Vidi kôd stranice Hvar

{{nedostaju izvori}}
{{pravopis}}
{{wikipedizirati}}
{{Drugo značenje2|[[Hvar (grad)]]}}

{{ otok |
|Ime         =  Hvar
|zemljovid   =  [[Datoteka:Croatia - Hvar.PNG|250px| ]]
|smještaj    =  Jadransko more
|otočna skupina =  Srednjodalmatinski otok
|koordinate  = 
|država      =  Hrvatska
|gl.naselje =  [[Hvar (grad)|Hvar]]
|površina    =  297,376802<ref name="Duplancic-Cala-Ujevic">[http://hrcak.srce.hr/file/14783/ Duplančić Leder, T.; Ujević, T.; Čala, M. (2004): ''Duljine obalne crte i površine otoka na hrvatskom dijelu Jadranskog mora određene s topografskih karata mjerila 1:25 000'', Geoadria, Vol. 9, No. 1, 5-32.]</ref>
|obalna crta = 270,001<ref name="Duplancic-Cala-Ujevic" />
|stanovništvo  =  11.500
|slika      =
}}
[[Datoteka:Hvar zentrum.JPG|mini|desno|250px|Grad [[Hvar (grad)|Hvar]]]]
[[Datoteka:StariGrad2.jpg|mini|desno|250px|[[Stari Grad|Starigradska]] riva]]
[[Datoteka:Jelsa hvar.jpg|mini|desno|250px|[[Jelsa]]]]
[[Datoteka:Croazia-Sucuraj1.jpg|mini|desno|250px|[[Sućuraj]]]]
[[Datoteka:Starigradsko polje hvar.jpg|mini|desno|250px|Starogrojsko polje, pogled s juga. U pozadini se vidi [[Vidova gora]] i otok [[Brač]]]]
[[Datoteka:Lavender field on Hvar.JPG|mini|desno|250px|Polja [[Hvarski lavandin|hvarske lavande]] u unutrašnjosti otoka]]
[[Datoteka:Vineyards Hvar.jpg|mini|desno|250px|[[Vinograd]]i na Hvaru.]]
[[Datoteka:Hlavni hvarsky hreben.jpg|mini|desno|250px|Glavni hvarski greben.]]
[[Datoteka:Kaplicka na nejvyssim vrcholu Hvaru, Sv. Nikola (626 m).jpg|mini|desno|250px|Kapelica na najvišem vrhu Hvara, Sv. Nikoli (626 m).]]
'''Hvar''' ([[čakavsko narječje|čakavski]] ''Hvor,'' ili ''For'', [[grčki]]: ''Φάρος, Faros'') je [[otok]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], ispred istočne obale [[Hrvatski jadran|Jadranskog mora]]. Pripada skupini srednjodalmatinskih otoka.

Zbog velikoga broja sunčanih dana, često se naziva i Sunčani Hvar.

== Zemljopisni položaj i svojstva ==
Hvar pripada grupi srednjodalmatinskih otoka. Nalazi se u Splitsko-dalmatinskoj županiji, usred skupine otoka koji su dijelom ove županije. Gledano po neposrednom susjedstvu, sjeverno od njega se nalazi otok [[Brač]], a južno od njega se nalaze [[Šćedro]] (od kojeg ga dijeli [[Šćedorski kanal]]), [[Vis]] (više prema jugozapadu), [[Paklinski otoci]], [[Korčula]] i poluotok [[Pelješac]].

Duljine je 72 km, a u na širem dijelu je širok 10,5 km. Ukupna duljina obale mu je 254,2 km. Površine je 299,7 km<sup>2</sup> što ga čini četvrtim hrvatskim otokom po površini. Najviši vrh je sv. Nikola, na kojemu je smještena kapelica, visok 628 m. 

Cesta koja povezuje [[Hvar (grad)|grad Hvar]] na zapadnoj i [[Sućuraj]] na istočnoj strani otoka iznosi 84 km.
Otok Hvar je svojom površinom uglavnom prekriven [[borovi|borovom]] šumom što čini izuzetno ugodnu klimu i [[vinograd]]ima koji proizvode i do 50 000 hektolitara [[Vino|vina]] godišnje.

