Vidi kôd stranice Iliri na tlu Bosne i Hercegovine

<!--'''Iliri na tlu Bosne i Hercegovine'''-->{{Povijest Bosne i Hercegovine}}
Područje današnje Bosne i Hercegovine je naseljeno od doba [[Neolit]]a. U brončano doba, neolitsko stanovništvo su zamijenili [[Iliri]], narod koji je govorio zajednički [[Indoeuropski jezici|indoeuropski jezik]]. Oni su Bosni i Hercegovini dali trajno kulturno, etničko i političko obilježje. Oni se javljaju kao nosioci tehnike obrade metala u okviru [[halštatska kultura|halštatske kulture]]. Njihovu kompaktnost razbio je dolazak Slavena na ove prostore u 7. stoljeću poslije Krista. 

== Prapovijest ==

[[Bosna i Hercegovina]] je pretežito gorovita zemlja, ali postoje brojne riječne doline i plodna riječna i krška polja poput Sarajevskog, [[Lijevče polje|Lijevča]], [[Livanjsko polje|Livanjskog]], [[Duvanjsko polje|Duvanjskog]], [[Glamočko polje|Glamočkog]], [[Popovo polje|Popovog polja]] i dr. Planine obiluju šumama i sočnim pačnjacima, raznim rudama, poglavito željezom, ugljenom, srebrom, zlatom, olovom, a postoji i veliki rudnik soli kraj [[Tuzla|Tuzle]] (tuz, turski znači [[sol]]).

Tu su otkrivena i poznata pretpovijesna arheološka nalazišta od starijeg ([[paleolit]]) do mlađeg ([[neolit]]) kamenog, brončanog i željeznog doba. Paleolitska su naselja u gornjem tijeku rijeka [[Bosna (rijeka)|Bosne]], [[Ukrina|Ukrine]] i [[Usora (rijeka)|Usore]] (Kamen, Kadar i dr.), te uz rijeku Bregavu nedaleko od Stoca ([[Badanj (pećina)|Badanj]]), neolitska su nalazišta također brojna, npr. Butmir kraj Sarajeva, [[Gornja Tuzla]], [[Kakanj]], Nebo kraj [[Bugojno|Bugojna]], Zelena pećina kraj [[Mostar]]a i druga. Najveći broj istraženih arheoloških nalazišta pripada razdoblju bronce i željeza, npr. Glasinac, a vazna su i sojenička naselja poput Donje Doline na [[Sava|Savi]], Ripca i Golubica na [[Una|Uni]] i druga.
[[Datoteka:Badanj.jpg|mini|''Konj napadnut strjelicama'', gravura iz špilje Badanj kod [[Stolac (BiH)|Stoca]], oko 12000. pr. Kr.]]
Na prostorima današnje [[Hrvatska|Hrvatske]], te [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], nižu se od davnina mnogi slojevi prapovijesnih kultura čije je formiranje i nestanak vezano uz migracije neidentificiranih etničkih skupina. Prastanovnici [[mediteran]]ske skupine na obalnom području i panonske skupine na kontinentalnom području razvijaju [[neolit|neolitičke]] i [[eneolit]]ičke kulture ([[Danilo]], [[Hvar]], [[Vučedol]]) koje se miješaju u Bosni ([[Kakanj]], [[Butmir]]). Nastavljaju se kulture metalnog doba iz kojih izniče sloj [[Iliri|Ilira]], etničke grupacije s jasno definiranom kulturnom i umjetničkom fizionomijom. 

Na području Hrvatske materijalna ostavština [[paleolitik]]a svodi se na jednostavne kamene i koštane predmete, ali paleolit u BiH je obilježen najstarijim spomenikom paleolitske umjetnosti na jugoistoku Europe - gravure u stijeni špilje Badanj kod [[Stolac (BiH)|Stoca]]. Npr. ''Konj napadnut strelicama'', sačuvan fragmentarno, datira se oko 12000. prije Krista.

