Vidi kôd stranice Hrvatske obrambene snage

{{dz|[[Hrvatske oružane snage (razdvojba)]]}}
{{preusmjerava|HOS}}
{{Infookvir nacionalna vojska
|naziv=Hrvatske obrambene snage
|slika=[[Datoteka:Patch of the Croatian Defence Forces.svg|250px]]
|opis= Vojna oznaka Hrvatskih obrambenih snaga
|utemeljena= [[1991.]]
|raspuštena= ''de iure'': [[1992.]]<br>''de facto'': [[1993.]]
|grane=
|stožer= Ratni Stožer HOS-a, [[Zagreb]]<br>[[Ljubuški]], [[BiH]]<br>[[Zenica]], [[BiH]]
|vrhovni zapovjednik titula=
|vrhovni zapovjednik=[[Dobroslav Paraga]]
|zapovjednik=[[Ante Paradžik]]<br>o.d. [[Anto Đapić]]<br>[[Ante Prkačin]]<br>[[Mladen Holman]]
|starost=Nema
|novačenje=dragovoljno služenje
|činovi=
|povijest=[[Domovinski rat]], [[Rat u BiH]]
}}
'''Hrvatske obrambene snage''' (kratica '''HOS''', ponekad zvane i '''Hrvatske oružane snage'''<ref>Hrvatski leksikon, 1996., pojam "Hrvatske oružane snage"</ref>) bile su među prvim organiziranim vojnim postrojbama koje su djelovale u [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]], te su uz '''[[Hrvatsko vijeće obrane]]''' (HVO), i '''[[Teritorijalna obrana Bosne i Hercegovine|Teritorijalnu obranu BiH]]''' (TO BiH), činile okosnicu [[rat u BiH|otpora velikosrpskim snagama u Bosni i Hercegovini]]. U Hrvatskoj, HOS se kasnije integrirao u [[Hrvatska vojska|Hrvatsku vojsku]] početkom [[1992.]] prilikom restrukturiranja vojnih snaga unutar [[Hrvatska|Republike Hrvatske]]. HOS u BiH je neko vrijeme službeno činio dio [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije RBiH]], ali se osuo i raspao nakon ubojstva zapovjednika HOS-a Hercegovine [[General bojnik|generala]] Armije RBiH [[Blaž Kraljević|Blaža Kraljevića]]. Ideja vodilja HOS-a  bila je obrana Hrvatske od agresora u Domovinskom ratu, ali i povratak Hrvatske na istočne granice [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]] iz [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]].<ref>''Mi smo apsolutno za jedinstvo hrvatskog naroda i za njegovu zajedničku obranu, ali smo isto tako za jedinstvo sa muslimanskim narodom. Mi od naše politike cjelovite Bosne i Hercegovine, odn. Hrvatske do Drine ne odustajemo. Svaka druga politika značila bi komadanje Herceg-Bosne i stvaranje nove srpske države s ovu stranu Drine, što bi bila propast za hrvatski muslimanski narod.'' – [[Dobroslav Paraga]] 21.08.1992. u uputstvima bojniku [[Darko Kraljević|Darku Kraljeviću]]</ref>{{Nedostaje izvor}}

== HOS tijekom rata ==
=== HOS u Hrvatskoj (1991.) ===
[[Datoteka:HOS flag.svg|mini|275px|Ratna zastava HOS-a]]
U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] je [[25. veljače]] [[1990.]] obnovljena [[Hrvatska stranka prava]]<ref>[http://www.hsp1861.hr/vijesti2/020227kri.htm Spomen na Antu Paradžika]</ref> i za predsjednika joj je izabran [[Dobroslav Paraga]]. Podpredsjednik je bio [[Ante Paradžik]]. Kako se velik dio [[Srbi|srpskog]] stanovništva u Hrvatskoj sve više protivio hrvatskim vlastima i radikalizirao, mnogi su se [[Hrvati]] samoinicijativno naoružavali radi obrane svojih domova u slučaju rata. Dne [[21. prosinca]] [[1990.]] izbija otvorena pobuna [[Srbi u Hrvatskoj|hrvatskih Srba]], koji proglašavaju tzv. [[Republika Srpska Krajina|Republiku Srpsku Krajinu]], a uskoro se i [[Jugoslavenska narodna armija]] stavlja na stranu pobunjenika. Iako vodstvo HSP-a nije namjeravalo imati stranačku vojsku,<ref>Borba za hrvatsku državnu nezavisnost, D. Paraga i A. Paradžik, 1991., str. 215.</ref> nakon slabih početnih reakcija vodstva Republike Hrvatske, Paraga i Paradžik počinju razmatrati osnivanje oružanih postrojba radi obrane Hrvatske. Odluka vodstva HSP-a o osnivanju vojske donešena je nakon [[Rat u Sloveniji|agresije JNA na Sloveniju.]] 

==== Nastanak ====
Hrvatske obrambene snage (HOS) su službeno osnovane krajem lipnja [[1991.]] od strane Dobroslava Parage, Ante Paradžika, [[Alija Šiljak|Alije Šiljka]] i još nekih članova tadašnjeg vodstva HSP-a. Odmah je osnovan i Ratni stožer HOS-a, a Ante Paradžik je bio njegov prvi načelnik. Ratni Stožer HOS-a je bio smješten u zagrebačkim prostorijama HSP-a, tj. u Šenoinoj ulici na broju 13, a kasnije u [[Starčevićev dom|Starčevićevom domu]].

Isprva slabo naoružani pješačkim naoružanjem koje su sami nabavili, prvi HOS-ovci su se iskazali u borbama sa srpskim pobunjenicima i JNA i tako privukli pažnju hrvatske javnosti na HOS i HSP. Kasnije je zahvaljujući donacijama [[Hrvatska dijaspora|iseljenih Hrvata]] i članova HSP-a iz [[Australija|Australije]] i [[Kanada|Kanade]], vodstvo domovinskog HSP-a nabavilo veću količinu oružja te je broj HOS-ovaca rastao. HOS-ovci su pred Starčevićev dom postavili jedan [[top]] zarobljen u borbama s JNA.

Nisu se svi u vodstvu HSP-a slagali s osnivanjem HOS-a. Tajnik stranke, [[Krešimir Pavelić (političar)|Krešimir Pavelić]] je smatrao da je nepotrebno stvarati paralelnu vojsku uz već postojeće postrojbe [[ZNG|Zbora Narodne Garde]]. Kada je HOS ipak osnovan, Pavelić je iz protesta napustio stranku. 

==== Jačanje i širenje HOS-a ====
U postrojbe HOS-a dolazili su Hrvati iz domovine i [[BiH|Bosne i Hercegovine]] kao i Hrvati iz emigracije. Nakon što je borba Hrvatske za nezavisnost privukla pažnju svjetske javnosti, neki su strani državljani koji su ujedno bili i profesionalni vojnici napuštali svoje zemlje i pristupali HOS-u.<ref>[http://www.hsp1861.hr/vijesti2/020720hos.htm Ratnik Madden se malo zanio]</ref> Oni su uvježbavali vojnike HOS-a, koji je time postao jedna od najboljih jedinica koje su pružale otpor srpskoj agresiji. Prema dogovorima vodstva HSP-a i ministarstva obrane Slovenije, neki HOS-ovci bili su obučavani u Sloveniji od pripadnika Slovenske teritorijalne obrane koji su imali iskustva u borbi protiv JNA. Kampovi za obuku HOS-a u Hrvatskoj nalazili su se na [[Žumberačka gora|Žumberku]] (gdje je instruktor bio Dubravko Klauderoti "Švabo"), u maloj školi u zagrebačkoj [[Dubrava (Zagrebačka županija)|Dubravi]], na [[Žnjan]]u i u [[Tugare|Tugarama]] kod Splita te na otocima [[Brač]]u i [[Čiovo|Čiovu]].

