi]] ([[1953.]] – [[1979.]]) nadograđuje i očev Sadabad<ref name="IranicaPalArh">[[#IranicaPalArh|Huff, Dietrich (28.7.2008.)]]</ref> i [[Kadžarsko Carstvo|kadžarski]] Niavaran<ref name="AllMuseumsNiavaran">[[#AllMuseumsNiavaran|All Museums: Niavaran (2007.)]]</ref>. Za vrijeme njihove vladavine stari kompleks u Golestanu bio je isključivo ceremonijalnog i reprezentativnog karaktera<ref name="GolestanHistory"/>.

<center>
''Kompleks Golestanske palače:''
<gallery>
Datoteka:View of Shams-ol-Emareh.jpg|„Zgrada [[Sunce|Sunca]]”
Datoteka:Emarat badgir.jpg|„Zgrada [[Vjetar|vjetra]]”
Datoteka:Golestan - Negar Khane fountain.jpg|[[Fontana]] u „[[Karim-han]]ovom kutku” <!-- Napomena: Slika je pogrješno imenovana, to nije Negar Hane. -->
Datoteka:Golestan - Takht-e Marmar.jpg|[[Ajvan]] „[[Mramor]]nog prijestolja”
Datoteka:Takht Marmar.JPG|„Mramorno [[prijestolje]]”
</gallery>
</center>

Prvotna [[Golestanska palača]] imenovana je prema [[Cvijeće|cvijeću]] ([[Perzijski jezik|perz.]] ''Gol''; „cvijeće” + ''[[stan]]'')<ref name="GolestanHistory"/> i svjedoči o bogatim [[vrt]]ovima na području starog Teherana<ref name="IranicaTehran"/>. Današnji golestanski kompleks rezultat je 400-godišnjeg razvoja grada<ref name="GolestanHistory"/> i sastoji se od 17 različitih zdanja uključujući [[Palača|palače]], [[Dvorana|dvorane]], odmorišta, [[Galerija|galerije]] i [[muzej]]e<ref>[[#GolestanHighlights|Golestan Palace: Collection (2011.)]]</ref>. Najstarije među golestanskim zdanjima je odmorište poznato kao „[[Karim-han]]ov kutak” (''Halvat-e Karim-han'') koje potječe iz vremena [[Zandijsko Carstvo|zandijske]] dinastije ([[1759.]] g.)<ref name="GolestanHighlights.Karimkhani">[[#GolestanHighlights|Golestan Palace: Collection (2011.)]], Khalvat-e-Karimkhani</ref>, a karakteristično je po ukrašavanju [[ornament]]ima umjerenih i smirujućih [[boja]], malenom [[mramor]]nom prijestolju, te [[Fontana|fontani]] na središtu terase koju napaja [[kanat]]<ref name="GolestanHighlights.Karimkhani"/>. Dvije velike stambene palače u Golestanu su „Zgrada [[Sunce|Sunca]]” (''Šams-ol Emane'') koja je oblikovana u [[iran]]sko-[[Europa|europskom]] stilu<ref>[[#GolestanHighlights|Golestan Palace: Collection (2011.)]], Shams-ol-Emaneh</ref> i „Zgrada [[Vjetar|vjetra]]” (''Emarat-e Badgir'') u kojoj je instaliran drevni iranski sustav hlađenja pomoću ventilacijskih tornjeva, a njena središnja soba natkrivena je [[Zlato|zlatnom]] [[Kupola|kupolom]] i sadrži najfiniji [[vitraj]] kompleksa<ref>[[#GolestanHighlights|Golestan Palace: Collection (2011.)]], Emarat-e-Badgir</ref>. Najspektakularnijim zdanjem smatra se reprezentativno „[[Mramor]]no prijestolje” (''Taht-e Marmar'') izgrađeno [[1806.]] godine na zahtjev [[Fateh Ali-šah Kadžar|Fateha Ali-šaha]]<ref name="GolestanHighlights.Takht-e-Marmar">[[#GolestanHighlights|Golestan Palace: Collection (2011.)]], Eyvan-e-Takht-e-Marmar</ref>. Oblikovalo ga je više iranskih [[Arhitekt|arhitekata]] i [[umjetnik]]a, a zbog bogatog [[emajl]]iranja, [[Keramika|popločavanja]], [[Mort|žbukanja]], [[Slikarstvo|oslikavanja]] i [[Graviranje|graviranja]] [[Drvo (materijal)|drva]] i kvalitetnog žutog [[mramor]]a iz [[Jazdska pokrajina|okolice Jazda]] smatra se jednim od najdragocijenijih sačuvanih primjera [[iran]]ske umjetnosti<ref name="GolestanHighlights.Takht-e-Marmar"/>. Također, ova [[Kadžarsko Carstvo|kadžarska]] zdanja ukazuju na promjene u iranskoj arhitektonskoj tipologiji jer [[prijestolje]] više nije smješteno pod [[Kupola|kupolom]] [[Apadana|apadane]] ([[Sasanidsko Perzijsko Carstvo|sasanidski]] i [[Safavidi|safavidski]] primjer) već pod njenim [[ajvan]]om ([[portal]]om)<ref name="IranicaPalArh"/>. U sastavu stambenog kompleksa palača nalaze se i tri velike dvorane: „Dvorana [[bjelokost]]i” (''Talar-e Addž'') namjenjena za [[objed]]ovanje, te „Dvorana [[sjaj]]a” (''Talar-e Berelijan'') i „Dvorana [[Zrcalo|zrcala]]” (''Talar-e Aine'') čije zrcalne refleksije otkrivaju utjecaj [[Francuska|francuske]] [[Versajska palača|Versajske palače]]<ref name="IranicaArhSafQaj">[[#IranicaArhSafQaj|Hillenbrand, Robert (11.8.2011.)]]</ref>. [[Inovacija]] u oblikovanju palača je i korištenje višebojnih [[crijep]]ova<ref name="IranicaArhSafQaj"/>, no primjetan je snažan utjecaj tradicionalnog iranskog kombiniranja arhitekture s [[Perzijski vrtovi|perzijskim vrtovima]] u kojima se građevine i zelenilo zrcali u [[kanal]]ima, [[bazen]]ima i [[fontana]]ma<ref name="IranicaArhSafQaj"/>. 

Golestanski kompleks također uključuje i niz izložbenih prostora koji su od samog početka imali funkciju [[galerija]] ili [[muzej]]a. „Dvorana porculana” (''Talar-e Zoruf'') sadrži veliku zbirku [[porculan]]skih umjetnina koje su iranskim [[Šah (vladar)|šahovima]] poklanjali [[Europa|europski]] [[Monarh|monarsi]] poput [[Napoleon]]a, [[Nikola I., ruski car|Nikole I.]], [[Aleksandar III., ruski car|Aleksandra III]], [[Viktorija, kraljica Ujedinjenog Kraljevstva|Viktorije]] i [[Vilim II., njemački car|Vilima II]]<ref>[[#GolestanHighlights|Golestan Palace: Collection (2011.)]], Talar-e Zorouf</ref>. Druga dva zdanja sličnog karaktera su „Muzej darova” (''Muze-je Mahsus'') u kojima se također čuvaju pokloni stranih državnika, te „Bijela palača” (''Kah-e Abjaz'') koja je izgrađena da se pohrani golema kolekcija darova [[Osmansko Carstvo|osmanskog]] sultana [[Abdul Hamid II.|Abdula Hamida II.]]<ref>[[#GolestanHighlights|Golestan Palace: Collection (2011.)]], Kakh-e-Abyaz</ref> U „Kući [[bazen]]a” (''Hovs Hane'') izložena su djela [[Zapadni svijet|zapadnjačkih]] slikara, a „Kuća [[slika]]” (''Negar Hane'') sadrži radove domaćih [[slikar]]a<ref>[[#GolestanHighlights|Golestan Palace: Collection (2011.)]], Negar Khaneh</ref>. Ostali izložbeni prostori su „Dvorana [[Dijamant|dijamanata]]” s umjetninama i rukotvorinama, „Dvorana za prijem” (''Talar-e Salam'') koja je prvotno bila riznica [[dragulj]]a a potom je prenamjenjena za [[Mohammed Reza Pahlavi|Pahlavijeve]] reprezentativne prigode<ref>[[#GolestanHighlights|Golestan Palace: Collection (2011.)]], Talar-e-Salam</ref>. Posebne građevine uključuju „Kuću [[šator]]a” (''Čador Hane'') u kojoj su boravile delegacije [[orijent]]alnih zemalja, te „Kuću [[fotografija]]” (''Aks Hane'') vladara [[Nasrudin-šah]]a koji se osobno bavio fotografijom nedugo nakon njenog otkrića<ref>[[#GolestanHighlights|Golestan Palace: Collection (2011.)]], Aks-Khaneh</ref>. Najkasnije sagrađeno zdanje je „Zgrada odmora” (''Emarat-e Habgah''), podignuto [[1955.]] godine za posjet [[Velika Britanija|britanske]] kraljice [[Elizabeta II.|Elizabete II]], a kasnije pretvoreno u [[Knjižnica|knjižnicu]] kadžarskih kraljevskih rukopisa<ref>[[#GolestanHighlights|Golestan Palace: Collection (2011.)]], Emarat-e-Khabgah</ref>. Među brojnim navedenim dvoranama ([[Perzijski jezik|perz.]] ''talar'') primjetan je arhitektonski utjecaj drevnih [[Portik|portika]] sa [[stup]]ovima<ref name="IranicaArhSafQaj"/>. Iako se kompleks Golestanskih palača tijekom [[19. stoljeće|19.]] i početkom [[20. stoljeće|20.stoljeća]] bitno širio i postao „gradom u gradu”<ref name="IranicaArhSafQaj"/>, njegovi dijelovi srušeni su prilikom [[Reza-šah]]ove modernizacije grada<ref name="IranicaArhPahWW2"/>. Kao raskošno remek-djelo kadžarskog razdoblja Golestanska palača je upisana na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Aziji]] 2013. godine<ref>[http://whc.unesco.org/en/news/1049 Sites in Germany and Italy bring to 19 the number of sites inscribed on the World Heritage List this year] na službenim stranicama UNESCO-a {{eng oznaka}} Preuzeto 30. lipnja 2013.</ref>.

<center>
<gallery>
Datoteka:Atabak Palace.jpg|Palača i park Atabak ([[1930.]] g.)
Datoteka:Niavaran palace.jpg|[[Niavaranska palača]]
Datoteka:SaabgheraniehPalace.jpg|Palača Sahebkaranije u Niavaranu
Datoteka:White palace.JPG|„Bijela palača” kompleksa [[Sadabadska palača|Sadabad]]
Datoteka:Kakh-e-sabz.JPG|Pročelje „Zelene palače” u Sadabadu
</gallery>
</center>

Kompleks [[Sadabadska palača|Sadabadske palače]] smješten je u sjevernom gradskom naselju Šemiran<ref name="IranicaArhPahWW2"/>, a sastoji se od ukupno 18 građevina iz vremena [[Kadžarsko Carstvo|kadžarske]] i [[Pahlavi (dinastija)|pahlavijske]] dinastije<ref name="SadabadPov">[[#SadabadPov|Sadabadska palača: Povijest (2011.)]]</ref>. Najstarija među njima je originalno kadžarska „Zelena palača” iz [[1928.]] godine<ref name="AllMuseumsSadabad">[[#AllMuseumsSadabad|All Museums: Sadabad (2005.)]]</ref>, izgrađena od [[isfahan]]skog zelenog [[mramor]]a i ukrašena dragocjenim [[Perzijski sag|perzijskim sagovima]]<ref name="IranicaArhPahWW2"/>. Drugo veliko [[Reza-šah]]ovo zdanje je „Bijela palača” (ili „Nacionalna palača”) koja je imala funkciju [[Ljeto|ljetne]] rezidencije, a u njenom sastavu nalazio se i „Nacionalni muzej” u kojem su izložena umjetnička djela iz [[Afrika|Afrike]], [[Indija|Indije]], [[Daleki istok|Dalekog istoka]], zatim [[Eskimi|eskimski]] i [[Maya Indijanci|mayski indijanski]], te [[Modernizam|modernistički]] [[Europa|europski]] i domaći radovi s motivima [[Iranska mitologija|iranske mitologije]]<ref name="AllMuseumsSadabad"/>. Ostali značajni [[Arhitektura|arhitektonski]] spomenici ovog kompleksa su mala privatna palača Reza-šaha ukrašena najfinijim [[katem]]om ([[iran]]ska metoda [[Inkrustacija|inkrustacije]]) iz [[Širaz]]a<ref name="IranicaArhPahWW2"/>, te moderni primjer tradicionalne [[Apadana|apadane]] koja je izgrađena [[1970-ih]] za majku [[Mohammed Reza Pahlavi|M. Reze Pahlavija]]<ref name="IranicaPalArh"/>. Nakon pada pahlavijeve monarhije [[1979.]] godine, većina sabadanskih palača i popratnih građevina pretvorene su u [[muzej]]e<ref name="SadabadPov"/> koji uključuju Muzej [[Likovna umjetnost|likovne umjetnosti]], muzeje Behzad , Akbar i Mir Emad, te [[Antropologija|antropološki]], [[vodovod]]ni i [[Oružane snage Irana|vojni]] muzej<ref name="AllMuseumsSadabad"/>. Jedna od građevina Sadabadskog kompleksa također služi i kao povremeni ured [[iran]]skog predsjednika<ref name="AllMuseumsSadabad"/>.

Treći veliki kompleks [[palača]] nalazi se u [[Niavaranska palača|Niavaranu]], sjeveroistočnoj teheranskoj četvrti u gradskom naselju Šemiran<ref name="AllMuseumsNiavaran"/>. Najvažnije građevine kompleksa su Muzej niavaranske palače, [[Ahmed-šah Kadžar|Ahmed-šahov]] paviljon, Palača Sahebkaranije, te Muzej i privatna knjižnica Džahan Nama. Glavna Niavaranska palača izgrađena je [[1967.]] godine za obitelj [[Mohammed Reza Pahlavi|M. Reze Pahlavija]], a karakteristična je po [[kvadrat]]ičnom [[Modernizam|modernističkom]] eksterijeru odnosno korištenju [[Stari vijek|starovjekovnih]] i [[islam]]skih iranskih elemenata u interijeru<ref name="AllMuseumsNiavaran"/>. [[Ahmed-šah Kadžar|Ahmed-šahov]] paviljon izgrađen je kao rezidencija za posljednjeg [[Kadžarsko Carstvo|kadžarskog]] vladara, a poznat je po višebojnim fasadnim [[opeka]]ma i stubištima koji se pružaju uz bogato popločani [[bazen]]<ref name="AllMuseumsNiavaran"/>. Palača Sahebkaranije najstarija je građevina kompleksa, a u njenom se zapadnom krilu nalazi Muzej i privatna [[knjižnica]] Džahan Nama. Ostali dijelovi Niavarana uključuju pedesetak izoliranih [[paviljon]]a<ref name="IranicaArhSafQaj"/> među kojima su danas najpoznatiji Plava dvorana, kino i galerija Džahan Nama<ref name="AllMuseumsNiavaran"/>.

Osim triju velikih kompleksa, diljem Teherana nalazi se još pet izoliranih [[palača]]: „[[Firdusi]]jev vrt” ([[Perzijski jezik|perz.]] ''Bag-e Firdus'') u blizini Sadabada koji danas služi kao Iranski filmski muzej<ref name="CinemaMuseumAbout">[[#CinemaMuseumAbout|Cinema Museum: About Museum (2008.)]]</ref>, malena palača pokraj iranskog [[parlament]]a u Baharestanu, [[Zoroastrizam|zoroastrijska]] Firuzova palača, te „[[Biser]]na palača” u [[Karadž]]u (dio teheranske anglomeracije) koju je projektirao slavni američki [[arhitekt]] [[Frank Lloyd Wright]]<ref>[[#BurkeElliott2008|Burke, Andrew; Elliott, Mark (2008.)]], str. 176.</ref>. U Teheranu se nalazila i [[Povijest Irana|povijesna]] Atabakova palača s parkom nazvana prema [[Kadžarsko Carstvo|kadžarskom]] premijeru [[Ali Asgar-han Atabak|Aliju Asgar-hanu Atabaku]], no veliki dio tog kompleksa srušen je prilikom pahlavijeve modernizacije grada.