Pod utjecajem impresso keramike iz zapadnog Sredozemlja je i [[Hercegovina]] (Zelena pećina – [[Mostar]], Čairi – Stolac, Lisičići – [[Konjic]] i Peć Mlini na izvoru [[Tihaljina|Tihaljine]]), a stanovanje je u pećinama ili u naseljima na uzvišenjima. U gornjem porječju rijeke [[Bosna|Bosne]] i sjeveroistočnoj Bosni (Obra I kod [[Kakanj|Kaknja]] - [[sojenica|sojenička]] naselja na istaknutim brežuljcima) se miješaju utjecaji kulture s [[Jadran]]a i starčevačke kulture sa sjeveroistoka. Poseban izraz te kulture predstavljaju posuđe na četiri noge, tzv. [[riton]]i koji su svojstveni i [[danilska kultura|danilskoj kulturi]] u Hrvatskoj. Po ovim predmetima [[kakanjska kultura]] se uvrštava u širok krug neolitskog kompleksa, koji je njegovao ''kult životne snage'' (od sjeverne [[Italija|Italije]], [[Dalmacija|Dalmacije]] i [[Epir|Epira]] do [[Egejsko more|Egeje]]). 

[[Butmirka kultura|Butmirsku kulturu]] pored [[Sarajevo|Sarajeva]] odlikuje fina glačana keramika s raznovrsnim geometrijskim ukrasima (najčešće [[spirala]]ma). Butmirske figure su unikatne skulpture oblikovane prostom rukom, glave su gotovo [[portret]]ske s naglašenim dijelovima tijela. 

U cijeloj današnjoj Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, [[brončano razdoblje]] je zastupljeno brončanim [[Fibula (nakit)|fibulama]] koje zamjenjuju predmete poput igala i puceta. Na području Bosne karakteristična su naselja tipa [[gradina (tip naselja)|gradine]] i nekropole s kamenim [[tumul]]ima. U to vrijeme razrađen je poseban geometrijski stil urezanih ornamenata, koji posebno dolazi do izražaja na oružju, ukrasnim pločama, plosnatim ogrlicama i fibulama.

== Ilirska plemena ==
[[Datoteka:Ilirska plemena.svg|mini|desno|Ilirska plemena na području današnje Hrvatske i Bosne i Hercegovine]]
Bosnu i Hercegovinu su naseljavala najpoznatija i najjajča ilirska plemena. Jedno od njihovih glavnih središta nalazilo se na Glasincu nedaleko od [[Sarajevo|Sarajeva]]. Treba spomenuti nekoliko ilirskih plemena na području današnje Bosne i Hercegovine: 
*[[Dalmati]], od kojih je nastala riječ [[Dalmacija]], su živjeli širom zapadne Bosne, 
* dok su u srednjoj Bosni bili [[Dezitijati]]. 
* Istočnu Bosnu su naseljavali [[Autarijati]]. 
* [[Liburni]] su živjeli u sjeverozapadnoj Bosni i bili su čuveni pljačkaši (u Hrvatskoj su se prostirali uz sjeverni dio priobalja). 
* Sjevernu su Bosnu nastanjivali [[Mezeji]]. 
* [[Ardani]] su živjeli južno od Liburna, 
* a [[Antiari]] su živjeli još dalje prema jugu. 
* Druga ilirska plemena koje treba spomenuti su [[Labodi]] i 
* [[Daorsi]]. 

Migracije [[Kelti|Kelta]] u četvrtom i trećem stoljeću prije Krista su izbacile mnoga ilirska plemena s bivših područja. Ipak, neka keltska i ilirska plemena su se miješala, kao što su [[Skordisci]], mješovito ilirsko-keltsko pleme iz sjeveroistočne Bosne. U Bosanskoj Krajini su živjeli [[Japodi]]. Južni dio Bosne i Hercegovinu nastanjivali su [[Ardijejci]] i [[Daorsi]], koji su kovali i svoj vlastiti novac. Ostaci drevnog grada '''Daorsa''', poznatog kao [[Daorson]] još uvijek se mogu vidjeti u [[Ošanjići|Ošaniću]] kod [[Stolac (BiH)|Stoca]].

