Vidi kôd stranice Trst

<!--'''Trst'''-->{{dz}}
{{Infookvir talijanska općina
| ime                  = Trst
| izvorno ime          = Trieste 
| regija               = Furlanija-Julijska krajina
| pokrajina            = Trst
| slika grba           = Free Territory of Trieste coat of arms.svg
| karta                =
| kratica regije       = FVG
| kratica pokrajine    = TS
| širina-stupnjevi     = 45
| širina-minute        = 39
| širina-sekunde       = 0
| širina-oznaka        = N
| dužina-stupnjevi     = 13
| dužina-minute        = 46
| dužina-sekunde       = 0
| dužina-oznaka        = E
| mappaX               = 177
| mappaY               = 52
| visina               = 2
| površina             = 84,49
| stanovništvo         = 207.069
| godina popisa        = 31. prosinca 2004.
| gustoća stanovništva = 2.479,80
| poštanski broj       = 34100
| pozivni broj         = 040
| istat                = 032006
| zaštitnik            = sveti Just (San Giusto)
| stranica             = [http://www.comune.trieste.it/ Trst]
}}

'''Trst''' ([[talijanski|tal.]] '''Trieste''', [[njemački|njem.]] ''Triest'') je grad i luka u [[Italija|Italiji]], u [[Tršćanski zaljev|Tršćanskom zaljevu]], na sjeveroistočnoj obali [[Jadransko more|Jadranskog mora]]. Smješten je na kraju uskog pojasa talijanskog teritorija koji leži između [[Jadransko more|Jadranskog mora]] i [[Slovenija|Slovenije]], koja se nalazi istočno od grada. Granica sa [[Hrvatska|Hrvatskom]] nalazi se nekih 30 kilometara južno.

[[Latinski jezik|Latinski]] naziv grada ('''Tergesta''') korijen vjerojatno ima iz [[Venetski jezik|venetske]] riječi terg (tržište) i etimološki je povezan sa staroslavenskim tьrgъ (od tuda tržnica). Moderna imena grada uključuju: talijanski: ''Trieste'', slovenski: ''Trst'', njemački: ''Triest'', mađarski: ''Trieszt'', hrvatski: ''Trst'', srpski: ''Трст / Trst'', grčki: ''Τεργέστη / Tergesti'' i češki: ''Terst''.

[[Slika:Trieste_sat.png|mini|lijevo|280px|<center>Satelitski snimak Trsta.</center>]]

== Zemljopis ==
{{Široka slika|Frontemare di Trieste.jpg|800px|<center>Pogled na grad s mora.</center>}}
Trst se nalazi na [[Tršćanski zaljev|Tršćanskom zaljevu]] na sjevernom dijelu Jadranskog mora. To je izrazito pogranični grad koji je državnom granicom posve odijeljen od gradske okolice i zaleđa koje pripada Sloveniji, a s Italijom je povezan samo uskim pojasom kopna. Klima je sredozemna.

Veliko je prometno značenje grada, posebno gradske luke. Autoceste grad vežu s ostatkom Italije i Slovenijom, ali nedostaje autocestovna poveznica s Hrvatskom (planirani smjer Trst-Rijeka). Trst je najveća luka na Jadranskom moru i glavna luka za kontinentski zatvorenu Austriju. Na sjevernom Jadranu postoji konkurencija triju velikih luka (Trsta, [[Kopar|Kopra]] i [[Rijeka|Rijeke]]). Postoje planovi o udruživanju luka Trsta i Kopra koje su vrlo blizu i stvaranja velike sjevernojadranske luke.

[[Slika:Mesto_Trst-Valvasor-2.jpg|mini|lijevo|<center>Trst u 17. st.</center>]]

== Povijest ==
[[Slika:Triest_1885.jpg|mini|lijevo|<center>Tršćanska luka 1885. god.</center>]]