==== Kazališta i kina ====

„Kraljevsko kazalište” ([[Perzijski jezik|perz.]] ''Takia-je Dovlat''<ref>[[#Floor2005|Floor, Willem M. (2005.)]], str. 140.</ref>) prvo je veliko [[iran]]sko narodno [[kazalište]], izgrađeno tijekom [[1870-ih]] godina u vrijeme vladavine [[Nasrudin-šah Kadžar|Nasrudin-šaha]]<ref name="IranicaTazia">[[#IranicaTazia|Chelkowski, Peter (15.7.2009.)]]</ref>. Prema zapisima brojnih [[Europa|europskih]] posjetitelja, ova je [[Krug|kružna]] građevina po svojoj veličini i dotjeranosti nadmašivala i velike [[Opera|operne]] kuće u metropolama [[Zapadni svijet|Zapadnog svijeta]]<ref name="IranicaTazia"/>. Bila je natkrivena [[Kupola|kupolom]] izgrađenom od [[Drvo (materijal)|drvenih]] [[greda]], [[Čelik|čeličnih]] spojki i višebojnog [[Staklo|stakla]], čiji je [[promjer]] bio 60 [[Metar|m]] odnosno visina 30 m. Pod kupolom se nalazio veliki broj lustera s približno pet tisuća [[svijeća]], [[balkon]]ske lože bile su raspoređene na tri kata, a oko [[mramor]]ne [[Pozornica|pozornice]] moglo se okupiti i do četiri tisuće ljudi<ref name="IranicaTazia"/>. Važnost izgradnje ovog velebnog zdanja leži u činjenici da se tradicija odigravanja predstava u [[Iran]]u sudeći prema [[Herodot]]ovim djelima datira još u [[stari vijek]]<ref>[[#Floor2005|Floor, Willem M. (2005.)]], str. 25.</ref>, a u [[islam]]skom razdoblju dobila je na značenju pojavom [[Tazija|tazije]] ([[Perzijski jezik|perz.]] „Kazalište sućuti”) odnosno [[Šijiti|šijitske]] predstave [[Tragedija|tragedijskog]] karaktera u kojoj se izražava suosjećanje s [[Husein ibn Ali|Huseinom ibn Alijem]] koji je poginuo u [[Bitka kod Karbale|bitci kod Karbale]]<ref name="IranicaTazia"/>. Kraljevsko kazalište u Teheranu imenovano je upravo prema takvim vrstama predstave, no danas ne postoji jer je zgrada porušena prilikom Reza-šahovog preuređenja grada. Pahlavijski vladar planirao je podići novu [[Opera|opernu]] kuću, no prilikom izgradnje zbog financijskih poteškoća odustalo se od projekta pa je konstrukcija srušena<ref name="IranicaArhPahWW2"/>. Današnje „Gradsko kazalište” (''Theatre-je Šaher'') izgrađeno je početkom [[1970-ih]] godina u tradicionalnom kružnom obliku i najveće je u Teheranu<ref name="BurkeElliott2008.122"/>, a druga dva velika kazališta su „Dvorana jedinstva” (''Talar-e Vahdat'') otvorena [[1992.]] godine i „Kulturni centar Bahman” (ili [[Rudaki]]jeva dvorana) u kojoj od [[1937.]] nastupa Teheranski simfonijski [[orkestar]]<ref name="CERI21999">[[#CERI21999|Minoui, Delphine (velj. 1999.)]], str. 2.-3.</ref>. Prema podacima iz [[1998.]] godine, u Gradskom kazalištu predstavljeno je 17 igranih predstava, a godinu dana kasnije 35<ref name="CERI21999"/>. U gradu postoji i niz drugih manjih kazališta odnosno kulturnih dvorana čija je funkcija u prvom redu usmjerena na [[Glazba|glazbu]]<ref name="CERI21999"/>.

<center>
<gallery>
|Gradsko [[kazalište]] <!-- Ili ovu: Shahr Theater.jpg -->
Datoteka:شهرک سینمایی غزالی.JPG|„Filmski grad Gazali”
Datoteka:Cinema sepideh tehran.jpg|„Kino Sepide”
Datoteka:Toghi premiere.jpg|„[[Kino]] Farhang” [[1970.]] g.
|„[[Kino]] Azadi” [[2008.]] g.
</gallery>
</center>

Prvo [[kino]] u Teheranu otvoreno je [[1904.]] godine (dvije godine prije [[Zagreb]]a) na inicijativu vladara [[Mozafaradin-šah Kadžar|Mozafaradin-šaha]] koji se upoznao s filmom prilikom boravka u [[Pariz]]u<ref name="IranicaCinHisI">[[#IranicaCinHisI|Gaffary, Farrokh (15.12.1991.)]]</ref>. Početak [[20. stoljeće|20. stoljeća]] također označava i rođenje iranske [[Kinematografija|kinematografije]] što implicira i postepenim povećanjem broja [[Kino|kina]]: godine [[1932.]] u Teheranu je bilo aktivno šest, a pola stoljeća kasnije 78 kino-dvorana sa 156.000 sjedala<ref name="IranicaCinHisI"/>. U gradu je od [[1969.]] do [[1974.]] godine bio aktivan državni [[film]]ski festival (''Sepās''), a od [[1972.]] do [[1978.]] međunarodni filmski festival (''Džašnvāra-je džahānī-e fīlm-e Tehrān'')<ref name="IranicaCinHisI"/>. Najpoznatija teheranska kina tradicionalno su „Sepide”, „Farhang” i „Azadi”, od kojih je potonji nakon [[požar]]a iz [[1997.]] obnovljen u suvremeni kino multipleks. Dragocijena djela iranske kinematografske povijesti danas se čuvaju u galerijama i muzejima „Filmskog grada Gazalija” i bivšoj palači Bag-e Firdusija<ref name="CinemaMuseumAbout"/>. Posjećivanje [[kino]] dvorana danas je dijelom [[iran]]ske životne svakodnevice, posebno od konca [[1960-ih]] godina kada kina preuzimaju primat na uštrb [[Kazalište|kazališta]]<ref>[[#Floor2005|Floor, Willem M. (2005.)]], str. 294.-295.</ref>. Prema posljednjim službenim podacima [[2006.]] godine na širem području Teherana bilo je aktivno 85 [[Kino|kina]] s ukupno 38.654 sjedala<ref name="SCICinAtt">[[#SCICinAtt|SCI (2006.): Cinemas and Attendances]]</ref>, a posjećenost istih bila je 8,547.000 godišnje od čega 98,6% otpada na domaće odnosno 1,4% na strane [[film]]ove<ref name="SCICinAtt"/>.

==== Veliki bazar ====
{{glavni|Veliki bazar u Teheranu}}
[[Datoteka:Tehran bazar entrance.jpg|mini|desno|200px|<center>Jedan od ulaza teheranskog bazara]]

[[Veliki bazar u Teheranu|Veliki bazar]] u Teheranu danas je dijelom stare gradske jezgre i čini jednu od 112 administrativnih četvrti. Približnom površinom od 1,200.000 m<sup>2</sup> najveći je [[bazar]] odnosno [[tržnica]] na [[svijet]]u (dvostruko veći od najvećeg svjetskog malla u [[Kina|kineskom]] [[Dongguan]]u), a njegovi natkriveni prolazi protežu se više od 10 [[km]] u dužinu. Povijest teheranskog bazara usko je povezana sa starom gradskom jezgrom<ref name="IranicaBazarI"/>, a osim [[Gospodarstvo Irana|gospodarskog]] i [[Društvo|društvenog]] značaja imao je i snažan [[Politika|politički]] utjecaj na Teheran i [[Iran]] u [[19. stoljeće|19.]] i [[20. stoljeće|20. stoljeću]]<ref name="IranicaBazarIII">[[#IranicaBazarIII|Ashraf, Ahmad (15.12.1989.)]]</ref>.

[[Datoteka:Leonardo's The Last Supper in Tehran bazar, Iran.jpg|mini|lijevo|250px|<center>Trgovina u teheranskom Velikom bazaru<br><small>([[Leonardo da Vinci|Leonardova]] „[[Posljednja večera (Leonardo)|Posljednja večera]]” u prvom planu)</small>]]

Teheranski bazar prvotno se razvijao kao malena [[tržnica]] na jugoistoku [[Srednji vijek|srednjovjekovnog]] starog grada<ref name="Markham1859"/>, no u vrijeme vladavine [[Safavidsko Carstvo|safavidskog]] šaha [[Tahmasp I.|Tahmaspa I.]] znatno je nadograđen i okružen zidinama pa postaje središtem grada<ref name="Minorsky1982"/><ref name="AdleHourcadeEbrahimi1992.25"/>. Tipološki je bio jednostavnog oblika odnosno linearan u formaciji<ref name="Wirth19745.203206174222"/>, a na njegov glavni prolaz nadovezivali su se sporedni ogranci i [[Karavana|karavanska]] odmorišta<ref name="IranicaBazarI"/>. Takav se raspored održao sve do ranog [[19. stoljeće|19. stoljeća]] i kasnije je utjecao na [[Urbanizam|urbanistički]] razvoj grada jer su uz moderne avenije slagane [[Trgovina|trgovine]] bazarskog tipa<ref name="IranicaBazarI"/>. Bazar u [[Safavidsko Carstvo|safavidsko]] vrijeme nije bio [[Gospodarstvo Irana|gospodarskim]] središtem [[Iran]]a s obzirom da nije imao ni status [[Glavni grad|glavnog grada]] (kao [[Isfahan]], [[Tabriz]], [[Mašhad]] ili [[Širaz]]), o čemu svjedoči i putopis [[Sir Thomas Herbert|Thomasa Herberta]] iz [[1627.]] godine prema kojem je samo jedan dio bazara bio natkriven<ref name="Herbert1665"/>. Međutim, nakon uspona dinastije [[Kadžarsko Carstvo|Kadžara]] i preobrazbom Teherana u [[iran]]sku metropolu, značaj teheranskog bazara vremenom postaje sve jači. Za vrijeme vladavine [[Fateh Ali-šah Kadžar|Fateha Ali-šaha]] u okvirima bazara izgrađena je „Šahova džamija” ([[Perzijski jezik|perz.]] ''Masjed-e šah'') čime jača utjecaj [[Šijiti|šijitskih]] [[ulema]], a za vrijeme [[Nasrudin-šah Kadžar|Nasrudin-šaha]] u neposrednoj blizini igrađena je i carska [[palača]] kao i zgrada [[sud]]a. Od oko 250.000 teheranskih stanovnika iz [[1928.]] godine, njih 31.000 radilo je u bazaru<ref>[[#IranicaBazarIII|Ashraf, Ahmad (15.12.1989.)]], 1. The bāzār in the Islamic Iranian city</ref> koji je bio središtem ne samo lokalne i državne već i međunarodne trgovine<ref name="IranicaBazarIII2">[[#IranicaBazarIII|Ashraf, Ahmad (15.12.1989.)]], 2. The impact of recent socioeconomic changes</ref>. Modernizacija Teherana i pojava [[Motorno vozilo|motornih vozila]] donekle je rezultirala premještanjem trgovine i izvan okvira bazara<ref name="IranicaBazarIII2"/>, no on je i dalje ostao žarištem za trgovinu robom široke potrošnje<ref name="Mobasser1987"/> što je u što implicira da je bio i mjestom okupljanja siromašnijih slojeva odnosno većine društva<ref name="IranicaBazarIII2"/>. Primjerice, podatci iz [[1977.]] godine pokazuju da je 25% stanovništva Teherana činilo [[Radnik|radništvo]] iz bazara i manjih trgovina ili radionica<ref name="IranicaBazarIII2"/>. Teheranski Veliki bazar aktivan je i dan danas, iako u gradu postoji i niz bazara lokalnog karaktera kao i veliki broj suvremenih prodajnih centara.

Bazarska socio-ekonomska struktura predstavljala je koheziju malenih [[Trgovina|trgovaca]], vjerskih učenjaka i siromašnih [[Student|studenata]] iz istih (nižih) [[Društvena stratifikacija|slojeva društva]]<ref name="IranicaBazarIII3">[[#IranicaBazarIII|Ashraf, Ahmad (15.12.1989.)]], 3. The bāzār and protest movements</ref>, a rezultirala je time da je teheranski [[bazar]] odigrao ključnu ulogu u svim [[iran]]skim političkim previranjima suvremenog doba<ref name="IranicaBazarIII3"/> odnosno da je bio istovjetan „Narodnim [[trg]]ovima” po [[Europa|Europi]] na kojima su izbijale [[Revolucija|revolucije]]. Prvi masovni [[prosvjed]]i zabilježeni su još koncem [[19. stoljeće|19. stoljeća]]: godine [[1884.]] tražena je smjena ministra gospodarstva i uspostava trgovačkog vijeća, zatim su [[1890.]] izbili neredi zbog [[Britansko Carstvo|britanskog]] [[monopol]]a na trgovinu [[duhan]]om, a [[1892.]] zbog vladarevog progona vodećeg [[Šijiti|šijitskog]] pravnika iz Teherana<ref name="IranicaBazarIII3"/>. Bazar je bio polazišnom točkom i prilikom izbijanja [[Iranska ustavna revolucija|ustavne revolucije]] ([[1905.]] – [[1906.]])<ref name="IranicaBazarIII3"/>, te u trima velikim prosvjedima protiv [[Mohammed Reza Pahlavi|M. Reze Pahlavija]]<ref name="IranicaBazarIII3"/>. Prvi je izbio [[1952.]] godine zbog podrške destabiliziranom premijeru [[Muhamed Mosadek|Mosadeku]], drugi [[1963.]] zbog opiranja Pahlavijevim gospodarskim reformama, a treći iz [[1978.]] rezultirao je samom [[Iranska revolucija|Iranskom revolucijom]]<ref name="IranicaBazarIII3"/>. Najčešći način bazarskog prosvjeda bio je privremeno zatvaranje cjelokupnog kompleksa što bi dovodilo do [[kaos]]a u gradu odnosno rasplamsavanja prosvjeda širom Teherana. Demonstracije u bazaru organizirane su i nakon pada Pahlavija, a motivi su bili podrška raznim izbornim kandidatima ili iskazivanje nezadovoljstva zbog određene [[Gospodarstvo Irana|gospodarske]] politike<ref>[[#IranicaBazarII|Floor, Willem M. (15.12.1989.)]]</ref>.

==== Vjerski objekti ====
{{glavni|Dodatak:Popis vjerskih objekata u Teheranu|l1=Popis vjerskih objekata u Teheranu}}

Teheran je karakterističan po vrlo malom broju [[džamija]]<ref name="BurkeElliott2008.100">[[#BurkeElliott2008|Burke, Andrew; Elliott, Mark (2008.)]], str. 100.</ref>, kao i desecima [[Kršćanstvo|kršćanskih]] [[Crkva|crkava]] i [[Židovstvo|židovskih]] [[sinagoga]] koje svjedoče o njegovoj multikulturalnosti i što je općenito vrlo rijedak slučaj u gradovima [[islam]]skog svijeta. U gradu također postoje i drevna [[Zoroastrizam|zoroastrijska]] svetišta koja nastavljaju [[iran]]sku tradiciju staru više od 3000 godina<ref name="LiviusRhagae"/>.

[[Islam]]ski vjerski objekti u Teheranu i njegovoj široj okolici mogu se okvirno podijeliti na [[Džamija|džamije]], [[imamzade]], [[Grobnica|grobnice]], [[Medresa|medrese]] i druge vrste obrazovnih ustanova. Najpoznatija [[džamija]] je povijesna „Šahova džamija” (danas „Homeinijeva džamija”<ref name="BurkeElliott2008.100"/>) koju je kod [[bazar]]a dao podići [[Kadžarsko Carstvo|kadžarski]] vladar [[Fateh Ali-šah Kadžar|Fateh Ali-šah]], a ostale poznate džamije su Damavand Džame, Varamin Džame, Mujezud Dovle, te stara i nova džamija Sepahsalar. Od [[2005.]] godine u izgradnji je [[Teheranska Mosala|Mosala]], kolosalna džamija s najvećim [[minaret]]ima na svijetu (230 [[Metar|m]]) u kojoj se održava i Teheranski međunarodni sajam knjiga. [[Imamzade]] su vrste [[grobnica]] u kojima su sahranjeni potomci vodećih [[Šijiti|šijitskih]] [[imam]]a, a najznačajnija među njima je Saleova imamzada na sjeveru Teherana (Trg Tadžiriš) koja je uz [[Mašhad]] i [[Kom]] jedno od najposjećenijih mjesta šijitskih [[Hodočašće|hodočasnika]]. Ostale na širom području grada uključuju imamzade sajeda Ismaila, Džafara Pišve, Davuda, sajeda Nasr al-Dina, Kasema, Jahje i Abdul Azima. Neke od imamzada stare su i po 800 godina, a zahvaljujući njihovim lokacijama danas je moguće odrediti približne granice [[Srednji vijek|srednjovjekovne]] gradske jezgre<ref name="IranicaTehran"/>. Na jugu grada nalazi se [[grobnica]] odnosno svetište u čast Bibi Šahrbanu, kćeri [[Sasanidsko Perzijsko Carstvo|sasanidskog]] vladara [[Jezdegerd III.|Jezdegerda III.]] koja je prema predaji postala suprugom trećeg [[Šijiti|šijitskog]] imama [[Husein ibn Ali|Huseina ibn Alija]]<ref name="EncyIslam"/>. Osim grobnice Bibi Šahrbanu i Saleove imamzade, jedno od najposjećenijih svetišta u Teheranu je i grobnica [[Ruholah Homeini|Imama Homeinija]] u sklopu koje se nalazi i [[džamija]]. Poznate gradske obrazovne institucije vjerskog karaktera su [[Medresa|medrese]] Filsuf-od Dovle, Hakim Baši, Han-e Marvi, Mošir-os Saltane i Moajer-ol Mamalek, te vjerski [[institut]] „Huseinije Eršad” u kojem je utjecajni [[iran]]ski intelektualac i ideolog [[Iranska revolucija|iranske revolucije]] [[Ali Šarijati]] držao govore protiv [[Mohammed Reza Pahlavi|Pahlavijevog]] režima. Od [[1972.]] godine do Pahlavijevog pada institut je bio zatvoren, a danas se u njemu nalazi i velika [[knjižnica]] s tematikom [[Religija|religije]], [[povijest]]i, [[Sociologija|sociologije]] i [[Kultura|kulture]].