== Uprava ==
Otok pripada [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinskoj županiji]] i podijeljen je u 2 grada i općine (dan je i broj stanovnika [[2001.]] godine):

{|
| valign=top | '''Grad Hvar''' || Općina '''Jelsa''' || Grad '''Stari Grad''' || Općina '''Sućuraj'''
|-
| valign=top |
* [[Hvar (grad)|Hvar]] – 3762
* [[Brusje]] – 206
* [[Sveta Nedjelja (Hvar)|Sveta Nedjelja]] – 148
* [[Milna (Hvar)|Milna]] – 90
* [[Velo Grablje]] – 21
* [[Malo Grablje]] – 0
| valign=top |
* [[Jelsa]] – 1.798
* [[Vrboska]] – 526
* [[Svirče]] – 445
* [[Zastražišće]] – 230
* [[Vrisnik]] – 215
* [[Zavala (Jelsa)|Zavala]] – 144
* [[Gdinj]] – 119
* [[Pitve]] – 81
* [[Poljica (Jelsa)|Poljica]] – 68
* [[Ivan Dolac]] – 26
* [[Gromin Dolac]] – 4
* [[Humac (Jelsa)|Humac]] – 0
| valign=top |
* [[Stari Grad]] – 1,906
* [[Vrbanj]] – 489
* [[Dol (Stari Grad)|Dol]] – 348
* [[Rudina]] (Mala i Vela) – 54
* [[Selca kod Starog Grada]] – 20
| valign=top |
* [[Sućuraj]] – 387
* [[Bogomolje]] – 98
* [[Selca kod Bogomolja]] – 7
|}

== Ime ==
Današnje ime otoka je [[grčki|grčkog]] porijekla (od  grč. Pharos – svjetionik). Iz tog su naziva [[Rimljani]]  oblikovali ime Pharia. [[Dalmacija|Dalmatinski]] Romani pretvorili su ga u Fara, a u ranom [[Srednji vijek|Srednjem vijeku]] doseljeni [[Hrvati]] suglasnik f zamjenjuju grupom suglasnika hv, te mijenjaju naziv u Hvar. Lokalno stanovništvo naziva ga "Hvor" (u Starom Gradu), "For", a [[Standardni jezik|standardni]] oblik "Hvar" se javlja na istočnom dijelu otoka, gdje su se naknadno naselili štokavci s kontinenta.

== Povijest  ==
Izvor <ref>Grga Novak, Hvar kroz stoljeća, Izdavački Zavod JAZU, Zagreb 1972.</ref>, ako nije drukčije označeno.

Otok je naseljen još u [[pretpovijest|pretpovijesno]] doba, još prije 6000 godina. Iz tog razdoblja na otoku postoje nalazi osebujne [[Hvarska kultura|Hvarske kulture]] (3500.--2500. g.pr.Kr.), poznate po bojanoj [[keramika|keramici]].

Poznat su nalazi iz [[Markova špilja|Markove]] i [[Grapčeva špilja|Grapčeve špilje]], u kojoj je pronađen najstariji prikaz broda u Europi na ulomku keramičke vaze, te lokalitet [[Purkin kuk]] sa [[megalit]]ima.

Kasnije, otok naseljavaju [[Iliri]].

Grci su znali za otok Hvar još u [[arhajsko doba]] te se smatra da su tamo osnovali koloniju Anchialu, ali za to nema dokaza. Prije dolaska Parana, Stari Grad je bio zaštićen utvrdama na brdu, što nam govori o važnosti plodnog područja za starosjedioce.

