Vidi kôd stranice Italija

<!--'''Italija'''-->{{Izdvojeni članak|kolovoz 2005.}}

{{dz|[[Italija (rimska provincija)]]|provinciju Starog Rima}}

{{Infookvir zemlja svijeta 
|  ime                         = Talijanska Republika 
|  izvorno_ime                 = Repubblica Italiana 
|  ime_genitiv                 = Italije 
|  eng_ime                     = Italy 
|  lokacija                    = EU-Italy.svg 
|  zastava                     = Flag of Italy.svg 
|  grb                         = Italy-Emblem.svg 
|  službeni_jezik              = [[talijanski jezik|talijanski]] '''<sup>1)</sup>''' 
|  glavni_grad                 = [[Rim]]
|  predstavnik_države_množina  = Predsjednici 
|  predstavnik_države          = Predsjednik Republike
|  predstavnik_države_osoba    = [[Sergio Mattarella]]
|  predsjednik_vlade_osoba     = [[Mario Draghi]]
|  površina_poredak            = 69 
|  površina                    = 301.230 
|  vode                        = 2,4 
|  stanovništvo_poredak        = 23 
|  stanovništvo                = {{porast}} 60.589.445<ref>{{Citiranje weba |url=http://demo.istat.it/bil2016/index.html|title=National demographic estimate, December 2016|publisher=ISTAT|accessdate=23. prosinca 2017.}}</ref> 
|  godina_popisa               = 2016. 
|  gustoća_stanovništva        = 197 
|  neovisnost                  = ujedinjenjem <br> [[17. ožujka]] [[1861.]] 
|  BDP_PKM_godina              = 2008. 
|  BDP_PKM                     = 1,814 bilijuna $<ref name="bdp">http://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2009/01/weodata/weorept.aspx?sy=2006&ey=2009&scsm=1&ssd=1&sort=country&ds=.&br=1&c=136&s=NGDPD%2CNGDPDPC%2CPPPGDP%2CPPPPC%2CLP&grp=0&a=&pr.x=49&pr.y=15</ref> 
|  BDP_PKM_rang                = 8. 
|  BDP_PKM_per_capita          = 30.580 $<ref name="bdp" /> 
|  BDP_PKM_per_capita_rang     = 21. 
|  valuta                      = [[euro]] '''<sup>2)</sup>''' 
|  stoti_dio_valute            = 100 eurocenta 
|  vremenska_zona              = +1 <br> [[UTC]] +2 ljeti 
|  himna                       = [[Fratelli d'Italia]]<br>[[File:National anthem of Italy - U.S. Navy Band (long version).ogg|center]]
|  internetski_nastavak        = [[.it]] 
|  pozivni_broj                = +39 
|  komentar                    = <sup>1)</sup> Uz talijanski, službeni jezici su [[Njemački jezik|njemački]] u [[Južni Tirol|Južnom Tirolu]] i [[Francuski jezik|francuski]] u [[Valle d'Aosta]]; <br />'''<sup>2)</sup>''' Do [[1999.]] [[talijanska lira]] 
| moto = nema
}}

'''Italija''' ([[Talijanski jezik|tal.]] ''Italia''), službeno '''Talijanska Republika''' ([[Talijanski jezik|tal.]] ''Repubblica Italiana''), [[država]] u [[Južna Europa|južnoj Europi]]. Stari hrvatski izvori ju zovu i '''''Talijanska'''''.<ref>[[Nikša Stančić]]: ''Mihovil Pavlinović u politici i književnosti'', Zagreb : Globus, Zavod za hrvatsku povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu ; Makarska : SIZ kulture Općine Makarska, 1990., {{ISBN|86-343-0623-4}}, str. 363.
{{Citat|Španja 50<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Dosljedan oblik u Pavlinovića s osloncem u govoru. U lektorskom jeziku »provodi« se oblik '''Španjolska''' prema Vuku i drugim njegovim oblicima za zemlje (Talijanska, Moldavska, Besarapska).|Stančić, 1990., 363.}}</ref> Sastoji se od [[Apeninski poluotok|Apeninskog poluotoka]] i dva velika otoka na [[Sredozemno more|Sredozemnom moru]], [[Sicilija|Sicilije]] i [[Sardinija|Sardinije]]. Glavni grad je [[Rim]].

Jedina kopnena granica joj se nalazi na [[sjever]]u, na [[Alpe|Alpama]], gdje graniči s [[Francuska|Francuskom]] u [[zapad]]nom dijelu, [[Švicarska|Švicarskom]] na [[sjeverozapad]]nom dijelu, [[Austrija|Austrijom]] na sjevernom dijelu, te [[Slovenija|Slovenijom]] na [[Sjeveroistok|sjeveroistočnom]] dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s [[Hrvatska|Hrvatskom]]. [[Enklava|Enklave]], neovisne države [[San Marino]] i [[Vatikan]] nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike.

Italija je mjesto nastanka [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]], jednog od najvećih carstava starog stoljeća. [[Barbari|Barbarske]] invazije uništile su [[Zapadno rimsko carstvo]] i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. [[Bizantsko Carstvo]] i [[Franačka]] su u ranom [[Srednji vijek|srednjem vijeku]] posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetom rimskom carstvu]], [[Francuska|Francuskoj]] i [[Austrijsko Carstvo|Austriji]] da dominiraju talijanskom politikom. [[Ujedinjenje Italije|Italija je ujedinjena]] u drugoj polovini [[19. stoljeće|19. stoljeća]]. Od ujedinjenja pa do kraja [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], [[Kraljevina Italija]] je stvorila [[Kolonijalizam|kolonijalno carstvo]] u [[Sredozemno more|Sredozemnom moru]] i istočnoj [[Afrika|Africi]].