<center>
<gallery>
Datoteka:Tehran Mosalla.jpg|Teheranska [[Mosala]] u izgradnji ([[2011.]])
Datoteka:Tehran Mosque, Palestinian square.jpg|[[Jeruzalem]]ska [[džamija]] na [[Palestina|Palestinskom]] trgu
Datoteka:Hoseiniyeh Ershad.jpg|Huseinije Eršadov institut u [[Ali Šarijati|Šarijatijevoj]] ulici
|[[Ruholah Homeini|Homeinijev]] mauzolej
Datoteka:Mosque wall near Saee Park, Tehran.jpg|Zid Džamije Vali Asr uz Saeov [[park]]
</gallery>
</center>

U Teheranu se nalazi 37 aktivnih [[Crkva|crkava]] (od ukupno 600 u [[Iran]]u), 29 [[sinagoga]] i pet [[Zoroastrizam|zoroastrijskih]] svetišta. Najveća crkva u Teheranu i [[Iran]]u općenito je [[Armenci|armenska]] [[Katedrala]] sv. Sarkisa<ref name="BurkeElliott2008.108"/>, izgrađena u središtu grada između [[1964.]] i [[1970.]] godine. Unutrašnjost katedrale oslikao je Avedik Ajvazijan prema uzoru na [[Michelangelo Buonarroti|Michelangelovu]] [[Bazilika sv. Petra|Baziliku sv. Petra]] u [[Vatikan]]u i prikazuje [[Ivan Krstitelj|Ivanovo]] krštenje odnosno [[Isus]]ovo [[uzašašće]] u [[nebo]]. Katedrala je renovirana i nadograđena [[2000.]] godine, a u njenom dvorištu nalazi se i spomenik žrtvama [[Armenski genocid|Armenskog genocida]] iz [[1915.]] godine. Crkva sv. Tadeja-Bartolomeja izgrađena za vrijeme vladavine [[Fateh Ali-šah Kadžar|Fateha Ali-šaha]] najstarija je u Teheranu i nalazi se južno od mauzoleja Sajed Ismaila<ref name="IranChamberHisChuIran">[[#IranChamberHisChuIran|Iran Chamber: Historical Churches in Iran (2011.)]]</ref>. Sastavljena je [[Kupola|kupole]] i četiri [[križ]]na [[svod]]a, a u njenom vestibulu sahranjeni su slavni [[Armenci|armenski]] kršćani iz [[Iran]]a, kao i veleposlanik [[Rusko Carstvo|Ruskog Carstva]] [[Aleksandr Sergejevič Gribojedov]] koji je stradao od ruke teheranskih revolucionarnih snaga<ref name="IranChamberHisChuIran"/>. Ostale poznate crkve u Teheranu su američka protestantska Crkva [[Sveti Petar|sv. Petra]] (izgrađena [[1874.]]), armenska apostolska Crkva sv. Juraja ([[1790-ih]]) i Crkva Djevice Marije u Jusef Abadu ([[1945.]]). Na jugoistoku grada nalazi se i veliki kršćanski kompleks Dulab u kojem su smješteni vjerski objekti [[Ruska pravoslavna Crkva|ruske pravoslavne]], [[Armenska apostolska Crkva|armenske apostolske]] i [[Armenska katolička Crkva|katoličke]] Crkve, te [[Poljska|poljsko]] vojno [[groblje]]. Dvije najveće [[Sinagoga|sinagoge]] u gradu su Jusef Abadova sinagoga sagrađena [[1950-ih]] u Asadabadovoj ulici, te Abrišamijeva sinagoga od 1025 m<sup>2</sup> u sklopu koje se nalazi i [[Židovi|židovska]] škola. [[Zoroastrizam|Zoroastrijska]] svetišta uključuju [[Hram vatre|hramove vatre]] Adorijan, Markar, Šah Vrahram Izad, Dahme-je Gabrha, te Veliki Adorijan koji je od kraja [[2000-ih]] u izgradnji. U gradu se također nalazi i zoroastrijska visoka škola „Firuz Bahram”, jedna od najstarijih visokoobrazovnih ustanova u Teheranu.

<center>
<gallery>
|[[Katedrala]] sv. Sarkisa; [[Ruholah Homeini|Homeinijev]] [[portret]] u pozadini
Datoteka:Catholic church in Tehran.jpg|Arm. [[Katolička crkva|katolička]] [[crkva]] sv. Grigorija Prosvetitelja
Datoteka:Protestant church in Tehran.jpg|[[Protestantizam|Protestantska]] [[crkva]] Džamat-e Rabani
Datoteka:SinagogaJusefAbad.jpg|„[[Sinagoga]] Jusef Abad” [http://www.iranjewish.com/ © TJC]
Datoteka:High school tehran.jpg|[[Zoroastrizam|Zoroastrijska]] „Visoka škola Firuz Bahram”
</gallery>
</center>

==== Tornjevi i neboderi ====
{{glavni|Toranj Milad|Toranj Azadi|Dodatak:Popis najviših građevina u Teheranu|ll3=Popis najviših građevina u Teheranu}}

Teheran kao i [[Iran]] općenito nemaju [[Povijest Irana|povijesnu]] tradiciju gradnje visokih [[građevina]] s obzirom da su smješteni u trusnom području na kojem su [[Dodatak:Popis potresa u Iranu|učestali snažni potresi]]<ref name="PDC2006"/>. Međutim, razvoj građevinske tehnologije i modernizacija uvjetovali su gradnjom niza [[Toranj|tornjeva]] i [[neboder]]a, posebno tijekom [[1970-ih]] i [[2000-ih]] godina<ref name="EmporisSkyscraperPage">Vidi:<br>• [[#EmporisTehran|Emporis (2011.): Tehran]]<br>• [[#SkyscraperPageTeh|Skyscraper Page (2011.): Tehran Diagram]]</ref>. Tri najpoznatija tornja u gradu su [[Togrulov toranj]], [[Toranj Azadi|Toranj slobode]] (''Azadi'') i [[Toranj Milad|Narodni toranj]] (''Milad'').

[[Togrulov toranj]] datira se u [[12. stoljeće]] i nazvan je prema [[Seldžuci|seldžučkom]] vladaru [[Togrul]]u koji je [[1063.]] godine umro u [[Raj (Iran)|Raju]], danas prigradskom naselju Teherana. Toranj visine 20 m [[Valjak|valjkastog]] je oblika, poligonalnog tlocrta odnosno zidova sastavljenih od 22 potpornja koji su [[Statika|statički]] ublažavali [[Dodatak:Popis potresa u Iranu|potrese]], a bio je okrunjen [[Kupola|kupolom]] i [[Stožac|stožastim]] krovom koji danas nisu sačuvani. [[Toranj Azadi|Toranj slobode]] (''Azadi'') prvotno je imenovan kao „Kraljevski memorijalni toranj” ([[Perzijski jezik|perz.]] ''Šahjād Ārjāmer'') u čast [[Mohammed Reza Pahlavi|M. Reze Pahlavija]], no preimenovan je nakon [[Iranska revolucija|Iranske revolucije]]. Izgrađen je [[1971.]] godine prema projektu iranskog [[arhitekt]]a Hoseina Amanata, u kombiniranom stilu iranske [[Sasanidsko Perzijsko Carstvo|sasanidske]] i [[islam]]ske arhitekture. Ovaj toranj od bijelog [[mramor]]a smješten je u blizini [[Zračna luka Mehrabad|Zračne luke Mehrabad]] kao simbol grada na njegovom zapadnom ulazu. 

Godine [[2007.]] prema projektu iranskog [[arhitekt]]a Dr. Muhameda Reze Hafezija izgrađen je [[Toranj Milad|Narodni toranj]] (''Milad'')<ref name="MiladTowerAbout">[[#MiladTowerAbout|Milad Tower (2011.): About]]</ref>, novi [[simbol]] grada koji je visinom od 435 [[Metar|m]] šesti najveći [[beton]]ski [[toranj]] svijeta, nakon [[Tokyo Skytree|Skytreea]] u [[Tokio|Tokiju]], [[Toranj Canton|Cantona]] u [[Guangzhou]]u, [[CN Tower]]a u [[Toronto|Torontu]], [[Ostankinski toranj|Ostankinskog tornja]] u [[Moskva|Moskvi]] i [[Oriental Pearl Tower|Bisera Istoka]] u [[Šangaj]]u<ref name="MiladTowerAbout"/>. Njegova namjena je višestruka: [[antena]] na vrhu služi za prijenos [[Telekomunikacije|telekomunikacijskog]] [[signal]]a, a u glavi tornja od 12 katova smješteni su rotirajući [[restoran]], dvorana za konferencije, [[Panorama|panoramska]] promatračnica za [[Turizam|turiste]] i veliki prostor za [[Umjetnost|umjetničke]] izložbe okrunjen [[Staklo|staklenom]] [[Kupola|kupolom]]<ref name="MiladTowerAbout"/>. Trup tornja [[oktogon]]alnog je presjeka što je tipično za [[iran]]sku arhitekturu<ref name="BurkeElliott2008.114"/>, a njegova baza s glavom je povezana [[Dizalo|dizalima]] prosječne brzine 7 [[m/s]] što omogućava transport do vrha u roku od 45 sekundi<ref name="MiladTowerAbout"/>. Toranj je dio međunarodnog trgovačkog centra koji uključuje [[IT]] park, niz konferencijskih dvorana i restorana, te [[hotel]] s [[Kategorizacija hotela#Pet zvjezdica|pet zvjezdica]]<ref name="MiladTowerAbout"/>.

<center>
<gallery>
Datoteka:Borj-toghrul.jpg|[[Togrulov toranj]] u [[Raj (Iran)|Raju]], 20 m ([[12. stoljeće|12. st.]])
|[[Toranj Azadi]], 50 m
Datoteka:Shahyad.jpg|[[Toranj]] i [[trg]] slobode (''Azadi'') iz ptičje perspektive ([[1971.]] g.)
</gallery>
</center>

Počeci gradnje visokih stambenih [[građevina]] datiraju se u vrijeme vladavine [[Reza-šah]]a koji je na temelju plana modernizacije grada naredio da svaka teheranska građevina mora imati najmanje dva [[kat]]a<ref name="IranicaArhPahWW2"/>. Prvi [[neboder]]i sa šest i više katova izgrađeni su [[1941.]] godine<ref name="IranicaArhPahWW2"/>, zatim se zbog nagle [[Urbanizacija|urbanizacije]] tijekom [[1970-ih]] grade neboderi veći od 50 m, a [[2000-ih]] zbog [[Gospodarstvo Irana|gospodarskog]] uzleta i napretka domaćeg [[Građevinarstvo|građevinarstva]] počinju nicati i neboderi iznad 100 m<ref name="EmporisSkyscraperPage"/>. Najveći teheranski [[neboder]]i iznad 100 metara visine danas su „Teheranski međunarodni neboder” (162 m), „Neboder Kapsad” (135 m), „Neboder središnje banke” (131 m), „Narodni neboder” (131 m), „Asemanov neboder” (130 m), „Homeinijev neboder” (125 m), „Zeleni neboder” (125 m), „Blizanci Elahije” (125 m), „Neboder Tehranpars” (120 m), „Neboder trećeg tisućljeća” (120 m), „Imperijalni medicinski centar” (120 m), „Neboder Seper” (115 m), „Širazov dijamantni neboder” (110 m), „Neboder Farmanej” (105 m), „Gilanski neboder” (100 m), „Neboder banke Tedžarat” (100 m) i „Neboder Golnar” (100 m)<ref name="EmporisSkyscraperPage"/>.

<center>
<gallery>
|Teheranski [[neboder]] iz [[1960-ih]]
Datoteka:Behshahr Tower.jpg|[[Neboder]] Behšaher

Datoteka:Bank Tehran.jpg|Neboder banke Melat
Datoteka:Ministry of Road and Transportation (Tehran).jpg|Zgrada iranskog Ministarstva prometa
</gallery>
</center>

==== Trgovi ====

U Teheranu općenito ne postoje veći [[trg]]ovi s obzirom da su tradicionalna mjesta okupljanja [[iran]]ske zajednice [[Povijest Irana|povijesno]] bili [[bazar]]i i dvorišta [[džamija]]<ref name="IranicaBazarIII"/>, odnosno u novije vrijeme glavne avenije i [[park]]ovi<ref name="HabibiHourcade2005VIIIMTOLPITD">[[#HabibiHourcade2005|Habibi, Mohsen; Hourcade, Bernard (2005.)]], VIII. Main types of landuse pattern in Tehran’s district</ref>. Teheranski [[trg]]ovi danas su uglavnom omeđeni [[promet]]nim kružnim tokovima i nepristupačnog su tipa, a ukrašeni su [[krajobraz]]nim oblikovanjem, [[fontana]]ma, [[skulptura]]ma i drugim vrstama [[spomenik]]a. Raznoliko imenovanje trgova uključuje [[Šijiti|šijitske]] imame ([[Ruholah Homeini]]), domaće [[toponim]]e ([[Suza (Iran)|Suza]], [[Kazvin]], [[Horasan]]), strane toponime ([[Argentina]], [[Palestina]], [[Afrika]], [[Jeruzalem]]), slavne iranske književnike i znanstvenike ([[Firdusi]], [[Razi]], [[Šejh Bahai]]), strane znanstvenike ([[Louis Pasteur]]), itd. Od ovog modela trga odstupa samo „Trg slobode” na kojem se smješten istoimeni toranj (''Azadi'') i koji se prostire na 50.000 m<sup>2</sup>. Međutim, ovaj trg slijedi tradicionalni [[iran]]ski koncept u kojem se isprepliću elementi trga i [[park]]a (npr. [[isfahan]]ski „[[Nakš-e Džahan]]”).

<center>
<gallery>
Datoteka:Ferdowsi Square (Tehran).jpg|[[Firdusi]]jev trg
Datoteka:Vanak Square (Tehran).jpg|Trg Vanak
Datoteka:Palestinian Square (Tehran).jpg|[[Palestina|Palestinski]] trg
Datoteka:Argentinian Square (Tehran).jpg|[[Argentina|Argentinski]] trg
</gallery>
</center>

==== Zidno oslikavanje ====

Trend oslikavanja i ostalih načina ukrašavanja ([[Freska|freske]], [[Mozaik|mozaici]]) teheranskih fasada i drugih otvorenih [[Javni prostor|javnih prostora]] pojavio se koncem [[20. stoljeće|20. stoljeća]], a za razliku od slobodnih [[Grafiti|grafita]] u [[Zapadni svijet|Zapadnom svijetu]] teheranski model zasniva se na organiziranim natječajima koje raspisuje lokalna gradska uprava odnosno na kojima sudjeluju popularni [[iran]]ski [[Umjetnik|umjetnici]]. Krajem [[2000-ih]] pokrenut je i veliki program za uljepšavanje [[promet]]nih građevina poput [[most]]ova, [[tunel]]a, podvožnjaka i nadvožnjaka. Danas u Teheranu postoji na stotine takvih [[Umjetnost|umjetničkih]] prikaza, a njihovi motivi su uglavnom [[Iranska kultura|kulturološki]], [[Iranska mitologija|mitološki]], [[Šijiti|religijski]] i [[Povijest Irana|politički]]. Među potonjima se najviše ističu oni [[Domoljublje|domoljubnog]] i [[Protuamerikanizam|anti-američkog]] tipa.

