Vidi kôd stranice Šibenik

<!--'''Šibenik'''-->
{{dz}}
{{Grad
| ime                        = Šibenik
| članak o grbu              = 
| slika_panorama             = Sibenik montage landmarks.jpg
| veličina_slike             =
| opis_slike                 = Od vrha nalijevo: panorama [[Šibenik]]a; [[Hrvatsko nacionalno svetište sv. Nikole Tavelića|samostan sv. Frane]]; [[samostanski vrt sv. Lovre]]; [[Crkva sv. Barbare u Šibeniku|crkva sv. Barbare]]; [[Katedrala sv. Jakova u Šibeniku|katedrala sv. Jakova]]; gradska knjižnica "Juraj Šižgorić"; hotelski objekt u Mandalini; [[utvrda sv. Nikole]]
| veličina_slike             = 
| županija                   = {{ZD+X/HŽ|ŠKŽ}}
| površina                   = 
| površina_bilješke          =
| površina_uža               =
| visina                     =
| visina_izvor               =
| visina_max                 =
| visina_min                 =
| broj stanovnika            = 46.332 
| stanovništvo_godina        = [[2011.]]
| stanovništvo_bilješke      =
| stanovništvo_gustoća       = 
| stanovništvo_uže           = 34.302
| stanovništvo_uže_gustoća   = 
| stanovništvo_šire          = 
| stanovništvo_šire_naziv    = 
| gradonačelnik              = dr. [[Željko Burić]] ([[HDZ]])
| broj članova poglavarstva  =
| gradsko vijeće ime         = Gradsko vijeće
| predsjednik vijeće         = dr. [[Dragan Zlatović]] ([[HDZ]]) 
| gradsko vijeće             = 22 
| gradska naselja            = 32
| samoupravne jedinice       =[[Gradski kotar|Gradske četvrti]] i [[mjesni odbor]]i 
| broj samoupravnih jedinica = 45 
| dan grada                  = [[29. rujna]]<ref>[http://www.sibenik.hr/dokumenti/statut-grada www.sibenik.hr], Statut Grada Šibenika, 8. srpnja 2010., pristupljeno 11. veljače 2016.</ref>
| zaštitnik                  = [[Sveti Mihael|Sveti Mihovil]]
| poštanski broj             = 22000
| pozivni broj               = (0)22
| autooznaka                 = ŠI
| web_stranica               = [http://www.sibenik.hr www.sibenik.hr]
| z. širina                  = 43.74
| z. dužina                  = 15.89
| bilješke                   =
}}
[[Datoteka:Šibenik - riva.jpg|thumb|300px|Šibenska riva]]
[[Datoteka:Šibenik panorama from fortress.jpg|600px|thumb|alt=|Panorama Šibenika, pogled s [[Tvrđava sv. Mihovila u Šibeniku|tvrđave sv. Mihovila]]]]
'''Šibenik''' je jedan od najstarijih [[Hrvati|hrvatskih]] samorodnih gradova<ref>[https://www.sibenik.in/sibenik/sibenik-nije-prvi-hrvatski-samorodni-grad-provjerili-smo-koliko-istine-ima-u-mitovima-o-kresimirovom-gradu/109420.html Šibenik nije prvi hrvatski samorodni grad: Provjerili smo koliko istine ima u mitovima o Krešimirovom gradu], pristupljeno 26. veljače 2020.</ref> na [[Jadran]]u, glavni grad te kulturno, obrazovno, upravno i gospodarsko središte [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninske županije]].

Prvi put se spominje na Božić [[1066.]] u darovnici [[Petar Krešimir IV.|Petra Krešimira IV.]] pa se naziva i ''Krešimirovim gradom''. Do [[Kuga u Šibeniku 1649.|epidemije kuge polovicom 17. stoljeća]] bio je najveći grad na cijeloj istočnoj obali Jadrana.<ref>Tomislav Donđivić: [http://www.sibenik.in/bastina/sibenik-je-po-broju-stanovnika-najveci-grad-u-dalmaciji/10279.html "Sredinom 16. stoljeća Šibenik je po broju stanovnika najveći grad u Dalmaciji!"], Šibenik.in, OBJAVA: 05.05.2013</ref><ref>Ante Šupuk: [http://hrcak.srce.hr/file/198607 "MARGINALIJE O ŠIBENIKU, NJEGOVU STANOVNIŠTVU I ANTROPONIMIMA U DEVETNAESTOM STOLJEĆU"], Čakavska rič. Polugodišnjak za proučavanje čakavske riči, Vol. XIII No. 2 , 1985.</ref> Šibenik je ''de facto'' bio glavni grad [[Federalna Država Hrvatska|Hrvatske]] od prosinca [[1944.]] do svibnja [[1945.]] godine. Značajan je i kao mjesto [[Povijest Hrvatske ratne mornarice#Domovinski rat|osnivanja]] [[Hrvatska ratna mornarica|Hrvatske ratne mornarice]].

Ugledna [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanska]] novina ''[[The Guardian]]'', 2018. godine proglasile su Šibenik najboljim gradom za život uz more u [[Južna Europa|južnoj Europi]].<ref>The Guardian: [https://www.theguardian.com/travel/2018/apr/28/12-best-beach-town-holidays-europe-france-spain-portugal-greece-italy-croatia www.theguardian.com], "12 of the best beach towns in southern Europe", pristupljeno 21. 8. 2020.</ref>

[[Katedrala sv. Jakova u Šibeniku|Katedrala sv. Jakova]] najznačajnije je graditeljsko ostvarenje 15. i 16. st. na tlu [[Hrvatska|Hrvatske]]. Zbog svojih iznimnih vrijednosti 2000. godine uvrštena je u [[UNESCO]]-ov [[Unescova svjetska baština|popis svjetskog kulturnog nasljeđa]] kojoj se 2017. godine, na tom popisu, pridružila i [[utvrda sv. Nikole]].

== Zemljopis ==
Geografski smještaj: Šibenik se nalazi na 43˚44' sjeverne geografske širine i 15˚55' istočne geografske dužine. Geografski položaj: grad leži amfiteatralno oko [[Šibenik|Šibenskoga zaljeva]] (jedna od najboljih jadranskih prirodnih luka), na brežuljcima [[Trtar]]a (496 m), nedaleko od utoka [[Krka|Krke]] u more. Sa [[Zadar|Zadrom]] na sjeverozapadu (udaljen 79 km) i [[Split]]om na jugoistoku (80 km) povezan je [[Jadranska magistrala|Jadranskom magistralom]], autocestom i željezničkom prugom. Trajektnim vezama povezan je sa šibenskim otocima ([[Prvić]], [[Zlarin]], [[Žirje]], [[Kaprije]], [[Obonjan]]). [[Reljef]] karakterizira vrlo razvedena obala, širok pojas zaleđa primorsko-dinarskog krša Zagore, brdsko-planinski prostor sa zavalom Plavno i plodnim [[polja u kršu|poljima u kršu]] – Kninsko, [[Kosovo polje|Kosovo]] i [[Petrovo polje]] te sjevernom zaravni [[Bukovica]] s [[Promina|Prominom]], kanjonom rijeka Krke i [[Čikola|Čikole]] te [[Miljevci]]ma.

Krajobraz regije je vrlo raznolik, a more je najveće bogatstvo i osnovni prirodni izvor koji određuje gospodarsku osnovu. Zračna duljina obale je 56,2&nbsp;km, a stvarna čak 805,9&nbsp;km. Na području županije nalaze se dva [[Hrvatski nacionalni parkovi i parkovi prirode|nacionalna parka]], [[Nacionalni park Krka|Krka]] i [[Nacionalni park Kornati|Kornati]] te jugoistočni (manji) dio [[Hrvatski nacionalni parkovi i parkovi prirode|parka prirode]] [[Vransko jezero (Dalmacija)|Vransko jezero]]. Prosječna gustoća naseljenosti je 51,5 st. na km<sup>2</sup>.

== Stanovništvo ==

=== Popis [[2011.]] ===
Prema [[Dodatak:Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011.|popisu stanovništva iz 2011.]] Grad Šibenik ima 46.332 stanovnika, a samo naselje Šibenik 34.302 stanovnika. 
Nacionalni sastav stanovnika: [[Hrvati]] 94,6%, slijede [[Srbi]] zastupljeni s 3,1%.
Stanovnišvo prema vjeri: [[katolici]] 88%, [[pravoslavci]] 3%, [[ateisti]], [[agnostici]], neizjašnjeni 7,5%.<ref name="popis1 2011">[http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2012/SI-1469.pdf Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011. Stanovništvo prema državljanstvu, narodnosti, vjeri i materinskom jeziku, str. 44., 45., 125.], pristupljeno 14. studenoga 2015.</ref>

Prosječna starost građana grada Šibenika iznosi 43,4 godine, s tim da je taj prosjek za Šibenčanke veći i iznosi 44,8, a za Šibenčane 41,8 godina. Šibenčanki ima 23.924, a Šibenčana 22.408.<ref name="popis2 2011">[http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2012/SI-1468.pdf Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011. Stanovništvo prema spolu i starosti, str. 72., 524.], pristupljeno 14. studenoga 2015.</ref>

=== Popis [[2001.]] ===
Prema [[Dodatak:Popis stanovništva u Hrvatskoj 2001.|popisu stanovništva iz 2001.]] Šibenik ima 51.553 stanovnika. Nacionalni sastav stanovnika: Hrvati 94%, slijede Srbi zastupljeni s 3%.

=== Popis [[1991.]] ===
[[Dodatak:Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991.|Popis stanovništva 1991.]] je temeljen na drugim lokalnim jedinicama pa je teže uspoređivati podatke za tadašnju općinu Šibenik koja je zauzimala skoro pola Šibensko-kninske županije. Općina Šibenik je tada imala 85.002 stanovnika, od toga 84% Hrvata, 10,5% Srba te 1,2% [[Jugoslaveni|Jugoslavena]]. Ako se gleda samo grad Šibenik, on ima 41.012 građana, od toga 83,5% Hrvata, 9,5% Srba te 1,9% Jugoslavena. Ako gradu dodamo naselja koja sada spadaju pod Grad Šibenik broj stanovnika bi bio 55.842.