U [[1946.]] godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača [[NATO]]-a, grupe [[G8]] i [[Europska ekonomska zajednica|Europske ekonomske zajednice]], današnje [[Europska unija|Europske unije]].

==Povijest==
{{glavni|Povijest Italije}}
Talijani su potomci starih plemena koja su se još početkom [[1. tisućljeće pr. Kr.|prvog tisućljeća pr. Kr.]] nastanila u krajevima između Alpa, i po cijelom [[Apeninski poluotok|Apeninskom poluotoku]] i Siciliji. Ovi narodi bijahu različitog porijekla. Najstariji su svakako bili [[Liguri]] i [[Iliri]], koje su talijanski preci potisnuli potkraj [[2. tisućljeće pr. Kr.|2.]] i početkom prvog tisućljeća pr. Kr. Negdje u [[8. stoljeće pr. Kr.|8. stoljeću pr. Kr.]] između rijeke [[Arno]] i [[Tiber]] nastanili su se i [[Etruščani]], koji su se u [[7. stoljeće pr. Kr.|7. stoljeću pr. Kr.]] proširili sve do rijeke [[Pad]]a i [[Korzika|Korzike]]. Bijahu u tim krajevima nastanjeni još mnogi narodi. Tako su u područjima oko današnje [[Venecija|Venecije]] živjeli [[Veneti]], tako da se danas [[Talijanske regije|talijanska regija]] u kojoj je smještan ovaj grad zove [[Veneto]] jer ona odgovara povijesnom području na kom je živjelo ovo pleme, a niže na poluotoku [[Mesapi]] (Messapii) i [[Japigi]] (Iapyges) u Apuliji. Na Siciliji su živjeli [[Sikulci]], [[Sikani]] (Sikanci) i [[Elimi]].

[[Sabinjani]] (Sabini) i Latini živjeli su u [[Lacij]]u (Lazio) zajedno sa [[Falisci]]ma, [[Ekvi]]ma (Aequi), [[Hernici]]ma i [[Ausoni]]ma. U [[Abruzzo|Abruzzima]] bijahu [[Vestini]], [[Paeligni]] i [[Marsi]].

Prapovijesna nalazišta se mogu naći na više mjesta, posebno u regijama [[Lacij]]u, [[Toskana|Toskani]], [[Umbrija|Umbriji]] i [[Basilicata|Basilicati]].

[[Datoteka:Italy and Illyria 1084 AD-it.svg|thumb|lijevo|Italija i Ilirija 1084. godine.]]
[[Frentani]], [[Picenti]] i [[Marrucini]] naseljavali su središnju obalu [[Jadran]]a. Samniti i Lucani življaše u [[Molise]]u i [[Basilicata|Basilicati]]. Sva su ova plemena utjecala na stvaranje kasnijih [[Talijani|Talijana]]. Jezgru nove nacije svakako su dali oni narodi i plemena po kojima su Talijani dobili ime, zvali su se Italici ili [[Itali]]. Italici nisu bili jedno pleme, bijahu podijeljeni na 4 glavna plemena, to su: Latini, Falisci, [[Osci]] i [[Umbri]] ili Umbrijci. Ovo bijahu vrijedni ljudi koji su živjeli od poljodjelstva i uzgoja stoke. Širenjem moći [[Rim]]a (Roma) negdje od [[5. stoljeće pr. Kr.|5. stoljeća pr. Kr.]] italska plemena ušla su u sklop [[Rimska Republika|Rimske Republike]] i postali mu saveznici. Dobili su rimsko građansko pravo nakon savezničkog rata koji se vodio od [[90. pr. Kr.|90.]] do [[89. pr. Kr.]]
{{Povijest Italije}}
=== Stari vijek ===
U [[Stari vijek|starom vijeku]], [[Grci]] su u južnoj Italiji i na Siciliji imali "veliku Grčku" ([[Magna Graecia]]), a na sjeveru su vladali [[Etruščani]]. [[Rim]] je postao sjedište [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]], koje je do [[5. stoljeće|5. stoljeća]] vladalo najvećim dijelom Europe.

=== Srednji vijek ===
Nakon [[srednji vijek|srednjeg vijeka]], Italija je bila glavno središte [[humanizam|humanizma]] i [[renesansa|renesanse]], koji su preporodili europsku [[filozofija|filozofiju]] i [[umjetnost]]. Italija je bila rascjepkana u gradove-državice ili područja pod tuđinskom vlašću do [[17. ožujka]] [[1861.]], kad se cijeli poluotok zajedno s dva otoka udružio u jednu kraljevinu. 
Grad Rim se pridružio tek [[20. rujna]] [[1870.]], što je konačni nadnevak [[ujedinjenje Italije|ujedinjenja Italije]].

=== Prvi svjetski rat ===
U [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]] (1914. – 1918.) Italija je ušla na strani [[Centralne sile|Centralnih sila]], ali do [[1917.]] nisu sudjelovali u ratnim operacijama. Tada su tajnim [[Londonski ugovor|Londonskim ugovorom]] prešli na stranu [[Antanta|Antante]], a zauzvrat im je obećana istočna obala Jadrana, jug Grčke i dijelovi Afrike.  Talijani su se najviše borili na rijeci Soči.