Prostor današnjeg Trsta je u starom vijeku naseljavalo [[Iliri|Ilirsko pleme]] [[Histri]] i [[Veneti|venetsko]] pleme [[Karni|Carni]]. Godine 177. pr. Kr. Rimljani su zauzeli grad i nazvali ga '''Tergeste''', a [[Julije Cezar]] mu je dao status kolonije. Nakon pada [[Rimsko Carstvo|Rimskog carstva]] došao je pod [[bizant]]sku vlast i postao značajan vojni logor. Godine 788. je postao dio [[Franačka država|Franačke države]], a u 12. st. je postala gradska komuna. Između 1369. i 1372. godine je gradom vladala [[Mletačka republika]], a poslije je potpao pod vlast [[Habsburgovci|Habsburgovaca]]. Trst se razvija kao najznačajnija habsburška luka i car [[Karlo VI. Habsburški]] mu daje status slobodne carske luke 1719. godine. Za vrijeme [[Napoleon]]ove vlasti bio je dio [[Ilirske pokrajine|Ilirskih pokrajina]], a kasnije se vraća u sastav [[Habsburška monarhija|Habsburške monarhije]], ali gubi status slobodne luke. Grad postaje slobodni carski grad i centar pokrajine Austrijsko primorje (''Kűstenland''). Tijekom 19. stoljeća grad se dalje razvija kao najznačajnija luka cijele Habsburške monarhije. Godine 1857. je sagrađena prva [[željeznička pruga]] u Monarhiji koja je povezivala Trst s [[Beč]]om. Početkom 20. stoljeća Trst bio je kozmopolitski grad u kojem su miješani živjeli pripadnici mnogih naroda.

Nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] grad je zauzela [[Italija]] i grad gubi svoju dotadašnju važnost. Izgubio je vezu sa zaleđem koje je ostalo u [[Austrija|Austriji]] i [[Kraljevina SHS|Kraljevini SHS]], te zbog toga bitno slabe lučke funkcije. Nakon dolaska [[fašizam|fašista]] na vlast u Italiji jača pritisak na slavensko stanovništvo koje se iseljava iz grada.

[[Slika:Trieste-Palazzo del Comune-IMG 2970.JPG|mini|<center>Gradska vijećnica.</center>]]

Nakon kapitulacije Italije u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] 1943. je Trst zauzela [[Njemačka]]. Pokraj grada je otvoren jedini njemački koncentracijski logor na talijanskom tlu. God. 1944. grad je pretrpio saveznička bombardiranja, a 1. svibnja 1945. u grad ulaze [[Jugoslavija|jugoslavenski]] [[partizan]]i koji su tamo ostali do 12. lipnja. Italija se odrekla Istre u korist Jugoslavije, ali je došlo do spora oko pripadnosti Trsta. Postojala je čak mogućnost izbijanja rata. Godine 1947. je osnovana posebna država nazvana [[Slobodni teritorij Trsta]] koja je bila međunarodno priznata i postojala sve do 1954. godine.

Slobodni teritorij Trsta je bilo privremeno rješenje kojim nisu bile zadovoljne ni Jugoslavija ni Italija. Među zapadnim [[Saveznici]]ma je bio jak stav da se granica s Italijom vrati na prijeratno stanje, a bojali su se jačeg jugoslavenskog (komunističkog) prisustva na Jadranu. Izostala je snažnija sovjetska potpora Jugoslaviji.

God. 1954. je potpisan Memorandum o razumijevanju između Jugoslavije i Italije kojim je Slobodni teritorij Trsta podijeljen na Zonu A (koja obuhvaća sam grad) koju je na upravu dobila Italija i Zonu B (današnje Slovensko primorje i Istra do rijeke Mirne) kojom je upravljala Jugoslavija. Takvo razgraničenje je definitivno potvrđeno [[Osimski sporazumi|Osimskim sporazumima]] potpisanim 1975. godine.

== Gospodarstvo ==
[[Slika:Stadtzentrum Triest.jpg|mini|<center>Panorama Trsta.</center>]]

Najvažnije djelatnosti Trsta su vezane uz lučke funkcije. Trst je osim luke i značajno trgovačko središte (posebno vezano uz pogranični položaj grada). Tokom hladnog rata je Trst funkcionirao kao "izlog kapitalizma" prema komunističkoj Jugoslaviji te su zapadne sile forsirale značajniji gospodarski razvoj grada. Tijekom [[1980-ih]] godina se intenziviraju trgovačke veze Trsta i građana Jugoslavije koji nakon djelomičnog slabljenja komunističkog sustava nabavljaju kvalitetnu robu sa zapada, a Trst je najbliža destinacija. Takve trgovačke veze i navika kupovanja u Trstu su ostali i nakon pada socijalizma i raspada Jugoslavije, posebno za građane Slovenije, a dijelom i Hrvatske. Takova navika s vremenom slabi (posebno nakon dolaska stranih trgovačkih lanaca u Sloveniju i Hrvatsku), te Trst gubi staro trgovačko značenje. Takav razvoj je značajno pogodio gradsko gospodarstvo koje se danas mora preorijentirati s prekogranične trgovine na druge djelatnosti.