==Život i kultura Ilira==

Iliri su naselili u različitim dijelovima Bosne i Hercegovine, prvobitno kao stočari, gdje u gradinama i tumulima ostavljaju bogate tragove svoje kulture: [[Glasinac]], [[Sanski Most]], [[Jezerine]] itd. 

Brojna arheološka iskapanja širom Bosne i Hercegovine, govore da su se ilirska plemena bavila poljoprivredom i to [[stočarstvo]]m (uzgoj ovaca i [[koza]]), a plemena koja su živjela u ravničarskim krajevima ratarstvom. Primorski [[Iliri]] i oni koji su živjeli uz plovne rijeke bili su poznati u antičkom svijetu po brodogradnji i pomorstvu, a privredu su pretežno zasnivali na [[ribolov]]u.

Kako su [[Iliri]] bili vrsni ratnici, nosioci napredne kulture i tvorci novog
društvenog poretka, to je dovelo do stvaranja prvih političkih organizacija na njihovom prostoru, iz kojih su potom nastale prve države ([[Ilirska kraljevstva]]). To se dogodilo razvijanjem proizvodnih odnosa i trgovine sa susjedima koja potiče društvenu diferencijaciju među ilirskim plemenima zbog koje u 3. stoljeću prije Krista vojna demokracija plemenskih saveza prerasta u patrijarhalnu monarhiju.

Privredni i politički uspon Ilira veže se za period od 10 do 1 st. prije Krista. Kako je Bosna i Hercegovina bila izuzetno bogata zlatom, srebrom, bakrom, željezom itd., Iliri s ovog područja stekli su znatnu prednost u odnosu na svoje susjede pa je to razlog da se Bosna i Hercegovina smatra njihovom središnjom kulturnom i političkom zonom. Najpoznatija sjedišta ilirske kulture su bili u okolici [[Sarajevo|Sarajeva]], na Zlatištu i Soukbunaru, te kod [[Bihać|Bihaća]] i [[Stolac (BiH)|Stoca]]. 

Povijesni zapisi grčkih i rimskih povjesničara, kao i arheološka nalazišta širom Bosne i Hercegovine. pružaju mnoštvo informacija o načinu na koji su starosjedioci Iliri ratovali u pretpovijesno doba i kako su bili naoružani. Radionice za izradu oružja su smještene većinom u srednjoj i zapadnoj Bosni, gdje se i nalaze bogata nalazišta bakra i željeza, a nalazile su se u sklopu naselja na gradinama. Iliri su podizali svoja naselja na strmim uzvisinama koja su bila utvrđena bedemima, a ulaz je bio zaštićen kulama. Od rimskih povjesničara doznajemo, npr. o ilirskoj tvrdjavi [[Delminium]], koja se nalazila na brdu iznad današnjeg [[Tomislavgrad]]a (Duvna), a koje je s velikom mukom, poslije duge borbe, bilo osvojeno od strane rimskih vojnika.

== Ilirska umjetnost ==

Od 7. stoljeća prije Krista [[željezo]] preuzima primat, prepuštajući bronci domenu nakita i umjetnosti. Različita [[Iliri|ilirska plemena]] pod utjecajem [[halštatska kultura|halštatskih kultura]] formiraju vlastite regionalne varijante. 

[[Japodi|Japodska]] plemena imaju izuzetnu sklonost kićenju (teške, predimenzionirane ogrlice od žute, plave ili bijele staklene paste, masivne brončane fibule, brončani privjesci u obliku životinja i ljudi, spiralne narukvice, dijademi, kape i oglavlja od brončanog lima...). Karakteristična je i sitna plastika od jantara oblikovane u stilu arhajske jonske plastike. 
[[Datoteka:Daorson (08).JPG|mini|[[Daorson]], ostaci zidina u Ošanjićima, oko 3. st. pr. Kr.]]
Početkom 4. stoljeća prije Krista dolazi do prvog prodora [[Kelti|Kelta]], oni donose tehniku lončarskog kola, nove tipove fibula, te različite brončane i željezne pojaseve. Oni se nisu zadržavali u svom pohodu na [[Grčka|Grčku]] i njihov utjecaj je ograničen u [[Panonija|Panoniji]], [[Istra|Istri]] i [[Dalmacija|Dalmaciji]].