=== Fašistički režim ===

[[Fašizam|Fašisti]] su uveli diktaturu [[1922.]], borili se na strani Njemačke u [[Drugi svjetski rat|2. svjetskom ratu]] i izgubili.

Talijani nisu bili zadovoljni Versaillskim poretkom. Posebice su bili nezadovoljni time što nisu dobili obećana područja. Javlja se politika revanšizma i revizionizma koju predvodi [[Benito Mussolini]], predvodnik [[Fašizam|Fašista]]. Mussolini je pridobio talijane obećavši im smanjenje ne zaposlenosti u vrijeme najveće krize, poslije rata. Zaposlio je ljude najviše u vojnoj industriji.

U [[Drugi svjetski rat]] Italija je ušla na strani [[Trojni pakt|Trojnog pakta]]. Bili su najbliži suradnici nacističke Njemačke. Kapitulirali su nakon što su se saveznici sa Sjeverne Afrike preko Sicilije iskrcali na Talijansko kopno [[1943.]]

=== Moderna Talijanska država (od 1946.) ===

[[Referendum]] o monarhiji od [[2. lipnja]] [[1946.]] stvorio je Republiku Italiju. Od tada do današnjih dana jedina stvarna opasnost po tada stvoren ustavni poredak je bio [[Borgheseov puč]]  iz prosinca [[1970.]] godine.

Poslije rata vlada velika kriza u zemlji. Ipak, iako su bili na strani poraženih dobili su povoljne kredite od Amerike, [[Marshallov plan]], pomagali su i brojni talijanski iseljenici koji su ulagali u matičnu zemlju. To je jako pomoglo gospodarstvu zemlje. Naročito, nakon što je [[1957.]] bila jedna od osnivača [[Europska ekonomska zajednica|Europske ekonomske zajednice]] i tako povećala tržište za svoje proizvode. To joj je uvelike pridonijelo u gospodarskom i političkom smislu, postala je jedno od najbrže rastućih gospodarstava u svijetu. Postala je jedna od vodećih zemalja svijeta i pripada u skupinu [[G8]]. Italija je otpočetka članica saveza [[NATO]] i [[Europska unija|Europske unije]].

Na izmaku [[20. stoljeće|20. stoljeća]], nestabilnosti unutarnje politike pridonosili su česti financijski i politički skandali, korupcija i postojanje jake [[Mafija|mafije]]. Tijekom [[1990-ih]] u Italiji se razvijaju nove političke organizacije: [[Lega Nord|Sjeverna liga]] (''Lega Nord'') i [[Forza Italia|Naprijed Italijo]] (''Forza Italia''); potonja stranka desnice [[Silvio Berlusconi|S. Berlusconija]] pobjeđuje na izborima [[2001.]] godine.

==Politika==

{{glavni|Politika Italije}}
[[Datoteka:Palazzo Madama - Roma.jpg|thumb|desno|Palazzo Madama u Rimu, zgrada talijanskoga Senata.]]
[[Ustav]] iz [[1948.]] ustanovio je dvodomni [[parlament]] (''Parlamento''), koji ima Zastupnički dom (''Camera dei Deputati'') i [[Senat]] (''Senato della Repubblica''), zasebno sudstvo, te izvršnu vlast utjelovljenu u Vijeću ministara (kabinetu), koje predvodi predsjednik vijeća ([[Dodatak:Popis predsjednika vlade Italije|predsjednik vlade]]).

[[Predsjednik Italije|Predsjednik Republike]] bira se svakih 7 godina, a bira ga Parlament zajedno s malim brojem regionalnih poslanika. Predsjednik predlaže predsjednika vlade, koji predlaže ostale ministre (formalno ih imenuje predsjednik).

Vijeće ministara (koje obično čine parlamentarni zastupnici) mora zadržati povjerenje (''Fiducia'') oba doma.

Zastupnici domova [[parlament]]a biraju se izravno kroz opće izbore, a koristi se miješani većinsko-proporcionalni sustav. Prema zakonima iz [[1993.]], 75% mjesta u parlamentu zauzimaju predstavnici okruga; preostalih 25% mjesta raspoređuje se proporcionalno. Zastupnički dom ima 630 zastupnika. 
Osim 315 zastupnika koji se biraju, Senat sadrži i bivše predsjednike, kao i razne druge osobe imenovane doživotno u skladu s posebnim ustavnim odredbama. Zastupnici oba doma biraju na najviše 5 godina, ali oba se doma mogu raspustiti i prije isteka tog roka. Zakoni se smiju predlagati iz oba doma, a mora ih prihvatiti većina u oba doma.

Talijansko se sudstvo zasniva na [[rimsko pravo|rimskom pravu]], napoleonskom kodu i statutima. 
Ustavni sud (''Corte Costituzionale''), koji odlučuje o ustavnosti zakona, osnovan je tek nakon [[Drugi svjetski rat|2. svjetskog rata]].