{{glavni|Dodatak:Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991.: Šibenik}}

[[Datoteka:Sibenikpopisi.jpeg|Kretanje broja stanovnika Grada Šibenika<br/>Izvor: Državni zavod za statistiku]]

== Administracija i politika ==

=== Politika ===
Gradsko vijeće Grada Šibenika trenutačno čine 22 vijećnika od kojih su 9 članovi [[Hrvatska demokratska zajednica|Hrvatske demokratske zajednice]], 3 [[Nezavisna lista Stipe Petrina|Nezavisne liste Stipe Petrina]], 2 [[Bandić Milan 365 – Stranka rada i solidarnosti|Stranke rada i solidarnosti]] te po jedan [[Most nezavisnih lista|Mosta]], [[Hrvatska konzervativna stranka (2014.)|Hrvatske konzervativne stranke]], [[Hrast - Pokret za uspješnu Hrvatsku|Hrasta]], [[Hrvatska socijalno-liberalna stranka|Hrvatske socijalno-liberalne stranke]], [[Hrvatska seljačka stranka|Hrvatske seljačke stranke]], [[Hrvatska stranka umirovljenika|Hrvatske stranke umirovljenika]] te [[Nezavisna lista Loza|Nezavisne liste Loze]]; jedan je vijećnik nezavisan. Predsjednik aktualnog saziva vijeća, koji je konstituiran u lipnju 2017. je dr. sc. [[Dragan Zlatović]] (HDZ), a potpredsjednici su [[Stipica Protega]] (HDZ) i [[Joško Šupe]] (SDP).<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.sibenik.hr/stranice/sastav-gradskog-vijeca/42.html|title=Sastav Gradskog vijeća|author=|date=|work=www.sibenik.hr|language=|publisher=|access-date=4. lipnja 2020.}}</ref>

Gradonačelničku funkciju od prvih hrvatskih lokalnih izbora održanih 1993. godine, obnašali su [[Ante Šupuk (mlađi)|Ante Šupuk]] kao nezavisni gradonačelnik ispred koalicije HDZ-a i HSLS-a (1993. – 1997.), [[Franko Čeko]] ispred HDZ-a (1997. – 2001.), [[Milan Arnautović]] ispred koalicije SDP-a i [[Hrvatska narodna stranka - liberalni demokrati|HNS-a]] (2001. – 2003.), [[Nedjeljka Klarić]] ispred HDZ-a (2004. – 2009.) te dr. [[Ante Županović]] kao nezavisni gradonačelnik ispred koalicije SDP-a i HNS-a (2009. – 2013.). Aktualni je gradonačelnik dr. [[Željko Burić]], a funkciju obnaša od 10. lipnja 2013. godine.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.sibenik.hr/stranice/gradonacelnici-kroz-povijest/13.html|title=Gradonačelnici kroz povijest|author=|date=|work=wwww.sibenik.hr|language=|publisher=|access-date=4. lipnja 2020.}}</ref>

Od prvih lokalnih izbora održanih 1993. [[Vlada Republike Hrvatske]] dva je puta prijevremeno raspuštala gradsko vijeće te isto toliko puta imenovala svoje povjerenike za Grad Šibenik; [[Paško Višić]] imenovan je povjerenikom vlade za Grad Šibenik u veljači 2001. do lokalnih izbora iste godine,<ref>[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2001_02_16_295.html Rješenje o raspuštanju Gradskog vijeća Grada Šibenika], narodne-novine.nn.hr, objavljeno 27. veljače 2001., pristupljeno 12. travnja 2021.</ref> dok je u veljači 2004. nakon izglasavanja nepovjerenja vodećoj koaliciji SDP-a i HNS-a, povjerenikom vlade imenovan [[Mirko Goreta]], koji je tu dužnost obnašao do prijevremenih izbora u travnju iste godine.<ref>[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2004_02_23_678.html Rješenje o raspuštanju Gradskog vijeća Grada Šibenika], narodne-novine.nn.hr, objavljeno 23. veljače 2004., pristupljeno 12. travnja 2021.</ref> 

=== Gradska naselja ===
Grad Šibenik sastoji se od 32 naselja:<ref name=Šibenik>{{Citiranje weba|url=https://www.sibenik.hr/stranice/gradsko-vijece-grada-sibenika/37.html|title=Mjesna samouprava|author=Gradsko vijeće Grada Šibenika|date=|work=www.sibenik.hr|language=|publisher=|access-date=4. lipnja 2020.}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_01/h01_01_01_zup15_4448.html|title=Stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima, popis 2011., Grad Šibenik|author=|date=2011|work=dzs.hr|language=|publisher=|access-date=21. svibnja 2020.}}</ref>

{{div col|cols=4|colwidth=}}
* [[Boraja (Šibenik)|Boraja]], 249 stan.
* [[Brnjica (Šibenik)|Brnjica]], 72 stan.
* [[Brodarica]], 2.534 stan.
* [[Čvrljevo (Šibenik)|Čvrljevo]], 64 stan.
* [[Danilo (Šibenik)|Danilo]], 376 stan.
* [[Danilo Biranj]], 442 stan.
* [[Danilo Kraljice]], 104 stan.
* [[Donje Polje]], 267 stan.
* [[Dubrava kod Šibenika]], 1.185 stan.
* [[Goriš]], 147 stan.
* [[Gradina (Šibenik)|Gradina]], 303 stan.
* [[Grebaštica]], 937 stan.
* [[Jadrtovac]], 171 stan.
* [[Kaprije (Šibenik)|Kaprije]], 189 stan.
* [[Konjevrate]], 173 stan.
* [[Krapanj (Šibenik)|Krapanj]], 170 stan.
* [[Lepenica (Šibenik)|Lepenica]], 68 stan.
* [[Lozovac]], 368 stan.
* [[Mravnica (Šibenik)|Mravnica]], 70 stan.
* [[Perković]], 111 stan.
* [[Podine]], 26 stan.
* [[Radonić (Šibenik)|Radonić]], 79 stan.
* [[Raslina]], 567 stan.
* [[Sitno Donje]], 561 stan.
* [[Slivno (Šibenik)|Slivno]], 110 stan.
* '''Šibenik''', 34.302 stan.
* [[Vrpolje (Šibenik)|Vrpolje]], 776 stan.
* [[Vrsno]], 67 stan.
* [[Zaton (Šibenik)|Zaton]], 978 stan.
* [[Zlarin (Šibenik)|Zlarin]], 284 stan.
* [[Žaborić]], 479 stan.
* [[Žirje (Šibenik)|Žirje]], 103 stan.{{div col end}}

=== Gradske četvrti ===
Na području naselja Šibenik nalazi se šesnaest [[Gradska četvrt|gradskih četvrti]]:<ref name=Šibenik/>{{div col|cols=4|colwidth=}}
* Baldekin I
* Baldekin II - Škopinac
* Baldekin III
* Crnica
* Građa
* Jadrija
* Mandalina
* Meterize
* Plišac
* Ražine
* Ražine Donje
* Stari grad
* Šubićevac
* Varoš
* Vidici
* [[Zablaće]]{{div col end}}

=== Mjesni odbori ===
Na području ostalih naselja Grada Šibenika nalazi se 29 [[Mjesni odbor|mjesnih odbora]]:{{div col|cols=4|colwidth=}}
* [[Boraja (Šibenik)|Boraja]]
* [[Brnjica (Šibenik)|Brnjica]]
* [[Brodarica]]
* [[Danilo (Šibenik)|Danilo]]
* [[Danilo Biranj]]
* [[Danilo Kraljice]]
* [[Donje Polje]]
* [[Dubrava kod Šibenika]]
* [[Goriš]]
* [[Gradina (Šibenik)|Gradina]]
* [[Grebaštica|Grebaštica Donja]]
* Grebaštica Gornja
* [[Jadrtovac]]
* [[Kaprije (Šibenik)|Kaprije]]
* [[Konjevrate]]
* [[Krapanj (Šibenik)|Krapanj]]
* [[Lepenica (Šibenik)|Lepenica]]
* [[Lozovac]]
* [[Mravnica (Šibenik)|Mravnica]]
* [[Perković]]
* [[Podine]]
* [[Raslina]]
* [[Sitno Donje]]
* [[Slivno (Šibenik)|Slivno]]
* [[Vrpolje (Šibenik)|Vrpolje]]
* [[Vrsno]]
* [[Zaton (Šibenik)|Zaton]]
* [[Zlarin (Šibenik)|Zlarin]]
* [[Žaborić]]
* [[Žirje (Šibenik)|Žirje]]{{div col end}}

== Povijest ==
[[Datoteka:Braun hogenberg II 52 1 b.jpg|thumb|left|Šibenik na gravuri iz 1575.]]
[[Datoteka:Jakob Alt - Piazza Grande mit der Domkirche von Sebenico - 1841.jpeg|200px|minijatura|desno|Glavni trg u Šibeniku 1841.]]
{{glavni|Povijest Šibenika|l1=Šibenska povjesnica}}

=== Prapovijest ===
Tarion je bio drevni grad smješten na području između rijeke Krke na sjeveru i rta Ploče na jugu granajući se uz obalu. Tarion je prema Plinijevim zabilješkama bio je mjesto naroda Tariota koji su bili domorodački narod. <ref>{{Citiranje časopisa|author=Alen Miletić|title=Castellum Tariona|url=https://hrcak.srce.hr/31102|date=2008-12-01|journal=Vjesnik za arheologiju i povijest dalmatinsku|volume=101|issue=1|pages=59–74|language=hr|accessdate=2021-05-03}}</ref>Prema Plinijevim zapisima Tarioti su pretežito prakticirali pastirski način života što se može utvrditi prema arheološkim ostacima posvećenim bogu Silvanu. Dakako uz pastirski način života njihova geo pozicija im je omogućavala povezanost s drugim važnim gradovima tog doma poput Danila te kvalitetnu cestovnu povezanost zbog čega je bila značajna za same Rimljane i narod koji je živio na tom području.<ref>{{Citiranje časopisa|author=Enzo Catani|title=Arheološko-povijesne bilješke o castellum Tariona u rimsko doba|url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=49294|date=2008-12-01|journal=Vjesnik za arheologiju i povijest dalmatinsku|volume=101|issue=1|pages=75–86|language=hr|accessdate=2021-05-03}}</ref>

=== Osnutak i srednji vijek ===
Šibenik je jedan od najstarijih samorodnih hrvatskih gradova na [[Jadransko more|Jadranu]]. O najstarijoj povijesti Šibenika, odnosno o točnoj vremenskoj odrednici njegova osnutka, ne zna se mnogo. Prema trenutnim znanstvenim otkrićima, pretpostavlja se da je utemeljen u doba kneza [[Domagoj]]a u 9. stoljeću. Isprva se razvijao kao utvrda (''[[castrum]]'') sa starijim predgrađem (''suburbium'') na području Dolca i mlađim na istočnoj strani kaštela, gdje je u 12. stoljeću sagrađena crkva sv. Krševana, oko koje se poslije razvila jezgra srednjovjekovnoga grada. Šibenik je pripadao skupini tzv. hrvatskih gradova, a izniknuo je na brijegu 70 m iznad mora (današnja [[Tvrđava sv. Mihovila u Šibeniku|tvrđava sv. Mihovila]]). Na području Šibenika, do danas nisu pronađeni nikakvi tragovi antičke urbane tradicije, ali postoje određene naznake života u kasnoantičko doba. Prvi se put spominje na Božić [[1066.]] kada je kralj [[Petar Krešimir IV.]], na zboru visokih državnih i crkvenih dostojanstvenika izdao ispravu kojom daje kraljevsku slobodu i zaštitu [[Benediktinski samostan sv. Marije u Zadru|benediktinskom samostanu svete Marije u Zadru]].<ref>prof. Ivo Livaković, [prof. Ivo Livaković: Tisućljetni Šibenik], prof. Ivo Livaković: Tisućljetni Šibenik, Šibenik, 2002., pristupljeno 13. siječnja 2016.</ref> Upravo u to doba došlo je do jačanja Šibenika, u okviru kraljeva nastojanja da uz pomoć hrvatskih gradova stvori protutežu romanskim gradovima bizantske [[Tema (Bizant)|teme]] Dalmacije. Nakon bitke s [[Kraljevina Ugarska|ugarskom]] vojskom na [[Bitka na Gvozdu|Petrovoj gori 1097.]] i pogibije hrvatskog vladara [[Petar Snačić|Petra Snačića]], Šibenik je 1105. priznao vlast [[Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom|hrvatsko-ugarskoga]] kralja [[Koloman]]a. 