Na značajnu ulogu ''kulta mrtvih'' kod Ilira upućuje pažnja s kojom su vršeni sahranjivanje i posmrtni obredi kao i bogatstvo različitih priloga u grobovima. U sjevernim krajevima dugo se očuvala tradicija spaljivanja pored sahranjivanja u ravne grobove, dok se na jugu mrtvi sahranjuju u kamenim ili zemljanim tumulima ([[gromile]]), koji u Hercegovini dosežu monumentalne promjere (više od 50 m u promjeru i 5 m u visinu).

U porječju [[Neretva|Neretve]], [[helenizam|helenizirano]] ilirsko pleme [[Daorsi|Daorsa]] širilo je grčki utjecaj. Njihov glavni grad [[Daorson]] na [[Ošanjići|Ošanjićima]] kod Stoca predstavlja danas najznačajnije kulturno središte staroga vijeka u Bosni i Hercegovini. Tu se osobito ističe megalitski zid podignut krajem 4. st. pr. Kr., a sastavljen od velikih trapezastih blokova kamena. Razorili su ga [[Rimljani]] u 1. stoljeću prije Krista koji se tada učvršćuju u ovim krajevima.

==Dodir s Grcima==
[[Datoteka:IllyrianKingorNoble.jpg|130px|mini|Grčki utjecaj, ratna odora ilirskog plemića]]
Tijekom prvog tisućljeća prije Krista za bosanskohercegovačke Ilire dogodila su se tri
velika događaja ,koja su odredila njihovu daljnju sudbinu: dodir s Grcima, dolazak Kelta i na kraju prodor Rimljana. Od 7. stoljeća prije Krista, počinju kontakti s [[Grci]]ma, čime se uspostavljaju obostrane kulturne i trgovačke veze. Te veze su se održavale preko njezinih raznih kolonija od kojih je većina bila na obali, a neke od njih su bili [[Apolonija]], [[Drač]] i [[Narona]] na ušću Neretve. To je za Ilire imalo veliki značaj jer su ih Grci uveli u civilizacijske tijekove. 

Kao posljedica utjecaja grčke kulture, [[Iliri]] počinju kovati novac, počinju koristiti [[pismo (grafija)|pismo]], od njih preuzimaju savršeniji oblik društvene organizacije i druge tekovine visoke helenske kulture. Iz tog vremena potječu i prvi pisani podaci o zemlji u kojoj žive Iliri i njenim stanovnicima. Ipak prve tri stotine godina boravka [[Iliri|Ilira]] na području Bosne i Hercegovineovijeno je tajnom, a da manja plemena u 7. stoljeću prije Krista pacificiraju [[Antička Grčka|Heleni]]. zaključuje se po odsustvu oružja u grobovima.  

Istraživanja kod Trebinja, gdje se u grobnicama Ilira nalaze materijali iz Grčke i drugih dijelova svijeta dokazuju da je ilirska kultura prvenstveno trgovina bilo vrlo dobro razvijena. Ipak, druga ilirska plemena opstaju kao snažne vojne družine, koje su ratovale protiv [[Filip II. Makedonski|Filipa]] i [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Makedonskog]].

==Dolazak Kelta==

Drugi važan događaj za Ilire veže se za prodor [[Kelti|Kelta]] iz današnje Francuske i sjeverne Italije. Njihov prodor na Balkan u 4. i  3. stoljeću prije Krista doveo je do velikog pomicanja tamošnjih ilirskih plemena. Iz srednje Bosne potisnuli su Autarijate, koji su se uputili u istočnu Hercegovinu i današnju Crnu Goru. Od njih potječe naziv rijeke Tare. 