== Znamenitosti ==
{{Široka slika|Daniele1357_4581_-1-500.jpg|800px|<center>Trg ujedinjenja Italije noću.</center>|40%|left}}
[[Slika:Trieste miramare.jpg|mini|<center>[[Dvorac Miramare]] kod Trsta.</center>]]
[[Slika:Roman theatre Trieste1.JPG|mini|<center>Ostatci rimskog kazališta u Trstu.</center>]]

Središnji trg u Trstu je Trg ujedinjenja Italije (''Piazza Unità d'Italia''), izgrađenog uglavnom tijekom Habsburške monarhije, na kojemu se nalaze Gradska vijećnica i fontanom 4 kontinenta.
Značajan je [[Dvorac Miramare|kaštel Miramare]] (''Castello di Miramare'') građen 1860. godine za nadvojvodu Maksimilijana. Postoje mnoge palače i crkve (značajna je katedrala sv. Justa). Mogu se pronaći i arheološki ostatci iz rimskog razdoblja (značajno je rimsko kazalište). Znamenito je i Kazalište [[Giuseppe Verdi|Giuseppea Verdija]].

[[Slika:Teatro_Verdi.JPG|mini|<center>Kazalište Giuseppea Verdija.</center>]]

== Stanovništvo ==

Prije Prvog svjetskog rata Trst je bio jedan od najvećih europskih obalnih gradova s oko 200.000 stanovnika. Usporedbe radi [[Zagreb]] je tad imao oko 80.000 a [[Ljubljana]] 60.000 stanovnika. Danas je Trst "grad staraca", čak 27,9% stanovnika su umirovljenici (talijanski prosjek je 19,94%), a samo 13,78% stanovnika je mlađe od 18 godina.

{|
| valign="top" |
{| class="prettytable"
! style="background:#efefef;" | godina
! style="background:#efefef;" | stanovnika
|--
| 1617. || align="right" | 3.000
|--
| 1693. || align="right" | 10.183
|--
| 1717. || align="right" | 5.600
|--
| 1735. || align="right" | 3.865
|--
| 1758. || align="right" | 6.424
|--
| 1765. || align="right" | 6.518
|--
| 1775. || align="right" | 10.664
|--
| 1792. || align="right" | 22.920
|--
| 1800. || align="right" | 20.900
|--
| 1810. || align="right" | 29.908
|--
| 1812. || align="right" | 20.633
|--
|}
| valign="top" |
{| class="prettytable"
! style="background:#efefef;" | godina
! style="background:#efefef;" | stanovnika
|--
| 1820. || align="right" | 33.550
|--
| 1830. || align="right" | 42.913
|--
| 1837. || align="right" | 51.982
|--
| 1845. || align="right" | 58.322
|--
| 1850. || align="right" | 63.931
|--
| 1857. || align="right" | 64.096
|--
| 1869. || align="right" | 70.274
|--
| 1880. || align="right" | 74.544
|--
| 1890. || align="right" | 120.333
|--
| 1900. || align="right" | 134.143
|--
| 1910. || align="right" | 160.993
|--
|}
| valign="top" |
{| class="prettytable"
! style="background:#efefef;" | godina
! style="background:#efefef;" | stanovnika
|--
| 1921. || align="right" | 239.558
|--
| 1931. || align="right" | 250.170
|--
| 1936. || align="right" | 248.307
|--
| 1951. || align="right" | 272.522
|--
| 1963. || align="right" | 277.644
|--
| 1971. || align="right" | 271.879
|--
| 1981. || align="right" | 252.369
|--
| 1991. || align="right" | 231.100
|--
| 2001. || align="right" | 211.184
|--
| 2005. || align="right" | 206.590
|--
| 2009. || align="right" | 205.507
|--
|}
|}