O organiziranju postrojba HOS-a Ante Paradžik je rekao sljedeće: ''"Hrvatska stranka prava organizira preko svog članstva dobrovoljce za obranu domovine. Borci se pripremaju na poligonima za obuku kako bi bili što spremniji ući u rat s neprijateljima. Mi diljem Hrvatske imamo pravaške dobrovoljačke odrede, u sastavu ZNG-a. Ali, mi imamo svoj znak i nižu komandu. Jedinice smo potpuno sami opremili, od uniformi do raznovrsnog modernog oružja. Same jedinice djeluju kao desetice, tridesetice, stotice, ili dvjestotice, što je vrlo slično rimskom sistemu vojske po centurijama i kohortama. Velik priliv sredstava za nabavku skupe opreme omogućio nam je Hrvatski potporni i obrambeni fond "Drina", iz Toronta u Kanadi."''<ref>Davor Butković, ''Domovinski rat Interview'' Knjiga 8, Zagreb, 1992., str. 39 - Interview sa Antom Paradžikom od 10. rujna 1991.</ref>

==== HOS na bojištima Hrvatske ====
[[Datoteka:HOS 2.jpg|minijatura|HOS-ovci u Vinkovcima 1991.]]

Broj HOS-ovaca u Hrvatskoj se povećao na 6000 i borili su se na svim bojištima. Djelovali su poluneovisno u odnosu na regularne postrojbe [[ZNG|Zbora narodne garde]] i slušali su samo naređenja svojih časnika.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.domovinskirat.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=346:kraljevi-bla-&catid=32:ostali-leksikoni&Itemid=65 |accessdate=23. ožujka 2011. |title=Blaž Kraljević i HOS |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120209092900/http://www.domovinskirat.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=346:kraljevi-bla-&catid=32:ostali-leksikoni&Itemid=65 |archivedate=9. veljače 2012. }}</ref> Zbog tzv. nepisanog pravila da u HOS mogu pristupiti samo članovi HSP-a, HOS je u dijelu hrvatske javnosti smatran stranačkom vojskom HSP-a.

Ispočetka HOS sudjeluje zajedno s postrojbama ZNG-a u [[Bitka za vojarne|osvajanju vojarni JNA]] u [[Zagreb]]u i ostalim dijelovima Hrvatske. Preko HOS-a, HSP-u je rasla popularnost. HOS se počinje osnivati u svim mjestima Hrvatske u kojima djeluje i HSP.

Dana 10. rujna 1991., Paraga i Paradžik s jednom [[Vukovarska postrojba HOS-a|satnijom HOS-a]], na glavnom zagrebačkom trgu održavaju demonstraciju, tj. predstavljanje Hrvatskih obrambenih snaga pred 10.000 građana Hrvatske. Satnija je odmah nakon toga pod zapovjedništvom [[Robert Šilić|Roberta Šilića]] upućena na bojište u [[Vukovar]].<ref>[http://www.hsp1861.hr/vijesti/971128inme.htm Satnija HOS-a Vukovar]</ref> Ta je postrojba pokazala iznimno visoku predanost u borbi (poput mnogih drugih hrvatskih postrojbi u obrani Vukovara), te je među 58 pripadnika većina bila tijekom borbi za Vukovar više puta ranjeno, a čak 25 je i poginulo.<ref>[http://vojnapovijest.vecernji.hr/broj-22-vp/skinite-stigmu-josipa-manolica-s-hos-a-907967 "Skinite stigmu Josipa Manolića s HOS - a", Tomislav Šulj za Večernji list - Vojna povijest 10.1.2013]</ref>

Istodobno, jedinice HOS-a se osnivaju i u [[Dalmacija|Dalmaciji]]. Do svibnja 1991., jedinice HOS-a u Dalmaciji su prerasle na razinu [[satnija|satnije]]. Dogovorom Dobroslava Parage i tadašnjeg ministra obrane [[Slovenija|Slovenije]] [[Janez Janša|Janeza Janše]], dio njenih pripadnika prošao je specijalističku obuku u Sloveniji. Do listopada 1991. ta jedinica raste i dobiva status [[bojna|bojne]]. Prozvana je [[IX. bojna "Rafael vitez Boban"]], a zapovjednik joj je bio [[bojnik]] [[Jozo Radanović]], dotadašnji predsjednik podružnice HSP-a u [[Split]]u. IX. bojna HOS-a je uskoro postala jedna od najpoznatijih jedinica HOS-a u Hrvatskoj. Početkom prosinca 1991. Jozu Radanovića je vodstvo HSP-a promaknulo u [[dopukovnik]]a HOS-a.

HOS djeluje i u [[Vinkovci]]ma i okolici. U okolici Vinkovaca po nalogu glavnog stožera Zagreb upućuje se 200 bojovnici iz Žumberka za pripomoć i daljne djelovanje prema Vukovaru, pod zapovjedništvom bojnika Eugena Meindorfera i satnika Dubravka Klauderotija koji pri dolasku dobiva uručen čin satnika, po zapovjedi vrše se zadatci oslobađanja (Komletinci, Jarmina, Nušar, Mala Bosna, Nijemci, Vrbanja, Antin, Tordinci i Đeletovci , CERIĆ) položaje je držala [[6. bojna "Marijan Baotić"]]i samostalna Satnija i prva Bojna Žumberak posebne namjene, koja je krajem veljače [[1992.]] imala 800 ljudi; pod zapovjedništvom [[bojnik]]a [[Ivica Zupković|Ivice Zupkovića]]<ref>[http://www.dubrovacki.hr/clanak/11716/vijenci-za-hos-ovce-poginule-1991-godine Vijenci za HOS-ovce iz Vinkovaca]</ref> i [[satnik]]a [[Ivan Zoraja|Ivana Zoraje]]. [[Osijek]] i [[Čepin]] je branila [[Čepinska bojna (HOS)|''Čepinska bojna'']] pod zapovjedništvom [[Slobodan Tolj|Slobodana Tolja]]. U [[Bitka za Gospić|obrani Gospića i okolice]] sudjelovala je [[19. bojna "Vitez Jure Francetić"|19. bojna "''Vitez Jure Francetić''"]] pod zapovjedništvom [[pukovnik]]a [[Valentin Rajković|Valentina Rajkovića]].<ref>[http://www.hsp1861.hr/vijesti3/021003dp.htm 19. satnija HOS-a Gospić]</ref>

Ante Paradžik biva [[21. rujna]] 1991. ubijen u okolici Zagreba od strane [[Hrvatska policija|hrvatske policije]]. Policijsko objašnjenje je bilo da su ''"dobili anonimnu dojavu da su u autu martićevci"''.<ref>[http://www.nacional.hr/clanak/76462/ljudi-koje-je-90-ih-trebalo-ukloniti Ubojstvo Ante Paradžika]</ref> Nakon Paradžikovog ubojstva, privremeni vršitelj dužnosti načelnika Ratnog stožera HOS-a postaje [[Anto Đapić]]. Dobroslav Paraga početkom [[1992.]] slučajno izbjegava smrt kada je dignut u zrak stožer HOS-a u [[Vinkovci]]ma pri čemu je poginulo pet osoba, a osam bilo ranjeno. 

Početkom studenog 1991., vodstvo opsjednutog [[Vukovar]]a traži pomoć od Parage. Dne 13. Rujan 1991., Paraga iz Zagreba šalje 200 vojnika HOS-a pod zapovjedništvom [[bojnik]]a Eugena Meindorfera i satnika Dubravka Klauderotija u pomoć opkoljenom gradu. U [[Vinkovci]]ma ih zaustavlja [[Tomislav Merčep]], zamjenik ministra policije [[Ivan Vekić|Ivana Vekića]].<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.hsp1861.hr/vijesti3/030107dp.htm |accessdate=23. ožujka 2011. |title=Paraga šalje HOS u pomoć Vukovaru |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110824184154/http://www.hsp1861.hr/vijesti3/030107dp.htm |archivedate=24. kolovoza 2011. }}</ref> Poslao ih je u [[Osijek]] gdje su zatvoreni u Crvenu vojarnu. Ministar obrane [[general]] [[Martin Špegelj]] je 16. Listopada izvršio smotru te jedinice i naredio Merčepu proboj prema Vukovaru pravcem [[Nuštar]]-[[Bogdanovci]] kako bi se bar stanovništvo spasilo kad se grad više ne može braniti. Merčep je odbio napasti pod izgovorom: ''"Kukuruzi su puni mina, a i nisam siguran da mi [[Mile Dedaković|Dedaković]] ne bi pucao u leđa."'' HOS-ovci nisu pušteni da pomognu Vukovaru i grad pada u srpske ruke.