== Zemljopis ==
{{glavni|Zemljopis Italije}}
[[Datoteka:Italy relief location map.jpg|mini|150px|desno|Zemljovid Italije]]
Najveći dio Italije čini Apeninski poluotok, najveći [[poluotok]] u [[Sredozemno more|Sredozemnom moru]], gdje zajedno s dva otoka - [[Sicilija|Sicilijom]] i [[Sardinija|Sardinijom]] - stvara zasebna mora, a to su [[Jadransko more]] na sjeveroistoku, [[Jonsko more]] na jugoistoku, [[Tirensko more]] na jugozapadu i [[Ligursko more]] na sjeverozapadu.

[[Apenini]] su gorski lanac koji se proteže duž čitavog poluotoka i na sjeverozapadu se spaja s planinskim lancem [[Alpe|Alpa]], koji polukružno zatvara Italiju na sjeveru. Na sjeveru je velika aluvijalna nizina rijeke [[Po]] i njezinih pritoka, koji se spuštaju s [[Alpe|Alpa]], Apenina i [[Dolomiti|Dolomita]]. Ostale važne rijeke su [[Tiber]], [[Adige]] i [[Arno]].

Najviši vrh je [[Mont Blanc]] (''Monte Bianco''), koji ima 4.810 m, a viši su vrhovi još i [[Monte Rosa]] (4.637 m) i [[Matterhorn|Monte Cervino]] (4.476 m - [[njemački|nje]].: Matterhorn). Italija ima tri slavna [[vulkan]]a: ugasli [[Vezuv]] kod [[Napulj]]a, najveći aktivni u [[Europa|Europi]] [[Etna]] (3.550 m) na Siciliji i [[Stromboli]] (924 m) na obližnjem istoimenom otočiću.

Ukupna površina države iznosi 301.230&nbsp;km², od čega je 294.020&nbsp;km² kopno, a 7.210&nbsp;km² je voda.

=== Položaj ===
Italija se nalazi u [[Južna Europa|južnoj Europi]], između 35° i 47° sjeverne zemljopisne širine i 6° i 19° istočne zemljopisne dužine. 
Italija obuhvata [[Apeninski poluotok]] i tri velika otoka na [[Sredozemno more|Sredozemnom moru]].

Najveći otoci su:
* [[Datoteka:Sicilian_Flag.svg|border|23px]] [[Sicilija]]
* [[Datoteka:Flag of Sardinia, Italy.svg|border|23px]] [[Sardinija]]
* [[Datoteka:Bandiera_Elba.svg|border|23px]] [[Elba]]

Jedinu kopnenu granicu ima na sjeveru, na [[Alpe|Alpi]]ma, gdje graniči s [[Francuska|Francuskom]], [[Švicarska|Švicarskom]], [[Austrija|Austrijom]] i [[Slovenija|Slovenijom]]. Kopnenu granicu grubo određuje [[Alpe|Alpska razvodnica]], koja okružuje [[Dolina Poa|Padsku]] i [[Venecijanska nizina|Venecijsku niziju]]. Neovisne države [[San Marino]] i [[Vatikan]] su [[enklava|enklave]] unutar teritorije Italije, dok je [[Datoteka:Flag_of_Campione_d%27Italia.svg|border|23px]] [[Campione d'Italia]], talijanska [[enklava]] u Švicarskoj. Oblik zemlje podsjeća na čizmu, a Sicilija asocira na trokut. Izlazi na pet mora: [[Jonsko more|Jonsko]], [[Jadransko more|Jadransko]], [[Ligursko more|Ligursko]], [[Tirensko more|Tirensko]] i [[Sredozemno more]].

=== Geologija i reljef ===
Kroz cijeli [[poluotok]] prostiru se [[Apenini]], a na sjeveru jedan dio [[Alpe|Alpa]] pripada Italiji. Duž zapadne talijanske obale protežu se s sjevera u pravcu juga sljedeće rivijere: [[Talijanska rivijera]] u [[Ligurija|Liguriji]], [[Etrurska rivijera]] u [[Toskana|Toskani]] i [[Napuljska rivijera]] u [[Kampanja|Kampanji]]. Istočna obala je od [[Trst]]a na sjeveru do [[Gagliano del Capo|Galianoa]] na jugu.

[[Datoteka:Vesuvius from plane.jpg|220px|Vulkan [[Vezuv]]|mini]]
Država se nalazi na granici [[Euroazijska ploča|Euroazijske]] i [[Afrička ploča|Afričke ploče]], što doprinosi značajnoj seizmičkoj i vulkanskoj aktivnosti. U Italiji se nalazi 14 vulkana, od kojih su četiri aktivna: [[Etna]] na Siciliji, [[Stromboli]], [[Vulcano]] i [[Vezuv]]. Vezuv je jedini aktivni vulkan u kontinentalnoj Europi i poznat je zbog svoje erupcije koja je uništila [[Pompeji|Pompeja]] i [[Herkulanej]]a. Nekoliko otočja i brda je stvoreno vulkanskom aktivnošću, a sjeverozapadno od [[Napulj]]a se nalazi prilično aktivna [[kaldera]] [[Flegrejska polja|Campi Flegrei]].