Hvar je bio mjesto [[grčka kolonizacija|starogrčke kolonizacije]] u 4. st. pr. Kr.. Na njemu je u to doba, [[385. pr. Kr.|385]]/[[384. pr. Kr.|384.]]. g. pr. Kr. osnovan [[Pharos]], na mjestu današnjeg Starog Grada. Podatak o tome nam donosi [[Diodor Sikulski]]. Hvar je kolonizirao [[Dionozije Sirakuški]], osnovao je naseobinu jonskih Parana. Diodor Sikulski nam donosi i podatak o bitci koja se vodila između domorodaca i Parana. Naime, u pomoć Paranima je došao zapovjednik iz kolonije koju je Dionizije ranije osnovao. To je Lješ u Albaniji ili Vis. O toj bitci svjedoče i 2 epigrafska spomenika – to je natpis Junaka Kalije koji je poginuo o ratu s Ilirima te spomenik Farana, koji svjedoči o pobjedi Farana nad [[Jadasini]]ma. Pharos je bio [[polis]]. Ne zna se je li bilo ostalih starogrčkih naselja na otoku, možda neko na mjestu današnjeg [[Hvar (grad)|Hvara]] (znanstvenici su tu smještali Herakleju ili [[Dimos]], no za to ne postoje dokazi). U Starigradskom polju sačuvana je farska [[chora]], izvorna starogrčka [[katastar]]ska podjela zemlje s kamenim međašima (gomilama) koji je i danas vidljiv. Farska hora je poljoprivredni dio koji pripada polisu, a u kojem uz gospodarska imanja može biti sagrađen i hram; izvanredno očuvano, precizno parceliziranje polja u neposrednoj blizini Starog Grada na Hvaru. Za farsku horu karakteristično je parceliziranje u četverokut nalik kvadratu – kler(180x190). Farska hora je jedan od svega dva sačuvana takva polja u Europi. Farani su kovali novac s likom Dioniza i grozda te novac s likom Zeusa i jarca.

Padom [[Sirakuza|Sirakuze]], bitne zaštitnice ovog otoka, dolazi kraj vlasti starih Grka. Demetrije Farski vladao je Hvarom uz rimsko odobrenje.
Otok pada pod vlast [[Stari Rim|starog Rima]] [[219. pr. Kr.]], a Pharos dobiva ime ''Pharia''.

Nakon pada zapadnog Rimskog Carstva, otok ostaje u okviru [[Bizant]]a. U vrijeme kasne antike povećalo se stanovništvo otoka. To razdoblje obiluje arheološkim nalazima. Nastao je veliki broj novih villa rustica na povijesnom ageru ali i na do tada zapuštenim istočnim dijelovima otoka. O tom razdoblju postoji praznina u pisanim izvorima sve do doseljenja Slavena.

Tada dolazi u trostoljetni posjed [[Neretvanska kneževina|Neretvanske kneževine]]. U istom razdoblju, stanovništvo se poslavenjuje u potpunosti i poprima hrvatski jezik, kulturu i nazive. Podatak o tome da je Hvar dio Neretvanske kneževine donosi car-pisac [[Konstantin Porfirogenet]] u 36. poglavlju svog djela O upravljanju carstvom.  Tada se na otoku i naselilo starohrvatsko pleme [[Slavogost]]a.

U [[11. stoljeće|11. stoljeću]] postaje dijelom srednjovjekovne hrvatske kraljevine [[Petar Krešimir IV.|Petra Krešimira IV.]].

Poslije se u vlasti smjenjuju [[Mletačka Republika]], Bizant, [[Hrvatsko-ugarska kraljevina]].

[[1331.]] se komuna konačno stavlja pod mletačku zaštitu od [[omiški gusari|omiških gusara]]. [[1420.]] godine ga Mlečani u potpunosti nadziru. Mletačka vlast je bila sve do pada Mletaka, 1797. godine. U tom razdoblju je grad Hvar bio glavna mletačka luka na istočnoj jadranskoj obali. Otok Hvar je bio dijelom iste upravne jedinice, kao i otok Vis, Hvarske komune. Trag te podjele je današnja [[Hvarska biskupija|Hvarsko-bračko-viška biskupija]].
U Hvaru je u 15. i 16. st. bila vrlo razvijena književno-kulturna scena. Hvarski humanistički krug bio je vrlo utjecajan, a najpoznatiji je po tzv. hvarskom četvercu kojeg čine [[Petar Hektorović]], [[Mikša Pelegrinović]], [[Jeronim Bartučević]] i [[Hanibal Lucić]]. Značajan je i povjesničar i ideolog [[Vinko Pribojević]] koji je napisao i održao govor [[O podrijetlu i zgodama Slavena]] koji je jedan od najavažnijih povijesnih izvora iz 16. stoljeća.
Od [[1510.]] do [[1514.]] godine traje [[Ustanak hvarskih pučana]] pod vodstvom [[Matij Ivanić|Matija Ivanića]] protiv hvarskih plemića. Pučani su svrgnuli plemićku vlast na otoku, a ustanak je na kraju ugušila [[Venecija]].