U razdoblju nakon gubitka narodnog vladara na hrvatskom prijestolju, za vlast nad Šibenikom neprestano su se do 1180. borili [[Venecija]], [[Bizant]] i [[Arpadovići]]. U 12. stoljeću u pravnom je smislu bio utvrđeno naselje (''castrum'', ''oppidum''), a ne grad (''civitas'') pa su njegova buduća nastojanja bila usmjerena prema postizanju civiteta, čime bi dostigao druge dalmatinske gradove (poput [[Zadar|Zadra]], [[Trogir]]a i [[Split]]a). 1169. od ugarskog kralja [[Stjepan III., hrvatsko-ugarski kralj|Stjepana III.]] Šibenik dobiva status grada i pravo na kovanje novca. No tek nakon ogorčenih sporova i duge borbe s Trogirom, Šibenik uspijeva izboriti vlastitu biskupiju te je 1298. osnovana [[šibenska biskupija]] – pravi status grada u srednjem vijeku. Šibenska biskupija ustanovljena je bulom pape Bonifacija VIII., dana 1. svibnja 1298. godine. Sam čin ustanovljenja obavljen je u Šibeniku 28. lipnja iste godine te je tako proglašena Papina bula i posvećen prvi biskup fra Martin Rabljanin. Za stolnu crkvu određena je tadašnja crkva sv. Jakova apostola. Ona je uništena požarom 1380. Ubrzo se počelo razmišljati o gradnji nove, veće katedrale.<ref>Ivo Kronja, [http://www.sibenska-biskupija.hr/index.php/biskupija/povijesni-pregled], Šibenska biskupija, 18. travnja 2011., pristupljeno 13. siječnja 2016.</ref>

Od kraja 13. stoljeća Šibenik je priznavao vlast hrvatskih knezova, isprva kneza [[Domald]]a (1200. – 1226.), a zatim [[Šubići|bribirskih knezova]] (do 1322.). Za vladavine potonjih Šibenik je postao biskupskim sjedištem te je stekao civitet, ali je gospodarski zaostajao zbog teških nameta i obveza. Bio je to uzrok izbijanja pobune protiv vlasti [[Šubići|bribirskih]]; tada se uz potporu [[Mletačka Republika|Mletačke Republike]] grad uspio othrvati vlasti [[Mladen II. Šubić Bribirski|Mladena II.]], ali je naposljetku izgubio autonomiju i pravo slobodnog izbora kneza, kojega su od tada birali Mlečani. Grad ponovno dolazi pod [[Anžuvinci|anžuvinsku]] vlast nakon poraza Mletačke Republike u ratu s [[Ludovik I. Anžuvinac|Ludovikom I. Anžuvincem]] i potpisivanja mira u Zadru (1358.). Od 1390. zajedno s ostalim gradovima Dalmacije (osim Zadra) priznavao je vlast bosanskoga kralja [[Tvrtko I. Kotromanić|Tvrtka I. Kotromanića]], a početkom 15. stoljeća bosanskoga vojvode [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić|Hrvoja Vukčića Hrvatinića]] i kralja [[Ladislav Napuljski|Ladislava Napuljskoga]].<ref>Šibenik, Hrvatska enciklopedija [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=59500] Hrvatska enciklopedija, pristupljeno 20. 8. 2020.</ref>

<gallery mode="packed-hover" heights="180">
Datoteka:Petar Kresimir IV.JPG|Spomenik Petra Krešimira IV. u šibenskom Perivoju Roberta Visianija
Datoteka:Sv. Krševan Šibenik.jpg|Sv. Krševan, najstariji sačuvani sakralni objekt u Šibeniku
Datoteka:Povelja Petra Krešimira IV.-1.jpg|Prvi spomen Šibenika, povelja kralja Petra Krešimira IV. iz 1066.
Datoteka:Sv. Mihovil, šibenski bedem.jpg|Sv. Mihovil, svetac zaštitnik Šibenika, gotička skulptura s gradskih zidina
</gallery>

=== Mletačka uprava ===
Na prve vijesti o prodaji [[Dalmacija|Dalmacije]] Veneciji početkom srpnja 1409. godine, Šibenčani brzo reagiraju. Odlukom Velikog vijeća prodaje se jedna kuća u općinskom vlasništvu kako bi se izradio lanac i ojačale kule na ulazu u Kanal sv. Ante. Ugarsko-hrvatski kralj [[Žigmund Luksemburški]] na molbu Šibenčana šalje svoju vojnu posadu u kule na čelu s Ivanom Mišićem. Vrlo brzo po Mišićevom preuzimanju zapovjedništva nad obje kule na ulazu u Kanal sv. Ante, mletačke vlasti s njim počinju pregovore da im kule preda bez borbe uz novčanu nagradu. Prema dokumentima prvi naputak o pokušaju mletačkog preuzimanja kula datira od 9. rujna 1409. godine. Već 13. rujna predstavnici posade u kulama odlaze na razgovore s mletačkim providurom, a 23. rujna iste godine zapovjednik Ivan Mišić i njegova posada predaju kule Mlečanima i primaju novčanu nagradu od mletačkog providura Francesca Cornara. Nakon preuzimanja kula, a sve kako bi Šibenik zauzeli bez puno otpora, Mlečani u svibnju 1410. godine grade i utvrdu na kilometar udaljenom poluotoku Mandalini jugoistočno od Šibenika.  <ref>Ivo Glavaš, Ivo Šprljan: "Kule na ulazu u Kanal sv. Ante – neodvojivi dio šibenskih fortifikacija." Ars Adriatica , br. 8 (2018): 47-60.</ref> Tako je sudbina Šibenika bila zapečaćena kad se 1409. godine zapovjednik kula na ulazu u šibenski kanal sv. Ante zajedno sa svojim vojnicima predao Veneciji. Mlečanima je trebalo još tri godine da Šibenčane prisile na predaju, ali osvajanje kula bio je početak kraja za branitelje Šibenika.<ref>Ivo Glavaš, Izdaja je bila ključ mletačkog osvajanja Šibenika [https://www.sibenik.in/zaboravljeni-sibenik/izdaja-je-bila-kljuc-mletackog-osvajanja-sibenika/103936.html]Šibenik IN, pristupljeno 20. 8. 2020.</ref> Godine 1412. obrana grada je slomljena i Šibenik je konačno došao pod vlast Mletačke Republike. 

Nakon polustoljetnoga razdoblja obilježenoga gospodarskim rastom, u drugoj polovici 15. st. Šibenik se našao pod [[Osmansko Carstvo|osmanskom]] prijetnjom, čime je započelo razdoblje njegova gospodarskog zastoja. Pad gradova u zaleđu, [[Knin]]a i [[Skradin]]a, pod osmansku vlast 1522., te česte osmanske navale i pustošenja, sljedećih su godina prouzročili znatan pad broja stanovnika i na području Šibenika, ali i pojačanu graditeljsku aktivnost zbog straha od turskih napada. Pojava neposredne osmanske prijetnje glavni je razlog gradnje šibenske [[Utvrda sv. Nikole|utvrde sv. Nikole]]. Godine 1522. velika vosjka hercegovačkog sandžaka s 25 tisuća vojnika i s mnoštvom topova, pod zapovjedništvom Husrevbega započima opsadu Knina. Pred vijestima kako su Turci zauzeli Knin, žitelji, tada daleko manje opskrbljenog i utvrđenog Skradina, bježe i sklanjaju se u Šibenik kao i u okolna primorska naselja. U Šibenčana se javlja strah od mogućnosti pokušaja Turaka za pomorskim povezivanjem Skradina i zaleđa kroz kanal sv. Ante, stoga apeliraju na mletačku vlast ne bi li dodatno utvrdila Šibenik i sam ulaz u uzak kanal sv. Ante. Mletačko plemićko vijeće uvažava zahtjeve Šibenčana te odobravaju  gradnju jače fortifikacijske građevine koja bi Turcima zapriječila osvajanje Šibenika koji je, kako se onda smatralo, ključ u kontroli cijelog Jadrana.<ref>Branko Nadilo: “Tvrđava Sv. Nikole ispred ulaza u šibensku luku”, Građevinar, Zagreb 53 (2001) 11: 747 </ref> Od osmanskih pustošenja i gospodarskog sloma uzrokovanog smanjivanjem prodaje soli Šibenik se počeo oporavljati tek nakon 1581., u doba vladavine kneza Giovannija Antonija Foscarinija (1581. – 1583.), koji je dobro organizirao vojsku i obranu grada.

[[Kandijski rat]], koji je trajao od 1645. do 1669. godine bio je jedna od prekretnica dalmatinske povijesti. Iako je hrvatski jug bio sporedno bojište, sukob je ostavio dugotrajne posljedice na političko, društveno i gospodarsko stanje regije. Takav rasplet situacije zahtijevao je adaptaciju zastarjelih gradskih fortifikacija. Šibenik je rat dočekao dobro branjen s pravca mora, no s kopnene strane situacija je bila mnogo ozbiljnija. Nekoć branjen čitavim nizom fortifikacija u Zagori, u to doba kopnena obrana Šibenika i njegova uskog kotara počinjala je i završavala na srednjovjekovnim gradskim bedemima i njihovu najvišem položaju, [[Tvrđava sv. Mihovila u Šibeniku|tvrđavi sv. Mihovila]]. Najveći problem za neposrednu obrana grada bio je brijeg nadmorske visine od 120 metara, niti 300 metara sjeveroistočno od gradskih bedema, koji je dominirao nad najvišom točkom jedine gradske tvrđave. Još 1444. godine, kako doznajemo u izvorima, na spomenutom brijegu izvan grada nalazila se zavjetna crkvica sv. Ivana Krstitelja. Na tom pložaju koji nadgleda sve pristupe gradu 1520. godine gradski knezovi, mletački vojni inženjeri, a i sami građani, povremeno traže sredstva od Senata za gradnju tvrđave. Usprkos pritisku Šibenčana [[Mletačka Republika|Venecija]] ne pristaje na njihove molbe, vodeći se procjenom vojnog inženjera i kondotjera Sforze Pallavicinija da se u slučaju novog rata pod svaku cijenu brane samo Zadar i [[Kotor]], dva najbolje utvrđena grada Dalmacije. Unatoč mletačkom neodobravanju, Šibenčani sami pokreću i financiraju gradnju [[Tvrđava sv. Ivana u Šibeniku|tvrđave sv. Ivana]] i unutar samo dva mjeseca dovršavaju obrambeni sustav gradskog perimetra.<ref>Ivo Glavaš, Josip Pavić: "Tvrđava sv. Ivana u Šibeniku – nove spoznaje i istraživanja", Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske, Zagreb, 91.-93.</ref> [[Bitka za Šibenik 1647.|Bitka za Šibenik]] 1647. bila je najveći osmanski napad na Šibenik, a po dramatičnosti bila je jedna od najvećih u šibenskoj povijesti.<ref>Ivica Poljičak: [http://sibenskiportal.hr/2012/06/08/365-godina-kasnije/ 365 godina kasnije...], Šibenski portal, 8. lipnja 2012., pristupljeno 14. studenoga 2015.</ref><ref>Redakcija (1983): [http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=2031 Marin Bizza], Hrvatski biografski leksikon, Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Pristupljeno 22. travnja 2016.</ref> Tijekom kolovoza 1687. više od 25 tisuća osmanskih vojnika napalo je Šibenik. Utvrđeni grad branilo je malo više od šest tisuća ljudi, a zapovjednik obrane bio je barun [[Christoph Martin von Degenfeld]]. Opsada je trajala mjesec dana. Glavni pravac osmanskog djelovanja bio je u smjeru tvrđave sv. Ivana oko koje su se odvijale najveće borbe i koja je odigrala ključnu ulogu u obrani Šibenika. Najžešći osmanski napad, na tek dovršenu tvrđavu sv. Ivana započeo je 8. rujna oko 21 sat, a sama se tvrđava nekoliko puta našla pred padom. Poginulo je oko četiri tisuće osmanskih napadača. Bio je to odlučujući poraz osmanske vojske u Kandijskom ratu na prostoru Dalmacije.<ref>Bruno Brakus, Prije 370 godina 6 tisuća Šibenčana obranilo je grad od 20 tisuća Turaka koji se više nikad nisu vratili[https://www.sibenik.in/sibenik/prije-370-godina-6-000-ljudi-obranilo-je-sibenik-od-20-tisuca-turaka-koji-se-vise-nikad-nisu-vratili/81813.html#]Šibenik IN, pristupljeno 20. 8. 2020.</ref>