=== Vode ===
Rijeke Italije slijevaju u [[Jadransko more|Jadransko]], [[Jonsko more|Jonsko]], [[Sredozemno more|Sredozemno]], [[Tirensko more|Tirensko]], [[Ligursko more|Ligursko]], [[Crno more|Crno]] i [[Sjeverno more]]. Najduže rijeke su [[Pad|Po]], [[Adige]], [[Tiber]], [[Adda]], [[Oljo]], [[Tanaro]], [[Ticino (rijeka)|Ticino]] i [[Arno]]. Po, s 652&nbsp;km je najduža talijanska rijeka, teče na od [[Alpe|Alpa]] na zapadnoj granici s Francuskoj i sliva se u Jadransko more. U najveća talijanska jezera ubrajaju se [[Garda]] (367,94&nbsp;km²), [[Maggiore (jezero)|Maggiore]] (212.51&nbsp;km², na granici s Švicarskom) i [[Como]] (145,9&nbsp;km²) u sjevernoj Italiji i [[Trazimensko jezero]] (124,29&nbsp;km²) i [[Bolsena]] (113,55&nbsp;km²) u srednjoj Italiji.

=== Klima ===
[[Datoteka:Val-d'Orcia-landscape-1.jpg|mini|220px|right|Detalj iz [[Toskana|Toskane]].]]
Klima Italije drastično varira od stereotipne [[sredozemna klima|mediteranske klime]] u zavisnosti od položaja. Primorskim dijelovima [[Ligurija|Ligurije]] i većim dijelom [[Apenini|Apeninskog poluotoka]] južno od [[Firenca|Firence]] vlada klasična mediteranska klima. Veći dio sjevernih unutrašnjih oblasti Italije, oko [[Torino|Torina]], [[Milano|Milana]] i [[Bologna|Bologne]] ima [[kontinentalna klima|kontinentalnu klimu]], koja se često po [[Köppenova klasifikacija klime|Köppenovoj klasifikaciji klime]] klasifikuje i kao [[Suptropi|vlažna suptropska klima]]. Primorski deijlovi poluotoka mogu imati drastično drugačiju klimu od planina i dolina u unutrašnjosti, posebno tokom zimskih mjeseci, kada na planinskim dijelovima vladaju hladnoće i [[snijeg]]. Primorski regioni imaju blage zime i topla i obično suha ljeta, mada i doline u unutrašnjosti mogu biti prilično tople ljeti.

== Regije ==
{{glavni|Regije Italije}}
{{Karta talijanskih regija|float=right}}

Italija ima 20 regija (''regioni'', jednina ''regione''), od kojih pet ima posebnu autonomiju, što je označeno zvjezdicom (*):
Regije se dalje dijele na [[Talijanske pokrajine|pokrajine]].<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.istat.it/it/archivio/6789|title=Codici comuni, province e regioni|website=www.istat.it|language=talijanski|accessdate=23. prosinca 2017.}}</ref>

Gradovi - vidi [[Dodatak: Popis gradova u Italiji]].

{| class="sortable wikitable" style="text-align:left; width:45%; float:left;"
|-
! Regija !! Glavni grad !! Površina (km<sup>2</sup>) !! Stanovništvo
|-
| [[Datoteka:Flag_of_Abruzzo.svg|border|23px]] [[Abruzzo]] || [[L'Aquila]]
| style="text-align:right" | 10,763
| style="text-align:right" | 1.331.574
|-
| [[Datoteka:Flag_of_Valle_d%27Aosta.svg|border|23px]] [[Valle d'Aosta]]* || [[Aosta]]
| style="text-align:right" | 3,263
| style="text-align:right" | 128.298
|-
| [[Datoteka:Flag_of_Apulia.svg|border|23px]] [[Apulija]] || [[Bari]]
| style="text-align:right" | 19,358
| style="text-align:right" | 4.090.105
|-
| [[Datoteka:Flag_of_Basilicata.svg|border|23px]] [[Basilicata]] || [[Potenza]]
| style="text-align:right" | 9,995
| style="text-align:right" | 576.619
|-
| [[Datoteka:Flag_of_Calabria.svg|border|23px]] [[Kalabrija]] || [[Catanzaro]]
| style="text-align:right" | 15,080
| style="text-align:right" | 1.976.631
|-
| [[Datoteka:Flag_of_Campania.svg|border|23px]] [[Kampanija]] || [[Napulj]]
| style="text-align:right" | 13,590
| style="text-align:right" | 5.861.529
|-
|[[Emilia-Romagna]] || [[Bologna]]
| style="text-align:right" | 22,446
| style="text-align:right" | 4.450.508
|-
| [[Datoteka:Flag_of_Friuli-Venezia_Giulia.svg|border|23px]] [[Furlanija-Julijska krajina]]* || [[Trst]]
| style="text-align:right" | 7,858
| style="text-align:right" | 1.227.122
|-
| [[Datoteka:Flag_of_Lazio.svg|border|23px]] [[Lacij]] || [[Rim]]
| style="text-align:right" | 17,236
| style="text-align:right" | 5.892.425
|-
| [[Datoteka:Flag_of_Liguria.svg|border|23px]] [[Ligurija]] || [[Genova]]
| style="text-align:right" | 5,422
| style="text-align:right" | 1.583.263
|-
| [[Datoteka:Flag_of_Lombardy.svg|border|23px]] [[Lombardija]] || [[Milano]]
| style="text-align:right" | 23,844
| style="text-align:right" | 10.002.615
|-
| [[Datoteka:Flag_of_Marche.svg|border|23px]] [[Marke]] || [[Ancona]]
| style="text-align:right" | 9,366
| style="text-align:right" | 1.550.796
|-
| [[Datoteka:Flag_of_Molise.svg|border|23px]] [[Molise]] || [[Campobasso]]
| style="text-align:right" | 4,438
| style="text-align:right" | 313.348
|-
| [[Datoteka:Flag_of_Piedmont.svg|border|23px]] [[Pijemont]] || [[Torino]]
| style="text-align:right" | 25,402
| style="text-align:right" | 4.424.467
|-
| [[Datoteka:Flag_of_Sardinia.svg|border|23px]] [[Sardinija]]* || [[Cagliari]]
| style="text-align:right" | 24,090
| style="text-align:right" | 1.663.286
|-
| [[Datoteka:Flag_of_Sicily.svg|border|23px]] [[Sicilija]]* || [[Palermo]]
| style="text-align:right" | 25,711
| style="text-align:right" | 5.092.080
|-
| [[Datoteka:Flag_of_Tuscany.svg|border|23px]] [[Toskana]] || [[Firenca]]
| style="text-align:right" | 22,993
| style="text-align:right" | 3.752.654
|-
| [[Datoteka:Flag_of_Trentino-South_Tyrol.svg|border|23px]] [[Trentino-Južni Tirol]]* || [[Trident]]
| style="text-align:right" | 13,607
| style="text-align:right" | 1.055.934
|-
| [[Datoteka:Flag_of_Umbria.svg|border|23px]] [[Umbrija]] || [[Perugia]]
| style="text-align:right" | 8,456
| style="text-align:right" | 894.762
|-
| [[Datoteka:Flag_of_Veneto.svg|border|23px]] [[Veneto]] || [[Venecija]]
| style="text-align:right" | 18,399
| style="text-align:right" | 4.927.596
|}
{{clear}}