<center>
<gallery>
|Zidna [[freska]] pokraj Ulice Hemat
|Zidna freska pokraj Trga Azadi
|Freska s motivima [[Perzepolis]]a i iranske [[islam]]ske arhitekture
|Oslikano [[stubište]] s [[Cvijet|cvjetnim]] motivima
|Oslikano stubište u Aveniji Vali Asr
</gallery>
</center>

=== Rekreacija ===

==== Parkovi ====
{{glavni|Dodatak:Popis parkova u Teheranu|l1=Popis parkova u Teheranu}}

Teheran je grad s iznimno velikim brojem dobro održavanih [[park]]ova čiji broj neprestalno raste: godine [[1993.]] bilo ih je 480, četiri godine kasnije 621<ref name="Ataie2001"/>, a prema najnovijim službenim podacima iz [[2006.]] godine navode se 739 gradska parka. Također, s prosječno 17,8 [[m²]] zelenih površina po glavi stanovnika<ref name="TalebiSArdakani2011.1011">[[#TalebiSArdakani2011|Talebi, Mohammad Reza; Sarkargar Ardakani, Ali (17.5.2011.)]], str. 10-11.</ref>, Teheran je vrlo zelen grad u odnosu na [[Zapadni svijet|zapadnjačke]] gradove podjednake veličine poput [[Pariz]]a (6 m²/st.), [[London]]a (7,5 m²/st.) ili [[New York]]a (8,6 m²/st.), no zaostaje za [[Rusija|ruskom]] [[Moskva|Moskvom]] (27 m²/st.). Na razvoj teheranskih zelenih površina utjecali su višestruki čimbenici: grad je [[Povijest Irana|povijesno]] poznat po bogatim [[vrt]]ovima<ref name="IranicaTehran"/>, njegov [[Zemljopis Irana|zemljopisni]] položaj podno [[Alborz]]a pogoduje razvoju [[Biljke|bilja]]<ref>[[#FaryadiTaheri2009|Faryadi, Shahrzad; Taheri, Shirin (2009.)]], str. 201.</ref>, sadnja [[Stablo|stabala]] potaknuta je [[Zoroastrizam|drevnim]] i [[islam]]skim vjerskim motivima (vjerovanje da sadnja za [[Novruz]] donosi sreću odnosno da je sadnju poticao sam [[Muhamed]])<ref name="Ataie2001"/>, oblikovanje [[Perzijski vrtovi|perzijskih vrtova]] dijelom je tisućljetne umjetničke tradicije odnosno boravak u njima predstavlja iransku kulturu življenja<ref name="HabibiHourcade2005VIIIMTOLPITD"/>, te politički poticaj iz sredine [[1990-ih]] da se ozelenjivanjem grada ublaže njegovi [[Ekologija|ekološki]] problemi<ref name="Ataie2001"/>.

{| class="wikitable" style="float: right"
!Opis
!Broj [[park]]ova
!Ukupna [[površina]]
|-
| Parkovi do 1000 m² ||align="center"| 78 ||align="right"| 52.734 m²
|-
| Parkovi od 1000 do 5000 m² ||align="center"| 234 ||align="right"| 629.213 m²
|-
| Parkovi od 5000 do 10.000 m² ||align="center"| 115 ||align="right"| 769.022 m²
|-
| Parkovi od 10.000 do 100.000 m² ||align="center"| 173 ||align="right"| 4,484.206 m²
|-
| Parkovi iznad 100.000 m² ||align="center"| 21 ||align="right"| 5,369.962 m²
|-
| '''Svi gradski parkovi''' ||align="center"| '''621''' ||align="right"| '''11,305.137 m²'''
|-
|colspan=3 align="center"|<small>''Izvor:'' [[FAO]] ([[1997.]])<ref name="Ataie2001"/></small>
|}

Zelene površine Teherana sastoje se od gradskih [[park]]ova, park-[[šuma]], privatnih i javnih [[vrt]]ova, dolina [[potok]]a, zelenih traka uz prometnice, izvangradskih [[voćnjak]]a i [[Farma|farmi]], te [[Nacionalni park|nacionalnih parkova]]<ref name="HabibiHourcade2005VIIIMTOLPITD"/>. Najpoznatiji teheranski gradski parkovi su „Park [[tulipan]]a” (''Lale'') sjeverno od glavnog kompleksa [[Sveučilište u Teheranu|Teheranskog sveučilišta]] u kojem se nalazi skulptura [[Biruni]]ja, „Saeov park” uz Aveniju Vali Asr nazvan po inženjeru koji je očuvao dio stare gradske šume, „Park Melat” s glazbeno-svjetlosnom [[Fontana|fontanom]], „Gradski park” u strogom središtu grada, „Niavaranski park” s jednom od [[Iranska nacionalna knjižnica|nacionalnih knjižnica]], „Park Džamšidije” na sjeveru s panoramskim pogledom na grad, „Park [[Djevica Marija|Djevice Marije]]” u središtu grada sa skulpturom [[Djevica Marija|Marije]] i [[Isus]]a, „[[Razi]]jev park” s [[Umjetno jezero|umjetnim jezerima]], „Park [[Voda|vode]] i [[Vatra|vatre]]” na sjeveroistoku koji je u izgradnji od konca [[2000-ih]] godina, itd.<ref name="HabibiHourcade2005VIIIMTOLPITD"/> 

Brojni [[park]]ovi smješteni su uz 13 [[dolina]] manjih [[potok]]a koji se slijevaju s [[Alborz]]a na sjeveru prema jugu dužinom od 10 km, a među njima su Garmdare, Čitgar, Solagan (Kan), Farahzad, Evin (Darake), Darband, Golabdare, Hesarak (Džamšidije), Lavizan (Sohanak) i Sorhehesar (ukupne površine 1005 ha ili 2% grada)<ref name="HabibiHourcade2005VIIIMTOLPITD"/>. Glavne gradske park-[[Šuma|šume]] su Lavizan (1100 [[ha]]), Sorhehesar (850 ha), Pardisan (300 ha), Toska (300 ha), Čitgar (145 ha), Kuhsar (100 ha), Farahzad (60 ha) i Azadegan (30 ha)<ref name="HabibiHourcade2005VIIIMTOLPITD"/> . Do [[1997.]] godine u gradu je zasađeno oko 1,700.000 novih sadnica na približno 2000 ha zelenih traka uz prometnice, među kojima je najviše [[javor]]a, [[jasen]]a, [[Crna joha|joha]], [[čempres]]a i [[Crni bor|borova]]<ref name="Ataie2001"/>. Gradski [[Voćnjak|voćnjaci]] protežu se na 536 ha i predstavljaju značajnu kulturnu baštinu, a najveći među njima su voćnjak [[Kadžarsko Carstvo|kadžarskog]] ljetnikovca Bag-e Firdus, te Bag-e Negarestan i Bag-e Kamraneje<ref name="HabibiHourcade2005VIIIMTOLPITD"/>. Godine [[2000.]] u [[Teheranska pokrajina|Teheranskoj pokrajini]] bilo je i šest [[Prirodni rezervat|zaštićenih prirodnih područja]] površine od 7706 [[km²]]<ref name="SCINatResMon2000">[[#SCINatResMon2000|SCI: Protected Natural Resources (2000.)]]</ref> uključujući dvije park-šume (Lavizan i Čitgar) i četiri [[Nacionalni park|nacionalna parka]] (Hajer, Kavir, Lar i Vardžen) površine od 4409,5 km²<ref name="SCINatResMon2000"/>, što implicira da je više od 40% [[Teheranska pokrajina|pokrajine]] pokriveno zelenilom odnosno 23,5% nacionalnim parkovima<ref name="SCINatResMon2000"/>.

<center>
<gallery>
Datoteka:Saee Park, Tehran.jpg|Saeov park
Datoteka:Laleh Park in summer.jpg|Park [[tulipan]]a (''Lale'')
Datoteka:TehranFromJamshidiyeh.jpg|Park Džamšidije
Datoteka:Saint Mary Park in Tehran 2011.jpg|Park [[Djevica Marija|Djevice Marije]] u središtu grada
</gallery>
</center>

Značajnu ulogu u očivanju [[Priroda|prirode]] imao je iranski parlament koji je [[1973.]] godine usvojio [[zakon]] o zaštiti i širenju zelenih površina<ref name="Ataie2001"/>, odnosno zabrani nekontrolirane sječe [[Stablo|stabala]] koja je posebno bila izražena tijekom industrijalizacije [[1960-ih]] godina<ref name="Ataie2001"/>. Također, veliki program društveno-ekonomskog razvoja ([[1979.]] – [[1994.]]) rezultirao je usedmerostručenjem državnih zelenih površina u čemu su Teheran i njegova [[Teheranska pokrajina|pokrajina]] igrali vodeću ulogu<ref name="Ataie2001"/>. Programe pošumljavanja predvodili su Ministarstvo prosvjete, državne i lokalne organizacije za zaštitu okoliša, razni privatni sektori, pa čak i regularne i elitne grane [[Oružane snage Irana|iranskih oružanih snaga]]<ref name="Ataie2001"/>.

U [[2009.]] godini na širem gradskom području izmjereno je 141,6 [[km²]] zelenih površina, što je povećanje u odnosu na [[1988.]] kada ih je bilo 130,4 km²<ref name="TalebiSArdakani2011.1011"/>. Međutim, zbog povećanja broja stanovnika sa 6,042.584 na 7,962.429 u istom vremenskom razdoblju količina zelenih površina po stanovniku smanjila se sa 21,6 na 17,8 km²/st.<ref name="TalebiSArdakani2011.1011"/> Ovaj podatak značajno varira u odnosu na specifične kotare grada<ref name="TalebiSArdakani2011.1415">[[#TalebiSArdakani2011|Talebi, Mohammad Reza; Sarkargar Ardakani, Ali (17.5.2011.)]], str. 14.-15.</ref> pa se brojka u sjevernim i zapadnim naseljima kreće između 30-40, u istočnim i južnim od 10-20, a u središtu grada svega 3 km² zelenih površina po stanovniku<ref name="TalebiSArdakani2011.1415"/>. Gradska uprava posljednjih godina pokušava ublažiti ovu nejednakost različitim programima među kojima je i izgradnja tzv. vertikalnih i [[krov]]nih vrtova<ref>Vidi:<br>• [[#FaryadiTaheri2009|Faryadi, Shahrzad; Taheri, Shirin (2009.)]], str. 207.<br>• [[#TehranVerGreen|Tehran.ir (10.9.2011.)]]</ref>.

==== Šport ====
{{glavni|Šport u Iranu}}
[[Datoteka:7th Asiad.png|mini|lijevo|120px|<center>[[Logo]] [[VII. Azijske igre - Teheran 1974.|VII.]] [[Azijske igre|Azijskih igara]] (Teheran, [[1974.]])]]
Teheran je sjedištem svih vodećih [[iran]]skih športskih saveza poput [[nogomet]]nog, [[košarka]]škog, [[hokej]]skog, [[odbojka]]škog, [[ragbi]]jskog i [[kriket]]skog, odnosno institucija uključujući Ministarstvo mladosti i [[šport]]a i Nacionalnu [[Olimpijske igre|olimpijsku]] i [[Paraolimpijske igre|paraolimpijsku]] akademiju (do 2010. poznata kao „Organizacija za tjelesno obrazovanje”). U gradu se nalazi veliki broj stadiona svih vrsta i nekoliko kompleksa među kojima je najveći „Športski kompleks Azadi” u kojem su [[1974.]] godine održane [[VII. Azijske igre - Teheran 1974.|VII.]] [[Azijske igre]]. Najpopularniji [[šport]]ovi u Teheranu su [[nogomet]], [[futsal]], [[košarka]] i [[skijanje]].

{| class="wikitable" style="float: right"
![[Nogometni klub|Nog. klub]]
!Osnovan
![[Stadion]]
!Liga ([[2011.]]/[[2012.|'12.]])
|-
| [[Persepolis Teheran|Persepolis]] ||align="center"| [[1963.]] ||rowspan=2 align="center"| [[Stadion Azadi|Azadi]] ||rowspan=5 align="center"| [[Iranska Pro Liga|I. (Pro liga)]]
|-
| [[Esteglal Teheran|Esteglal]] ||align="center"| [[1945.]]
|-
| [[Naft Teheran|Naft]]<sup>a<sup> ||align="center"| [[1971.]] ||rowspan=2 align="center"| [[Stadion Rah Ahan|Rah Ahan]]
|-
| [[Rah Ahan Teheran|Rah Ahan]]<sup>b<sup> ||align="center"| [[1937.]]
|-
| [[Saipa Teheran|Saipa]]<sup>c<sup> ||align="center"| [[1989.]] ||align="center"| [[Stadion Engelab (Karadž)|Engelab]]
|-
| [[Damaš Teheran|Damaš]] ||align="center"| [[2010.]] ||align="center"| [[Stadion Kargaran|Kargaran]] ||rowspan=4 align="center"| [[Lige Azadegan|II. (Azadegan)]]
|-
| [[Pajkan Teheran|Pajkan]]<sup>d<sup> ||align="center"| [[1967.]] ||align="center"| [[Stadion Iran Hodro|Iran Hodro]]
|-
| [[Niroje Zamini Teheran|Niroje]] ||align="center"| [[1980.]] ||align="center"| [[Vojni stadion Teheran|Vojni stadion]]
|-
| [[Sanati Kaveh Teheran|Sanati Kaveh]] ||align="center"| [[2008.]] ||align="center"| [[Stadion Aliaf|Aliaf]]
|-
| [[PAS Teheran|PAS]]<sup>e<sup> ||align="center"| [[1963.]] ||align="center"| [[Stadion Šahid Dastgerdi|Šahid Dastgerdi]] ||align="center"| -
|-
|colspan=4|<small>Napomene: a) Premješten u [[Arak (grad)|Arak]], b) Igra u [[Raj (Iran)|Raju]], c) Igra u [[Karadž]]u,<br>d) Premješten u [[Kazvin]], e) Ugašen.</small>
|}

„Športski kompleks Azadi” izgrađen je [[1971.]] godine za [[VII. Azijske igre - Teheran 1974.|VII.]] [[Azijske igre]] koje su se održale tri godine kasnije. Kompleks se u zapadnom Teheranu proteže na 450 [[ha]] od čega približno trećina otpada na [[šume]] i [[umjetno jezero]]<ref name="AzadiComplexPlaces">[[#AzadiComplexPlaces|Azadi S.C. (2011.): Places Complex]]</ref>. Žarište kompleksa je [[stadion Azadi]] kojeg je projektirao iranski [[arhitekt]] [[Abdolaziz Farmanfarmaijan]], a prima 100.000 gledatelja što ga čini četvrtim najvećim nogometnim stadionom [[svijet]]a. Dvoetažne tribine stadiona ovalnog su oblika i izvana imaju oblik plitkog [[vulkan]]a, isto kao i manji [[Biciklizam|biciklistički]] stadion u njegovoj neposrednoj blizini koji prima 2700 ljudi<ref name="AzadiComplexPlaces"/>. Na zapadnoj strani nalazi se pet zatvorenih dvorana kapaciteta 3000 gledatelja za [[Košarka|košarku]], [[dizanje utega]], [[Odbojka|odbojku]] i [[hrvanje]], te dvorana s tri [[bazen]]a<ref name="AzadiComplexPlaces"/>. Dvije najveće zatvorene dvorana kompleksa su stara dvorana koja prima 12.000, odnosno nova dvorana Azadije kapaciteta 40.000 gledatelja (izgrađena [[2009.]] g.). Ostali športski objekti uključuju dvoranu za [[streljaštvo]], terene za [[tenis]] i [[bejzbol]], te staze za [[Konjičke utrke|konjičke]], [[Motociklizam|motociklističke]], [[Automobilizam|automobilističke]] i [[karting]] utrke<ref name="AzadiComplexPlaces"/>. U gradu se nalazi i niz drugih manjih kompleksa odnosno nogometnih stadiona kao što su [[Stadion Rah Ahan|Rah Ahan]] (15.000) u [[Raj (Iran)|Raju]], [[Stadion Engelab (Karadž)|Engelab]] (15.000) u [[Karadž]]u, [[Stadion Šahid Derahšan]] (12.000), [[Stadion Iran Hodro|Iran Hodro]] (10.000), [[Stadion Šahid Dastgerdi|Šahid Dastgerdi]] (8250), [[Stadion Kargaran|Kargaran]] i [[Stadion Aliaf|Aliaf]] (5000). Sjeverno od grada nalaze se šest od ukupno 14 iranskih [[Skijalište|skijališta]] - [[Dizin]], [[Šemšak]], [[Skijalište Darband|Darband]], [[Skijalište Hor|Hor]], [[Skijalište Ab Alije|Ab Alije]] i [[Skijalište Damavand|Damavand]] na kojima se [[snijeg]] zadržava osam mjeseci godišnje.

Dva najpopularnija i ujedno dva najuspješnija [[iran]]ska [[Nogometni klub|nogometna kluba]] su teheranski [[Persepolis Teheran|Persepolis]] i [[Esteglal Teheran|Esteglal]] koji domaće utakmice igraju na [[Stadion Azadi|stadionu Azadi]]<ref name="BurkeElliott2008.122"/>, kao i [[Iranska nogometna reprezentacija]]. Prema podacima [[AFC (nogomet)|AFC-a]], [[Persepolis Teheran|Persepolis]] je najpopularniji klub u [[Azija|Aziji]]<ref>[[#PersepolisPov|Persepolis: Povijest kluba (2011.)]]</ref>. U gradu je registrirano i niz drugih nogometnih klubova, a s obzirom da je početkom [[2000-ih]] godina većina njih sudjelovala u [[Iranska Pro Liga|prvoj nacionalnoj ligi]] provedena je nužna decentralizacija pa su neki klubovi ugašeni ([[PAS Teheran|PAS]]), a drugi premješteni u ostale gradove - [[Saba Kom|Saba]] u [[Kom]], [[Pajkan Teheran|Pajkan]] u [[Kazvin]] i [[Naft Teheran|Naft]] u [[Arak (grad)|Arak]]. Ipak, dva potonja kluba i dalje odigravaju službene utakmice na svojim originalnim teheranskim stadionima. [[Saipa Teheran|Saipa]] i [[Rah Ahan Teheran|Rah Ahan]] registrirani su u Teheranu, no koriste stadione u susjednom [[Karadž]]u odnosno [[Raj (Iran)|Raju]] (dijelovi teheranske anglomeracije). Na [[Stadion Azadi|stadionu Azadi]] od [[2006.]] do [[2010.]] godine utakmice je odigravao i [[Tabriz|tabriški]] [[Traktor Sazi Tabriz|Traktor Sazi]] kojem je domaći stadion bio renoviran, a Teheran je odabran zbog velikog udjela [[Azeri|azarskog]] stanovništva koji su tradicionalno [[navijači]] tog kluba.