Nakon toga (22. studenoga 1991.) čelništvo HSP-a i zapovjednik obrane Vukovara [[Mile Dedaković]] bivaju uhićeni. Tijekom boravka u zatvoru, Dedaković je bio učestalo premlaćivan.<ref>[http://m.tportal.hr/44445/Svi-su-mi-se-ispricali-osim-Manolica.html Dedaković:'Svi su mi se ispričali osim Manolića']</ref> Paraga je u zatvoru započeo štrajk glađu. Hapšenje Parage i njegovih kolega izaziva veliki prosvjed građana Hrvatske na [[Trg bana Jelačića (Zagreb)|glavnom zagrebačkom trgu]]. Novo-osnovana "Komisija za Vukovar" na čelu s [[Josip Manolić|Josipom Manolićem]] proglašava Paragu i Dedakovića krivcima za pad Vukovara te ih optužuje da su agenti Kontraobavještajne službe JNA ([[KOS]]), te da su spremali napad na [[Banski dvori|Banske dvore]]. [[Vrhovni sud Republike Hrvatske]] [[13. prosinca]] donosi rješenje kojim su sve optužbe protiv Parage i Dedakovića odbačene kao neosnovane. Nakon oslobađanja, Dedaković napušta [[Hrvatska vojska|Hrvatsku vojsku]] i pristupa HSP-u. Paraga ga ubrzo imenuje Glavnim inspektorom HOS-a.

Nakon što je [[23. studenog]] 1991. objavljen proglas o općoj mobilizaciji, jedinice HOS-a se postupno uklapaju u redove [[Hrvatska vojska|Hrvatske vojske]]. 13. siječnja 1992. sve postrojbe HOS-a dobile su zapovijed o pripajanju Hrvatskoj vojsci. Taj proces je u najvećoj mjeri završen do ožujka 1992. godine. Hrvatska vojska je preuzela logore za obuku HOS-ovaca. Neke jedinice HOS-a su zadržale službenu samostalnost do 1993., ali kao dio Hrvatske vojske. No neke jedinice HOS-a prelaze u BiH jer i tamo započinju sukobi Srba i JNA s jedne strane, te Hrvata i Muslimana/Bošnjaka s druge strane.

=== HOS u Bosni i Hercegovini ===
{{Dvostruka slika|lijevo|Patch of the Croatian Defence Forces in BiH.svg|150|Patch of the Croatian Defence Forces for Muslims.svg|150|Oznaka koju su koristili neki vojnici HOS-a u BiH|Oznaka HOS-a za borce muslimanske vjeroispovjesti}} 

Uspostavom demokratskog režima u Bosni i Hercegovini dolazi i do osnivanja političkih stranaka. Tako se osniva i [[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine]] preko koje se osnivaju i Hrvatske obrambene snage. HOS je osnovan 25. lipnja 1991., a ratni stožer HOS-a za Hercegovinu 18. prosinca 1991. u [[Ljubuški|Ljubuškom]]. Za zapovjednika je postavljen [[Blaž Kraljević]].<ref name=Ljportal>[http://www.ljportal.com/arhiva/3571-kako-i-zato-je-poginuo-bla-kraljevi Kako je i zašto poginuo Blaž Kraljević]. Ljubuški portal, 9. kolovoza 2010. Preuzeto 25. studenog 2013.</ref>

Iako je sredinom travnja 1992. HVO nudio Armiji RBiH osnivanje zajedničkog vojnog stožera za obranu Bosne i Hercegovine, vodstvo Armije RBiH ovaj prijedlog nikada nije razmotrilo. Naprotiv, muslimansko vodstvo počinje instrumentalizirati HSP BiH i HOS na račun HVO-a. Muslimanskom vodstvu je politika HSP-a, odnosno HOS-a, odogovarala jer su zagovarali unitarnu Bosnu i Hercegovinu, iako je krajnji cilj bio stvaranje hrvatskih granica na Drini, no muslimansko vodstvo bilo je svjesno nemogućnosti tog projekta.<ref>Davor Marijan: [http://www.hercegbosna.org/dokumenti_upload/20100204/herceg_bosna201002041330160.pdf Bosna i Hercegovina 1991. - 1995. - u godinama nesvršenog rata]. Status, br. 3, svibanj/lipanj 2004. Str. 103. Preuzeto 25. studenog 2013.</ref> Zaobilazeći suradnju s HVO-m, Armija RBiH uspostavlja kontakt s Kraljevićem koji se sastaje s muslimanskim vojnim vodstvom u Sarajevu.<ref>Marijan, 2004., str. 231.</ref>

HOS se suprotstavio [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|HZ Herceg-Bosni]] i [[Hrvatsko vijeće obrane|Hrvatskom vijeću obrane]] te Kraljević zahtijeva podređivanje HVO-a HOS-u, a u isto vrijeme blisko surađuje s [[Alija Izetbegović|Alijom Izetbegovićem]] i [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armijom Republike Bosne i Hercegovine]].<ref name=Ljportal/> HOS se od srpnja 1992. službeno nalazio pod vrhovnim zapovjedništvom Predsjedništva RBiH.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/RATNI%20DOKUMENTI/agresija_do_1992/2304.pdf |accessdate=22. ožujka 2011. |title=Vjesnik - 7.02.1992. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20131029184151/http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/RATNI%20DOKUMENTI/agresija_do_1992/2304.pdf |archivedate=29. listopada 2013. }}</ref> U kolovozu 1992. Kraljević je imenovan je generalom bojnikom Armije RBiH i postavljen u njezin Glavni stožer.<ref name=Ljportal/>

Prema procjeni dozapovjednika HOS-a [[Ivica Primorac|Ivice Primorca]] HOS je imao do 3000 pripadnika uz manji broj pripadnika HOS-a Bosne sa stožerom u [[Zenica|Zenici]] pod zapovjedništvom [[Mladen Holman|Mladena Holmana]].<ref>[http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/ISKAZI/PrimoracIvica.pdf Svjedočenje Ivice Primorca] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924102713/http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/ISKAZI/PrimoracIvica.pdf |date=24. rujna 2015. }}, srpnja 2005. Preuzeto 24. listopada 2013.</ref> U [[Čapljina|Čapljini]] su HOS omasovili muslimani. U srpnju 1992. HOS u Čapljini počinje stvarati probleme HVO-u pod zapovjedništvom [[Slobodan Praljak|Slobodana Praljka]] zbog velikog broja neevidentiranih boraca koji su uglavnom bili nepoznati. Zbog toga se Praljak sastaje s Kraljevićem te na sastanku od njega traži podređivanje HOS-a ili bar evidenciju o novačenju u HOS. Kraljević je takav prijedlog Praljka odbio. Sličan problem s HOS-om pojavio se i u [[Stolac (BiH)|Stocu]] gdje su 90% HOS-a činili muslimani.<ref name=Svjedocenje>[http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/ISKAZI/StankoPrimoracCane.pdf Svjedočenje Stanka Primorca] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924102721/http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/ISKAZI/StankoPrimoracCane.pdf |date=24. rujna 2015. }}, str. 28. - 29. Ljubuški, studeni 2005. Preuzeto 28. rujna 2013.</ref> Novačenje HOS-a nepoznatim i neevidentiranim osobama događalo se i na području [[Mostar|Mostara]].<ref>[http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/RATNI%20DOKUMENTI/agresija_do_1992/670.pdf Izvješće]. Općinski stožer Mostar, 9. kolovoza 1992. Preuzeto 1. listopada 2013.</ref> Prema izvješću [[Vojna obavještajna služba|VOS-a]] od 8. kolovoza 1992. Muslimani su dobili interna uputstva da ulaze isključivo u Armiju RBiH ili HOS kako bi se borili protiv HVO-a.<ref>[http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/RATNI%20DOKUMENTI/KRONOLOGIJA%20DOGADJANJA%20SREDNJA%20BOSNA%20-%20ZBORNO%20PODRUCJE%20VITEZ/srednja_bosna_zborno_podrucje_vitez.pdf Operativna zona Srednja Bosna: Zborno područje Vitez. Dnevno izvješće VOS od 8. VIlI. 1992.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131203033616/http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/RATNI%20DOKUMENTI/KRONOLOGIJA%20DOGADJANJA%20SREDNJA%20BOSNA%20-%20ZBORNO%20PODRUCJE%20VITEZ/srednja_bosna_zborno_podrucje_vitez.pdf |date=3. prosinca 2013. }} Vojna obavještajna služba, 8. kolovoza 1992. Preuzeto 26. studenog 2013.</ref>