Ponovni gospodarski oporavak grada, što je uslijedio nakon poraza Osmanlija u [[Morejski rat|Morejskom ratu]] (1684. – 1699.), tekao je vrlo sporo, a život u gradu otežavale su i brojne epidemije kuge od kojih je najgora bila ona iz 1649. godine. U samo četiri mjeseca trajanja kuge, prema procjeni [[Frano Divnić (glazbenik)|Frane Divnića]], u Šibeniku je pomrlo preko dvanaest tisuća ljudi. U gradu po njemu nije preostalo više od tisuću i pet stotina stanovnika. Neke gradske obitelji pomrle su u cijelosti. Šibenik, nekad najmnogoljudniji grad u Dalmaciji, u samo nekoliko mjeseci posve je opustošen.<ref>Ivo Glavaš, Savladao je Šibenik i gore pošasti – kuga 1649. godine iz pera Frane Divnića[https://www.sibenik.in/zaboravljeni-sibenik/savladao-je-sibenik-i-gore-posasti-kuga-1649-godine-iz-pera-frane-divnica/119981.html] Šibenik IN, pristupljeno 20. 8. 2020.</ref> Nezadovoljstvo dalmatinskoga i šibenskog puka i težaka dosegnulo je vrhunac u bunama koje su trajale od 1736. do 1740. Gušenje ustanka za mletačkog providura Cavallija (1739.) utjecalo je na porast nesnošljivosti između šibenskih plemića s jedne te pučana i težaka s druge strane.<ref>Šibenik, Hrvatska enciklopedija [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=59500] Hrvatska enciklopedija, pristupljeno 20. 8. 2020.</ref>  

Tijekom razdoblja mletačke vlasti potječe i najznačajniji kulturno-povijesni spomenik Šibenika – poznata šibenska [[Šibenska katedrala|katedrala sv. Jakova]], građena 1431. – 1535.<ref>[http://www.d-a-z.hr/hr/vijesti/katedrala-sv-jakova-u-sibeniku---svjetsko-kulturno-dobro,2415.html Katedrala sv. Jakova u Šibeniku - svjetsko kulturno dobro]:{{citat2|Katedrala sv. Jakova je trobrodna bazilika s upisanim transeptom, kupolom nad križištem, povišenim pjevalištem i prezbiterijem s tri poligonalne apside te prigrađenom pravokutnom sakristijom. Građena je od 1431-1535. g. u tri značajnije faze i u tri različita stilska govora. Od 1431-1441 u stilu sjeveroitalske gotike (Francesco di Giacomo, 1441-1473. g. U gotičko-ranorenesansno stilu Jurja Dalmatinca te od 1473-1535.g. u ranorenesansnom stilu Nikole Firentinca.}}, d-a-z.hr, 8. travnja 2014., pristupljeno 14. studenoga 2015.</ref> Šibenik je u tom razdoblju bio poznat po znamenitom i uglednom [[humanizam|humanističkom krugu]] Šibenčana po kojem se Šibenik isticao među gradovima [[Hrvatske zemlje pod mletačkom vlašću|mletačke Dalmacije]]. Ti su humanisti bili bogata stvarateljskog opusa i dali su snažan doprinos hrvatskom i europskom humanizmu. Među njima se ističu [[Božo Bonifačić]], [[Horacije Fortezza]], [[Frane Divnić (književnik)|Frane Divnić]], [[Martin Kolunić Rota]], [[Juraj Šižgorić]], [[Antun Vrančić]], [[Faust Vrančić]], [[Dinko Zavorović]] i drugi.<ref>[http://www.muzej-sibenik.hr/hrv/stalni_postav.asp Stalni postav] [[Muzej grada Šibenika]]</ref>

Zbog brojnih osmanskih provala u razdoblju 15. i 16. stoljeća, kopneni dijelovi šibenskog područja ostali su bez stanovnika. U 16. stoljeću te krajeve Šibenika započinju naseljavati [[Morlaci]] koji su ponajviše bili iz hercegovačkih krajeva. Upravo njih je osmanska uprava postavila kao polupokretnu vojsku na prvoj crti ratne zone prema Hrvatskoj i Mletačkoj Dalmaciji. Prema brojnim šibenskim zapisima, Morlaci su bili kršćani koji su dolazili iz graničnih područja [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] u zaleđu Mletačke Dalmacije. Važno je istaknuti kako su naseljavanja Morlaka na šibensko područje započela nakon 1533. godine kada je stigla osmanova odluka o restituciji šibenskoga i togirskog teritorija. <ref>Juran, Kristijan: [https://hrcak.srce.hr/152645 Doseljavanje Morlaka u opustjela sela šibenske Zagore u 16. stoljeću], Povijesni prilozi, vol. 33, br. 46, 2014, str. 129-158</ref>  Dva mjeseca nakon donesene odluke, u prosincu, u Šibenik dolaze morlački glavari, odnosno katunari te uz javne bilježnike dogovaraju uvjete o zakupu zemlje. U 16. i prvoj polovici 17. stoljeća trgovački su odnosi, između Osmanskog Carstva i Mletačke Dalmacije, bili vrlo plodni upravo zato što je Šibenik postao žarištem osmansko-mletačke gospodarske razmjene, a samim time postaje i žarište miješanja dviju kultura.<ref> Juran, Kristijan,: [https://hrcak.srce.hr/152645 Morlaci u Šibeniku između Ciparskoga i Kandijskog rata (1570. – 1645.) ], Povijesni prilozi, vol.34, br. 49, str. 163-208, 2015 </ref>

Nakon propasti Venecije, 1797. Šibenik ulazi u sastav [[Habsburška Monarhija|Habsburške Monarhije]]. 

<gallery mode="packed-hover" heights="180">
Datoteka:Šibenik in 1486 by Konrad von Grünberger.jpg|Šibenik, Konrad von Grünberger, 1486. 
Datoteka:Sebenico - Peeters Jacob - 1690.jpg|Šibenik, Jacob Peeters, 1690.
Datoteka:Svce so sequito delle scaramuzo con i turchi sotto Sebenico il giorno die Sta. Guvstina che fu adi 7 oto.re ala prezenza et interuento del Ill.mo. Emo. Sig. Iunardo Foscolo proueditor LCCN2016647022.jpg|Svce so sequito delle scaramuzo con i turchi sotto Sebenico il giorno die Sta. Guvstina che fu adi 7 oto.re ala prezenza et interuento del Ill.mo. Emo. Sig. Iunardo Foscolo proueditor LCCN2016647022]]|Prikaz turske opsade Šibenika
Datoteka:Sebenico et contado citta nella Dalmatia confinate con Zarra - Sandrart Jacob Von - 1686.jpg|Šibenik s okolicom, 17. st. 
</gallery>

=== Habsburška Monarhija ===
Slomom mletačke države Šibenik se od 1797. nalazi pod vlašću [[Austrijsko Carstvo|Austrije]]. Tome su prethodili pučki nemiri predvođeni proaustrijskim klerom koje je bilo u strahu od [[Sekularizam|sekularista]] i buržoaske revolucije koju je sa sobom donijela francuska okupacija Mletačke Republike pa su vidjeli neprijatelje u svim dotadašnjim mletačkim činovnicima. U tim je nemirima u Šibeniku glavom platila cijela obitelj počasnog francuskog konzula, a većina ostalih plemića je pobjegla je na susjedne otoke. Početkom 1806. u grad ulazi francuska vojska i Šibenik postaje dio [[Prvo Francusko Carstvo|Francuskog carstva]], a od 1810. autonomne [[Ilirske pokrajine]] kad je nakon mnogo stoljeća "ilirski" nakratko postao službeni jezik. Početkom stoljeća počela je gradnja ceste do Knina preko [[Konjevrate|Konjevrata]] i [[Drniš]]a koja je završena 1802., a po dolasku Francuza unaprjeđuje se cestovna mreža prema Splitu, Zadru i [[Rijeka|Rijeci]]. Francuski providuri bili su zaprepašteni zaostalošću venecijanske Dalmacije pa su pokušali modernizirati poljoprivredu u njoj, uspostavljaju školski sustav, grade prvu bolnicu, sirotište, provode protuepidemiološku zaštitu stanovništva te moderniziraju upravu i sudstvo. Nakon [[Napoleon Bonaparte|Napoleonova]] poraza austrijska vojska osvaja Dalmaciju i ulazi u Šibenik krajem 1813.<ref>Dr. Ferdo Čulinović: Šibenik od pada Venecije do sloma francuske vlasti (1797-1813); "Šibenik-spomen zbornik o 900. obljetnici", Muzej grada Šibenika, Šibenik, 1976. str. 289-315</ref><ref name="ŠKS">Slavo Grubišić: "Šibenik kroz stoljeća", Muzej grada Šibenika, Šibenik, 1974.</ref>