<center>
<gallery>
Datoteka:Azadistadium tehran iran.jpg|[[Stadion Azadi]]
Datoteka:Football field in Tehran.jpg|Pomoćno [[nogometno igralište]]
Datoteka:نمایی از ورزشگاه ۱۲ هزار نفری.JPG|[[Športska dvorana Azadi]]
Datoteka:Dizin Hotel view.jpg|Skijalište [[Dizin]]
Datoteka:Tochal-telecabin.jpg|Telekabine na Dizinu
</gallery>
</center>

Međunarodna [[šport]]ska natjecanja održana u Teheranu uključuju:
* [[VII. Azijske igre - Teheran 1974.|VII.]] [[Azijske igre]] ([[1974.]])
* [[VI. Azijski nogometni kup - Teheran 1976.|VI. Azijski nogometni kup]] ([[1976.]])
* I., II., III., IV. i V. [[Ženske islamske igre]] ([[1993.]], [[1997.]], [[2001.]], [[2005.]] i [[2010.]])
* XVIII. i XXI. finale [[AFC Liga prvaka|Azijske Lige prvaka]] ([[1999.]] i [[2002.]])
* III. i III. [[Zapadnoazijsko prvenstvo]] ([[2004.]] i [[2008.]])

=== Kulturne manifestacije ===
[[Datoteka:23rd tehran international book fair 1.jpg|mini|desno|250px|<center>Teheranski međunarodni sajam knjiga ([[2009.]])]]

Teheran je domaćin više važnih [[Kultura|kulturnih]] manifestacija među kojima su najveći:
* '''[[Teheranski međunarodni sajam knjiga]]''' ([[Perzijski jezik|perz.]] نمایشگاه بین‌المللی کتاب تهران; [[Engleski jezik|engl.]] ''Tehran International Book Fair'' - TIBF<ref>[[#TIBFAbout|TIBF (2011.): About Us]]</ref>) - održava se svakog [[Svibanj|svibnja]] od [[1987.]] godine i najveći je [[Bliski istok|bliskoistočni]] i [[Azija|azijski]] sajam [[knjiga]]; na XXIII. sajmu ([[2010.]]) održanom u [[Teheranska Mosala|Teheranskoj Mosali]] na 120.000 m<sup>2</sup> predstavljeno je 200.000 naslova (30.000 domaćih i 170.000 inozemnih) od strane ~2100 izdavača (više od 1100 iranskih i 980 inozemnih) iz ukupno 80 zemalja svijeta<ref>[[#PressTV652010|PressTV (6.5.2010.)]]</ref>.
* '''[[Međunarodni filmski festival Fadžr]]''' ([[Perzijski jezik|perz.]] جشنواره بین المللی فیلم فجر; [[Engleski jezik|engl.]] ''Fajr International Film Festival''<ref name="FajrFilmFestival29">[[#FajrFilmFestival29|Fajr Film Festival (4.5.2011.)]]</ref>) - održava se svake [[Veljača|veljače]] od [[1982.]] godine pod pokroviteljstvom Iranskog ministarstva kulture; na IXXX. festivalu održanom [[2011.]] prikazano je više od 100 [[film]]ova<ref name="FajrFilmFestival29"/>.
* '''[[Teheranski međunarodni festival animiranog filma]]''' ([[Perzijski jezik|perz.]] جشنواره بين المللی پویانمایی تهران; [[Engleski jezik|engl.]] ''Tehran International Animation festival''<ref name="TehAniFestHis">[[#TehAniFestHis|Tehran Int. Animation Festival (2011.): History]]</ref>) - održava se od [[1999.]] godine kao bijenale; na V. festivalu [[2007.]] predstavljeno je 1162 [[Animirani film|animiranih filmova]] iz 61 zemlje<ref name="TehAniFestHis"/>, a jedan od članova žirija bio je i poznati [[Hrvatska|hrvatski]] animator [[Borivoj Dovniković]]<ref name="TehAniFestHis"/>.
* '''[[Teheranski sajam umjetnosti]]''' ([[Perzijski jezik|perz.]] آرت اکسپوی بزرگ ایران; [[Engleski jezik|engl.]] ''Tehran Art Expo''<ref name="Payvand23122008">[[#Payvand23122008|Payvand Iran News (23.12.2008.)]]</ref>) - održava se od [[2007.]] godine; najveća izložba održana je [[2008.]]/[[2009.]] na kojoj je sudjelovalo 750 [[umjetnik]]a s ukupno 1500 umjetničkih radova<ref name="Payvand23122008"/>.
Osim navedenih, Teheran je i domaćin više [[Likovna umjetnost|likovnih]] festivala kao što su bijenali [[skulptura]], [[Fotografija|fotografije]], [[Slikarstvo|slikarstva]], [[Kaligrafija|kaligrafije]], itd.

== Panorame ==
{{široka slika|Panoramic_photograph_of_Tehran_(large).jpg|1200px|<center>Panoramski pogled na Teheran|100%|center}}
{{široka slika|Tehran Night Panorama.jpg|1200px|<center>Panoramski pogled na Teheran noću|100%|center}}

== Poveznice ==
* [[Iran]]
* [[Teheranska pokrajina]]
* [[Dodatak:Popis povijesnih iranskih glavnih gradova|Popis povijesnih iranskih glavnih gradova]]

== Izvori ==

=== Bilješke ===
{{izvori|4}}

=== Citirana literatura ===
<div style="height: 555px; overflow: auto; padding: 3px;text-align: left; border: 1px solid #000000;">
'''Tiskana stručna literatura:'''
{{col-begin}}
{{col-2}}
*{{fra oznaka}} {{citat knjiga|ref=AdleHourcadeEbrahimi1992|prezime=Adle|ime=Charyar|koautori=Ebrahimi, Masserat Amir; Gurney, John S.; Hourcade, Bernard; Marefat, Mina; Moghtader, Mohammad-Réza|urednik=Adle, Charyar; Hourcade, Bernard|naslov=Téhéran: Capitale bicentenaire|serija=Bibliotheque Iranienne|izdavač=Peeters Publishers|lokacija=Louvain, Belgique|datum=1992.|isbn=978-2877230551}}
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=Adelkhah1999|prezime=Adelkhah|ime=Fariba|urednik=Derrick, Jonathan|naslov=Being Modern in Iran|poglavlje=1. When Taxes Bloom in Tehran|izdavač=C. Hurst & Co. Publishers|lokacija=London|datum=1999.|isbn=978-1850655183}}
*{{nje oznaka}} {{citat knjiga|ref=Ahrens1966|prezime=Ahrens|ime=Peter Georg|naslov=Die Entwicklung der Stadt Teheran: Eine städtebauliche Untersuchung ihrer zukünftigen Gestaltung|izdavač=Leske|lokacija=Opladen|datum=1966.|oclc=576061702|isbn=B0000BNNJH}}
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=Alemi1985|prezime=Alemi|ime=Mahvash|urednik=Petruccioli, Attilio|naslov=Environmental Design: Maghreb, from Colonialism to a New Identity|serija=A.A.R.P. Environmental Design|poglavlje=11. The 1891 Map of Tehran: two cities, two cores, two cultures|izdavač=Islamic Environmental Design Research Centre|lokacija=Rome, Italy|datum=1985.|isbn=0393-5183}}
*{{ara oznaka}} {{citat knjiga|ref=al-Bagdadi1071|prezime=al-Bagdadi|ime=Al-Katib|naslov=Ta'rikh Baghdad|svezak=II|izdavač=Al-Katib al-Bagdadi|lokacija=Bagdad|datum=11. stoljeće}}
*{{nje oznaka}} {{citat knjiga|ref=Wüstenfeld1961|prezime=al-Hamavi|ime=Jakut|autorlink=Jakut al-Hamavi|urednik=Wüstenfeld, Ferdinand|naslov=Kitab al-Buldan: Jacut's geographische Weirterhuch|izdavač=Nachdruck|lokacija=Beirut|datum=1961.}}
*{{nje oznaka}} {{citat knjiga|ref=Anschütz1967|prezime=Anschütz|ime=Helga|naslov=Persische Stadttypen. Eine vergleichende Betrachtung der Städte Teheran - Isfahan - Abadan - Chorramschahr, und Buschir in Iran|serija=Geografische Rundschau|izdavač=Westermann Schulbuchvlg|svezak=19:3|lokacija=Braunschweig|datum=1967.|isbn=B0008DQ3NC}}
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=Bahrambeygui1977|prezime=Bahrambeygui|ime=Hushang|naslov=Tehran: An Urban Analysis|izdavač=Sahab Books Institute|lokacija=Teheran|datum=1977.|isbn=B0006CZTIA}}
*{{per oznaka}} {{citat knjiga|ref=Balaghi1971|prezime=Balaghi|ime=Abdolhojat|naslov=Tarikh-e Tehran|lokacija=Qom|datum=1971.}}
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=Balhi1921|prezime=Balhi|ime=Ibn|urednik=Le Strange, Guy; Nicholson, Reynold Alleyne|naslov=Farsnameh|izdavač=Cambridge University Press|lokacija=Cambridge, U.K.|datum=1921.}}
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=Bobek1958|prezime=Bobek|ime=Hans|naslov=Teheran|serija=Festschrift für Hans Kinzl|izdavač=Leopold-Franzens-Universität|lokacija=Innsbruck|datum=1958.}}
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=Brown1983|prezime=Brown|ime=M. R.|urednik=Goldscheider, Calvin|naslov=Urban Migrants in Developing Nations: Patterns and Problems of Adjustment|poglavlje=The Adjustment of Migrants to Tehran, Iran|izdavač=Westview Press|lokacija=Boulder, Colorado|datum=1983.|isbn=978-0865319745}}
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=BurkeElliott2008|prezime=Burke|ime=Andrew|koautori=Elliott, Mark|naslov=Iran|izdavač=Lonely Planet|lokacija=Melbourne, Australia|datum=2008.|isbn=978-1-74104-293-1}}
*{{fra oznaka}} {{citat knjiga|ref=Chardin2002|prezime=Chardin|ime=Jean|naslov=Voyages du chevalier Chardin, en Perse, et autres lieux de l'Orient|svezak=V|izdavač=Adamant Media Corporation|lokacija=Chestnut Hill, Massachusetts|datum=2002.|isbn=978-0543978981}}
*{{ita icon}} {{citat knjiga|ref=DellaValle1628|prezime=Della Valle|ime=Pietro|autorlink=Pietro Della Valle|naslov=Delle conditioni di Abbas re di Persia|izdavač=Pietro Della Valle|lokacija=Venezia|datum=1628.}}
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=Floor2005|prezime=Floor|ime=Willem M.|naslov=The History of Theater in Iran|izdavač=Mage Publishers|lokacija=Washington D.C.|datum=2005.|isbn=978-0934211291}}
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=Markham1859|prezime=Gonzáles de Clavijo|ime=Ruy|autorlink=Ruy Gonzáles de Clavijo|urednik=Markham, Clements R.|naslov=Narrative of the Embassy of Ruy Gonzalez de Clavijo to the Court of Timour at Samarcand, A.D. 1403-6|poglavlje=5. The Journey through Azerbijan, Irak, and Khorasan|izdavač=Hakluyt Society|lokacija=London|datum=1859.}}
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=Grenet2005|prezime=Grenet|ime=Frantz|urednik=Curtis, Vesta Sarkhosh; Stewart, Sarah|naslov=Birth of the Persian Empire|serija=The Idea of Iran|poglavlje=2. An Archaeologist's Approach to Avestan Geography|svezak=I|izdavač=I. B. Tauris|lokacija=London|datum=2005.|isbn=978-1845110628}}
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=Herbert1665|prezime=Herbert|ime=Thomas|autorlink=Sir Thomas Herbert|naslov=Some Years Travels into Divers Parts of Africa and Asia the Great|izdavač=J. Best for Andrew Crook|izdanje=III. izdanje|lokacija=London|datum=1665.}}
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=HomayounKatouzian1996|prezime=Homayoun|ime=Alemi|koautori=Katouzian, Shahab|urednik=Alemi, Mahvash; Micara, Ludovico; Petruccioli, Attilio|naslov=Environmental Design: Iranian Architecture in Search for a New Identity|serija=A.A.R.P. Environmental Design|poglavlje=1. Tehran, Portrait of a Changing City, 2. Tehran, Capital City: 1786-1997. The Re-invention of a Metropolis|izdavač=Islamic Environmental Design Research Centre|lokacija=Rome, Italy|datum=1996.|isbn=0393-5183}}
{{col-2}}
*{{fra oznaka}} {{citat knjiga|ref=HourcadeKhosrokhavar1983|prezime=Hourcade|ime=Bernard|koautori=Khosrokhavar, Farhad|naslov=L’habitat révolutionnaire à Téhéran, 1977-1981|serija=Hérodote|svezak=XXXI|izdavač=Institut Français de Géopolitique|lokacija=Saint-Denis, Paris|datum=1983.|isbn=0066-2399}}
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=Houtum-Schindler1896|prezime=Houtum-Schindler|ime=Albert|autorlink=Albert Houtum-Schindler|naslov=Eastern Persian Irak|serija=Royal Geographical Society|izdavač=J. Murray|lokacija=London|datum=1896.}}
*{{per oznaka}} {{citat knjiga|ref=Kariman1976|prezime=Karimān|ime=Ḥosayn|naslov=Tehrān dar goḏašta va ḥāl|izdavač=Iran's National University Press|lokacija=Tehran|datum=1976.}}
*{{per oznaka}} {{citat knjiga|ref=Kasravi1973|prezime=Kasravi|ime=Ahmad|autorlink=Ahmad Kasravi|urednik=Ḏokā, Jaḥjā|naslov=Kārvand-e Kasravi|izdavač=Kitāb'hā-ji Džībī|lokacija=Tehran|datum=1973.}}
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=Lorentz1995|prezime=Lorentz|ime=John H.|naslov=Historical Dictionary of Iran|izdavač=Scarecrow Press|lokacija=Lanham, Maryland|datum=1995.|isbn=978-0585226286}}
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=Minorsky1982|prezime=Minorsky|ime=Vladimir|naslov=Teheran|serija=[[Encyclopædia Iranica]]|izdavač=Columbia University|izdanje=1. izdanje|svezak=IV|lokacija=New York|datum=1982.|isbn=1568590504}}
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=EncyIslam|prezime=Minorsky|ime=Vladimir|urednik=Bearman, P. J.; Bianquis, T.; Bosworth, Clifford Edmund; Van Donzel, E.; Heinrichs, W. P.|naslov=Encyclopaedia of Islam|poglavlje=Al-Rayy|svezak=VIII|izdavač=Brill Publishers|lokacija=Leiden|datum=2005.|isbn=978-9004139749}}
*{{per oznaka}} {{citat knjiga|ref=Mostafavi1952|prezime=Mostafavi|ime=Sayyed Mohammad Taqi|naslov=Bok'e-je Bibi Šahrbanu dar Rej|izdavač=Etelat|lokacija=Teheran|datum=1952.}}
*{{eng icon}}{{per oznaka}} {{citat knjiga|ref=Mostavfi1915|prezime=Mostavfi|ime=Hamd-Alah|urednik=Le Strange, Guy|naslov=The geographical part of the Nuzhat-al-qulub|serija=E.J.W. Gibb memorial" series|poglavlje=2. The English translation, with notes|svezak=XXIII|izdavač=Brill Publishers|lokacija=Leiden|datum=1915.}}
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=Murray2000|prezime=Murray|ime=Alan|naslov=World trolleybus encyclopaedia|izdavač=Trolleybooks|lokacija=Yateley, Hampshire|datum=2000.|isbn=0-904235-18-1}}
*{{fra oznaka}} {{citat knjiga|ref=Olivier1807|prezime=Olivier|ime=Guillaume-Antoine|naslov=Voyage dans l'empire ottoman, l'Égypte et le Perse|svezak=III|izdavač=H. Agasse|lokacija=Paris|datum=1807.}}
*{{fra oznaka}} {{citat knjiga|ref=Pakdaman1974|prezime=Pakdaman|ime=Nasser|naslov=Premier recensement de l'Iran|svezak=XX|izdavač=Farhang-e Iranzamin|lokacija=Tehran|datum=1974.}}
*{{fra oznaka}} {{citat knjiga|ref=Planhol1964|prezime=Planhol|ime=Xavier (de)|naslov=Recherches sur la géographie humaine de l’Iran septentrional|serija=Memoires et documents|izdavač=Université Paris Sorbonne-Paris|lokacija=Paris|datum=1964.}}
*{{fra oznaka}} {{citat knjiga|ref=Planhol1968|prezime=Planhol|ime=Xavier (de)|naslov=Les fondements géographiques de l’histoire de l’islam|izdavač=Groupe Flammarion|lokacija=Paris|datum=1968.}}
*{{fra oznaka}} {{citat knjiga|ref=Planhol1993|prezime=Planhol|ime=Xavier (de)|naslov=Les Nations du prophète : Manuel géographique de politique musulmane|izdavač=Fayard|lokacija=Paris|datum=1993.|isbn=978-2213024011}}
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=Porter2010|prezime=Porter|ime=Robert Ker|autorlink=Robert Ker Porter|naslov=Travels in Georgia, Persia, Armenia, ancient Babylonia: during the years 1817, 1818, 1819, and 1820|izdavač=Nabu Press|lokacija=Charleston, South Carolina|datum=2010.|isbn=978-1149858431}}
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=RostamiKashi2011|prezime=Rostami|ime=Jamal|koautori=Kashi, Mohsen|urednik=Redmond, Steve; Romero, Victor|naslov=Challenges in Construction of Urban Road Tunnels, The Case History of Tohid Expressway Tunnels in Central Tehran|serija=2011: Rapid Excavation and Tunneling Conference Proceedings|poglavlje=11. Large Span Tunnels and Caverns|izdavač=Society for Mining, Metallurgy and Exploration|lokacija=Englewood, Colorado|datum=2011.|isbn=978-0-87335-343-4}}
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=Sanasarian2000|prezime=Sanasarian|ime=Eliz|naslov=Religious Minorities in Iran|serija=Cambridge Middle East Studies|izdavač=Cambridge University Press|lokacija=Cambridge, U.K.|datum=2000.|isbn=978-0521770736}}
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=Wirth19745|prezime=Wirth|ime=Eugen|naslov=Zum Problem des Bazars|serija=Der Islam|svezak=LI i LII|izdavač=Walter de Gruyter|lokacija=Berlin|datum=1974./1975.|isbn=1613-0928}}
*{{nje oznaka}} {{citat knjiga|ref=Wüstenfeld1849|prezime=Zakarijā|ime=Abu Jaḥjā|urednik=Wüstenfeld, Ferdinand|naslov=Aṯār al-belād wa aḵbār al-ʿebād|serija=Die Denkmäler der Länder|izdavač=Georg-August-Universität|svezak=I|lokacija=Gottingen|datum=1849.}}
{{col-end}}