HOS nije djelovao jedinstveno na području BiH. Na području Mostara HOS je bio blizak Armiji RBiH i održavao je svakodnevne kontakte s generalom Armije RBiH, [[Arif Pašalić|Arifom Pašalićem]], te izbjegavao suradnju s HVO. Međutim, na području [[Novi Travnik|Novog Travnika]] HOS je djelovao kao produžena ruka HVO-a.<ref>Marijan, 2004., str. 231. - 232.</ref> 
[[Datoteka:HOS 1.jpg|mini|desno|HOS-ovci na položajima kod Brčkog u Bosanskoj Posavini]]
Kao uvod u [[Operacija Lipanjske zore|operaciju Lipanjske zore]], 6. lipnja 1992. snage HOS-a Hercegovine započinju akciju kojom su za nekoliko sati oslobođena mjesta [[Klepci]], [[Tasovčići]] i [[Prebilovci]] u [[Čapljina|općini Čapljina]].{{nedostaje izvor}} Nakon oslobođenja [[Mostar|Mostara]] u [[Operacija Lipanjske zore|operaciji Lipanjske zore]] u lipnju 1992. HOS-ovci počinju paliti pravoslavne crkve te pljačkati i paliti srpske kuće.<ref>Zovko (1999.), str. 94.</ref>

Kraljević se tijekom rata vodio [[Ustaše|ustaškom]] ideologijom. Kao cilj HOS-a u Bosni i Hercegovini postavio je stvaranje hrvatske granice na [[Drina|Drini]], a vodio se uvjerenjem da su i [[Bošnjaci|bosanskohercegovački muslimani]] Hrvati islamske vjeroispovijesti. U svojim istupima napadao je Hrvatsku zajednicu Herceg-Bosnu i njezinog predsjednika [[Mate Boban|Matu Bobana]] optužujući ih za antihrvatstvo.<ref>[http://www.slobodanpraljak.com/materijali/RATNI%20VIDEO/OPIS_SADRZAJ/DVD-V-238-P.pdf DVD-V-238-P] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131002075803/http://www.slobodanpraljak.com/materijali/RATNI%20VIDEO/OPIS_SADRZAJ/DVD-V-238-P.pdf |date=2. listopada 2013. }}, str. 1., 3. Preuzeto 29. rujna 2013.</ref> U [[Logor Dretelj|logoru Dretelj]] HOS je zlostavljao i ubijao srpsko civilno stanovništvo, a Kraljević je za zamjenika zapovjednika logora postavio [[Edib Buljubašić|Ediba Buljubašića]], serijskog ubojicu koji je priznao i ratne zločine počinjene u Dretelju.<ref>[http://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/zarobljenici-sa-masnicama-na-licu- Zločini u Dretelju: Zarobljenici sa masnicama na licu]. Oslobođenje, 17. travnja 2013. Preuzeto 1. listopada 2013. (na bošnjačkom)</ref><ref name=Dnevnik>[http://www.dnevnik.ba/novosti/bih/titoizam-optu%C5%BEenik-za-zlo%C4%8Dine-u-dretelju-kao-svjedok-humanizma-u-filmu-brozove Titoizam: optuženik za zločine u Dretelju kao svjedok humanizma u filmu Brozove] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141220222249/http://www.dnevnik.ba/novosti/bih/titoizam-optu%C5%BEenik-za-zlo%C4%8Dine-u-dretelju-kao-svjedok-humanizma-u-filmu-brozove |date=20. prosinca 2014. }}. Dnevnik.ba, 8. rujna 2012. Preuzeto 1. listopada 2013.</ref>

Nakon zaoštravanja odnosa HOS-a i HVO-a, HZ Herceg-Bosna izdala je naređenje kojim se traži uhićenje svih zapovjednika HOS-a koji odbiju suradnju s HVO-om. U to vrijeme radile su se pripreme za [[Operacija Bura|operaciju Buru]] gdje je bila potrebna i suradnja HOS-a koja je do tada bila upitna zbog zbližavanja s Armijom RBiH. HVO je od policije preuzeo sve kontrolne punktove u sklopu tog naređenja, a poseban režim kontrole uspostavljen je u Mostaru zbog ratne opasnosti. Nakon sastanka Kraljevića i časnika Teritorijalne obrane BiH organiziranog od strane Vinka Martinovića Štele, zapovjednika HOS-a u Mostaru, Kraljević se uputio prema Čitluku gdje je, pod nerazjašnjenim okolnostima došlo do paljbe između HVO-a i HOS-a u kojoj je poginula Kraljevićeva pratnja koju je činilo osam HOS-ovaca i Kraljević te jedan vojnik HVO-a, dok je drugi bio ranjen. Kraljević je trebao biti sproveden u Split gdje je trebao pristati na podređenost HOS-a HVO-u.<ref name=Ljportal/><ref name=Svjedocenje/>

HOS je konačno raspušten sporazumom između predsjednika Herceg-Bosne, [[Mate Boban|Mate Bobana]] i generala HOS-a, [[Ante Prkačin|Ante Prkačina]] 29. kolovoza 1992. koji je postignut u [[Grude|Grudama]]. Zbog ovog poteza, Dobroslav Paraga izbacio je Prkačina iz HSP-a.<ref>[http://www.vecernji.hr/biografije/ante-prkacin-188 Ante Prkačin], Večernji list. Preuzeto 25. studenog 2013.</ref> HOS se u međuvremenu podijelio po narodnosnom principu.<ref>Marijan, 2004. str. 231.</ref> Unatoč raspuštanju HOS-a u BiH, Paraga je 9. listopada 1992. donio odluku kojom je objedinio dva stožera HOS-a u Bosni i Hercegovini pod jednim zapovjedništvom sa sjedištem u Zenici, a za zapovjednika je imenovao Mladena Holmana.<ref>Dobroslav Paraga: [http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/RATNI%20DOKUMENTI/O%20CEMU%20JE%20BIO%20OBAVIJESTEN%20ZAGREB%20O%20BiH%201992.-1995/701.pdf Zapovijed], 9. listopada 1992. Preuzeto 25. studenog 2013.</ref> HOS je tako djelovao u sastavu Armije RBiH sve do travnja 1993. Nakon pokolja Hrvata u Dusini počinjenog od strane muslimanskih snaga u siječnju 1993. pripadnici HOS-a počinju prelaziti u HVO, dok se Paraga protivio takvim radnjama. Holman je konačno donio odluku o inkorporiranju u HVO 5. travnja 1993.<ref>[http://www.hrt.hr/arhiv/98/11/18/HAG.html Haški procesi]. Hrvatska radiotelevizija, 18. studenog 1998. Preuzeto 25. studenog 2013.</ref>

=== 1993. ===

Usprkos brzom osipanju HOS-a, neke njegove postrojbe u BiH su zadržale samostalnost do 1993. [[II. bojna "Stojan Vujnović Srbin""|II. bojna "''Stojan Vujnović Srbin''"]] je opstala u Bosanskoj Posavini do veljače 1993. kada je raspuštena, a [[I. pohodna bojna HOS-a]] iz [[Zenica|Zenice]] je opstala u sastavu Armije BiH do travnja 1993. godine.<ref>[http://www.hrt.hr/arhiv/98/11/18/HAG.html Haaški procesi]</ref> Izbijanjem [[Bošnjačko-hrvatski sukob|hrvatsko-bošnjačkog sukoba]] na tom prostoru 16. travnja ta jedinica prelazi u sastav [[156. brigada HVO|156. brigade]] [[HVO]]-a pod zapovjedništvom [[Tihomir Blaškić|Tihomira Blaškića]]. Taj datum se ujedno uzima i kao datum prestanka postojanja HOS-a kao organizacije.<ref>[http://www.icty.org/x/cases/blaskic/tjug/bcs/000303.pdf Rasformiranje HOS-a]</ref>