Nakon 1797. godine, otok Hvar dolazi pod vlast [[Habsburška Monarhija|Habsburške Monarhije]]. Od [[1806.]] do [[1814.]] kratkotrajno je pod [[Napoleon]]ovom Francuskom, a potom je ponovno u sastavu Habsburške Monarhije, odnosno reorganiziranjem iste, u austrijskom dijelu Austro-Ugarske. Tada dolazi "malo zlatno razdoblje" za ovaj otok: uređene su sve otočne luke, napravljen je [[katastar]], događa se mala [[industrijalizacija]], a uzlazni konjunkturni krug na poljodjelskom tržištu (vinova loza, buhač, levanda) jača srednji sloj stanovništva, a zaostajanje nižih slojeva se ublažilo uljevom glavnice na otok. Do pojave [[parobrod]]a, otok je imao svoju [[trgovačka mornarica|trgovačku mornaricu]].

U gradu Hvaru su tada otvorili konzulate [[Grčka]], [[Parma]], [[Vatikan|Papinska država]] i [[Napuljsko Kraljevstvo]].

Godine [[1858.]] na Hvaru je otvorena prva meteorološka postaja u Hrvatskoj.

Godine [[1868.]] je osnovano prvo turističko društvo ("Higijeničko društvo").

Raspadom [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] [[1918.]] godine, ulazi u [[Država SHS|Državu SHS]]. [[Kraljevina Italija]] zaposjeda otok iste 1918. godine i ostaje sve do [[1921.]], kada konačno postaje dijelom [[Kraljevina SHS|Kraljevinu SHS]]/Kraljevine Jugoslavije.

Godine [[1941.]], padom Kraljevine, Hvar ulazi u sastav [[NDH]], gdje je bio dijelom velike župe Cetina.

Padom vlasti NDH, dijelom je NR Hrvatske/[[SR Hrvatska|SR Hrvatske]]. Otok je bio jedna upravna jedinica, općina Hvar sa sjedištem u gradu Hvaru.

Osamostaljenjem Hrvatske [[1991.]] godine, Hvar se dijeli na četiri općine: Grad Hvar, Stari Grad, Jelsa i Sućuraj.

Početkom [[Domovinski rat|Domovinskog rata]], otočko stanovništvo i gospodarstvo trpilo je posljedice [[pomorska blokada Hrvatske 1991.|pomorske blokade]], koju je uspostavila [[JRM]].

Rujna 1991. dogodilo se prvo ozbiljnije vojno organiziranje ZNG-a i Policijske postaje Hvar.<ref>(): [http://www.stari-grad.hr/index.php?show=11437&nid=72541 ''Dom za starije i nemoćne osobe - Otkrivena spomen-ploča hrvatskim braniteljima''], Grad Stari Grad, 19. rujna 2016. Pristupljeno 19. lipnja 2017.</ref><ref>''ZNG i Zvir: Mi smo bili prvi'', Slobodna Dalmacija, 19. rujna 2016.</ref>