'''Stručna literatura s vanjskim poveznicama:'''
{{col-begin}}
{{col-2}}
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=IranicaBazarIII|prezime=Ashraf|ime=Ahmad|naslov=Bāzār|poglavlje=iii. Socioeconomic and Political Role of the Bāzār|serija=[[Encyclopædia Iranica]]|izdavač=Columbia University|lokacija=New York|url=http://www.iranicaonline.org/articles/bazar-iii|datum=15. prosinca 1989.}} Pristupljeno 19. rujna 2011.
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=BazgardMansourianOmidvar2006|prezime=Bazgard|ime=Ali|koautori=Mansourian, A.; Omidvar, B.|naslov=Developing a Seismic Damage Evaluation Model for Tehran’s Buildings in a GIS Environment|izdavač=University of Tehran|lokacija=Tehran|url=http://wikiwix.com/cache/?url=http://www.gisdevelopment.net/application/natural_hazards/earthquakes/ma06_114pf.htm&title=lire%20en%20ligne|datum=2006.}} Pristupljeno 19. rujna 2011.
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=IranicaBazarI|prezime=Bonine|ime=Michael E.|naslov=Bāzār|poglavlje=i. General|serija=[[Encyclopædia Iranica]]|izdavač=Columbia University|lokacija=New York|url=http://www.iranicaonline.org/articles/bazar-i|datum=15. prosinca 1989.}} Pristupljeno 19. rujna 2011.
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=IranicaTazia|prezime=Chelkowski|ime=Peter|naslov=Taʿzia|serija=[[Encyclopædia Iranica]]|izdavač=Columbia University|lokacija=New York|url=http://www.iranicaonline.org/articles/tazia|datum=15. srpnja 2009.}} Pristupljeno 19. rujna 2011.
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=CSISIran2006|prezime=Cordesman|ime=Anthony H.|koautori=Al-Rodhan, Khalid|naslov=Gulf military forces in an era of asymmetric wars|poglavlje=8. Iran|svezak=II|izdavač=Center for Strategic and International Studies|lokacija=Washington D.C.|url=http://csis.org/files/media/csis/pubs/060728_gulf_iran.pdf|datum=28. lipnja 2006.|isbn=978-0275992507}} Pristupljeno 19. rujna 2011.
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=CSISIran2008|prezime=Cordesman|ime=Anthony H.|naslov=The US, Israel, the Arab States and a Nuclear Iran|poglavlje=1. Iranian Nuclear Programs|izdavač=Center for Strategic and International Studies|lokacija=Washington D.C.|url=http://csis.org/files/media/csis/pubs/081006_iran_nuclear.pdf|datum=23. rujna 2008.}} Pristupljeno 19. rujna 2011.
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=Fargard116|prezime=Darmesteter|ime=James|urednik=Peterson, Joseph H.|naslov=Avesta: Vendidad|serija=Sacred Books of the East|izdavač=Avesta - Zoroastrian Archives|lokacija=Rochester, Minnesota|url=http://www.avesta.org/vendidad/vd1sbe.htm|datum=1995.}} Pristupljeno 19. rujna 2011.
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=IranicaCinHisI|prezime=Gaffary|ime=Farrokh|naslov=Cinema|poglavlje=i. History of Cinema in Persia|serija=[[Encyclopædia Iranica]]|izdavač=Columbia University|lokacija=New York|url=http://www.iranicaonline.org/articles/cinema-i|datum=15. prosinca 1991.}} Pristupljeno 19. rujna 2011.
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=FaryadiTaheri2009|prezime=Faryadi|ime=Shahrzad|koautori=Taheri, Shirin|naslov=Interconnections of Urban Green Spaces and Environmental Quality of Tehran|serija=International Journal of Environment|svezak=III. 2.|izdavač=University of Tehran|lokacija=Tehran|url=http://www.sid.ir/en/VEWSSID/J_pdf/108220090205.pdf|datum=2009.|isbn=1735-6865}} Pristupljeno 19. rujna 2011.
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=IranicaBazarII|prezime=Floor|ime=Willem M.|naslov=Bāzār|poglavlje=ii. Organization and Function|serija=[[Encyclopædia Iranica]]|izdavač=Columbia University|lokacija=New York|url=http://www.iranicaonline.org/articles/bazar-ii|datum=15. prosinca 1989.}} Pristupljeno 19. rujna 2011.
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=Ghasemi2011|prezime=Ghasemi|ime=Shapour|naslov=Iran-Iraq War 1980-1988|izdavač=Iran Chamber Society|lokacija=Amsterdam|serija=History of Iran|svezak=III|url=http://www.iranchamber.com/history/iran_iraq_war/iran_iraq_war3.php|datum=2011.}} Pristupljeno 19. rujna 2011.
*{{per oznaka}}{{eng icon}}{{fra oznaka}} {{citat knjiga|ref=HabibiHourcade2005|prezime=Habibi|ime=Mohsen|koautori=Hourcade, Bernard|naslov=Land & People|serija=Atlas of Tehran Metropolis|svezak=I|izdavač=Tehran Geographic Information Center|lokacija=Tehran & Paris|url=http://atlas.tehran.ir/Default.aspx?tabid=227|datum=2005.|isbn=978-964-7943-46-8}} Pristupljeno 19. rujna 2011.
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=IranicaArhSafQaj|prezime=Hillenbrand|ime=Robert|naslov=Architecture|poglavlje=vi. Safavid to Qajar Periods|serija=[[Encyclopædia Iranica]]|izdavač=Columbia University|lokacija=New York|url=http://www.iranicaonline.org/articles/architecture-vi|datum=11. kolovoza 2011.}} Pristupljeno 19. rujna 2011.
*{{fra oznaka}} {{citat knjiga|ref=Hourcade1991|prezime=Hourcade|ime=Bernard|naslov=Téhéran 1978-1989 : crise dans l’État, la capitale et la ville|serija=Espaces et sociétés|svezak=LXV|izdavač=Centre National de la Recherche Scientifique|lokacija=Paris|datum=1991.|url=http://gallica.bnf.fr/ark:/12148/bpt6k5619632j.image.f22.tableDesMatieres|isbn=2110-5375}} Pristupljeno 19. rujna 2011.
{{col-2}}
*{{fra oznaka}} {{citat knjiga|ref=Hourcade1997|prezime=Hourcade|ime=Bernard|naslov=L’émergence des banlieues de Téhéran|serija=Métropoles et métropolisation|svezak=XXIV|izdavač=Cahiers d'Etudes sur la Méditerranée Orientale et le monde Turco-Iranien|lokacija=Paris|datum=1997.|url=http://cemoti.revues.org/1472?&id=1472|isbn=1777-5396}} Pristupljeno 19. rujna 2011.
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=IranicaPalArh|prezime=Huff|ime=Dietrich|naslov=Palace architecture|serija=[[Encyclopædia Iranica]]|izdavač=Columbia University|lokacija=New York|url=http://www.iranicaonline.org/articles/palace-architecture|datum=28. srpnja 2008.}} Pristupljeno 19. rujna 2011.
*{{fra oznaka}} {{citat knjiga|ref=Kutschera1989|prezime=Kutschera|ime=Chris|naslov=Iran: Les Documents de l'Ambassade américaine: Comment travaille la CIA|serija=Cahiers de l'Orient, Extraits|svezak=XIII|izdavač=Chris-Kutschera.com|lokacija=Paris|url=http://www.chris-kutschera.com/cia.htm|datum=1989.}} Pristupljeno 19. rujna 2011.
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=LiviusRhagae|prezime=Lendering|ime=Jona|naslov=Rhagae|izdavač=Livius|lokacija=Amsterdam|url=http://www.livius.org/ra-rn/rhagae/rhagae.html|datum=2011.}} Pristupljeno 19. rujna 2011.
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=BritannicaTehran|prezime=Madanipour|ime=Ali|naslov=Tehrān|serija=[[Encyclopædia Britannica]]|izdavač=Encyclopædia Britannica, Inc.|lokacija=Chicago, Illinois|url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/585619/Tehran|datum=2011.|oclc=71783328|isbn=1-59339-292-3}} Pristupljeno 19. rujna 2011.
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=IranicaFacTU|prezime=Mahdawī Ardabīlī|ime=MoḥAmmad-Ḥasan|koautori=Momayyez, Mortažā; Ashraf, Ahmad; Tafażżolī, Aḥmad; Karāmatī, Yūnos|naslov=Faculties of The University of Tehran|serija=[[Encyclopædia Iranica]]|izdavač=Columbia University|lokacija=New York|url=http://www.iranicaonline.org/articles/faculties-index|datum=15. prosinca 1999.}} Pristupljeno 19. rujna 2011.
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=Jasna1918|prezime=Mills|ime=L. H.|urednik=Peterson, Joseph H.|naslov=Avesta: Yasna: Sacred Liturgy and Gathas/Hymns of Zarathushtra|serija=Sacred Books of the East|izdavač=Avesta - Zoroastrian Archives|lokacija=Rochester, Minnesota|url=http://www.avesta.org/yasna/yasna.htm#y19|datum=1995.}} Pristupljeno 19. rujna 2011.
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=CERI21999|prezime=Minoui|ime=Delphine|naslov=Printemps Théatral|izdavač=Centre d'études et de recherches internationales|lokacija=Paris|url=http://www.ceri-sciencespo.com/archive/february/artdm.pdf|datum=veljača 1999.}} Pristupljeno 19. rujna 2011.
*{{fra oznaka}} {{citat knjiga|ref=Mobasser1987|prezime=Mobasser|ime=Soussan|naslov=Le réseau national des bazars en Iran|svezak=IV|izdavač=Cahiers d'Etudes sur la Méditerranée Orientale et le monde Turco-Iranien|lokacija=Paris|url=http://www.ceri-sciencespo.com/publica/cemoti/textes4/mobasser.pdf|datum=4. svibnja 1987.}} Pristupljeno 19. rujna 2011.
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=Mansour2000|prezime=Ohadi|ime=Mansour|urednik=Gordesch, Johannes; Kramer-Wahington, Helgard|naslov=Tehran from the aspect of sociology|poglavlje=2. Demographics & socioeconomic specifications|izdavač=Freie Universität Berlin|lokacija=Berlin|url=http://www.diss.fu-berlin.de/diss/servlets/MCRFileNodeServlet/FUDISS_derivate_000000000239/4_chap2.pdf|datum=6. prosinca 2000.}} Pristupljeno 19. rujna 2011.
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=IranicaTehran|prezime=Planhol|ime=Xavier (de)|naslov=Tehran i. A Persian city at the foot of the Alborz|serija=[[Encyclopædia Iranica]]|izdavač=Columbia University|lokacija=New York|url=http://www.iranicaonline.org/articles/tehran-i-a-persian-city-at-the-foot-of-the-alborz|datum=20. srpnja 2004.}} Pristupljeno 19. rujna 2011.
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=TalebiSArdakani2011|prezime=Talebi|ime=Mohammad Reza|koautori=Sarkargar Ardakani, Ali|naslov=Investigation of Tehran green Space changes and its role in air pollution Using LANDSAT images from 1980-2010|serija=SASTech|svezak=V|izdavač=Imam Hossein University|lokacija=Tehran|url=http://www.5thsastech.khi.ac.ir/uploads/URB-O-13_880571997.pdf|datum=17. svibnja 2011.}} Pristupljeno 19. rujna 2011.
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=IranicaDamavand|prezime=Tafażżolī|ime=Aḥmad|urednik=Hourcade, Bernard; Tafażżolī, Aḥmad|naslov=Damāvand|poglavlje=ii. In Iranian mythology|serija=[[Encyclopædia Iranica]]|izdavač=Columbia University|lokacija=New York|url=http://www.iranicaonline.org/articles/damavand|datum=15. prosinca 1993.}} Pristupljeno 19. rujna 2011.
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=IranicaArhPahWW2|prezime=Wilber|ime=Donald Newton|naslov=Architecture|poglavlje=vii. Pahlavi, before World War II|serija=[[Encyclopædia Iranica]]|izdavač=Columbia University|lokacija=New York|url=http://www.iranicaonline.org/articles/architecture-vii|datum=11. kolovoza 2011.}} Pristupljeno 19. rujna 2011.
{{col-end}}