Šibenik ostaje dio Habsburške Monarhije do 1918. kao i ostatak [[Kraljevina Dalmacija|Kraljevine Dalmacije]]. Početak drugog dijela austrijske apsolutističke vlasti predstavlja razdoblje mrtvila na svim poljima života. Austrija podiže jaku graničnu kontrolu prema Bosni i brani karavansku trgovinu, također opada i pomorska trgovina zbog gubitka jedrenjaka, a i zbog austrijskog neimanja pomorske strategije, zbog čeka Šibenik opet stagnira. Godine 1839. pojavljuju se prvi znakovi nacionalnog buđenja, točnije [[Ilirski pokret|Ilirskog pokreta]], i to od strane dvojice šibenskih [[Srbi u Hrvatskoj|Srba]], Božidara Petranovića i Špire Popovića, koji su stvarali zajedničku hrvatsko-srpsku frontu protiv talijanizacije Dalmacije. Njih su 1841. u dva navrata posjetili [[Ljudevit Gaj|Gaj]] i [[Ivan Mažuranić|Mažuranić]]. Istovremeno je među obrazovanim građanima još jača i raširenija bila autonomaška i talijanaška struja koja svog idola vidi u Šibenčaninu [[Nicola Tommaseo|Nicoli Tommaseu]], koji postaje i ministar u vladi nakratko obnovljene Mletačke Republike. Tek 1848./49. snažnije se manifestira politička aktivnost Šibenika pod austrijskom vlašću kad se nakratko izabralo narodno općinsko zastupstvo nakon nadmoćne pobjede nad autonomašima. U gradu je ojačao hrvatski narodni preporod pa ga je 1851. posjetio [[ban Jelačić]] u kojega je narod polagao nade da će ujediniti Dalmaciju, Hrvatsku i Slavoniju pa mu je grad priredio doček veći nego je bio onaj kad ga je 1818. posjetio car Franjo, no u predvečerje Bachova apsolutizma Jelačić u pozdravnom govoru niti jednom riječju nije spomenuo sjedinjenje.<ref>Dr. Stjepo Obad: Ekonomski, socijalni i politički razvoj Šibenika od 1814. do 1859. godine; "Šibenik-spomen zbornik o 900. obljetnici", Muzej grada Šibenika, Šibenik, 1976. str. 329-376</ref> Za vrijeme diktature sav politički život je zamro na cijelo desetljeće i zabranjene su sve proslavenske ideje što je omogućilo ponovno jačanje autonomaša koji su dobili prve sljedeće izbore 1865. godine. Osobito značajan događaj za daljnji razvoj narodnog preproda dogodio se 1866. godine kad je osnovana Narodna slavjanska čitaonica, a za razliku od drugih gradova Šibenčani su sami sagradili kazalište 1870. bez pomoći vlade i općine.<ref>[http://www.hnksi.hr/onama.asp Hrvatsko narodno kazalište u Šibeniku - Kazališna povijest]</ref> Preokret se događa na izborima za Dalmatinski sabor 1870. godine kad u Šibeniku i okolici [[Narodna stranka (Dalmacija)|Narodna stranka]] odnosi nadmoćnu pobjedu.<ref>Prof. Julije Grabovac: Trijumf narodne misli u Šibeniku; "Šibenik-spomen zbornik o 900. obljetnici", Muzej grada Šibenika, Šibenik, 1976. str. 377-408</ref> Godine 1872. narodnjaci su pobijedili na općinskim izborima i sljedeće godine osnovali prvu hrvatsku općinsku upravu s [[Ante Šupuk|Antom Šupukom]] kao gradonačelnikom koji je uvelike pridonio gospodarskom i komunalnom napretku grada koji je do tada bio najveći težački grad na Jadranu. Za njegova je mandata u općinsku administraciju uveden [[hrvatski jezik]] kao službeni, 1877. Šibenik se priključio na željezničku prugu Siverić-Split, 1879. postavljen je vodovod, 1883. izgrađena velika i moderna bolnica, a 1896. dovršena je palača suda. Njegovo poduzeće sagradilo je na rijeci Krki 1895. prvu [[Hidroelektrana Jaruga|hidroelektranu]] pa je Šibenik tada bio treći grad u svijetu koji je dobio javnu rasvjetu na [[Izmjenična struja|izmjeničnu struju]]. Godine 1904. njegovo je poduzeće sagradilo i novu [[Hidroelektrana Jaruga|hidroelektranu Jaruga II]], koja i danas radi.<ref>[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=60039 Ante Šupuk, Hrvatska enciklopedija]</ref> Od osobite je važnosti za razvoj grada bio početak rada Tvornice kalcijeva karbida "SUFID" 1903. godine. Iste godine osnovan je u Šibeniku "Savez među radnicima", koji za [[praznik rada]] 1905. organizira prvi štrajk zbog radnog dana koji je trajao deset i više sati. Šibenik je 1907. bio treća luka Austro-Ugarske nakon [[Trst]]a i Rijeke.<ref>Ivo Livaković, [http://www.sibenik.in/bastina/Crtice-iz-sibenske-povijesti-3/6067.html Crtice iz šibenske povijesti 3], ŠibenikIN, 04. 11. 2012.</ref> Te godine su se pojavile i prve novine u Šibeniku – ''Hrvatska Rieč'', glasilo [[Stranka prava (Dalmacija)|Stranke prava]], 1908. prve radničke novine ''Glas maloga puka'', a 1912. ''Crveni barjak'', glasilo [[Jugoslavenska socijaldemokratska stranka|Socijalno-demokratske stranke]] u Dalmaciji. Politički život je početkom stoljeća bio jako buran, u početku se radilo o borbi između [[Narodna stranka (Dalmacija)|narodnjaka]] i [[Stranka prava (Dalmacija)|pravaša]], koji su se nakon [[Narodni pokret 1903. godine|narodnog pokreta 1903.]] ujedinili u [[Hrvatska stranka (1905.)|Hrvatsku stranku]] kako bi zajednički radili na južnoslavenskom ujedinjenju. U to vrijeme se pojavljuju i [[naprednjaci]] koji šire napredne [[Tomáš Garrigue Masaryk|Masarykove]] demokratske ideje i [[Slaveni#Panslavenstvo|panslavenstvo]] te su osnovali 1899. hrvatsko muzikalno društvo "Kolo" koje i danas djeluje. Koliko god se stavovi pravaša i naprednjaka razlikovali oko nekih nacionalnih pitanja, poglavito oko jedinstva srpskog i hrvatskog naroda, uvođenje diktature komesarijata 1912. i početak [[Balkanski ratovi|balkanskih ratova]] potpuno ujedini sve strane u antiaustrijskom raspoloženju.<ref name="ŠKS" /><ref>Prof. Slavo Grubišić: Pregled povijesti Šibenika 1873-1921; "Šibenik-spomen zbornik o 900. obljetnici", Muzej grada Šibenika, Šibenik, 1976. str. 409-442</ref>

=== Prvi svjetski rat ===
Početkom [[Prvi svjetski rat|1. svjetskog rata]], austrijske vlasti uvode strogi vojni režim. Većina političara koji su [[Jugoslavenstvo|jugoslavenski]] orijentirani završili su u zatvorima i zabranjene su novine. Mnoštvo Šibenčana odlazi na frontu u sklopu 23. šibenske dalmatinske domobranske pukovnije. Prvo ratuju na fronti prema [[Srbija u Prvom svjetskom ratu|Srbiji i Crnoj Gori]] gdje masovno ginu na planini Zajčici i Milenkovu kamenu na [[Drina|Drini]]. Probijaju se u unutrašnjost [[Srbija|Srbije]] sve do [[Užice|Užica]] i [[Šabac|Šapca]]. Budući se bilježe sve češći prebjezi srpskoj vojsci, a i pošto "Dalmatinci nerado ratuju protiv naroda svoga jezika" prebacuje ih se sredinom 1915. na talijansku frontu, gdje su bili motiviraniji. Na sočanskoj bojišnici šibenska 23. odbija talijanske ofenzive na Podgoru uz goleme gubitke.<ref>Davor Krile, [http://www.slobodnadalmacija.hr/Prilozi/Spektar/tabid/94/articleType/ArticleView/articleId/241971/Soanska-bojinica--najvee-dalmatinsko-groblje.aspx Sočanska bojišnica - najveće dalmatinsko groblje], Slobodna Dalmacija, 13. 04. 2014.</ref> Već 1917. godine zabilježene su demonstracije mornara u ratnim lukama Austro-Ugarske pa je tako i u šibenskoj luci 4. listopada započela pobuna mornara protiv oficira na [[Torpiljarka|torpiljarki]] br. 11. Nakon što su ovladali torpiljarkom, njom bježe u [[Italija|Italiju]].<ref>[http://www.scribd.com/doc/235530298/Revolucionarni-pokret-Jugoslavenskih-mornara-u-Šibeniku-god-1917-1918-1919 Revolucionarni pokret Jugoslavenskih mornara u Šibeniku god. 1917.-1918.], »Pobilježio hronološkim redom jedan bivši revolucionarac.«, Split, u veljači 1919.</ref> Nakon raspada Austro-Ugarske i osnivanja još nepriznate [[Država Slovenaca, Hrvata i Srba|Države Slovenaca, Hrvata i Srba]] Talijani kreću u okupaciju istočne obale Jadrana koja joj je trebala pripasti po tajnom londonskom ugovoru. Šibenik okupiraju 6. studenog 1918. kad su u luku uplovila četiri ratna broda.<ref>[http://www.sebenico.com/our-works/dolazak-talijana-u-sibenik-06-11-1918-godine/ Fotogalerija-Dolazak Talijana u Šibenik 6.11.1918 i Odlazak nakon 30 mjeseci okupacije], Sebenico.com</ref> Narodno vijeće grada prosvjeduje protiv iskrcavanja talijanske vojske i donosi odluku da priznaje samo Narodno vijeće SHS u Zagrebu i Zemaljsku vladu Dalmacije u Splitu. Oko 400 karabinjera i talijanskih mornara 20. studenog 1918. opkolilo je sjedište Narodnog vijeća i silom ih istjeralo. U siječnju 1919. uspješno je proveden plebiscit kad je od 24.475 stanovnika njih čak 23.675 glasalo protiv talijanske okupacije i potpisalo da hoće da se šibensko područje sjedini sa [[Kraljevina SHS|Kraljevinom SHS]]. Na osnovi [[Rapalski ugovor|Rapalskog ugovora]], Talijani napuštaju Šibenik, a 13. lipnja 1921. Šibenčani na velikoj svečanosti na Poljani dočekuju jugoslavensku vojsku.<ref>[http://www.sebenico.com/our-works/povratak-sibenika-pod-okrilje-kraljevine-shs-13-06-1921-godine/ Fotogalerija-Povratak Šibenika pod okrilje Kraljevine SHS 13.6.1921.], Sebenico.com</ref> Uspostavljena je tada, nakon punih pet stoljeća tuđinske vladavine u Šibeniku, nacionalna uprava.<ref>Ivo Livaković, [http://www.sibenik.in/bastina/Crtice%20iz%20šibenske%20povijesti%204/6944.html Crtice iz šibenske povijesti 4], ŠibenikIN, 16.12.2012.</ref>

=== Kraljevina Jugoslavija ===
Šibenik se teško oporavljao nakon rata s obzirom na dvije i pol godine talijanske okupacije. U međuvremenu, funkcije najznačajnijeg gospodarskog, prometnog i upravnog središta za Dalmaciju od Zadra, koji ostaje talijanska [[enklava]], preuzima Split koji se tada naglo razvija pa i preuzima od Šibenika funkciju važne izvozne luke. [[Lička pruga]] je napokon dovršena 1925., 52 godine od donošenja odluke o gradnji, čime Šibenik i Dalmacija napokon dobivaju brzu vezu s ostatkom Hrvatske. To je dalo poticaja i radovima na proširenju šibenske luke koji su bili gotovi 1928. godine čime postaje, nakon [[Sušak]]a, druga luka Jugoslavije po operativnoj površini. [[Velika ekonomska kriza|Globalna gospodarska kriza 30-tih]] najteže je pogodila veliki dio otpuštenih radnika iz tvornice La Dalmatienne u Crnici, koja je krajem 1931. godine zaustavila proizvodnju, a istovremeno je seljake u zaleđu pogodila glad nakon što je žetva pobacila i do 70%. Od 1921. do 1932. godine u gradskoj vlasti izmijenilo se 10 općinskih uprava i načelnika što je dodatno doprinijelo krizi. Najvažniji političar iz razdoblja nakon krize postaje [[Marko Kožul]] koji je od 1935. do 1937. bio ministar građevine u vladi [[Milan Stojadinović|Milana Stojadinovića]]. Zahvaljujući njemu obnovljene su i regulirane mnoge prometnice, a najvažnija ostavština je izgradnja "Državne realne gimnazije viteškog kralja Aleksandra i ujedinitelja" i Carinarnice.<ref>Milivoj Blažević, [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=42270 Prilog za povijest lučko-trgovačkog i željezničkog prometa Šibenika od 1921. do 1941. godine], Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, No.49 Prosinac 2007.</ref> Tvornica aluminija u Lozovcu počela je s proizvodnjom 1937. te je njena elektroliza bila prva u ovom dijelu Europe i na području Jugoslavije. Prije toga se punih četrdeset godina sav [[boksit]] iz rudnika u [[Siverić]]u izvozio kao neprerađena sirovina, a tada je napokon iskorišten i potencijal hidrocentrale na Krki iznad koje je sagrađena.<ref>Mario Šmit, Izgradnja hrvatske aluminijske industrije, TLM Šibenik, 1997.</ref>