=== Hrvati u Trstu ===
U Trstu su do raspada Austro-Ugarske mnogi [[Hrvati u Italiji|Hrvati]] imali svoje poslovne objekte, a padom pod Italiju mnogi su se [[Emigracija istarskih Hrvata u Hrvatsku 1918.-1943.|preselili i/ili prebjegli]] u dijelove Hrvatske koje Italija nije pripojila sebi, a mnogi poznati su ostali i danas (poznati su Cosulichi i ini). Te su hrvatske obitelji bili iz bližeg tršćanskog zaleđa, ali i iz drugih dijelova Monarhije. Mnogi su se Hrvati iz tih obitelji ali i hrvatski Talijani i Slovenci rodili i živjeli u tom gradu: [[Karlo Bulić]], [[Spiridon Gopčević (brodovlasnik)|Spiridon Gopčević]], [[Otokar Keršovani]], [[Gari Cappelli]], [[Emil Cossetto]], [[Fulvio Tomizza]], [[Bruno Bjelinski]], [[Ivo Frangeš]], [[Bruno Bulić]], [[Eva Verona]], [[Josip Mandić]], [[Drago Ivanišević]], [[Bogomir Gorše|Bogomir]] i [[Božidar Gorše]], [[Stanko Guldescu]], [[Ante Mandić]], [[Mauro Covacich]], [[Tullio Kezich]], [[Giani Stuparich]], [[Dragan Boltar]],<ref name="HL">[[Hrvatski leksikon]], A-K, Naklada Leksikon, Zagreb, 1996., 1. izd., natuknica Dragan Boltar, str. 123.</ref> [[Danilo Klen]]<ref>Hrvatski leksikon, A-K, Naklada Leksikon, Zagreb, 1996., 1. izd., natuknica Danilo Klen, str. 599.</ref>, [[Aurel Krstulović]]<ref>Hrvatski leksikon A-K, Naklada Leksikon d.o.o., Zagreb, 1996., {{ISBN|9539672813}}, str. 653.</ref>, [[Marko Radoničić]], [[Antun Dabinović]], [[Danilo Danev]], odnosno [[Židovi u Hrvatskoj|hrvatski Židovi]] [[Hinko Bauer]], [[Emil Stock]] i nasljednici, nasljednici [[Vid Morpurgo|Vida Morpurga]] i drugi.

Trst je bio mjestom školovanja i djelovanja brojnih Hrvata. Ističu se [[Antun Kalac]], [[Juraj Dobrila]], [[Ivan Rendić]], [[Ambroz Haračić]], [[Robert Haller]], [[Ingrid Haller]], [[Slavko Zlatić]], [[Josip Tabak]], [[Mate Baštijan]], [[Ivan Baštijan]], [[Bela Čikoš Sesija]], [[Fran Mihaljević]], [[Božo Milanović]], [[Marija Krucifiksa Kozulić]], [[Anton Gnamb]], [[Anton Marti]], [[Ante Blažević]], [[Bojan Šober]], [[Ivo Omrčanin]], [[Ivo Protulipac]], [[Krunoslav Draganović]], [[Ante Tresić Pavičić]], [[Matko Mandić]], [[Milan Emil Uzelac]], [[Nikola Karković]], [[Ivan Dobravec Plevnik]], [[Lovro Grizogono]], [[Kornelije Budinić]], [[Maks Rajčević]], [[Fran Matejčić]], [[Petar Lorini]], [[Niko Duboković Nadalini (brodovlasnik i političar)|Niko Duboković Nadalini]], [[Vicenzo Miagostovich]]<ref>Hrvatski leksikon L-Ž, Naklada Leksikon d.o.o., Zagreb, 1997., str. 99.</ref> i drugi. U Trstu je od 1888 do 1893. na talijanskom izlazio list za Hrvate [[Il diritto croato]], a u Trstu su u 19. st. hrvatske gramatike objavili [[Šime Starčević]] i [[Ilija Rukavina Ljubački]]. U Trstu je 1900-ih djelovalo društvo [[Dalmatinski skup]] kojem je predsjednik od prvog dana bio hrvatski političar [[Ante Vuković Vučidolski]].<ref name="Edinost4lip08">[http://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-8JPR5BN6/763f3698-77e1-4407-b9fe-f08b0c966d12/PDF Društvene vesti. Dalmatinski Skup v Trstu], [[Edinost]], Trst, 4. lipnja 1908., str. 2.-3. {{slv oznaka}}<!-- popis sadrži još imena, ovdje ga spominju kao Antuna --></ref>
Za Kraljevine SHS konzulom je u Trstu bio [[Ivo Andrić]]. [[2000-ih]] u Trstu djeluje Hrvatska književna radionica koju vode [[Daniel Načinović]], [[Vjekoslav Tomašić]] i [[Juan Octavio Prenz]].
Od [[1991.]] godine u Trstu djeluje podružnica [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]] koja je utemeljena prvo pod nazivom Comitatio pro Croazia, a od prvog dana predsjeda njom poslovni čovjek i kulturni radnik Ivan Vekić.<ref name="Jurišić">Šimun Jurišić: [http://www.matica.hr/hr/333/HRVATI%20U%20TRSTU/ Hrvati u Trstu], [[Hrvatska revija]] br.1/2004. {{matica hrvatska}}</ref> [[Zajednica Hrvata (Trst)|Zajednica Hrvata]] djeluje od 1999. godine.<ref name="Jurišić"/> Prema procjenama tršćanske Zajednice Hrvata, danas u Trstu živi oko tri do četiri tisuće ljudi hrvatskog podrijetla.<ref name="Jurišić"/>