'''Novinski članci:'''
{{col-begin}}
{{col-2}}
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=Payvand3052010|prezime=Ahamdi|ime=Maryam|naslov=For Security and Admnistrative Reasons: Plan to Move Capital From Tehran Finalized|izdavač=Payvand Iran News|lokacija=San Francisco|url=http://www.payvand.com/news/10/may/1322.html|datum=30. svibnja 2010.}} Pristupljeno 19. rujna 2011.
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=CNN632007|prezime=Christie|ime=Les|naslov=World's most expensive cities|url=http://money.cnn.com/2007/03/05/real_estate/expensive_world_cities/index.htm|izdavač=Cable News Network|lokacija=Atlanta, Georgia|datum=6. ožujka 2007.}} Pristupljeno 19. rujna 2011.
*{{hrv icon}} {{citat knjiga|ref=SD5112004|prezime=Gall|ime=Zlatko|naslov=Sonda "duboka" sedam tisućljeća|izdavač=[[Slobodna Dalmacija]]|lokacija=Split|url=http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20041105/kultura05.asp|datum=5. studenog 2004.}} Pristupljeno 19. rujna 2011.
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=Harrison1432005|prezime=Harrison|ime=Frances|naslov=Quake experts urge Tehran move|izdavač=British Broadcasting Corporation|lokacija=London|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/middle_east/4346945.stm|datum=14. ožujka 2005.}} Pristupljeno 19. rujna 2011.
*{{per oznaka}} {{citat knjiga|ref=Hosseini2007|prezime=Hosseini|ime=Hamid Reza|naslov=Kako je Teheran postao glavni grad?|izdavač=British Broadcasting Corporation (BBC Persian)|lokacija=London|url=http://www.bbc.co.uk/persian/iran/story/2007/06/070629_oh_tehran_city.shtml|datum=2007.}} Pristupljeno 19. rujna 2011.
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=CityMayors2|prezime=Hove|ime=Tann (vom)|naslov=Europe is home to the most expensive cities in the world|lokacija=London & Freiburg|izdavač=City Mayors|url=http://www.citymayors.com/economics/expensive_cities_eiu.html|datum=17. lipnja 2008.}} Pristupljeno 19. rujna 2011.
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=Newsweek882008|prezime=Molavi|ime=Afshin|naslov=The Star Students Of The Islamic Republic|izdavač=Newsweek Magazine|lokacija=New York City|url=http://www.thedailybeast.com/newsweek/2008/08/08/the-star-students-of-the-islamic-republic.html|datum=8. kolovoza 2008.}} Pristupljeno 19. rujna 2011.
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=Reuters1742010|prezime=Motevalli|ime=Golnar|naslov=Iranian engineer brings roads, rail to Afghan west|izdavač=Reuters|lokacija=London|url=http://www.reuters.com/article/2010/04/17/us-afghanistan-railroad-idUSTRE63G0LF20100417|datum=17. travnja 2010.}} Pristupljeno 19. rujna 2011.
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=IIM72010|prezime=Shahriari|ime=Shervin|koautori=Mashayekhi, Ali|urednik=Rabii, Ramin; Kerman, Eddie|naslov=Country Overview|serija=Iran Investment Monthly|svezak=IV. 46|izdavač=Turquoise Partners|lokacija=Tehran & London|url=http://www.turquoisepartners.com/iraninvestment/IIM-Jul10.pdf|datum=srpanj 2010.}} Pristupljeno 19. rujna 2011.
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=IIM22011|prezime=Shahriari|ime=Shervin|koautori=Mashayekhi, Ali; Mahoozi, Sanam; Ebrahimnejad, Ali|urednik=Rabii, Ramin; Kerman, Eddie|naslov=Economy|serija=Iran Investment Monthly|poglavlje=2011 Sustainable Transport Award|svezak=V. 53.|izdavač=Turquoise Partners|lokacija=Tehran & London|url=http://www.turquoisepartners.com/iraninvestment/IIM-Feb11.pdf|datum=veljača 2011.}} Pristupljeno 19. rujna 2011.
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=SheikholeslamiSukumar2010|prezime=Sheikholeslami|ime=Ali|koautori=Sukumar, Nandini|naslov=Tehran Exchange Trades Futures to Attract Investors|url=http://www.businessweek.com/news/2010-07-26/tehran-exchange-trades-futures-to-attract-investors.html|izdavač=Bloomberg BusinessWeek|lokacija=New York City|datum=26. srpnja 2010.}} Pristupljeno 19. rujna 2011.
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=BBC682003|autor=BBC|naslov=Iran blocks share price gains|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/business/3129995.stm|izdavač=British Broadcasting Corporation|lokacija=London|datum=6. kolovoza 2003.}} Pristupljeno 19. rujna 2011.
*{{per oznaka}} {{citat knjiga|ref=ECONews2010|autor=ECO News|naslov=Razvojni plan druge faze IKA u idućih devet godina|izdavač=ECO News Agency|lokacija=Teheran|url=http://www.econews.ir/fa/NewsContent.aspx?id=118917|datum=2010.}} Pristupljeno 19. rujna 2011.
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=EIUForecast2008|autor=EIU|naslov=Iran Financial Services Forecast|izdavač=Economist Intelligence Unit|lokacija=London|url=http://www.zawya.com/marketing.cfm?zp&p=/story.cfm?id=EIU20080501212121777&section=Countries&page=Iran&eiusection=Financial%20Services%20Forecast-1&cc|datum=2008.}} Pristupljeno 19. rujna 2011. ''(potrebna pretplata)''
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=HousingNepal|autor=Housing Nepal|naslov=Top 10 Cheapest Cities In The World|izdavač=Housing Nepal|lokacija=Kathmandu, Nepal|url=http://www.housingnepal.com/articles/display/22|datum=28. veljače 2009.}} Pristupljeno 19. rujna 2011.
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=NITC9102008|autor=NITC|naslov=Vast Economic Potential Lauded|izdavač=Iran Daily|lokacija=Tehran|url=http://www.nitc.co.ir/iran-daily/1387/3240/html/economy.htm|datum=9. listopada 2008.}} Pristupljeno 19. rujna 2011.
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=Payvand28072003|autor=Payvand News|naslov=Tehran remains least expensive city in the world among 124 surveyed cities|izdavač=Payvand Iran News|lokacija=San Francisco|url=http://www.payvand.com/news/03/jul/1189.html|datum=28. srpnja 2003.}} Pristupljeno 19. rujna 2011.
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=Payvand27012008|autor=Payvand News|naslov=Heavy snow in Tehran causes flights delay|izdavač=Payvand Iran News|lokacija=San Francisco|url=http://www.payvand.com/news/08/jan/1253.html|datum=27. siječnja 2008.}} Pristupljeno 19. rujna 2011.
{{col-2}}
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=Payvand23122008|autor=Payvand News|naslov=Second Tehran Art Expo opens|izdavač=Payvand Iran News|lokacija=San Francisco|url=http://www.payvand.com/news/08/dec/1253.html|datum=23. prosinca 2008.}} Pristupljeno 19. rujna 2011.
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=Payvand24102010|autor=Payvand News|naslov=Tehran's overpopulation will cause ecological ruin|izdavač=Payvand Iran News|lokacija=San Francisco|url=http://www.payvand.com/news/10/oct/1194.html|datum=24. listopada 2010.}} Pristupljeno 19. rujna 2011.
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=Payvand29102010|autor=Payvand News|naslov=Motorcycles Account for 30% of Air Pollution in Tehran|izdavač=Payvand Iran News|lokacija=San Francisco|url=http://www.payvand.com/news/10/oct/1239.html|datum=29. listopada 2010.}} Pristupljeno 19. rujna 2011.
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=PressTV10112008|autor=PressTV|naslov=MEED: Tehran metro funding admirable|izdavač=PressTV|lokacija=Tehran|url=http://edition.presstv.ir/detail/74892.html|datum=10. studenog 2008.}} Pristupljeno 19. rujna 2011.
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=PressTV2862009|autor=PressTV|naslov=Imam Khomeini airport obtains IMS certificate|izdavač=PressTV|lokacija=Tehran|url=http://edition.presstv.ir/detail/99278.html|datum=28. lipnja 2009.}} Pristupljeno 19. rujna 2011.
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=PressTV652010|autor=PressTV|naslov=Tehran Int'l Book Fair opened|izdavač=PressTV|lokacija=Tehran|url=http://edition.presstv.ir/detail/125614.html|datum=6. svibnja 2010.}} Pristupljeno 19. rujna 2011.
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=PressTV782010|autor=PressTV|naslov=Iran relocating defense industry|izdavač=PressTV|lokacija=Tehran|url=http://edition.presstv.ir/detail/137793.html|datum=7. kolovoza 2010.}} Pristupljeno 19. rujna 2011.
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=PressTV3102010|autor=PressTV|naslov=China invests in Tehran Metro|izdavač=PressTV|lokacija=Tehran|url=http://www.presstv.ir/detail/144945.html|datum=3. listopada 2010.}} Pristupljeno 19. rujna 2011.
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=PressTV14112010|autor=PressTV|naslov=Tehran opens unique Javadieh Bridge|izdavač=PressTV|lokacija=Tehran|url=http://www.presstv.ir/detail/150995.html|datum=14. studenog 2010.}} Pristupljeno 19. rujna 2011.
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=PressTV24112010|autor=PressTV|naslov=Tehran declares holiday over pollution|izdavač=PressTV|lokacija=Tehran|url=http://www.presstv.ir/detail/152411.html|datum=24. studenog 2010.}} Pristupljeno 19. rujna 2011.
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=PressTV29112010|autor=PressTV|naslov=Air pollution lingering in Tehran|izdavač=PressTV|lokacija=Tehran|url=http://www.presstv.ir/detail/153074.html|datum=29. studenog 2010.}} Pristupljeno 19. rujna 2011.
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=PressTV7122010|autor=PressTV|naslov=Pollution-hit Tehran sprayed with water|izdavač=PressTV|lokacija=Tehran|url=http://www.presstv.ir/detail/154375.html|datum=7. prosinca 2010.}} Pristupljeno 19. rujna 2011.
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=PressTV2312011|autor=PressTV|naslov=Tehran up for intl. transport award|izdavač=PressTV|lokacija=Tehran|url=http://www.presstv.ir/detail/161483.html|datum=23. siječnja 2011.}} Pristupljeno 19. rujna 2011.
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=PressTV122011|autor=PressTV|naslov=TSE ranked as best bourse index|izdavač=PressTV|lokacija=Tehran|url=http://www.presstv.com/detail/163110.html|datum=1. veljače 2011.}} Pristupljeno 19. rujna 2011.
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=Gazette192005|autor=Railway Gazette|naslov=Iran - Iraq links|izdavač=Railway Gazette International|lokacija=Surrey, London|url=http://www.railwaygazette.com/news/single-view/view/iran-iraq-links.html|datum=1. rujna 2005}} Pristupljeno 19. rujna 2011.
*{{per oznaka}} {{citat knjiga|ref=TabnakPosTeh|autor=Tabnak|naslov=Koliko Teheranaca je rođeno u Teheranu?|izdavač=Tabnak.ir|lokacija=Tehran|url=http://www.tabnak.ir/fa/news/133668|datum=2010.}} Pristupljeno 19. rujna 2011.
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=Tarabaran121999|autor=Tarabaran|naslov=History and Status of Tehran Metro (Expenses, Future Projects)|izdavač=Tarabaran Magazine|svezak=IX|lokacija=Teheran|url=http://www.msedv.com/rai/metro_history.html|datum=prosinac 1999.}} Pristupljeno 19. rujna 2011.
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=Telegraph1142010|autor=The Telegraph|naslov=Five million should flee Tehran over earthquake fears: Ahmadinejad|izdavač=The Daily Telegraph|lokacija=London|url=http://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/middleeast/iran/7578623/Five-million-should-flee-Tehran-over-earthquake-fears-Ahmadinejad.html|datum=11. travnja 2010.}} Pristupljeno 19. rujna 2011.
{{col-end}}