=== Drugi svjetski rat ===

==== Talijanska okupacija ====
Za vrijeme [[Drugi svjetski rat|drugog svjetskog rata]] Šibenik je nekoliko puta mijenjao uprave i jako propatio. Već u jutro 6. travnja 1941. eskadrila talijanskih zrakoplova koja je poletjela sa zadarske zračne luke bombardirala je Šibenik. Slijedilo je nekoliko dana uzastopnih bombardiranja brodova usidrenih u luci.<ref>Sibe Kvesić, [http://www.znaci.net/00001/124_2.pdf DALMACIJA U NARODNOOSLOBODILAČKOJ BORBI], Zagreb 1960. str. 59, 67</ref> Po osnivanju [[NDH]] 10. travnja 1941. [[Ustaše]] su unatoč protivljenju narodnih zastupnika krenule preuzimati vlast i razoružavati jugoslavensku vojsku i mornaricu, koji su u gradu imali snažno uporište, ali su i bile u totalnom rasulu nakon [[Aprilski rat|invazije]] [[Sile osovine|Sila osovine]]. No već četiri dana kasnije u grad ulaze prve talijanske divizije, a 15. travnja 1941.<ref>[http://www.sebenico.com/our-works/talijani-u-sibeniku-15-04-1941-godine/ Fotogalerija-Dolazak Talijana u Šibenik 15.4.1941.], Sebenico.com</ref> je i okupiran prilikom uspostave talijanskog zapovjedništva koje je preuzelo vojnu i civilnu vlast, sve zastave i simbole zamijenilo talijanskim te razoružalo Ustaše i "razjurilo ih".<ref name="NDH">Nikica Barić, [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=150304 Šibenik pod upravom Nezavisne Države Hrvatske],Časopis za suvremenu povijest, Vol.35 No.2 X. 2003. str. 515</ref> Potpisivanjem [[Rimski ugovori (1941.)|Rimskih ugovora]] 18. svibnja 1941. Šibenik je i službeno anektiran od strane [[Kraljevina Italija|Kraljevine Italije]] te ulazi u sastav [[Guvernatorat Dalmacija|Guvernatorata Dalmacije]]. Nakon uspostave talijanske fašističke vlasti provode se mnoge mjere denacionalizacije i talijanizacije Šibenika u tolikoj mjeri da su i građanstvu talijanizirali osobna imena. U gradu i okolnim selima se javlja otpor i [[Antifašizam|antifašistički]] pokret. Srednjoškolci se bune i pale knjige, razbijaju izloge s [[Mussolini|Duceovim]] slikama ili ih gađaju tintom zbog čeka neki završavaju na vješalima, a cijeli razredi (ženski učiteljski) bivaju internirani. Žene koje demonstriraju na ulicama zbog gladi bivaju uhapšene i odvezene u [[Koncentracijski logor Molat|logore na Molatu]] i u Italiji. Prvi šibenski partizanski odred je okupio 31 borca i krenuo s brda Pisak 12. kolovoza 1941. put Bosne. Kod Drniša je imao prvi okršaj s Talijanima, a probijajući se dalje sukobio se s [[Četnici u Drugom svjetskom ratu|četnicima]] kod Knina i pretrpio znatne gubitke. Samo jedna trećina boraca probila se do [[Bosansko Grahovo|Bosanskog Grahova]], a većina ih je izginula u borbama koje su slijedile. Kako bi se [[Komunistička partija Hrvatske|KPH]] u Dalmaciji što brže oporavio od udarca koji mu je zadan stradanjem prvih partizanskih odreda iz Zagreba je poslan [[Rade Končar]] koji posjećuje partizanske organizacije u Šibeniku i Splitu kako bi im pomogao pojačati aktivnosti u gradu u vidu sabotaža, diverzija i napada na okupatore i njihove špijune. Nakon jednog povratka iz Šibenika u Split, karabinjeri mu upadaju u kuću, Rade bježi i biva ranjen u nogu te uhićen. Nakon što su uz pomoć ustaškog redarstva Talijani saznali kako visokog dužnosnika KPH imaju, fašistički prijeki sud u Šibeniku osuđuje ga na smrt strijeljanjem. Strijeljan je na [[Spomen-park Šubićevac|Šubićevcu]] zajedno s 25 drugova, a istog je dana pogubljeno i 20 seljaka iz [[Tribunj]]a.<ref name="iljadu" /> U gradu je posebno bio omražen Antonio Šokon, tajnik Fašističke stranke rodom iz Šibenika, koji je tijekom ljeta 1941. poslao u zatvor stotine građana, na desetine poslao u logor, neke poslao na strijeljanje, a i osobno ih ubijao. [[SKOJ]]-evci odlučuju likvidirati Šokona što su i učinili 11. listopada. Fašisti nakon toga nasumično hapse 27 [[Savez komunističke omladine Jugoslavije|omladinaca]] i strijeljaju šestoricu 13. listopada. U gradu raste bijes zbog smrti njihove djece i jača NOP. Ilegalci 27. listopada iz osvete napadaju samu zgradu predsjedništva Fascia. Nakon što su ju demolirali naišli su na kamion talijanskih vojnika na kojeg su sasuli bombe. Fašisti ponovno hapse veći broj građana, dio šalju u logore, a četvoricu strijeljaju.<ref>Sibe Kvesić, [http://www.znaci.net/00001/124_3.pdf DALMACIJA U NARODNOOSLOBODILAČKOJ BORBI], Zagreb 1960. str. 147,148,180,187-206</ref> Članovi Primorske partizanske čete kroz godinu 1942. neprestano su u akciji u okolici Šibenika, uglavnom zapadno od [[Krka|Krke]], napadaju patrole, ometaju komunikacije, sječu dalekovode i uspješno se bore protiv [[Dobrovoljačka antikomunistička milicija|četničke antikomunističke milicije]]. Potapaju redovitu prugu za snabdijevanje Talijana Šibenik-[[Zaton (Šibenik)|Zaton]]-Skradin te brod koji je prevozio trupe iz Šibenika u Skradin. Toliko su odvažni da upadaju i u centar Šibenika i ubijaju i zarobljavaju crnokošuljaše u kantini, ometaju fašističke parade po rivi gađajući ih mitralješkom vatrom s Martinske. 31. prosinca 1942. godine formiran je Sjevernodalmatinski bataljon u sastavu od tri manje čete, i to: Prominsko-bukovačka, Primorska i Šibensko-drniška. Čete su napadale kolone neprijateljskih trupa, patrole i posade u selima, rušile stupove dalekovoda i telefona.<ref>Sibe Kvesić, [http://www.znaci.net/00001/124_5.pdf DALMACIJA U NARODNOOSLOBODILAČKOJ BORBI], Zagreb 1960. str. 414,415,449,486</ref>

==== Njemačka okupacija ====
8. rujna 1943. [[Kapitulacija Italije|kapitulira Italija]] pa je među talijanskim vojnicima i građanstvom nastalo "ogromno oduševljenje", a u gradu su izvješene crvene zastave i hrvatske zastave s crvenom petokrakom zvijezdom. Već sljedeći dan u Šibenik ulazi jedan od bataljona Šibensko-trogirskog odreda koji s [[Fašistička Italija|Talijanima]] vodi pregovore o predaji oružja i organiziranju zajedničke obrane grada od [[Nacistička Njemačka|Nijemaca]]. Talijanska komanda u Šibeniku, da bi dobila na vremenu, odugovlačila je pregovore, jer se svakog trenutka očekivao dolazak Nijemaca. Nakon neuspjelih pregovora krenuli su razoružavati pojedine trupe talijanskih trupa kao bi naoružali novoformirane jedinice šibenskih dobrovoljaca. Čim su pripadnici [[114. lovačka divizija (Nemačka)|114. lovačke divizije]] ušli u grad 11. rujna, talijanska komanda predala im je garnizon bez otpora. Od njemačke okupacije do početka 1944. sa šibenskog područja u [[Partizani|partizane]] je otišlo još 8.700 osoba.<ref name="NDH" /> 10. rujna osnovana je i [[Osma dalmatinska brigada|šibenska osma dalmatinska udarna brigada]]. Kako bi zaplašili narod koji se masovno priključio u [[NOB]], okupatori po cijeloj Dalmaciji rade neviđene zločine. Osobita zvjerstva izvršili su [[Dinarska četnička divizija|četnici]] [[Momčilo Đujić|popa Đujića]] zajedno s Nijemcima 21. veljače 1944. u selima [[Danilo Biranj]] i [[Dubrava kod Šibenika|Dubrava]]. Dok su Nijemci po okolnim čukama držali osiguranje, četnici su upali u ova sela i noževima poklali 31 osobu.<ref>Sibe Kvesić, [http://www.znaci.net/00001/124_7.pdf DALMACIJA U NARODNOOSLOBODILAČKOJ BORBI], Zagreb 1960. str. 612,613,617,688</ref> 

Dolaskom Nijemaca Šibenik je administrativno priključen NDH i proglašen sjedištem župe Bribir, no to se nikad nije u stvarnosti ostvarilo, niti je veliki župan ikada preselio u Šibenik. Čak su i stanovnici morali imati njemačke osobne iskaznice bez koji su mogli biti uhapšeni, a talijanska [[lira]] i talijanske [[Poštanska marka|poštanske markice]] su i dalje bile u opticaju zbog nikakve komunikacije s ostatkom raspadajuće kvinsliške tvorevine. Zanimljiv događaj se dogodio kad se u grad vratio brod sa šest stotina Šibenčana logoraša s [[Koncentracijski logor Molat|Molata]], po koje je poslan brod odmah nakon kapitulacije Italije. Brod se vratio ukrašen crvenim suknima jer su bivši zatočenici mislili da se u Šibeniku još nalaze partizani. Ipak su pušteni kućama, a dio je kasnije otišao u partizane. Nakon dolaska Nijemaca u Šibenik su se vratili i četnici, a u gradu su bili i pripadnici talijanske fašističke milicije (''crnokošuljaši''). Krajem 1943. u Šibenik je upućena i po jedna [[Domobranstvo|domobranska]] satnija iz Knina i jedna ustaška jedinica iz Drniša pa se tako u gradu našla cijela paleta raznih vojski pod njemačkom kontrolom. Krajem 1943. počinju i česta saveznička bombardiranja Šibenika, njegovih lučkih objekata i ratnih brodova pri čemu je poginulo i ranjeno je desetine civila i njemačkih vojnika te je srušena [[Gradska vijećnica u Šibeniku|gradska vijećnica]] i nekolicina stambenih objekata u samomu centru.<ref name="iljadu">Ivo Livaković: "Tisućljetni Šibenik", Gradska knjižnica "Juraj Šižgorić", Šibenik, 2002.</ref> Zbog toga je većina stanovništva zajedno s gradonačelnikom kojeg je postavila NDH napustilo grad. Stanovnici se vraćaju početkom 1944. kad bombardiranja jenjavaju, a za novog gradonačelnika biva postavljen kapetan korvete Miren Blaž za kojega se kasnije ispostavilo da je bio u vezi s partizanima. Isto je bilo i s predstojnikom redarstva Matom Mijanovićem pa su ih Nijemci zbog suradnje s partizanima uhapsili na ljeto 1944. O protuustaškoj atmosferi u gradu najbolje svjedoči podatak da je na ljeto 1944. novoosnovana ustaška mladež s petnaestak članova morala djelovati “''prikriveno obzirom na sadašnje mjesne prilike''”. Ustaška izvješća govore i da partizani dolaze svaki dan u grad i ispisuju parole. Da vlasti NDH nemaju nikakvu stvarnu vlast u Šibeniku znaju i oni sami pa se u jednom izvješću MUP-a može pročitati "''Nijemci se ponašaju kao suvereni gospodari, a ne kao saveznici''". Cijelo to vrijeme u gradu vlada strašna glad i ljudi svakodnevno umiru zbog nje, po gradu se skiće oko četiri stotine siročića koji se doslovno hrane korijenjem, a koje se opisuje kao "mala poludivlja bića", "bosa, gola ili u dronjcima, očajna".<ref name="NDH" />

==== Oslobođenje ====
Oslobođenjem Splita i okolice došle su na područje [[Boraja (Šibenik)|Boraje]] jedinice [[Prva dalmatinska proleterska udarna brigada NOVJ-a|I.]] i XI. dalmatinske brigade, odakle zajedno s ostalim snagama [[26. dalmatinska divizija NOVJ-a|26. divizije]] kreću u pravcu Šibenika i Drniša. [[Prva dalmatinska proleterska udarna brigada NOVJ-a|Prva dalmatinska]] i III. prekomorska brigada dobile su zadatak, da napadnu neprijatelja i oslobode grad Šibenik, dok su XI. i XII. brigada upućene na komunikaciju Šibenik-Drniš. Kako su već u to vrijeme jedinice [[Devetnaesta sjevernodalmatinska divizija NOVJ-a|19. divizije]] oslobodile [[Benkovac]] i Skradin te zaposjele čitavo područje na desnoj obali rijeke Krke jedina komunikacija, kojom se neprijatelj mogao izvući iz Šibenika, bila je cesta Šibenik-Drniš. Bataljoni XI. i XII. brigade dobili su zadatak da još prije nego što otpočne napad na grad, izbiju na spomenutu cestu i napadnu neprijateljske snage, ako se ove pokušaju izvući prema Drnišu. 