=== Slovenci u Trstu ===
Poznati Slovenci koji su se rodili i živjeli u Trstu, ili su djelovali u Trstu: [[Vladimir Bartol]], [[Mirko Bračič]], [[Draško Vilfan]], [[Odilo Globočnik]], [[Andreana Družina]], [[Tone Žerjal]], [[Boris Ziherl]], [[Rudolf Mahnič]], [[Edo Mihevc]], [[Ivan Regent]], [[Mitja Ribičič]], [[Lidija Rupnik]], [[Edvard Rusjan]], [[Josip Tomažič]], [[Silvira Tomasini]] (talijansko - slovenska obitelj), [[Tone Tomšič]], [[Anton Ukmar]], [[Jadran Ferluga]], [[Avgust Černigoj]], [[Andrea de Adamich]], [[Srečko Kosovel]], [[Boris Pahor]], [[Jožef Tominc]], [[Avgust Tominc]], [[Alfred Tominc]], zatim [[Marcel Gorenc]]<ref>Hrvatski leksikon A-K (ur. Antun Vujić) , Naklada Leksikon d.o.o., Zagreb, 1996., {{ISBN|9539672813}}, str. 393.</ref>

=== Slavni stanovnici ===
{| cellpadding="10"
|- valign="top"
|
* [[Emilio Ambrosini]], talijanski arhitekt
* [[Carolus. L. Cergoly]], puno / pravilno ime [[Carolus / Carlo Luigi Cergoly Serini (Zrinski)]], grof i autor 
* [[Vladimir Bartol]], slovenski spisatelj
* [[Lidia Bastianich]], američka kuharica i spisateljica
* [[Gottfried von Banfield]], austrougarski pilot
* [[Nino Benvenuti]], talijanski bokser
* [[Engelbert Besednjak]], slovenski političar, odvjetnik i novinar
* [[Enzo Bettiza]], hrvatsko-talijanski spisatelj, novinar i političar
* [[Ludwig Boltzmann]], austrijski fizičar
* [[Richard Francis Burton]], engleski istraživač i avanturist
* [[Lavo Čermelj]], slovenski fizičar
||
* [[Avgust Černigoj]], slovenski slikar
* [[Odilo Globocnik]], austrijski nacist i ratni zločinac, [[Slovenac|slovenskog]] roda
* [[Spiridon Gopčević]], austrijsko-srpski astronom i povjesničar
* [[James Joyce]], irski spisatelj
* [[Pietro Kandler]], talijanski povjesničar
* [[Claudio Magris]], talijanski spisatelj i prevoditelj
* [[nadvojvoda Maksimilijan]]
* [[Boris Pahor]], slovenski spisatelj
||
* [[Boris Podrecca]], slovenski arhitekt
* [[Ivan Rendić]], hrvatski kipar
* [[Mitja Ribičič]], slovenski političar i premijer [[SFRJ|SFR Jugoslavije]] (1969.-71.)
* [[Cesare Rubini]], talijanski košarkaš, vaterpolist i trener
* [[Abdus Salam]], pakistanski fizičar i dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1979. god.
* [[Italo Svevo]], talijanski spisatelj
* [[Jožef Tominc]], talijansko-slovenski slikar
* [[Fulvio Tomizza]], talijanski spisatelj
* [[Jules Verne]], francuski spisatelj
* [[Žiga Zois]], austrijski plemić i znanstvenik, [[Slovenac|slovenskog]] roda
|}