'''Organizacije i udruge:'''
{{col-begin}}
{{col-2}}
*{{fra oznaka}} {{citat knjiga|ref=Ataie2001|prezime=Ataie|ime=Ahmad Mehdipour|naslov=Une étude de cas sur Téhéran|serija=La foresterie urbaine et périurbaine au proche-Orient|izdavač=[[FAO|Organisation des Nations Unies pour l'alimentation et l'agriculture]]|lokacija=Rome|url=http://www.fao.org/docrep/005/x3994f/X3994F08.htm|datum=2001.}} Pristupljeno 19. rujna 2011.
*{{eng icon}}{{fra oznaka}}{{nje oznaka}} {{citat knjiga|ref=StructuraeValiCham|prezime=Janberg|ime=Nicolas|naslov=Valiasr Chamran Bridge|izdavač=Structurae|lokacija=Ratingen|url=http://en.structurae.de/structures/data/index.cfm?id=s0048026|datum=27. veljače 2010.}} Pristupljeno 19. rujna 2011.
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=UNDPIran1999|prezime=Memarzadeh|ime=Ghodratollah|urednik=Alamuti, Masoud Mohammadi; Assali, Mehdi; Sharifazadeh, Mohammad Reza|naslov=Human Development Report of the Islamic Republic of Iran|serija=[[UNDP|United Nations Development Programme]]|izdavač=[[UN|United Nations]] & Plan and Budget Organization|lokacija=Tehran|url=http://hdr.undp.org/en/reports/national/asiathepacific/iran/iran_1999_en.pdf|datum=1999.}} Pristupljeno 19. rujna 2011.
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=GSIranArmyOB|prezime=Pike|ime=John|naslov=Army Order of Battle (~2005)|serija=Iran|izdavač=Global Security|lokacija=Alexandria, Virginia|url=http://www.globalsecurity.org/military/world/iran/army-orbat.htm|datum=9. srpnja 2011.}} Pristupljeno 19. rujna 2011.
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=GSDoshanTappeh|prezime=Pike|ime=John|naslov=Doshan Tappeh Air Base|serija=Iran|izdavač=Global Security|lokacija=Alexandria, Virginia|url=http://www.globalsecurity.org/military/world/iran/doshan-tappeh.htm|datum=9. srpnja 2011.}} Pristupljeno 19. rujna 2011.
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=GSPasdaranOB|prezime=Pike|ime=John|naslov=Pasdaran Order of Battle (~2004)|serija=Iran|izdavač=Global Security|lokacija=Alexandria, Virginia|url=http://www.globalsecurity.org/military/world/iran/pasdaran-orbat.htm|datum=9. srpnja 2011.}} Pristupljeno 19. rujna 2011.
*{{fra oznaka}} {{citat knjiga|ref=Rodier32009|prezime=Rodier|ime=Alain|naslov=Iran: La Defense Anti-Aerienne Devient Une Armee a Part Entiere|svezak=CLXVI|izdavač=Centre Français de Recherche sur le Renseignement|lokacija=Paris|url=http://www.cf2r.org/images/stories/notesactualite/na-166.pdf|datum=ožujak 2009.}} Pristupljeno 19. rujna 2011.
*{{per oznaka}}{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=AllMuseumsSaba|autor=All Museums|naslov=Abol Hasan Saba Museum|izdavač=All Museums|lokacija=Iran|url=http://www.allmuseums.com/english/saba_museum.html|datum=2007.}} Pristupljeno 19. rujna 2011.
*{{per oznaka}}{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=AllMuseumsNiavaran|autor=All Museums|naslov=Niavaran Palace|izdavač=All Museums|lokacija=Iran|url=http://www.allmuseums.com/english/niavaran_palace_english.html|datum=2007.}} Pristupljeno 19. rujna 2011.
*{{per oznaka}}{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=AllMuseumsSadabad|autor=All Museums|naslov=Sadabad Palace Tehran|izdavač=All Museums|lokacija=Iran|url=http://www.allmuseums.com/english/sadabad_palace_english.html|datum=2005.}} Pristupljeno 19. rujna 2011.
*{{per oznaka}}{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=AzadiComplexPlaces|autor=Azadi S.C.|naslov=Places Complex|izdavač=Azadi Sport Complex|lokacija=Tehran|url=http://www.azadisportcomplex.com/place.asp|datum=2011.}} Pristupljeno 19. rujna 2011.
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=CarpetMuseumAbout|autor=Carpet Museum|naslov=About Museum|izdavač=Carpet Museum of Iran|lokacija=Tehran|url=http://www.carpetmuseum.ir/about.htm|datum=2001.}} Pristupljeno 19. rujna 2011.
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=CentralBankTreasury|autor=Central Bank of Iran|naslov=About Treasury of National Jewels|izdavač=Central Bank of the Islamic Republic of Iran|lokacija=Tehran|url=http://www.cbi.ir/Page/AboutTreasuryNationalJewels_en.aspx|datum=2011.}} Pristupljeno 19. rujna 2011.
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=CEST-JICA2000|autor=CEST-JICA|naslov=The study on seismic microzoning of the Greater Tehran area in the IRI|izdavač=Center for Earthquake Studies of Tehran & Japan International Cooperation Agency|lokacija=Tehran & Tokyo|url=http://wikiwix.com/cache/?url=http://www.jica.go.jp/english/about/policy/reform/human/iran.html&title=plus%20d%27informations%20en%20ligne|datum=2000.}} Pristupljeno 19. rujna 2011.
*{{per oznaka}}{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=CinemaMuseumAbout|autor=Cinema Museum|naslov=About Museum|izdavač=Film Museum of Iran|lokacija=Tehran|url=http://cinemamuseum.ir/Content.aspx?ID=About|datum=2008.}} Pristupljeno 19. rujna 2011.
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=CityMayors|autor=City Mayors|naslov=Mohammad Baqer Ghalibaf - Mayor of Tehran|lokacija=London & Freiburg|izdavač=City Mayors|url=http://www.citymayors.com/mayors/tehran-mayor.html|datum=22. siječnja 2008.}} Pristupljeno 19. rujna 2011.
*{{nje oznaka}}{{eng icon}}{{fra oznaka}}{{por oznaka}}{{špa oznaka}}{{nld oznaka}}{{rus oznaka}}{{zho icon}} {{citat knjiga|ref=EmporisTehran|autor=Emporis|naslov=High-rise Buildings (all)|serija=Tehran|izdavač=Emporis|lokacija=Frankfurt am Main|url=http://www.emporis.com/city/100275?nav=worldmap_ci_bu_sk_li&id=100275&bt=2&ht=2&sro=0&lng=3|datum=2011.}} Pristupljeno 19. rujna 2011.
*{{per oznaka}}{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=FajrFilmFestival29|autor=Fajr Film Festival|naslov=The 29th International Fajr Film Festival: Beyond Expectations|izdavač=Fajr International Film Festival Organization|lokacija=Tehran|url=http://fajrfestival.ir/29th/en/index.php?option=com_content&view=article&id=156:beyond-expectations&catid=1:latest-news&Itemid=50|datum=4. svibnja 2011.}} Pristupljeno 19. rujna 2011.
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=FarasatAmirKabir|autor=Farasat|naslov=Amir Kabir Tunnel and Underpass|izdavač=Farasat|lokacija=Tehran|url=http://www.farasat.ir/English/ProjectsDet.aspx?FileID=69&CateId=11|datum=2011.}}
*{{per oznaka}}{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=GolestanHighlights|autor=Golestan Palace|naslov=Collection Highlights|izdavač=Golestan Palace Museum|lokacija=Tehran|url=http://www.golestanpalace.ir/En_Site/collections/E-majmooe.htm|datum=2011.}} Pristupljeno 19. rujna 2011.
*{{per oznaka}}{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=GolestanHistory|autor=Golestan Palace|naslov=Golestan History|izdavač=Golestan Palace Museum|lokacija=Tehran|url=http://www.golestanpalace.ir/En_Site/collections/E-history.htm|datum=2011.}} Pristupljeno 19. rujna 2011.
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=HarazRahFHM|autor=Haraz Rah|naslov=Freeways, Highways & Mainroads|izdavač=Haraz Rah|lokacija=Tehran|url=http://harazrah.ir/2710.html|datum=2011.}} Pristupljeno 19. rujna 2011.
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=ImamAliMuseumAbout|autor=Imam Ali Museum|naslov=Imam Ali Religious Arts Museum|izdavač=Imam Ali Museum of Arts|lokacija=Tehran|url=http://www.iaram.ir/sn/staticPages/id/1/lang/en|datum=2011.}} Pristupljeno 19. rujna 2011.
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=IranChamberHisChuIran|autor=Iran Chamber|naslov=Historical Churches in Iran|izdavač=Iran Chamber Society|lokacija=Amsterdam|serija=Iranian Architecture & Monuments|url=http://www.iranchamber.com/architecture/articles/historical_churches_iran.php|datum=2011.}} Pristupljeno 19. rujna 2011.
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=IranChamberContArt|autor=Iran Chamber|naslov=Museum of Contemporary Arts of Tehran|izdavač=Iran Chamber Society|lokacija=Amsterdam|serija=Iranian Museums & Galleries|url=http://www.iranchamber.com/museum/contemporary/contemporary_museum.php|datum=2011.}} Pristupljeno 19. rujna 2011.
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=IRIMO2006|autor=IRIMO|naslov=Data Processing Center (1951-2005)|izdavač=Iran Meteorological Organization|lokacija=Tehran|url=http://www.irimo.ir/farsi/drought/synopH/Tehranmehrabad.txt|datum=2006.}} Pristupljeno 19. rujna 2011.
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=ISTATehMus2005|autor=ISTA|naslov=Tehran Museums|izdavač=Iranian Society Of Travel Agents|lokacija=Tehran|url=http://www.irantour.org/Iran/Iranmusems.html|datum=2005.}} Pristupljeno 19. rujna 2011.
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=ITTOSoqti|autor=ITTO|naslov=Ostad Soqti (13th Abad) Museum|izdavač=Iran Toursim & Touring Online|lokacija=Tehran|url=http://www.itto.org/tourismattractions/?sight=89|datum=2011.}} Pristupljeno 19. rujna 2011.
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=MalekAbout|autor=Malek|naslov=About|izdavač=Malek National Library and Museum Institution|lokacija=Tehran|url=http://www.malekmuseum.org/en/about/|datum=2011.}} Pristupljeno 19. rujna 2011.
*{{per oznaka}}{{eng icon}}{{ara oznaka}} {{citat knjiga|ref=MiladTowerAbout|autor=Milad Tower|naslov=About Milad Tower|izdavač=Milad Sky Tower|lokacija=Tehran|url=http://www.tehranmiladtower.ir/tourism/night/index.htm|datum=2009.}} Pristupljeno 19. rujna 2011.
*{{per oznaka}}{{eng icon}}{{ara oznaka}}{{ita icon}}{{fra oznaka}}{{rus oznaka}} {{citat knjiga|ref=NLAINLHis|autor=NLAI|naslov=National Library Of Iran|izdavač=National Library and Archives Organisation of Iran|poglavlje=1. History|lokacija=Tehran|url=http://www.nlai.ir/Default.aspx?tabid=466|datum=2011.}} Pristupljeno 19. rujna 2011.
*{{per oznaka}}{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=NMOIGen|autor=NMOI|naslov=General|izdavač=National Museum of Iran|lokacija=Tehran|url=http://www.nationalmuseumofiran.ir/WebForms/En/General/Default.aspx|datum=2011.}} Pristupljeno 19. rujna 2011.
*{{eng icon}}{{zho icon}} {{citat knjiga|ref=OVM2752010|autor=OVM|naslov=First Cable-Stayed Bridge in Tehran|izdavač=Liuzhou OVM Machinery Company|lokacija=Liuzhou|url=http://www.ovmchina.com/ovmweb-e/NewsCenter/InfoView.aspx?infoId=142&typeId=27&searchValue=|datum=27. svibnja 2010.}} Pristupljeno 19. rujna 2011.
{{col-2}}
*{{per oznaka}} {{citat knjiga|ref=RAIzemljovid|autor=RAI|naslov=Zemljovid iranske željezničke mreže|izdavač=Islamic Republic of Iran Railways|lokacija=Teheran|url=http://www.rai.ir/skin/raihome_88/images/naghshe88.jpg|datum=2011.}} Pristupljeno 19. rujna 2011.
*{{per oznaka}} {{citat knjiga|ref=IARTE2007|autor=Rail Association|naslov=Perspektiva gradskog željezničkog prometa u Teheranu do 2013|izdavač=Iranian Association of Rail Transport Engineering|lokacija=Tehran|url=http://www.railassociation.ir/html/modules.php?op=modload&name=News&file=article&sid=733|datum=2007.}} Pristupljeno 19. rujna 2011.
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=ScrambleIRIAF|autor=Scramble|naslov=Islamic Republic of Iran Air Arms|poglavlje=The Islamic of Iran Air Force (IRIAF)|izdavač=Scramble Magazine|lokacija=Amsterdam|url=http://www.scramble.nl/ir.htm|datum=5. siječnja 2009.|isbn=1454-0436}} Pristupljeno 19. rujna 2011.
*{{per oznaka}}{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=SCILitEdu1996|autor=Statistical Centre of Iran|naslov=Iran Statistical Year Book 1375|poglavlje=2. Literacy and Education|izdavač=Iranian ministry of the Interior|lokacija=Tehran|url=http://amar.sci.org.ir/Detail.aspx?Ln=E&no=90894&S=GW|datum=1996.}} Pristupljeno 19. rujna 2011.
*{{per oznaka}}{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=SCIMigrant1996|autor=Statistical Centre of Iran|naslov=Iran Statistical Year Book 1375|poglavlje=2.18. Migrants and Immigrants during last 10 years, by the Place of Previuos Residence and Ostan of the Present Place of Residence|izdavač=Iranian ministry of the Interior|lokacija=Tehran|url=http://amar.sci.org.ir/Detail.aspx?Ln=E&no=91019&S=GW|datum=1996.}} Pristupljeno 19. rujna 2011.
*{{per oznaka}}{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=SCINatResMon2000|autor=Statistical Centre of Iran|naslov=Iran Statistical Year Book 1379|poglavlje=1.18. Natural Resources and Monuments Covered by the Environment Protection Organization|izdavač=Iranian ministry of the Interior|lokacija=Tehran|url=http://amar.sci.org.ir/Detail.aspx?Ln=E&no=28&S=GW|datum=2000.}} Pristupljeno 19. rujna 2011.
*{{per oznaka}}{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=SCIGenOstan|autor=Statistical Centre of Iran|naslov=Iran Statistical Year Book 1385|poglavlje=1.4. General characteristics of ostans according to the administrative divisions at the end of 1385|izdavač=Iranian ministry of the Interior|lokacija=Tehran|url=http://amar.sci.org.ir/Detail.aspx?Ln=E&no=98469&S=TP|datum=2006.}} Pristupljeno 19. rujna 2011.
*{{per oznaka}}{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=SCIWindSpeed|autor=Statistical Centre of Iran|naslov=Iran Statistical Year Book 1385|poglavlje=1.15. Maximum Wind Speed in Capitals of Ostans by Month|izdavač=Iranian ministry of the Interior|lokacija=Tehran|url=http://amar.sci.org.ir/Detail.aspx?Ln=E&no=98480&S=TP|datum=2006.}} Pristupljeno 19. rujna 2011.
*{{per oznaka}}{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=SCICitiesPop|autor=Statistical Centre of Iran|naslov=Iran Statistical Year Book 1385|poglavlje=2.8. Cities with a population of 100,000 and more|izdavač=Iranian ministry of the Interior|lokacija=Tehran|url=http://amar.sci.org.ir/Detail.aspx?Ln=E&no=98494&S=TP|datum=2006.}} Pristupljeno 19. rujna 2011.
*{{per oznaka}}{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=SCIReligionOstan|autor=Statistical Centre of Iran|naslov=Iran Statistical Year Book 1385|poglavlje=2.15. Population by Religion and Ostan|izdavač=Iranian ministry of the Interior|lokacija=Tehran|url=http://amar.sci.org.ir/Detail.aspx?Ln=E&no=98501&S=TP|datum=2006.}} Pristupljeno 19. rujna 2011.
*{{per oznaka}}{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=SCIMarDiv|autor=Statistical Centre of Iran|naslov=Iran Statistical Year Book 1385|poglavlje=2.22. Registered Marriages and Divorces|izdavač=Iranian ministry of the Interior|lokacija=Tehran|url=http://amar.sci.org.ir/Detail.aspx?Ln=E&no=98508&S=TP|datum=2006.}} Pristupljeno 19. rujna 2011.
*{{per oznaka}}{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=SCIBroLang|autor=Statistical Centre of Iran|naslov=Iran Statistical Year Book 1385|poglavlje=17.4. Broadcasting of International Radio Programmes from Tehran by Language|izdavač=Iranian ministry of the Interior|lokacija=Tehran|url=http://amar.sci.org.ir/Detail.aspx?Ln=E&no=98934&S=GW|datum=2006.}} Pristupljeno 19. rujna 2011.
*{{per oznaka}}{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=SCICinAtt|autor=Statistical Centre of Iran|naslov=Iran Statistical Year Book 1385|poglavlje=17.12. Cinemas and Attendances|izdavač=Iranian ministry of the Interior|lokacija=Tehran|url=http://amar.sci.org.ir/Detail.aspx?Ln=E&no=98942&S=GW|datum=2006.}} Pristupljeno 19. rujna 2011.
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=PDC2006|autor=Pacific Disaster Center|naslov=Tehran, Iran: Disaster Risk Management Profile|izdavač=University of Hawaii|lokacija=Kihei, Hawaii|url=http://emi.pdc.org/cities/CP-Tehran-July2006.pdf|datum=2006.}} Pristupljeno 19. rujna 2011.
*{{per oznaka}} {{citat knjiga|ref=PersepolisPov|autor=Persepolis|naslov=Povijest kluba|izdavač=Persepolis F.C.|lokacija=Tehran|url=http://fc-perspolis.com/Page/History|datum=2011.}} Pristupljeno 19. rujna 2011.
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=RAMInfo|autor=RAM|naslov=Museum Information|izdavač=Reza Abbasi Museum|lokacija=Tehran|url=http://www.rezaabbasimuseum.ir/museum_info/info.htm|datum=2001}} Pristupljeno 19. rujna 2011.
*{{per oznaka}} {{citat knjiga|ref=SadabadPov|autor=Sadabad|naslov=Povijest|izdavač=Sadabadska palača|lokacija=Teheran|url=http://www.sadmu.com/Menu1/Description.aspx?id=524|datum=2011.}} Pristupljeno 19. rujna 2011.
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=SkyscraperPageTeh|autor=Skyscraper Page|naslov=Tehran Skyscraper Diagram|izdavač=Skyscraper Page|lokacija=Victoria, British Columbia|url=http://skyscraperpage.com/diagrams/?cityID=946|datum=2011.}} Pristupljeno 19. rujna 2011.
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=TehranAD|autor=Tehran.ir|naslov=Administrative Districts|izdavač=Tehran municipality, Public & International Relations Department|lokacija=Tehran|url=http://en.tehran.ir/Default.aspx?tabid=88|datum=2011.}} Pristupljeno 19. rujna 2011.
*{{per oznaka}} {{citat knjiga|ref=OTeheranu2011|autor=Tehran.ir|naslov=O Teheranu|izdavač=Tehran municipality, Public & International Relations Department|lokacija=Tehran|url=http://www.tehran.ir/Default.aspx?tabid=117|datum=2011.}} Pristupljeno 19. rujna 2011.
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=TehranCE|autor=Tehran.ir|naslov=Tehran, Culture & education|izdavač=Tehran municipality, Public & International Relations Department|lokacija=Tehran|url=http://en.tehran.ir/Default.aspx?tabid=101|datum=2011.}} Pristupljeno 19. rujna 2011.
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=TehranTHTP|autor=Tehran.ir|naslov=Tehran, Housing & Town-planning|izdavač=Tehran municipality, Public & International Relations Department|lokacija=Tehran|url=http://en.tehran.ir/Default.aspx?tabid=102|datum=2011.}} Pristupljeno 19. rujna 2011.
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=TehranTTT|autor=Tehran.ir|naslov=Tehran, Traffic & Transportation|izdavač=Tehran municipality, Public & International Relations Department|lokacija=Tehran|url=http://en.tehran.ir/Default.aspx?tabid=103|datum=2011.}} Pristupljeno 19. rujna 2011.
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=TehranVerGreen|autor=Tehran.ir|naslov=Vertical Green Spaces to Develop in Tehran|izdavač=Tehran municipality, Public & International Relations Department|lokacija=Tehran|url=http://en.tehran.ir/ViewArticle/tabid/77/ArticleId/249/Vertical-Green-Spaces-to-Develop-in-Tehran.aspx|datum=10. rujna 2011.}} Pristupljeno 19. rujna 2011.
*{{per oznaka}}{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=TehAniFestHis|prezime=Yaghinloo|ime=Hadi|naslov=A Short History of Tehran International Animation Festival|izdavač=Tehran International Animation Festival|lokacija=Tehran|url=http://www.tehran-animafest.ir/7th/eng/?page_id=64|datum=2011.}} Pristupljeno 19. rujna 2011.
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=TehranMetroHis|autor=Tehran Metro|naslov=Metro History|izdavač=Tehran Urban & Suburban Railway Company|lokacija=Tehran|url=http://tehranmetro.com/AboutUs.aspx?pid=84|datum=2011.}} Pristupljeno 19. rujna 2011.
*{{per oznaka}} {{citat knjiga|ref=TehranMetroKul|autor=Tehran Metro|naslov=Umjetnost u Teheranskom Metrou|izdavač=Tehran Urban & Suburban Railway Company|lokacija=Tehran|url=http://tehranmetro.com/AboutUs.aspx?pid=10|datum=2011.}} Pristupljeno 19. rujna 2011.
*{{per oznaka}}{{eng icon}}{{ara oznaka}} {{citat knjiga|ref=TIBFAbout|autor=TIBF|naslov=About Us|izdavač=Tehran International Book Fair|lokacija=Tehran|url=http://www.tibf.ir/Pages/ShowPage.aspx?id=23|datum=2011.}} Pristupljeno 19. rujna 2011.
*{{per oznaka}}{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=TochalTelecabinView|autor=Tochal Telecabin|naslov=A view of Tochal Telecabin|izdavač=Tochal Telecabin|lokacija=Teheran|url=http://www.tochal.org/en/|datum=22. kolovoza 2009.}} Pristupljeno 19. rujna 2011.
*{{per oznaka}}{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=TochalTelecabinLines|autor=Tochal Telecabin|naslov=Lines of Telecabin|izdavač=Tochal Telecabin|lokacija=Teheran|url=http://www.tochal.org/en/telecabin_introduction.asp|datum=2011.}} Pristupljeno 19. rujna 2011.
*{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=UNESCOGolPal|autor=UNESCO|naslov=Tehran Historical – Cultural Axis (Golestan Palace)|izdavač=United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization|lokacija=Paris|url=http://whc.unesco.org/en/tentativelists/5194/|datum=2011.}} Pristupljeno 19. rujna 2011.
{{col-end}}
</div>

== Vanjske poveznice ==
* {{per oznaka}}{{eng oznaka}} [http://www.tehran.ir/ Službene stranice grada Teherana]
* {{per oznaka}}{{eng oznaka}} [http://atlas.tehran.ir/ Atlas grada Teherana]
* {{hrv oznaka}} [http://www.iran.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=504&Itemid=297 Iranski kulturni centar u Zagrebu: Grad Teheran]
;Sestrinski projekti
{{WProjekti
|commons      = Tehran
|commonshr    = Teheran
|commonscat   = Tehran
|commonscathr = Teheran
|wječnik      = Teheran
}}

{{Navigacije
| naslov  = [[Slika:Tehran Logo.png|15px]] Teheran
| popis   = 
{{Upravna podjela Teherana}}
{{Promet u Teheranu}}
{{Visokoobrazovne ustanove u Teheranu}}
{{Vjerski objekti u Teheranu}}
}}

{{Gradovi u Iranu}}

[[Kategorija:Teheran| ]]
[[Kategorija:Gradovi u Iranu]]
[[Kategorija:Glavni gradovi u Aziji]]
[[Kategorija:Gradovi na Svilenom putu]]
[[Kategorija:Teheranska pokrajina]]