{{Talijanske regije}}

==Gospodarstvo==

{{glavni|Gospodarstvo Italije}}
[[Datoteka:Sanremo-panorama città e porto dal santuario madonna della costa1.jpg|thumb|desno|U Italiji je razvijen turizam, na slici [[Sanremo|San Remo]]]]
Italija ima raznovrsno industrijalizirano gospodarstvo, a proizvodnja je ukupno i po glavi stanovnika otprilike ista kao u [[Francuska|Francuskoj]] i [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]]. 
[[Kapitalizam|Kapitalistička]] ekonomija podijeljena je na razvijeni industrijski sjever, gdje prevladavaju privatne tvrtke, i manje razvijen poljoprivredni jug, s 20% nezaposlenih. U odnosu na zapadnoeuropske susjede, Italija ima velik broj malih i srednjih poduzeća ([[SME]]).

Uvozi se većina industrijskih sirovina i više od 75% energetskih potreba. Tijekom zadnjeg desetljeća, Italija je uvela strogu poreznu politiku kako bi ispunila gospodarske i monetarne uvjete Europe, snizila je stope kamata i inflacije, te je uvela [[euro]] [[1999.]] godine.

Italija gospodarski zaostaje za glavnim europskim partnerima, pa sadašnja vlada uvodi brojne kratkoročne reforme kako bi povećala konkrentnost i dugoročni rast. S druge strane, vlada presporo uvodi potrebne strukturalne reforme, kao što su veće porezne olakšice i fleksibilnije tržište rada. Mirovinski je sustav preskup zbog usporavanja gospodarstva i loših odnosa sa [[sindikat]]ima. Unatoč svemu tome, Italija je danas svjetska i europska gospodarska sila te pripada skupini najrazvijenijih zemalja svijeta [[G8]]

==Stanovništvo==

{{glavni|Stanovništvo Italije}}
[[Datoteka:Popolazione italia istat 2015.svg|thumb|desno|Populacijska piramida Italije.]]
U 150 godina ujedinjene Italije stanovništvo je utrostručeno. Na prvom popisu stanovništva 1861. bilo je oko 22 milijuna Talijana. Između popisa stanovništva 2001. i 2011. broj stanovnika s prebivalištem u Italiji povećao se za 2.468.900 osoba (+4,3%) na ukupno 59.464.644 stanovnika. Od toga je 28.750.942 muškaraca (48%) i 30.713.702 žena (52%). Povećanja stanovništva ne bi bilo da se broj stranaca s prebivalištem u Italiji nije u tih 10 godina povećao sa 1.334.889 (2,34%) na 3.769.518 (6,34%). Povećao se i broj obitelji, sa 21.810.676 na 24.512.012, a prosječan broj njihovih članova smanjio se sa . 2,6 na 2,4. Od popisanih stanovnika 46% je na Sjeveru, 19% u Centru, a  35% na Jugu i na otocima.

=== Jezik ===
Italija je jezično i vjerski uglavnom homogena, ali je kulturno, gospodarski i politički vrlo raznolika. Peta je u Europi po gustoći stanovništva (197 stanovnika po četvornom kilometru). 
Nema velike manjine, a najveća je [[Austrijanci|austrijska]] manjina u [[Južni Tirol|Južnom Tirolu]] ([[1991.]]: 287,503 Austrijanaca i 116,914 Talijana), te [[Slovenija|slovenska]] manjina oko [[Trst]]a.

Ostale manjine s djelomično službenim jezicima su:

* [[francuska]] manjina u regiji [[Valle d'Aosta]];
* [[Sardinski jezici]] na [[Sardinija|Sardiniji]]);
* [[ladinski jezik]] u [[Dolomiti]]ma;
* [[furlanski]] u regiji [[Friuli-Venezia Giulia]], što su sve [[romanski jezici]].