Bitka za oslobođenje Šibenika otpočela je u noći uoči 3. studenoga. Dijelovi 19. divizije na desnoj obali rijeke Krke otvorili su žestoku vatru na njemačke položaje na sjeverozapadnim prilazima gradu. Za to vrijeme jedinice I. dalmatinske i III. prekomorske brigade, po prvi put potpomognute s 35 [[M3/M5|Stuarta]] i 12 Blindija [[Prva tenkovska brigada NOVJ|Prve tenkovske brigade NOVJ]] te artiljerijom<ref>[http://www.sibenik.in/sibenik/foto-nisu-svi-osloboditelji-bili-komunisti-ali-svi-su-bili-antifasisti/15508.html DANAS SLAVIMO OSLOBOĐENJE ŠIBENIKA U 2. SVJETSKOM RATU], Šibenik IN, 03. 11. 2013.</ref>, probile su prve neprijateljske linije kod mjesta Vrpolja na cesti Split-Šibenik i odmah krenule naprijed goneći neprijateljske trupe koje se povlače prema gradu. Međutim, njemačke snage ukopane na dominantnoj uzvisini Sv. Juraj, uz samu cestu, pružile su jedinicama [[NOV]]-a žestoki otpor i zaustavile njihov prodor prema gradu. Tada je bila dovedena artiljerija 26. divizije koja je dugo zasipala njemačke rovove na Sv. Jurju. Nakon toga jedinice [[Prva dalmatinska proleterska udarna brigada NOVJ-a|I. dalmatinske]] prešle su u novi siloviti napad i u ogorčenoj borbi prsa o prsa uspjele izbaciti Nijemce s te uzvisine. Pritisnute sa svih strana njemačke trupe napuštaju grad, a prethodno sustavno uništavaju čitavu obalu<ref name="iljadu" />, lučka postrojenja i potapaju brodove u luci. Bataljoni [[Prva dalmatinska proleterska udarna brigada NOVJ-a|I. dalmatinske]], III. prekomorske i dijelovi [[Devetnaesta sjevernodalmatinska divizija NOVJ-a|19. sjeverodalmatinske divizije]] ušli su u Šibenik u zoru 3. studenog 1944. dok se neprijatelj još nalazio na [[Tvrđava Šubićevac|tvrđavi Šubićevac]]. Bez obzira na to što su metci još fijukali iz tvrđave Šibenčani su izašli na ulice da pozdrave osloboditelje: "Narod ih ljubi, donosi smokava, rakije i što bolje ima. I već oko 9 sati počima mimohod. Partizani svečano ulaze sa sjeverne strane u grad. Narod ih posipa cvijećem i viče: Živio drug [[Tito]]. U tom mimohodu bilo više od tisuću dobro naoružanih i odjevenih partizana."<ref name="NDH" /> Za to vrijeme na cesti Šibenik-Drniš, na predjelu od Konjevrata do [[Pokrovnik]]a povela se bespoštedna borba u kojoj je napadnuta njemačka kolona upinjala sve snage da se izvuče prema Drnišu. Međutim, ukliještena jedinicama XI. i XII. dalmatinske brigade koje su bile potpomognute [[Prva tenkovska brigada NOVJ|tenkovima]], izložena unakrsnoj vatri svih automatskih oružja, neprijateljska je kolona potpuno razbijena i na kraju uništena. Na cesti su nakon borbe ležale hrpe pobijenih vojnika, uništenog oružja i razlupanih vozila. Povlačeći se zajedno s [[Nacistička Njemačka|njemačko]]-[[Ustaše|ustaškom]] kolonom, u borbi blizu Konjevrata uništen je jedan čitav [[Četnici u Drugom svjetskom ratu|četnički]] [[korpus]], koji je brojio oko 300 četnika.<ref>Sibe Kvesić, [http://www.znaci.net/00001/124_7.pdf DALMACIJA U NARODNOOSLOBODILAČKOJ BORBI], Zagreb 1960. str. 712-714</ref><ref>Mirko Novović, Stevan Petković: Prva dalmatinska proleterska brigada, [http://www.znaci.net/00001/108_15.pdf Oslobođenje Šibenika], Beograd : Vojnoizdavački zavod</ref>

==== Žrtve ====
U općini Šibenik je prije rata živjelo nešto više od 37.000 stanovnika, ali je tijekom 1944. taj broj pao na oko 16.000,<ref name="NDH" /> a u samom gradu je ostalo još samo 6.000 stanovnika.<ref name="ŠK">Hrvoje Matković, Paško Paić: "Šibenik i okolni krajevi", Zagreb 1985.</ref> S područja šibenske općine koja je nekoć obuhvaćala južnu trećinu današnje [[Šibensko-kninska županija|županije]] i brojila 1941. g. 68.000 stanovnika do kraja 1942. godine aktivno je sudjelovalo u [[NOB]]-u 12% stanovništva ili 8.182 stanovnika. Do kraja rata i oslobođenja taj broj popeo se na 18.814 učesnika ili 21% stanovništva. Kada se tom broju pribroje 5.362 osobe koje su zbog pripadnosti [[NOP]]-u odvedene u zatvore i logore, onda je u raznim vidovima antifašističke borbe bilo uključeno 24.176 osoba, što je čak 35,5% stanovnika općine. Ukupno 4.572 osobe su poginule u partizanima kao žrtve fašističkog terora ili žrtve rata. Od toga su 3.023 poginule u borbama diljem bivše [[Jugoslavija u Drugom svjetskom ratu|Jugoslavije]], a 1.549 su druge žrtve od kojih su 1.123 žrtve fašističkog terora, od kojih je 729 streljano. U naseljima je ubijeno 1.194 žrtava, u logorima 197, a 158 ih se smatra žrtvama rata. Nacionalni sastav poginulih je bio: [[Hrvati]] 3.080, [[Srbi]] 1.450, [[Židovi]] 20 i ostali 22.<ref>V. Žerjavić, Gubici stanovništva Jugoslavije 1941. – 1945., Zagreb, Globus, 1992. str. 259.</ref> Nakon kapitulacije Italije i pred terorom njemačkih nacista, 6.500 žena i djece je otišlo u zbjeg u [[El Shatt]].<ref>Općinski odbor SUBNOR-a Šibenik, [http://www.znaci.net/00003/506.pdf ZBORNIK POGINULIH BORACA, ŽRTAVA FAŠISTIČKOG TERORA I ŽRTAVA RATA ŠIBENSKE OPĆINE OD 1941—1945. GODINE], Šibenik 1978.</ref> Samo u [[Bitka na Sutjesci|bitki na Sutjeci]] sudjelovalo je 1.316 boraca iz općine Šibenik, a poginulo 535, više nego iz bilo koje druge općine.<ref>[http://www.znaci.net/00001/129_27.pdf Broj boraca sa Sutjeske po općinama rođenja]</ref> [[Narodni heroj Jugoslavije|Narodnim herojima]] su proglašeni ovi borci iz Šibenika: [[Slobodan Macura Bondo]], [[Vladimir Peran Živko|Vladimir Peran]], [[Miro Višić]], [[Mate Staničić]], [[Dinko Šurkalo]], [[Nikola Sekulić|Nikola Sekulić Bunko]], [[Ljubo Truta]].

=== Socijalistička Jugoslavija ===
1. siječnja 1945. Šibenik postaje središte [[ZAVNOH]]-a, tada najvišeg organa vlasti u Hrvatskoj pa se može reći da je do oslobađanja Zagreba nakratko bio glavni grad Hrvatske. U Šibeniku tada borave Centralni komitet [[KPH]], Glavni odbor [[AFŽ]], Glavni odbor [[USAOH]]-a (Ujedinjeni savez antifašističke omladine Hrvatske), Pokrajinski komitet [[SKOJ]]-a, Centralna kazališna družina narodnog oslobođenja Hrvatske i druge organizacije.<ref name="ŠK" /> U tom kratkom i slavnom razdoblju u Šibeniku je otvoreno kino "Sloboda", tiskan je prvi poslijeratni književni časopis u Hrvatskoj ''Književnik'', otvorena glazbena škola, Škola za učenike u privredi i osnovano profesionalno Narodno kazalište.

1947. započete su dvije vrlo važne obnove ratom porušenog grada. Obnavlja se sakristija katedrale sv. Jakova koja se morala potpuno rastaviti i ponovno sazidati te je dovršena 1949. faksimilska rekonstrukcija potpuno srušene gradske vijećnice; obavljala se najrafiniranijim konzervatorskim radovima u to vrijeme te je završena 1960. godine uz mnogobrojna priznanja. 1948. se obnavlja i proširuje teško oštećena luka nakon njemačkog miniranja te se osniva Dom narodnog zdravlja useljen u bivšu zgradu Burze rada. 1950. [[Ivo Vitić]] gradi prvu osnovnu školu koja nosi ime [[Simo Matavulj|Sime Matavulja]]. 1951. započinju radovi na izgradnji [[Tvornica lakih metala|Tvornice i valjaonice aluminija Ražine-Šibenik]]. Za potrebe te tvornice, a ujedno i za grad započinje gradnja novog vodovoda od slapova Krke, koja je završena 1953. U međuvremenu preimenovana Tvornica lakih metala "[[Boris Kidrič]]" dovršena je 1955. Izgrađeni su i prvi objekti buduće vinarije "Vinoplod" 1952. godine. Godine 1956. osniva se brodarsko poduzeće "Obalna plovidba", buduća "[[Slobodna plovidba]]". Godine 1957. osnovana je "Komunalna banka" koja 1965. mijenja ime u [[Jadranska banka]]. Od 19. do 25. srpnja 1958. održan je prvi [[Jugoslavenski dječji festival]]. Od 1958. do 1961. po projektu Ive Vitića gradi se veliki kompleks recentne arhitekture u povijesnoj jezgri Šibenika koji uključuje hotel "Jadran", kino "Šibenik" i zgradu općine Šibenik, dok uz Poljanu maršala Tita Vitić gradi objekt doma [[JNA]], a za koji je arhitekt dobio "Borbinu" nagradu za najbolje arhitektonsko ostvarenje u Hrvatskoj 1960. Od 1959. do 1961. grade se prvi šibenski neboderi, a svojevremeno i prvi u Dalmaciji, "crveni" i "plavi neboder". Godine 1961. u njihovoj se blizini završava i osnovna škola "Lepa Šarić". 1962. godine otvoren je i velebni [[Spomen-park Šubićevac|spomen park streljanih]]. Godina 1966. prolazi u obilježavanju 900 godina spomena grada Šibenika. [[Tito|Predsjednik Tito]], pokrovitelj velikog jubileja, tada ponovno posjećuje Šibenik, što je već prije učinio 1948., 1953., 1955., 1958. i 1965. Iste godine je napokon pušten u promet most "Šibenik" na [[Jadranska magistrala|Jadranskoj magistrali]], znatno poboljšavajući prometnu povezanost grada kojeg su do tada sa zapadnom stranom Krke povezivali trajekti. Pred kraj slavljeničke godine počela je gradnja turističkog naselja Solaris čiji je četvrti i posljednji hotel Andrija završen 1971. godine. Iste godine u Crnici je izgrađena osnovna škola "Mate Bujas", a na Baldekinu započela izgradnja osnovna škola "Maršal Tito" dovršena 1973. godine. Gradi se i tvornica plastičnih prerađevina "Poliplast" te je započeta gradnja autobusnog kolodvora u Dragi i [[Dvorana Baldekin|dvorane Baldekin]] iste te 1971. godine. Od 1973. do 1975. arhitekt Ante Vulin radi na rekonstrukciji [[Kneževa palača u Šibeniku|Kneževe palače]] u [[Muzej grada Šibenika]], a njegovo maestralno rješenje dobilo je [[Nagrada Vladimir Nazor|nagradu "Vladimir Nazor"]]. Godine 1979. u Šibeniku je održan dio natjecanja 8. [[Mediteranske igre|mediteranskih igara]]: odbojka, nogomet i kajak u Zatonu. Godine 1980. otvorena je najveća robna kuća u Dalmaciji, "Šibenka", a započinje gradnja najvećega stambenog naselja u Šibeniku, Vidika, dovršena 1984. godine. Nakon osam godina gradnje dovršena je poliklinika, prvi objekt u gradu građen u [[brutalizam|brutalističkom]] stilu. 9. travnja 1983. [[GKK Šibenik|košarkaški klub Šibenka]] pobjedom u majstorici nad [[KK Bosna|Bosnom]] nakon slobodnih bacanja [[Dražen Petrović|Dražena Petrovića]] postaje prvak Jugoslavije. Nakon toga navijači su u gradu priredili neviđeno slavlje pa se taj dan smatra i danom osnivanja navijačke skupine "[[Šibenski Funcuti|Šibenski funcuti]]". U godinu dana je izgrađena osnovna škola "Rade Končar" na Šubićevu i predana na korištenje 1984. godine. Sljedeće godine dovršena je i izgradnja nove pošte; objekt je nagrađen kao najbolje arhitektonsko ostvarenje u Hrvatskoj 1985. Nakon izgradnje Vidika kreće se u izgradnju novog stambenog naselja Krvavice i novog stambenog kompleksa na Šubićevcu, a 1988. i na Meterizama. Godine 1989. završena je i izgradnja novog srednjoškolskog centra. Dne 9. travnja 1991. [[ŽKK Šibenik|košarkašice Elemesa]] pobjeđuju košarkašice [[ŽKK Crvena zvezda|Crvene zvezde]] i postaju posljednje prvakinje Jugoslavije.