== Gradovi prijatelji ==
* {{ZD|T|TUR}} [[Çankırı]], [[Turska]]
* {{ZD|I|ITA}} [[Como]], [[Italija]]
* {{ZD|A|AUT}} [[Graz]], [[Austrija]]<ref name="Graz">{{citiranje www |url=http://www.graz.at/cms/beitrag/10045157/606819/ |naslov=Twin Towns - Graz Online - English Version |izdavač=www.graz.at |preuzeto = 05. 01. 2010. }}</ref>
* {{ZD|U|UKR}} [[Mikolajiv]], [[Ukrajina]]
* {{ZD|T|TUR}} [[Silivri]], [[Turska]]

== Galerija ==
<gallery>
|<center>Svjetionik pobjede (''Faro della Vittoria'')</center>
Slika:La Borsa 25.7.04.JPG|<center>Stara burza (''Borsa Vecchia''), nekad jedna od najvećih u Europi</center>
Slika:San Giusto 09.jpg|<center>Katedrala ''San Giusto''</center>
Slika:Trieste - Acquario 005.jpg|<center>Tršćanski akvarij</center>
Slika:Trieste Canal-Grande.jpg|<center>Kanal</center>
Slika:Trst, Ponterosso.4.jpg|<center>Trg Ponterosso</center>
Slika:Trst, Neptunov zdenac.jpg|<center>Neptunov zdenac na Trgu burze</center>
Slika:Trst-01a.jpg|<center>Tršćanska luka, stara zgrada</center> 
Slika:Trst-tomb-1588.JPG|<center>Grobnica iz 1588. godine u katedrali sv. Justa</center>
</gallery>

== Šport ==
* [[U.S. Triestina Calcio 1918]], [[nogomet]]ni klub
* [[A.S.D. Ponziana]], nogometni klub

== Stare fotografije ==
<gallery>
Slika:Trieste Trst oko 1880. Pazza della Borsa con la statua di Carlo VI..jpg|<center>Trst oko 1880. godine. Pročelje zgrade Burze i kip Karla VI.</center>
Slika:Trieste intorno a 1880. Il Targesteo.jpg|<center>Trst oko 1880 Targesteo. godine.</center>
Slika:Trieste intorno a 1880. Piazza Grande.jpg|<center>Trst oko 1880. godine. Veliki teatar.</center>
Slika:Trieste Trst 1880. Magazzini della Strada Ferrata.jpg|<center>Trst 1880. Skladišta u ulici Ferrata.</center>
Slika:Trieste intorno a 1880..jpg|<center>Trst oko 1880. Luka  godine.</center>
Slika:Trieste intorno a 1880. della Chiesa degli Armeni.jpg|<center>Trst oko 1880. godine. Armenska crkva.</center>
Slika:Trieste intorno a 1880. Chiesa S. Giusto.jpg|<center>Trst oko 1880. godine. Crkva sv. Justina.</center>
Slika:Trst Veliki trg oko 1880..jpg|<center>Trst Veliki trg oko 1880.</center>
Slika:Trst oko 1880. javni park.jpg|<center>Trst oko 1880. javni park.</center>
Slika:Trst Arsenal oko 1880..jpg|<center>Trst Arsenal oko 1880.</center>
Slika:Trst svjetionik oko 1880..jpg|<center>Trst svjetionik oko 1880.</center>
</gallery>

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat|Trieste}}
* [http://putopisi.net/europa/italija/trst/ Slavica D., ''Je li nestao Ponte rosso?''], putopis o Trstu
* [http://www.putokosvijeta.hr/trst/ Trst, najveća luka Jadrana] na putokosvijeta.hr
* [http://www.navytrieste.com/ Dobrodošli u Trst] {{Eng icon}} {{Ita icon}}
* [http://sites.google.com/site/triestepratica/ Trst - Foto Vodič - (pdf)] {{Ita icon}}

{{Pokrajina Trst}}

[[Kategorija:Gradovi u Furlaniji-Julijskoj krajini| ]]