6. listopada 1991. osnovan je [[Mješoviti odred mornaričkog pješaštva Zvir]] - otok Hvar.<ref>Nikola Šimunović: [http://www.stari-grad.hr/?show=11437&nid=69089 ''Udruga veterana MOmp „ Zvir“ – otok Hvar organizira obilježavanje 21. godišnjice utemeljenja postrojbe''], Grad Stari Grad, 3. listopada 2012. Pristupljeno 19. lipnja 2017.</ref> 23. prosinca 1991. osnovana je obalna topnička bitnica “Pelegrin”. <ref>(): [http://www.slobodnadalmacija.hr/dalmacija/split-zupanija/clanak/id/152704/stari-grad-zvir-na-hvaru ''Stari Grad: ‘Zvir’ na Hvaru ''], 26. prosinca 2011. Pristupljeno 19. lipnja 2017.</ref> Ako se broju 787 branitelja, od kojih 781 s otoka Hvara, prododa pripadnike obalne bitnice na Pelegrinu, pripadnike redovnog, specijalnog i pričuvnog sastava policije, veći broj dragovoljaca koji su otišli van otoka i uključili se u druge postrojbe, dolazi se do brojke od oko 1000 branitelja koji su na razne načine aktivno sudjelovali u obrani domovine, što čini više od 9 posto ukupnog stanovništva otoka Hvara, odnosno svaki je deseti Hvaranin sudjelovao u obrani hrvatske domovine. Hvarana koji su svoje živote položili na oltar domovine, a to su: Ružica Malla, rođ. Belić, Ante Franičević, Tomislav Toni Petrić, Ivica Stipišić, Predrag Bogdanić i Andrej Plenković.<ref>M. Crnčević: [http://urednik.slobodnadalmacija.hr/dalmacija/split-zupanija/clanak/id/181766/svaki-je-deseti-hvaranin-sudjelovao-u-obrani-domovine ''Svaki je deseti Hvaranin sudjelovao u obrani domovine''], Slobodna Dalmacija, 8. listopada 2012. Pristupljeno 19. lipnja 2017.</ref>

Srpnja 2004. na Hvaru je međunarodna istraživačka skupina pronašla [[Tragovi dinosaura na Hvaru|tragove dinosaura]].<ref name=farosweb>Vesna Laušić/Slobodna Dalmacija: [https://web.archive.org/web/20090610161246/http://www.farosweb.hr/arhiva/dinosauri.htm ''Dinosauri na Hvaru ''] Farosweb.  Arhivirano 10. lipnja 2009. Pristupljeno 26. travnja 2020.</ref><ref name=vijenac> (): [http://www.matica.hr/vijenac/271/sesti-svezak-hrvatske-opce-enciklopedije-10158/ ''Kulturna kronika: 19. srpnja - Dinosauri na Hvaru''] Vijenac br. 271 - 22. srpnja 2004. Pristupljeno 26. travnja 2020.</ref>

== Poznati ljudi ==
Poznate osobe koje su se rodile, živile i/ili radile na otoku Hvar.
*[[Vinko Pribojević]] (sredina 15. vijeka - poslije 1532.), hrvatski povjesničar, ideolog i dominikanac.
*[[Grga Novak]] (* [[1888.]] - † [[1978.]]), hrvatski povjesničar, arheolog
Ivan Vučetić

== Reljef ==

== Klima ==
Klima je [[sredozemna klima|sredozemna]]. Zapadni dio otoka je izrazito sušniji, čak je među krajevima sa najmanje padalina u Hrvatskoj.

{{Infobox vrijeme
|mjesto =Hvar
|Sij_sr_maks=12.2
|Velj_sr_maks=12.8
|Ožu_sr_maks=15.2
|Tra_sr_maks=17.8
|Svi_sr_maks=23.3
|Lip_sr_maks=26.2
|Srp_sr_maks=29.0
|Kol_sr_maks=29.0
|Ruj_sr_maks=26.2
|Lis_sr_maks=21.8
|Stu_sr_maks=16.5
|Pro_sr_maks=13.5
|God_sr_maks=21.6

|Sij_sr=9.5
|Velj_sr=9.5
|Ožu_sr=11.4
|Tra_sr=14.9
|Svi_sr=18.8
|Lip_sr=22.3
|Srp_sr=26.7
|Kol_sr=26.8
|Ruj_sr=22.6
|Lis_sr=18.3
|Stu_sr=13.1
|Pro_sr=10.5
|God_sr=17.1