U lipnju 1993. na Vojnom sudu u Zagrebu, Dobroslav Paraga, Anto Đapić, Mile Dedaković i Ante Prkačin optuženi su za stvarenje [[Paravojna postrojba|paravojske]] (HOS), ugrožavanje ustavnog poretka Republike Hrvatske, planiranje državnog udara, neovlašteno pribavljanje oružja i agitiranje protiv tadašnje vlasti. Vojni tužitelj bio je [[Mirsad Bakšić]]. Protiv Parage, Đapića, Dedakovića i Prkačina svjedočili su [[Krešimir Pavelić (političar)|Krešimir Pavelić]] (bivši tajnik HSP-a), [[Janko Bobetko]] (general HV-a) i [[Mate Šarlija Daidža]] (general HV-a i HVO-a), a optužene je branio [[Zvonimir Hodak]], pravni zastupnik HSP-a. Đapić je optužnicu nazvao političkim skandalom, a suđenje je potrajalo mjesec dana i privuklo veliku pažnju hrvatske javnosti. Na kraju je optužba odbačena, svi su optuženi proglašeni nevinima, a HOS je rješenjem Vrhovnog suda Republike Hrvatske priznat kao legalni dio Hrvatske vojske.

=== HOS do kraja rata ===
Tijekom čitavog postojanja HOS-a od 1991. do konačnog raspada HOS-a kao organizacije 1993., jedinice HOS-a su polako uklapane u sastav regularnih postrojbi država u kojima su djelovale, bilo Hrvatske vojske, bilo Hrvatskog vijeća obrane i Armije BiH. Neke su jedinice raspuštene i njihovo je ljudstvo uklopljeno u regularne postrojbe (poput većine jedinica HOS-a), dok su neke jedinice opstale, ali u sastavu drugih vojski. Npr. [[13. bojna "Jure vitez Francetić"]] je nastavila djelovati kao samostalna bojna u sklopu [[brigada Kralj Tomislav|HVO brigade Kralj Tomislav]] iz Tomislavgrada, jedinica [[Vitezovi]] je nastavila djelovati do 1994. kao jedinica HVO-a pod nazivom PPN Vitezovi, satnija HOS-a Kakanj je preustrojena i uklopljena u HVO brigadu "Kotromanić"; jedan dio vojnika je uključen u već postojeće organizacijske postrojbe brigade, a otprilike polovica sa zapovjednikom Tomislavom Tokmakčijom je ustrojena u vod za specijalna djelovanja HVO-a. Bojna Crni vukovi iz Kalesije je nastavila djelovati kao Samostalni diverzantski bataljon "Crni vukovi" u sklopu Armije BiH, satnija HOS-a iz [[Prozor-Rama|Rame-Prozora]] je opstala kao jedinica HVO-a pod nazivom [[Postrojba posebne namjene "Marinko Beljo"]], [[101. bojna "Do Drine"|sarajevska 101. bojna]] je opstala u sklopu Armije BiH i početkom 1995. bila uklopljena u [[Hrvatska brigada Kralj Tvrtko|Hrvatsku brigadu Armije BiH "Kralj Tvrtko"]], dok se najduže održala [[IX. bojna "Rafael vitez Boban"|IX. bojna "''Rafael vitez Boban''"]] koja je u sklopu [[Četvrta brigada Hrvatske vojske|4. brigade]] i [[114. brigada Hrvatske vojske|114. brigade]] HV-a doživjela kraj rata i bila raspuštena 1996.

== Zapovjedna struktura i organizacija postrojbi ==
Na čelu HOS-a nalazio se Glavni stožer HOS-a, kojem je sjedište bilo u Zagrebu. Na čelu Glavnog stožera HOS-a bio je stožernik. Tijekom postojanja HOS-a stožernici su bili [[Ante Paradžik]], [[Anto Đapić]] (v.d.), [[Ante Prkačin]], i [[Mladen Holman]]. Smještaj Glavnog stožera HOS-a promijenjen je samo jednom, krajem 1992., kada je Glavni stožer HOS-a za BiH, koji se nalazio u [[Zenica|Zenici]], preustrojen u Glavni stožer HOS-a. [[Vrhovni zapovjednik]] HOS-a bio je predsjednik HSP-a [[Dobroslav Paraga]],<ref>[http://www.hsp1861.hr/vijesti1/010905maba.htm I MIROSLAV TUĐMAN MORA PLATITI SVOJ RAČUN ...]</ref> te je kao takav postavljao i ponekad promicao časnike HOS-a. Većinu promaknuća činili su časnici HOS-a na bojištima. Svi činovi u HOS-u i njihove oznake bili su istovjetne onima [[Hrvatska vojska|Hrvatske vojske]] i [[Hrvatsko vijeće obrane|Hrvatskog vijeća obrane]], osim najvišeg čina [[krilnik]]a, koji je u HOS-u bio jedinstven.

Postrojbe HOS-a bile su veličina [[vod]]a, [[Satnija|satnije]], i [[Bojna|bojne]]. Kroz redove HOS-a prošlo je ukupno preko 9000 dragovoljaca.<ref>[http://www.hsp.hr/wp-content/uploads/2016/01/hsp-na%C5%A1ice.jpg Vojna iskaznica vojnika HOS-a Tihomira Kovačevića pokazuje broj 9709]</ref> Djelovanje većine postrojbi bilo je na regionalnoj osnovi, odnosno, svaki viši časnik HOS-a imao je pod nadzorom određeno veće ili manje područje. Tako je [[Jozo Radanović]] bio zapovjednik HOS-a za srednju Dalmaciju, [[Mladen Holman]] zapovjednik HOS-a za Bosnu, a [[Blaž Kraljević]] zapovjednik HOS-a za Hercegovinu. Neke postrojbe HOS-a bile su pokretne, tj. išle su kamo je situacija nalagala. Tako su npr. pojedini vodovi [[IX. bojna "Rafael vitez Boban"|IX. bojne HOS-a]] sudjelovali u borbama u Slavoniji, iako je njihovo glavno područje djelovanja bila Dalmacija.