Pleme [[Ardijejci|Ardijejaca]], koje je naseljavalo gornji tok Neretve, pomiče se niz Neretvu i nastanjuju dijelove južne [[Hercegovina|Hercegovine]] i dijelove primorja od ušća [[Neretva|Neretve]] do [[Boka Kotorska|Boke Kotorske]]. Tu su kasnije osnovali kraljevstvo koje je dugo predstavljalo bitan politički faktor na srednjem [[Jadran]]u.

==Borbe s Rimljanima==

Oko 230. godine prije Krista na području Crne Gore nastaje prva ilirska država pod kraljem [[Agron]]om. Vrlo se brzo stvaraju političke i trgovačke veze između Italije i Ilira u Bosni i Hercegovini. U isto vrijeme kad je Rim pobijedio [[Kartaga|Kartagu]] i zagospodario [[Sredozemlje]]m , ilirski gusari kraljice [[Teuta|Teute]], Agronove žene, pljačkaju po Jadranskom i Jonskom moru. Zbog toga i zbog rimske ekspanzonističke politike dolazi 229. prije Krista do prvog rata protiv Ilira.

Tada počinje novo razdoblje u povijesti Ilira čime je počeo stopedesetogodišnji sukob protiv Rimljana nakon kojeg Iliri bivaju pokoreni, u 1. stoljeću prije Krista. To je predstavljalo veliku prekretnicu za Ilire u njihovom životu, a pod rimskom vlašću ostali su duže od 500 godina. Kroz to vrijeme dijelili su sudbinu s pokorenim narodima u Rimskom Carstvu . 

Prvi sukobi Ilira i Rimljana su se dogodili 229. godine prije Krista. U Ilirskim ratovima, koji su trajali do 219. godine prije Krista, Iliri su izgubili dolinu [[Neretva|Neretvu]]. Rimljani su se zatim utvrdili na ilirskoj obali Jadranskog mora. Rimski pisani izvori spominju da su ilirska plemena bila vrlo ratoborna. Već 171. godine prije Krista [[Japodi]] vode rat protiv [[Rimsko Carstvo|Rima]]. Rimljani su ovim područjem zavladali tek 168. godine prije Krista nakon pobjede na kraljem [[Gencije]]m. U narednih 200 godina, brojni su ustanci Ilira koji su pod rimskom upravom. 

Najveći otpor je pružalo pleme [[Dalmati|Dalmata]] u zapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, koje je pokorio tek [[August]] posljednjih godina prije naše ere. Prema mnogim izvorima, i sam naziv ''Bosna'' potiče od ilirske riječi "Bosona", neki ovaj naziv dovode i u vezu s imenom čuvenog vođe posljednjeg ilirskog oružanog otpora rimskom osvajaču, poznatog pod imenom [[Baton]]. Pored Ilira u Bosni u vrijeme najezde Rimljana, žive i [[Kelti]], koji se s vremenom potpuno mješaju s Ilirima. U drugom i prvom stoljeću prije Krista, Rimljani prodiru duboko u središnju [[Bosna|Bosnu]], gdje konstantno ratuju protiv ratobornih Ilira. 

Najveća pobuna Ilira protiv Rimljana se dogodila [[6. pr. Kr.|6. godine]] prije Krista i trajala je četiri godine. [[Batonski rat|Veliki Ilirski ustanak]] zahvatio je i Bosnu i Hercegovinu, a središte pobune je bilo u okolici [[Vareš]]a i [[Vranduk]]a, a vođe ove pobune su bili već navedeni [[Baton]], iz plemena Dezidijata i Pinez, kralj [[Breuci|Breuka]]. Ova pobuna je prerasla u sveopći ilirski sukob protiv Rimljana, te je zabilježena izjava, koju je rimski car [[Oktavijan]] izrekao u [[rimski Senat|rimskom Senatu]], kada je rekao: "Pobunjenici kreću na Rim!".
 