Osim toga, ima i jezika koji se govore lokalno, kao što su:

* [[hrvatski]] u tri sela u regiji [[Molise]];
* [[okcitanski jezik]] u južnim dolinama [[Piemonte]]a;
* [[katalonski]] u gradu [[Alghero]] na [[Sardinija|Sardiniji]];
* [[albanski]] u selima regije [[Calabria]] i na [[Sicilija|Siciliji]];
* stari [[grčki]] dijalekti u selima regije [[Calabria]].

=== Religija ===
Iako je glavna vjera [[katoličanstvo]] (85% građana su nominalno katolici), postoje stare [[protestantizam|protestantske]] i [[Židovi|židovske]] zajednice, kao i sve veće useljeničke zajednice [[Pravoslavlje|pravoslavnih kršćana]] (ponajviše [[Rumunji|Rumunja]], te [[islam|muslimana]]).

== Kultura ==
{{glavni|Kultura Italije}}
[[Datoteka:Florence Duomo from Michelangelo hill.jpg|thumb|desno|[[Firentinska katedrala]]]]
Italija je znamenita zbog svoje umjetnosti, kulture i brojnih spomenika, od kojih su najslavniji [[kosi toranj u Pisi]] i [[Koloseum]] u Rimu, a poznata je i po dobroj hrani ([[pizza]], [[špageti]] itd.), vinu, modi, dizajnu, operi i mnogo čemu drugome.

Italija je začela europsku [[renesansa|renesansu]] tijekom [[14. stoljeće|14.]] i [[15. stoljeće|15. stoljeća]]. Pečat na zapadnoj kulturi ostavili su bezbrojni talijanski geniji. Ovo su samo neki od njih: pjesnici [[Dante]] i [[Francesco Petrarca|Petrarca]], pisci [[Giovanni Boccaccio|Boccaccio]], [[Giacomo Casanova|Casanova]], [[Niccolo Machiavelli|Machiavelli]] i [[Baldassare Castiglione|Castiglione]], slikari [[Leonardo da Vinci]], [[Raffaello Santi|Raffaello]] i [[Michelangelo Buonarroti]], arhitekti [[Gian Lorenzo Bernini|Bernini]] ,[[Andrea Palladio|Palladio]],[[Donatello]],skladatelji [[Antonio Vivaldi|Vivaldi]], [[Niccolo Paganini|Paganini]], [[Giacomo Puccini|Puccini]], [[Gioacchino Rossini|Rossini]] i [[Giuseppe Verdi|Verdi]], filozof [[Giordano Bruno]], fizičar [[Alessandro Volta]], [[Galileo Galilei]], filmski redatelji [[Michelangelo Antonioni|Antonioni]] i [[Federico Fellini|Fellini]].

Najznačajniji talijanski književnici 20. st.:
[[Datoteka:Luigi Pirandello 1932 (3).jpg|thumb|desno|[[Luigi Pirandello]]]]
* [[Italo Svevo]]
* [[Luigi Pirandello]]
* [[Guido Gozzano]]
* [[Filippo Tommaso Marinetti]]
* [[Aldo Palazzeschi]]
* [[Dino Campana]]
* [[Umberto Saba]]
* [[Giuseppe Ungaretti]]
* [[Eugenio Montale]]
* [[Salvatore Quasimodo]]
* [[Mario Luzi]]
* [[Margherita Guidacci]]
* [[Bartolo Cattafi]]
* [[Maria Luisa Spaziani]]
* [[Alberto Moravia]]
* [[Giuseppe Tomasi di Lampedusa]]
* [[Alberto Savinio]]
* [[Carlo Emilio Gadda]]
* [[Dino Buzzati]]
* [[Tommaso Landolfi]]
* [[Carlo Levi]]
* [[Cesare Pavese]]
* [[Elio Vittorini]]
* [[Pier Paolo Pasolini]]
* [[Primo Levi]]
* [[Leonardo Sciascia]]
* [[Italo Calvino]]
* [[Umberto Eco]]
* [[Pier Vittorio Tondelli]]
* [[Aldo Busi]]

== Umjetnost ==
{{glavni|Umjetnost u Italiji}}
[[Datoteka:Mona Lisa, by Leonardo da Vinci, from C2RMF retouched.jpg|mini|''[[Mona Lisa]]'']]
Umjetnost u Italiji obuhvata umjetnička dijela nastala od [[preistorija|praistorije]] pa do danas. Italija je bila centar i žarište mnogih pravaca europske umjetnosti. U [[Antika|antici]] zahvaljujući svom položaju u centru [[Sredozemno more|Mediterana]], u Italiji se prepliću kulturni utjecaji iz različitih područja. Ti pretežno grčki i [[helenistička umjetnost|helenistički]] utjecaji stapaju se sa autohtonim likovnim izrazima Italije i stvaraju originalnu rimsku umjetnost, koja ipak nije dostigla umjetničke visine klasične grčke umjetnosti.

== Mediji ==
Italija raspolaže velikom mrežom [[Masovni mediji|masovnih medija]]. Pored tradicionalnih [[novine|novina]] i [[televizija|televizije]], sve više koristi se [[Internet]].