|Sij_sr_min=5.6
|Velj_sr_min=6.0
|Ožu_sr_min=9.0
|Tra_sr_min=10.5
|Svi_sr_min=14.6
|Lip_sr_min=17.4
|Srp_sr_min=21.1
|Kol_sr_min=21.9
|Ruj_sr_min=18.2
|Lis_sr_min=14.1
|Stu_sr_min=10.0
|Pro_sr_min=7.2
|God_sr_min=12.8

|Sij_obo=95.2
|Velj_obo=89.2
|Ožu_obo=97.7
|Tra_obo=90.9
|Svi_obo=76.1
|Lip_obo=48.6
|Srp_obo=24.1
|Kol_obo=59.0
|Ruj_obo=78.7
|Lis_obo=109.9
|Stu_obo=141.9
|Pro_obo=125.3
|God_obo=1036.6
|Izvor=Worldclimate.com<ref>[http://www.worldclimate.com/cgi-bin/grid.pl?gr=N42E018 Worldclimate.com,  podaci za razdoblje [[1973.]] – [[1991.]]]</ref>
}}

== Vode ==
Sjevernozapadni dio otoka (Starigradsko polje) ima više izvora i bara, a u Jelsi, Starigradu i Vrboskoj postoje bočati potoci. Ostatak otoka je krševit i suh.

== Poljoprivreda ==
Na Hvaru je cvjetala poljoprivreda. Proizvodilo se maslinovo ulje, vino, voće i povrće u velikim količinama. Lavandina polja bila su najveća u Europi te se od njih radilo lavandino ulje. Krajem 50-ih godina dvadesetog stoljeća poljoprivreda je lagano propadala te su se ljudi počeli okretati turizmu.

== Promet ==
Otok ima razgranatu mrežu prometnica. Jelsa, Starigrad i Hvar spojeni su modernom cestom s tunelom. Mreža uskih i loših cesta povezuje cijeli otok, od Sućurja do Hvara.

Redovne trajektne veze s kopnom pristaju u Starom gradu i Sućurju. Brzi putnički brodovi povezuju Jelsu i Hvar sa Splitom.

U Starograjskom polju je mali [[Aerodrom Hvar|aerodrom]] generalne avijacije s travnatom stazom.

== Stanovništvo ==
Jedino autohtono i apsolutno većinsko stanovništvo ovog otoka su [[Hrvati]]. Na otoku postoji i talijanska manjina, koja je nekada bila znatno brojnija (u 17. stoljeću u gradu Hvaru bilo je oko 30% talijanskih prezimena).<ref>Nevenka BEZIĆ-BOŽANIĆ, „Popis stanovnika otoka Hvara iz 1673. godine“, Čakavska rič, sv. XIX (1991.), br. 1, str. 29.-31]</ref>

== Kultura ==
Poznati suvremeni čakavski pjesnici su [[Tin Kolumbić]], [[Marin Franičević-Pločar]], [[Jure Franičević-Pločar]], [[Pere Ljubić]], [[Lucija Rudan]], [[Rajka Anđelić Maslovarić]], [[Tatjana Radovanović]], [[Mirko Barbarić (Bogomolje)|Mirko Barbarić]], [[Zlatan Plenković (dominikanac)|Zlatan Plenković]] <ref>[http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20030402/feljton01.asp Slobodna Dalmacija] Siniša Vuković: Raspjevane hvarske poetese, 2. travnja 2003.</ref>, [[Sibe Miličić]], [[Miki Bratanić]], [[Marica Buratović]]...
* Od [[2004.]] godine održava se književna manifestacija [[Susret čakavskih pjesnikinja otoka Hvara]] posvećena pjesništvu na [[Čakavsko narječje|čakavskom narječju]] otoka Hvara, autorice čijih su pjesama žene.
* [[Za križem|Križna procesija na Hvaru]] je 2009. godine, kao [[nematerijalna kulturna baština]], postala [[UNESCO]]-va [[svjetska baština]].