{|class="plainrowheaders wikitable collapsible collapsed"
|----- bgcolor="#FFFFFF"
|+Postrojbe HOS-a
! Oznaka
!Naziv
!Zapovjednik
!Mjesto stožera ili djelovanja
!Uklopljena u:
|-
|[[File:Patch of the 1st battalion Rafael the knight Boban.svg|75px]] [[File:Patch of 1st battalion Ivan the knight Brdar.svg|75px]]
|I. bojna "Rafael Vitez Boban"<br>(kasnije I. bojna "Ivan Vitez Brdar")
|Mate Šukan
|[[Livno]], BiH
|[[Brigada "Petar Krešimir IV"]] [[HVO]]
|-
|[[File:Patch of the 2nd Battalion Stojan Vujnovic Srbin.svg|75px]]
|II. bojna "Ante Paradžik"<br>(kasnije II. bojna "Stojan Vujnović Srbin")
|[[Stojan Vujnović]]
|[[Domaljevac-Šamac|Domaljevac]], BiH
|[[104. brigada Bosanski Šamac]] [[HVO]] 
|-
|
|4. bojna HOS-a
|
|Hrvatska
|HV
|-
|
|Fojnička satnija HOS-a
|Pero Bošnjak
|[[Fojnica]]
|
|-
|
|6. bojna "Marijan Baotić"
|Ivica Zupković<br>Ivan Zoraja
|[[Vinkovci]], Hrvatska
|[[109. brigada HV]]
|-
|[[File:Patch of Ninth battalion Rafael the knight Boban 2.svg|75px]] [[File:Patch of Ninth battalion Rafael the knight Boban.svg|75px]]
|[[IX. bojna "Rafael vitez Boban"]]
|[[Jozo Radanović]]<br>Marko Skejo
|[[Split]], Hrvatska
|[[4. gardijska brigada "Pauci"|4. brigada HV]]<br>[[114. brigada HV]]
|-
|
|1. satnija "Ante Paradžik"
|Miroslav Martinovski
|[[Jasenovac]], Hrvatska
|HV
|-
|
|Vukovarska satnija HOS-a
|[[Robert Šilić]]
|[[Vukovar]], Hrvatska
|[[204. brigada HV]]
|-
|[[File:Patch of the 13th battalion Jure the knight Francetić 2.svg|75px]] [[File:Patch of 13th battalion Jure the knight Francetić.svg|75px]] [[Slika:Patch of the 2nd company of the 13th battalion Jure the knight Francetić.svg|75px]]
|[[13. bojna "Jure vitez Francetić"]]
|Ivan Mamić
|[[Tomislavgrad]], BiH
|[[brigada Kralj Tomislav]] [[HVO]] 
|-
|[[File:Patch of Vitezovi.svg|75px]] 
|[[Vitezovi]]
|[[Darko Kraljević]]
|[[Vitez]], BiH
|[[Viteška brigada]] [[HVO]]
|-
|
|[[101. bojna "Do Drine"]]
|Mate Matasin
|[[Sarajevo]], BiH
|[[Hrvatska brigada Kralj Tvrtko]]<br>[[Prvi korpus Armije RBiH]]
|-
|
|19. bojna "Vitez Jure Francetić"
|Valentin Rajković
|[[Gospić]], Hrvatska
|[[118. brigada HV]]
|-
|
|Crni vukovi Kalesija(vukovije)
|Refik  Fiko Brđanović
|[[Kalesija]], BiH
|ARBiH
|-
|[[File:Patch of Zigosani.svg|75px]]
|Vod HOS-a "Žigosani"<br>(kasnije PPN Žigosani)
|
|[[Novi Travnik]], BiH
|[[Brigada Stjepan Tomašević]] [[HVO]] 
|-
|
|Satnija HOS-a Kakanj
|Ivo Vuletić<br>Tomislav Tokmačija Crni
|[[Kakanj]], BiH
|Brigada HVO "Kotromanić" Kakanj
|-
|[[Slika:Patch of Lovac.svg|75px]]
|Satnija HOS-a "Lovac"<br>(kasnije Interventni vod "Lovac")
|
|[[Ljubuški]], BiH
|[[156. brigada HV]]
|-
|
|[[Samostalna satnija osiguranja]]
|
|[[Zagreb]], Hrvatska
|HV
|-
|
|Mostarska satnija HOS-a
|Željko Martinović<br>Vinko Martinović
|[[Mostar]], BiH
|[[1. brigada Mostar]] [[HVO]]
|-
|
|Ljubuška satnija HOS-a
|
|[[Ljubuški]], BiH
|[[4. brigada Stjepan Radić]] [[HVO]]
|-
|
|I. pohodna bojna HOS-a
|Mladen Holman
|[[Zenica]], BiH
|1. brigada OS Zenica<br>[[156. brigada Zenica]] [[HVO]]
|-
|
|Tuzlanski vod HOS-a
|[[Viktorin Jurić]]
|[[Tuzla]], BiH
|[[115. brigada Zrinski]] [[HVO]]
|-
|
|Čapljinska bojna HOS-a
|Tomislav Zvono<br>Ivica Vego
|[[Čapljina]], BiH
|[[Brigada Knez Domagoj]] [[HVO]]
|-
|
|Sinjski vod HOS-a
|Dušan Jukić
|[[Sinj]], Hrvatska
|[[126. brigada HV]]
|-
|
|Blagajski vod HOS-a
|Zulfo Batlak
|[[Blagaj]], BiH
|[[4. korpus Armije RBiH]]
|-
|
|Čepinski bataljun HOS-a
|Slobodan Tolj
|[[Čepin]], Hrvatska
|HV
|-
|
|Travnički vod HOS-a
|Berislav Šapina
|[[Travnik]], BiH
|[[Travnička brigada]] [[HVO]]
|-
|
|Vojna policija HOS-a Hercegovine
|Ivan Petrušić
|[[Ljubuški]], BiH
|
|-
|
|Jablanički vod HOS-a
|Zvonko Lukić
|[[Jablanica]], BiH
|TG-1 Konjic ARBiH
|-
|
|Fočanski vod HOS-a
|Halim Uzunović
|[[Foča]], BiH
|ARBiH
|-
|
|Stolačka satnija HOS-a
|
|[[Stolac (BiH)|Stolac]], BiH
|[[Brigada Knez Domagoj]] [[HVO]]
|-
|
|Gorždanski vod HOS-a
|Halim Uzunović
|[[Goražde]], BiH
|ARBiH
|-
|
|Vod HOS-a [[Sokoli (HOS)|"''Sokoli''"]]
|
|[[Požega]], Hrvatska
|HV
|-
|
|Bjelopoljski vod HOS-a
|Marinko Šunjić "Lunja"
|[[Potoci (Mostar, BiH)|Bijelo Polje]], BiH
|[[1. bojna Bijelo Polje]], [[2. brigada Mostar]] [[HVO]] 
|-
|[[File:Patch of Special purpose unit Marinko Beljo.svg|75px]]
|Prozorska satnija HOS-a<br>(kasnije PPN Marinko Beljo)
|Marinko Beljo
|[[Prozor-Rama]], BiH
|[[Prva ramska brigada]] [[HVO]]
|-
|
|Konjički vod HOS-a
|Zvonko Lukić
|[[Konjic]], BiH
|TG-1 Konjic ARBiH
|-
|
|[[MSB "Veterani"|MSB "''Veterani''"]]
|
|Hrvatska
|HV
|-
|
|Širokobriješka satnija HOS-a	
|[[Zlatan Mijo Jelić]]
|[[Široki Brijeg]], BiH
|HVO Široki Brijeg
|-
|
|[[Interventni vod "Noćne ptice"]]
|
|Hrvatska
|HV
|-
|
|Samostalna satnija HOS-a
|Luka Džako
|[[Ljubuški]], BiH, Hrvatska
|[[141. brigada HV]]
|-
|
|[[Samostalna satnija i 1. bojna Žumberak (HOS)]]
|bojnik Eugen Meindorfer, satnik Dubravko Klauderoti
|[[Žumberak]], Hrvatska
|[[HOS]]
|-
|}

== Opremljenost, znakovlje, naoružanje ==
Vojnici HOS-a bili su odjeveni u standardne maskirne odore koje su tada korištene u vojskama zapadne Europe i SAD-a. Oprema je bila mješovita, tj. nešto je bilo kupljeno na crnim tržištima, a nešto zarobljeno na bojišnicama. Neke postrojbe su koristile potpuno crne odore. Postrojbe koje su bile logistički naslonjene na HV bile su dobro opremljene vojnim vozilima.

Iako je postojao pravilnik o isticanju i nošenju znakovlja HOS-a, pojedinci su ga nosili raznoliko. Standardna oznaka HOS-a nosila se na lijevoj nadlaktici, ali pojedini su ju vojnici nosili i na desnoj nadlaktici, te na lijevoj strani grudi. Prije potpunog gašenja HOS-a u Hrvatskoj, pripadnici HOS-a koji su ujedno bili i pripadnici ZNG-a nosili su i oznake HOS-a i oznake ZNG-a. Neki vojnici HOS-a u BiH su uz oznaku HOS-a nosili i oznaku TO BiH. Početkom 1992. pokušalo se u HOS uvesti još jednu oznaku koja je nosila natpis "Hrvatska vojska", ali ta oznaka u HOS-u nikada nije proširena. Na beretkama se nosio hrvatski grb s prvim bijelim poljem. U pojedinim slučajevima zabilježena je uporaba i crnih kape s ustaškim oznakama koje su i oblikom podsjećale na ustaške iz Drugog svjetskog rata.<ref name="bajto"/> 

Postrojbe HOS-a bile su dobro naoružane pješačkim naoružanjem, uglavnom pištoljima, te poluautomatskim i automatskim puškama. Većina toga kupila je Hrvatska stranka prava novcem doniranim od hrvatskog iseljeništva.<ref>[http://www.hsp1861.hr/vijesti4/031003dr.htm Paraga svjedočio o nabavi oružja]</ref> Ostalo su borci HOS-a zarobljavali izravno na bojišnici od protivnika. Teškog topništva HOS nije imao. HOS u BiH je posjedovao nekoliko komada lakog topništva.