=== Novine ===
Postoji široka ponuda dnevnih talijanskih novina i listova. Naravno, ima određenih sličnosti i razlike među njima. Poznate dnevne novine su: ''La Repubblica'' u Rimu, ''Il Corriere della Sera'' u Milanu, ''La Stampa'' u Torinu, ''La Nazione'' u Firenci, ''Il Mattino'' u Napulju. U Italiji se dnevne novine čitaju mnogo manje nego u ostalim evropskim zemljama. S druge strane, talijanski nedeljni časopisi mogu se porediti sa nemačkim. Po izuzetnom kvalitetu poznati su ''Oggi'', ''Gente'' i ''La Domenica del Corriere''.

=== Radio i televizija ===
[[Datoteka:Rai_-_Logo_2016.svg|thumb|100px|lijevo|[[Radiotelevisione Italiana|RAI-TV]]]]
Tri nacionalne radio-televizije su ''RAI Uno'', ''RAI Due'' i ''RAI Tre'' i one pripadaju organizaciji ''[[Radiotelevisione Italiana|RAI-TV]]''.

Također postoji veliki broj različitih privatnih postaja koje se nalaze gotovo u svakom velikom gradu. One opstaju emitirajući veliki broj [[reklama]]. Inače uglavnom puštaju glazbu i zabavni program. Kvaliteta privatnih televizija je različita. Mnoge su se proširile, a one manje uspješne sklone su emitiranju filmova slabije kvalitete. Italija raspolaže s 1.700 televizijskih postaja i oko 30 milijuna gledatelja.

Također vrlo utjecajna osoba u medijima je bivši premijer [[Silvio Berlusconi]] u čijem se vlasništvu nalaze tri televizijske postaje (''Canale 5'', ''Italia 1'' i ''Rete 4'') pod zajedničkim imenom ''Mediaset'' koje je kupio u razdoblju između [[1980.]] i [[1984.]] godine. One dnevno dostižu više od milijun gledatelja pretežno zbog ''[[Reality Shows]]'' programa i športskih prijenosa.

== Državni praznici (neradni dani) ==
{| class="wikitable" cellpadding="2" cellspacing="0"
|-
! datum
! hrvatski naziv
! lokalni naziv
! napomene 
|-
|[[1. siječnja]]
|[[Nova godina]]
|''Capodanno''
|&nbsp;
|-
|[[6. siječnja]]
|[[Sveta tri kralja]]
|''Epifania''
|&nbsp;
|-
|''dan nakon [[Uskrs]]a''
|[[Uskrsni ponedjeljak]]
|''Lunedì di Pasqua''
|&nbsp;
|-
|[[25. travnja]]
|[[Dan oslobođenja]]
|''Anniversario della Liberazione''
|od [[1945.]]
|-
|[[1. svibnja]]
|[[Praznik rada]]
|''Festa del Lavoro''
|&nbsp;
|-
|[[2. lipnja]]
|[[Praznik Republike]]
|''Festa della Repubblica''
|od [[1946.]]
|-
|[[15. kolovoza]]
|[[Velika Gospa]]
|''Assunzione''
|&nbsp;
|-
|[[1. studenog]]
|[[Svi sveti]]
|''Tutti i Santi''
|&nbsp;
|-
|[[8. prosinca]]
|[[Bezgrešno začeće]]
|''Immacolata''
|&nbsp;
|-
|[[25. prosinca]]
|[[Božić]]
|''Natale''
|&nbsp;
|-
|[[26. prosinca]]
|[[Sveti Stjepan]]
|''Santo Stefano''
|&nbsp;
|-
|[[31. prosinca]]
|[[Silvestrovo]]
|''San Silvestro''
|&nbsp;
|}

== Promet ==
{{glavni|Promet Italije}}

Italija spada u velike zemlje [[Europa|Europe]] i predstavlja središnju zemlju [[Sredozemlje|Sredozemlja]], što da je izvanredne uslove za razvoj prometa. Italija ima razvijen drumski, [[željeznički promet|željeznički]], [[Zračni promet|zračni]] i [[pomorski promet]]. [[Rim]], kao glavni grad Italije, i [[Milano]], kao njezino najvažnije privredno središte, predstavljaju ne samo glavne prometne čvorove u državi, već i u ovom djelu [[Europa|Europe]].

== Izvori ==

{{izvori}}

==Vanjske poveznice==

* [http://www.quirinale.it/ Presidenza della Repubblica] - službena stranica predsjednika Italije
* [http://www.parlamento.it/ Parlamento] - službena stranica talijanskog parlamenta
* [http://crohis.com/sputzger1/sjevit.htm Karta sjeverne Italije u antičko doba]
* [http://crohis.com/sputzger1/juzit.htm Karta južne Italije u antičko doba]

{{Portal Europa}}

===Ostali projekti===

{{WProjekti
|commons        = Italia
|commonshr      = Italija
|commonscat     = Italy
|commonscathr   = Italija
|wikiatlas      = Italy
|wikiatlashr    = Italije
|wikivrste      = 
|wikivrstehr    = 
|wikizvor       = 
|wikizvor_autor = 
|wječnik        = 
|wikiknjige     = 
|wikicitat      = 
}}

{{Europa}}
{{G8}}
{{Europska unija}}
{{Zapadnoeuropska unija}}
{{NATO}}
{{Latinska unija}}

[[Kategorija:Italija| ]]
[[Kategorija:Države članice NATO-a]]
[[Kategorija:Države članice Europske Unije]]