Hvar je dao mnoge poznate rimokatoličke znanstvenike, autore i velikodostojnike: [[Tomislav Koljatić Maroević]], [[Jordan Zaninović]], [[Šime Ljubić]], [[Nikola Dominik Budrović]], [[Jordan Kuničić]], [[Rajmund Kupareo]], [[Juraj Carić (biskup)|Juraj Carić]], [[Estanislao Esteban Karlic]], [[Jorge Novak]]...
* Na Hvaru djeluje udruga [[Opservatorij Hvar]]. Opservatorij Hvar Geodetskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu je [[zvjezdarnica]] za [[Astrofizika|astrofizička]] istraživanja, smještena iznad [[Hvar (grad)|grada Hvara]] (visina smještaja kupola između 173 i 245 [[Nadmorska visina|metara nad morem]]). Otvoren je 1972. i u njem se obavljaju istraživanja u području fizike Sunca, [[Fotometrija|fotometrije]] [[zvijezda]], posebno promjenljivih zvijezda razreda Be, te se istražuju zvjezdani skupovi i [[galaktika|galaktike]]. Za opažanje Sunca služi dvostruki teleskop; jednim se snima [[fotosfera]] (otvor [[Leća (optika)|leće]] 217 [[metar|mm]], [[žarišna duljina]] 2 450 mm), a drugim [[kromosfera]] (130 mm, odnosno 1 950 mm), koja se snima s uskopojasnim spektralnim filtrom. Za opažanje zvijezda koristi se [[Reflektorski teleskop|reflektor]] Cassegrainova sustava, otvora 65 cm, te od 1997. zajednički austrijsko-hrvatski teleskop, sa zrcalom promjera 1 m, također tipa Cassegrainova reflektora. <ref> '''Opservatorij Hvar''', [http://enciklopedija.hr//natuknica.aspx?ID=4322] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.</ref>.

== Šport ==
* [[Ženska malonogometna liga otoka Hvara]]
* [[Hvarska nogometna liga]]
Faros maraton u daljinskom plivanju



Kolijevka je specifične igre pod nazivom [[Zoga falu|zoga falu]].

== Zanimljivosti ==
Hvar su posjetile mnoge poznate osobe kao što su: car [[Franjo Josip I.]], [[Clint Eastwood]], [[Michael Douglas]], [[Catherine Zeta-Jones]], [[John Malkovich]], [[Brad Pitt]], [[Jodie Foster]], [[Eva Longoria]], [[Gwyneth Paltrow]], [[Steven Spielberg]], [[George Clooney]], [[Jack Nicholson]], [[Kevin Spacey]], [[Sean Connery]], [[Daniel Craig]], [[Pierce Brosnan]], [[Andre Agassi]], [[Jennifer Capriati]], [[Gabriela Sabatini]], [[David Beckham]], [[Bernie Ecclestone]], [[Eddie Jordan]], [[Michael Schumacher]], [[Bill Gates]], [[Roman Abramovič]], [[Beyonce]], [[Jay-Z]], Paris Hilton,Charlize Theron i dr.<ref>https://suite.io/paul-bradbury/5fks2h6 Preuzeto 23. travnja 2014.</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==

* [http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20020121/feljton.htm Slobodna Dalmacija] [[Andro Gabelić]]: Pola tisućljeća vjerske i slobodarske tradicije otoka Hvara
* Ambroz Tudor: [http://hrcak.srce.hr/file/149795 Ladanje na prostoru hvarske komune do kraja 15. stoljeća], Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, sv.42 br.1 kolovoz 2011.
* [[Nikša Petrić]], Ambroz Tudor: [http://hrcak.srce.hr/file/162713 Ladanjska izgradnja prostora hvarske komune], Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, sv.37 br.1 kolovoz 1998.

{{sport start}}
{{Nogomet na Hvaru}}
{{sport kraj}}
{{Infookvir naseljeni otoci u Hrvatskoj}}

[[Kategorija:Hvar| ]]
[[Kategorija: Srednjodalmatinski otoci]]