== Kontroverze ==
[[Slika:IX RVB.jpg|mini|desno|Pripadnici IX. bojne HOS-a nakon rata]]
Neke su jedinice HOS-a nosile crne odore, a neki njihovi pripadnici ustaško znakovlje zbog čega ih je srpska strana redovito nazivala [[Ustaše|ustašama]]. Neke su jedinice HOS-a nosile imena po ustaškim časnicima iz Drugog svjetskog rata; [[13. bojna "Jure vitez Francetić"]] iz [[Tomislavgrad]]a i [[IX. bojna "Rafael vitez Boban"]] iz [[Split]]a. U vojarnama i na priredbama HOS-a isticane su slike Ante Pavelića te zemljovidi Velike Hrvatske, koja je obuhvaćala čitavu Bosnu i Hercegovinu, Istočni Srijem i Boku kotorsku. Marko Skejo, zapovjednik IX. bojne HOS-a, uklopljene u 114. brigadu HV-a, na 4. obljetnici osnivanja postrojbe u Splitu 10. travnja 1995. noseći ustašku kapu i pod slikom Ante Pavelića prisutnim HOS-ovcima obraćao se kao "ustaškim sinovima", "ustašama", nazivajući HOS "nasljednicima Bobana i Francetića i poglavnika doktora Ante Pavelića" te zavjetujući se da će HOS "stati na granice NDH".<ref name="bajto">Bajto, Nikola: [http://www.portalnovosti.com/hos-ova-kapa "HOS-ova kapa"], ''Novosti'', 13. veljače 2016.</ref> [[Franjo Tuđman]] je HOS uspoređivao s nacističkim [[Schutzstaffel|SS jedinicama]].<ref>[http://www.hsp1861.hr/vijesti/200804demg.htm Hrvatske orgijaške snage]</ref>

Kratica '''HOS''' se rabila od 1944. do 1945. kao službena oznaka [[Hrvatske oružane snage|Hrvatskih oružanih snaga]], tadašnje vojske [[NDH|Nezavisne Države Hrvatske]], iako je u slučaju Hrvatskih obrambenih snaga označavala upravo Hrvatske obrambene snage.

Na grbu HOS-a piše "[[Za dom spremni!|Za dom spremni]]", pozdrav oko kojeg se javnost i dalje prepire. Dok jedni tvrde da je to izvorno ustaški pozdrav, drugi tvrde da je to [[staro-hrvatski pozdrav]] i [[Ustaška vojnica|Ustaške vojnice]], a i u neslužbenoj [[Himna Hrvatskih obrambenih snaga|himni HOS-a]] se veličaju [[NDH]], [[Ante Pavelić]], te [[Jure Francetić]] i [[Rafael Boban]], zapovjednici elitne ustaške postrojbe, [[Crna legija|Crne legije]].<ref> Neslužbena himna HOS-a - HOS Za dom spremni - pjeva Boško Landeka</ref>

Bilo je pokušaja da vojnici HOS-a rabe [[Činovi u Hrvatskim oružanim snagama|oznake činova]] vojske NDH, ali se od toga odustalo u korist službenih oznaka činova [[HV|Hrvatske vojske]]. Nakon rata, [[Anto Đapić]] je optuživan da je nagovarao HOS-ovce na nošenje crnih odora i ustaškog znakovlja.<ref>[http://www.nacional.hr/clanak/10792/sljedbenik-ante-pavelica-pred-ulaskom-u-vladu-rh Ante Đapić i HOS]</ref>

=== Nakon rata ===
Zbog sadržavanja pozdrava "Za dom spremni", varijacija slova U, hrvatskog grba s prvim bijelim poljem i imena ustaških zapovjednika, upotreba pojedinih službenih oznaka HOS-a je izazivala poprilično problema prilikom podizanja spomen-obilježja poginulim HOS-ovcima i u drugim komemorativnim prigodama. Kada su veterani IX. bojne HOS-a dobili odobrenje za podizanje spomen obilježja HOS-ovcima u Splitu, na spomeniku je izostavljen pozdrav "za dom spremni" s ratnog amblema postrojbe.<ref>[http://www.dnevno.hr/vijesti/hrvatska/98855-hos-ovci-10-travnja-otkrivaju-spomenik-u-splitu-zabranjen-ratni-amblem-zbog-za-dom-spremni.html HOS-ovci 10. travnja otkrivaju spomenik u Splitu, zabranjen ratni amblem zbog 'Za dom spremni']</ref> Dan obilježavanja osnivanja postrojbe i odavanja počasti poginulima, 10. travnja, dan uspostave NDH, izazvao je mnoge prijepore u Splitu i Hrvatskoj te je splitski gradonačelnik [[Ivo Baldasar]] odlučio 2016. vijence položiti dan ranije, 9. travnja. Prilikom velikog [[Mimohod OSRH 2015.|vojnog mimohoda]] na obilježavanju 20. obljetnice pobjede u Domovinskom ratu, 4. kolovoza 2015., najavljeno je izostavljanje zastave HOS-a iz postroja ratnih zastava zbog pozdrava "Za dom spremni". Kompromisno rješenje - uključivanje zastave HOS-a, ali bez spornog pozdrava - isprovociralo je bojkot mimohoda od strane veterana HOS-a.<ref>Ante Božić: [http://nacija.hr/2015/08/04/savez-udruga-dragovoljaca-hos-a-ako-se-sramite-naseg-ratnog-stijega-pod-kojim-smo-branili-i-oslobodili-lijepu-nasu-i-pod-kojim-su-ginuli-nase-sestre-i-braca-onda-ga-nemojte-niti-nositi-u-mimohodu/ "Savez udruga dragovoljaca HOS-a: Ako se sramite našeg ratnog stijega pod kojim smo branili i oslobodili Lijepu našu i pod kojim su ginuli naše sestre i braća onda ga nemojte niti nositi u Mimohodu"], nacija.hr, 4. kolovoza 2015. </ref>

===Ratni zločini===
Četvero pripadnika HOS-a u BiH osuđeno je na kazne zatvora u trajanju između pet i šest godina zbog protuzakonitog zatočenja te sustavnog zlostavljanja civila [[Srbi Bosne i Hercegovine|srpske]] nacionalnosti u Mostaru i [[Logor Dretelj|logoru Dretelj]] kraj [[Čapljina|Čapljine]] tijekom ljeta 1992.<ref>[http://www.tportal.hr/vijesti/svijet/377495/HOS-ovci-osudeni-zbog-ratnih-zlocina-u-logoru-Dretelj.html "HOS-ovci osuđeni zbog ratnih zločina u logoru Dretelj"], HINA, tportal.hr, 14.4.2015.</ref> Zbog mučenja i silovanja u Dretelju još jedan pripadnik HOS-a iz BiH osuđen je u Švedskoj na pet godina zatvora,<ref>[http://www.index.hr/vijesti/clanak/svedski-sud-za-zlocine-u-logoru-dretelj-osudio-hosovca-ahmeta-makitana-maksa/546233.aspx "Švedski sud za zločine u logoru Dretelj osudio HOS-ovca Ahmeta Makitana-Maksa", index.hr, 8.4.2011.]</ref> dok je drugi osuđen u Norveškoj na osam godina zbog lišavanja slobode i nanošenja patnje žrtvama u istom logoru.<ref>[http://www.hrvatska-rijec.com/hosovac-mirsad-repak-u-norveskoj-osuden-na-osam-godina-zatvora/ "Hosovac Mirsad Repak u Norveškoj osuđen na osam godina zatvora"], Hrvatska riječ</ref>

Petorica pripadnika izviđačko-diverzantske satnije HOS-a osuđena su na dugotrajne kazne zatvora za ratni zločin ubojstva četveročlane obitelji Olujić u [[Cerna|Cerni]] pokraj Županje 17. veljače 1992.<ref>[http://www.jutarnji.hr/petorici-hos-ovaca-57-godina-zatvora-za-ubojstvo-olujicevih/242541/ "Petorici HOS-ovaca 57 godina zatvora za ubojstvo Olujićevih"], ''Jutarnji list'', 14.02.2008.</ref>