Da bi ugušili pobunu, [[Rimljani]] su bili primorani angažirati 15 legija vojske, od ukupno 25 koliko su ih tada imali. Naposljetku i sam vođa pobune [[Baton]] biva zarobljen, a kada su ga pitali zašto je podigao pobunu, odgovorio je: "Vi ste nam umjesto pastira poslali vukove...". Zadivljen njegovom mudrošću i hrabrošću, rimski car ga nije dao pogubiti, kako je to bilo uobičajeno, nego ga je zadržao u [[Rim]]u. Naime, dio je pobunjenika kraj [[Vranduk]]a, svjesni da će izgubiti bitku protiv Rimljana, odlučuju se ne predati. Žene i djeca skakali u vatru zapaljenog grada, a muškarci su se međusobno izboli mačevima, pred zapanjenim i zadivljenim rimskim vojnicima. Poslije ove pobune i dalje su postojali sukobi između Ilira i Rimljana širom Bosne, a zadnja je pobuna protiv rimskih osvajača bila ugušena [[9.]] godine. 

Tako za vrijeme cara [[Tiberije|Tiberija]], sva ilirska područja konačno prelaze pod rimsku upravu. Rim je već tijekom osvajanja, na ovaj prostor doveo veliki broj vojnih jedinica. Za njima su došli trgovci, [[robovi]], zanatlije i dr. Mnogi od njih su se ovdje nastanili, a o tome svjedoče brojni nadgrobni spomenici na kojima se skoro uvijek navodi etnička pripadnost umrlog. Tako saznajemo da su pored Ilira na ovom prostoru živjeli i [[Rimljani]], [[Gali]], [[Germani]], [[Egipćani]], [[Sirijci]], [[Iranci]] i dr. 

Iliri su za vrijeme rimske uprave uglavnom živjeli na selima i nisu se puno miješali s došljacima. Mali broj Ilira je prihvatio rimsku civilizaciju. Cijelo područje Bosne i Hercegovine biva čvrsto pod kontrolom Rimljana, koji potom uspostavljaju svoja naselja i mrežu puteva širom Bosne. Ovi putevi su bili potrebni Rimljanima za njihovo daljnje vojno napredovanje, a i za prijevoz [[zlato|zlata]], [[srebro|srebra]] i olova koji se vadili iz rudnika koje su otvarali po cijeloj Bosni i Hercegovini.

<center><gallery widths=200px>
Rivolta pannonica 6 jpg.JPG|mini|Početak Batonovog ustanka [[6.]] god.
Rivolta pannonica 7.jpg|mini|Batonova pobjeda kod [[Vuka|Vuke]] ([[7.]] god.)
Rivolta pannonica 8.jpg|mini|Razvoj Batonovog ustanka [[8.]] god.
Rivolta pannonica 9.jpg|mini|Batonov pad [[9.]] god.
</gallery></center>

==Unutarnje poveznice==
{{col-begin}}
{{col-3}}
*[[Iliri]]
*[[Dalmati]]
*[[Dezitijati]]
*[[Autarijati]]
{{col-3}}
*[[Daorsi]]
*[[Japodi]]
*[[Skordisci]]
*[[Ardijejci]]
{{col-3}}
*[[Kelti]]
*[[Antička Grčka]]
*[[Batonski rat]]
*[[Rimljani na tlu Bosne i Hercegovine|Rimljani na tlu BiH]]
{{col-end}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.ikre.info/Arhiva/Prostor%20Bosne%20i%20Hercegovine%20za%20vrijeme%20Ilira.pdf| Iliri na tlu BiH] {{pdf}}
* [http://www.hic.hr/books/hr-povijest/ilirik.htm Ilirik]
* [http://www.crohis.com/antika.htm Antika]

{{Bosna i Hercegovina}}

[[Kategorija:Bosna i Hercegovina prije dolaska Slavena]]