== Poznati pripadnici==
* [[Dobroslav Paraga]], kao predsjednik HSP-a vrhovni zapovjednik HOS-a
* [[Ante Paradžik]]
* [[Blaž Kraljević]]
* [[Stojan Vujnović]]
* [[Robert Šilić]], zapovjednik vukovarske satnije HOS-a
*[[Jean-Michel Nicolier]] (1966.-1991.), francuski dragovoljac; u njegovu čast imenovan je pješački most u Vukovaru
*[[Stipe Petrina]],<ref>[http://www.24sata.hr/news/hvidra-izbacuje-petrinu-jer-je-ukinuo-ulicu-franje-tumana-325179 "Hvidra izbacuje Petrinu jer je ukinuo Ulicu Franje Tuđmana"], Hrvoslav Pavić, 24sata, Srijeda, 24.07.2013.</ref> saborski zastupnik i načelnik Općine [[Primošten]]
*Ivana Šojat Kuči,<ref>[http://www.crotsunami.com/vijesti/hrvatska/ugledna-knjizevnica-da-i-ja-sam-bila-pripadnica-hos-a-sa-20-godina-bila-sam-luda-ko-siba-ljuta-na-sve-ali-brzo-sam-se-ohladila/ "Ugledna književnica: Da, i ja sam bila pripadnica HOS-a! Sa 20 godina bila sam luda ko’ šiba, ljuta na sve, ali brzo sam se ohladila"], 12.2.2016.</ref> osječka spisateljica i prevoditeljica
*[[Krešo Beljak]],<ref>[http://www.vecernji.hr/hrvatska/oreskovic-nema-izborni-legitimitet-nije-pao-s-marsa-ali-on-nema-veze-s-hrvatskom-1075183 "Kreso Beljak: 'Orešković nema izborni legitimitet. Nije pao s Marsa, ali on nema veze s Hrvatskom'"], vecernji.hr, 10.4.2016.</ref> gradonačelnik [[Samobor]]a, [[sabor]]ski zastupnik i predsjednik [[HSS]]-a

== Izjave poznatih o HOS-u ==
{{citat|Kada sam u čapljinskoj bojni tražio dobrovoljce koji će krenuti sa mnom prema Domanovićima, nitko se nije javio, osim zapovjednika satnije HOS-a, čije je zapovjedno mjesto bilo u Ljubuškom. Pitao sam ga za koje vrijeme može pokrenuti barem vod, ako ne i cijelu satniju. Odgovorio mi je da to može biti za jedan sat. Dao sam suglasnost i on je doista pokrenuo ojačan vod i pratio oklop do spajanja sa satnijom 4. brigade na Gubavici. Poslije je on ušao u sastav Hrvatske vojske i pokazao se kao vrlo hrabar i čestit u svim operacijama u Hercegovini.|[[Janko Bobetko]] o susretu s HOS-ovcima tijekom [[Operacija Čagalj|operacije Čagalj]] u lipnju 1992., u knjizi "Sve moje bitke"}}

{{citat|Mnogo puta potkraj 1991. i početkom 1992. susretao sam se s većim ili manjim formacijama HOS-a na samoj bojišnici ili u njenoj blizini, te ne mogu osporiti njihovu borbenu vrijednost, osobito većih sastava i onih što su ih vodili zapovjednici realnih i razumnih nazora... Manje jedinice u crnim odorama nalazio sam u proljeće i ljeto 1992. u Bosanskoj Posavini, ali tada su već sve te formacije nosile službeno znakovlje Republike Hrvatske. Činjenica je da su upravo one ostajale na bojišnici i onda kada je zapovjedano da se postrojbe HV-a i HVO-a povuku sjeverno od Save.|[[Martin Špegelj]], u knjizi memoara "Sjećanja vojnika"}}

{{citat|Da nije bilo HOS-a, Vukovar bi pao već u rujnu mjesecu.|[[Siniša Glavašević]], krajem 1991.}}

== Udruge dragovoljaca HOS-a ==

Mnogi HOS-ovci su tijekom rata položili živote za slobodu domovine dok su također mnogi ostali teški invalidi. Danas u Hrvatskoj postoji nekoliko udruga dragovoljaca HOS-a s 300-400 članova. Zakonom o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji iz [[2004.]] godine HOS-ovci su priznati kao punopravni hrvatski branitelji.<ref>[http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/313650.html Zakon o priznanju HOS-ovaca kao hrvatskih branitelja]</ref>

*[[Udruga dragovoljaca Hrvatskih obrambenih snaga Zagreb]]
*[[Savez udruga dragovoljaca HOS-a]]<ref>[http://www.domovinskirat.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=2741%3A4-sabor-saveza-udruga-dragovoljaca-hrvatskih-obrambenih-snaga&catid=4%3Anovosti&Itemid=75 Savez udruga dragovoljaca HOS-a] </ref>
*[[Zajednica udruga dragovoljaca HOS-a]]
*[[Udruga bojovnika HOS-a]]
*[[Udruga dragovoljaca Devete Srednjodalmatinske bojne HOS-a "Rafael vitez Boban 1991"|Udruga dragovoljaca Devete Srednjodalmatinske bojne HOS-a "''Rafael vitez Boban'' 1991"]]
*[[Udruga veterana Hrvatskih obrambenih snaga Livno]]

==Galerija==
<gallery>
Slika:Patch of Blaz Kraljevic.svg|Rijetka oznaka HOS-a u Hercegovini.
</gallery>

== Izvori ==
{{izvori|2}}

==Literatura==
* {{Citiranje knjige|last=Marijan |first=Davor |title=Vještački nalaz: o ratnim vezama Hrvatske i Bosne i Hercegovine (1991.-1995.) |location=Zagreb |publisher=Hrvatski institut za povijest |year=2004.}}
* {{Citiranje knjige|last=Zovko |first=Radoslav |title=Mostarski dnevnik 1991 - 1996 |location=Mostar |publisher=Biskupski ordinarijat Mostar |year=1999.}}
*''Rat u Bosni i Hercegovini'' - [[Erich Rathfalder|Rathfalder, Erich]] 1998.
*''Sjećanja vojnika'' - [[Martin Špegelj|Špegelj, Martin]] 2001.
*''Bitka za Vukovar'' - [[Mile Dedaković|Dedaković, Mile]], [[Alenka Mirković-Nađ|Mirković-Nađ, Alenka]], [[Davor Runtić|Runtić, Davor]] 1997.
*''Blaž Kraljević - pukovnik i pokojnik'' - [[Mladen Bošnjak|Bošnjak, Mladen]] 2007.
*''Glasom protiv topova'' - [[Alenka Mirković|Mirković, Alenka]] 1997.
*''Sve moje bitke'' - [[Janko Bobetko]] 1996.

== Srodni članci ==
* [[Hrvatsko vijeće obrane]]
* [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna]]
* [[Mate Boban]]
* [[Bosanskohercegovački Hrvati u Ratu u Bosni i Hercegovini]]
* [[Rat u Bosni i Hercegovini]]
* [[HVO Sarajevo]]

== Vanjske poveznice ==
{{Wikicitat}}
*[http://zeljko-heimer-fame.from.hr/images/ba-hos.gif Grb HOS-a]
*[http://www.udhos-zagreb.hr/  '''Udruga dragovoljaca HOS-a - Zagreb''']
*[https://web.archive.org/web/20090907194130/http://www.hsp-austrija.com/hrvatske-obrambene-snage-h-o-s/ Podstranica o HOS-u HSP-a Austrije]
*[https://www.youtube.com/watch?v=jBL9h62plUg&feature=youtu.be Predsjednik Tuđman o HOS-u na televiziji 1992.] (YouTube)
*[http://www.express.hr/brifing/evo-sto-je-tudman-govorio-o-hos-u-i-ustasama-3889 Predsjednik Tuđman o HOS-u] u memoarima Vladimira Šeksa
[[Kategorija:Hrvatske postrojbe u Domovinskom ratu]]
[[Kategorija:Rat u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:HOS]]
[[Kategorija:Povijesne vojne postrojbe]]