Od prijeratnog težačkog grada s oko 16 tisuća stanovnika, Šibenik je u ovom razdoblju prerastao u značajno središte industrijske proizvodnje (obojeni metali, [[Metalurgija|crna metalurgija]], plastične prerađevine), pomorske privrede (veliko brodarsko poduzeće "Slobodna plovidba", Mornaričko-tehnički zavod "[[Velimir Škorpik]]") i lučko-tranzitnog prometa za specijalne rasute terete ([[fosfat]] i umjetno gnojivo) te proizvodnje i prometa vina i alkoholnih pića (Vinoplod-Vinarija) itd. s 41 tisuću stanovnika 1991. Šezdesetih, sedamdesetih, a poglavito osamdesetih godina naglo se razvija i turizam kad se grade veliki turističko-ugostiteljski objekti širom rivijere, a zahvaljujući prirodnim potencijalima unutar tadašnje općine Šibenik proglašavaju se čak dva [[Nacionalni park|nacionalna parka]], [[Kornati]] 1980. i [[Nacionalni park Krka| Krka]] 1985. Urbana aglomeracija se više nego udvostručila. Pedesetih su izgrađeni prvi "ležeći" neboderi na Baldekinu, a osamdesetih godina niču i velika stambena naselja na Vidicima, Krvavicama, Šubićevcu i Meterizama. Izgrađeno je više školskih objekata, od toga osam velikih školskih zgrada, poliklinika, [[Stadion Šubićevac|sportski stadion na Šubićevcu]], dvorana Baldekin, otvoreni bazen u Crnici i zatvoreni u Solarisu itd.<ref name="iljadu" />

Šibenik je 1988. godine zauzimao drugo mjesto u [[SR Hrvatska|SR Hrvatskoj]] po stupnju razvijenosti, prema tadašnjim glavnim ekonomskim pokazateljima.<ref>Mirna Jasić, [http://www.portalnovosti.com/zdravko-petkovic-daleko-od-predratnog-prosperiteta-nbsp Zdravko Petković Daleko od predratnog prosperiteta], Portal Novosti, 11. 11. 2014.</ref>

=== Republika Hrvatska ===
Grad Šibenik i okolica dali su veliki doprinos u [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]] od prvih dana rata 1991. Šibenčani su već u [[Bitka za Šibenik 1991.|rujnu 1991.]] zauzimanjem topništva na [[Žirje|Žirju]] i [[Zečevo (Rogoznica)|Zečevu]] kod [[Rogoznica|Rogoznice]] te zaustavljanjem neprijatelja kod [[Pakovo Selo|Pakova Sela]] obranili svoj grad i okolicu te tako izborili prvu pobjedu [[HV]]-a, kada su [[JNA]] i [[četnici]] poraženi i odbačeni 15 kilometara dalje od grada. Najveći obol u obrani Šibenika dali su dragovoljci-branitelji, od kojih su mnogi za trajanja [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] [[Dodatak:Popis poginulih branitelja iz Šibensko-kninske županije|položili svoje živote]].

Nakon rata teška industrija je uništena, a turizam je zamro. Uništenju industrije najviše su kumovali problemi s distribucijom struje i politika. TEF je uništen umjesto relociran na već pripremljenu poslovnu zonu Podi. TLM je obnovljen nakon ratnih oštećenja  ali ne u potpunosti zbog politike prema BiH. Ostali proizvodni pogoni, brodarske firme, trgovačka poduzeća uništeni su privatizacijama. U hotelima je stanovalo preko 18 tisuća prognanika i izbjeglica nakon kojih su turistički resursi ostali uništeni. Rezultat svega toga je to da se jedan od najbogatijih gradova SFRJ krajem 20. stoljeća pretvorio u "grad slučaj". Broj stanovnika stalno opada, kojih je devet tisuća manje nego 1991. godine.

Nakon teška dva desetljeća stagnacije, posljednjih godina Šibenik se afirmirao kao epicentar ekonomskog i društvenog progresa u Dalmaciji.<ref>[https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/grad-od-kojeg-bi-puno-trebali-uciti-svi-u-hrvatskoj-nakon-rata-pali-su-u-ponor-ali-danas-se-mijenjaju-do-neprepoznatljivosti-ovo-je-njihova-tajna-8148905 GRAD OD KOJEG BI PUNO TREBALI UČITI SVI U HRVATSKOJ Nakon rata pali su u ponor, ali danas se mijenjaju do neprepoznatljivosti. Ovo je njihova tajna!]</ref>

<gallery mode="packed-hover" heights="180">
Datoteka:Sebenico the alla water front Dalmatia Austro-Hungary.jpg|Šibenska riva početkom 20. stoljeća 
Datoteka:Sebenico, from the island, Dalmatia, Austro-Hungary-LCCN2002710808.jpg|Razglednica Šibenika iz doba Austro-Ugarske
Datoteka:Šibenik - J-A Brutails - Université Bordeaux Montaigne - 1363.jpg|Fotografija Šibenika s početka 20. stoljeća, Jean-Auguste Brutails 
Datoteka:23. domobranska, Šibenik 1907.jpeg|Prolazak 23. šibenske domobranske pukovnije, 1907. 
</gallery>

== Etimologija ==

Postoji više tumačenja o tome kako je Šibenik dobio ime te da u znanosti još ni jedno tumačenje njegovog imena nije prihvaćeno kao sigurno i točno. [[Juraj Šižgorić]] u svom jednom djelu opisuje naziv i položaj Šibenika, o kojem kaže da je grad nazvan tako jer je okružen šibama. Ime Šibenik dovodi se u vezu sa šumom posredstvom toponima ''sibin'' (''Sibinicum''), koji se izvlači iz jednog augmentativnog kasnolatinskog, odnosno ranoromanskog oblika ''silvona, silvonae'' ili ''silvone''. Naziv sibin je pokrivao užu mikroregiju Šibenika, po i oko uzvisine na kojoj se nalazila [[tvrđava sv. Mihovila u Šibeniku|tvrđava sv. Mihovila]].

== Gospodarstvo ==

Šibenik je sredinom 19. I početkom 20. st. bio jedno od najznačajnijih gospodarskih središta juga Hrvatske, a u gospodarstvu je bio značajan u trgovačkoj, obrtničkoj i industrijskoj grani Dalmacije. Uvelike mu je pomogla prometna povezanost sa Likom i dijelom Bosne i Hercegovine te je zbog navedene prometne povezanosti bio glavna izvozna luka za drvo i rude.<ref>{{Citiranje weba|url=https://hrcak.srce.hr/48325.|title=Blažević, Milivoj. Šibensko gospodarstvo od sredine 19. stoljeća do 1921. godine. Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, vol. , br. 51, 2009, str. 203-218.|accessdate=}}</ref> Iako je dio stanovništva bilo zaposleno u navedenim gospodarskim granama ipak je poljoprivreda bila glavna gospodarska grana. Pretežno su se bavili uzgojem vinove loze, maslinarstvom i vrtlarstvom.<ref>{{Citiranje weba|url=https://hrcak.srce.hr/26698.|title=Blažević, Milivoj. Prilog povijesti poljoprivrede šibenskog područja od 1921. do 1941. godine. Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, vol. , br. 49, 2007, str. 645-689.|accessdate=}}</ref>

U gradu Šibeniku u 2010. godini, prema podacima Hrvatske gospodarske komore, registrirano je ukupno 838 tvrtki, od kojih 3 spadaju u velika, 12 u srednja, 823 u mala. Od ukupnog broja 799 su društva s ograničenom odgovornošću, 16 dionička društva, 14 ustanova, 8 javnih trgovačkih društava i 1 društvo inozemnog osnivača. Prema Središnjem obrtnom registru u 2010. godini u Šibeniku je registriran 1321 obrtnik. Prema podacima Registra udruga u 2010. godini registrirano je 445 udruga sa sjedištem u Gradu Šibeniku.
Grad Šibenik se prema indeksu razvijenosti svrstava IV. skupinu jedinica lokalne samouprave čija je vrijednost indeksa razvijenosti između 100% i 125% (100,52%) prosjeka Republike Hrvatske, što znači da ne pripada niti jednoj kategoriji potpomognutih područja.<ref name="strategija">[http://www.sibenik.hr/projekti/strategija-razvoja-grada-sibenika Strategija razvoja grada Šibenika], str. 25., sibenik.hr, 27. srpnja 2011., pristupljeno 14. studenoga 2015.</ref>

Danas je Šibenik glavni grad, kulturno-obrazovno, upravno i gospodarsko središte [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninske županije]] koje ima 46.332 stanovnika (2011., zajedno s prigradskim naseljima). Do 80-ih godina 20. stoljeća Šibenik je bio jako industrijsko središte (tvornice "[[TEF]]" i "[[TLM]]"), šibenska luka je bila među najvećima u bivšoj Jugoslaviji, no dolazi do gospodarskog pada, a u 90-ima TEF prestaje s radom (tvornica je uklonjena), a [[TLM]] koji je znatno oštećen u [[Domovinski rat|velikosrpskoj agresiji]], znatno je smanjio proizvodne kapacitete. Vidi [[Elemes]].
[[Datoteka:Vinoplod vinarija Sibenik (2020b).png|alt=Vinoplod vinarija Šibenik|mini|Vinoplod vinarija Šibenik]]
Grad Šibenik je počeo s izgradnjom i proširenjem [[Luka Šibenik|Luke Šibenik]]. Prema zamisli arhitekta Puljiza, na prostoru od 44 tisuće kvadrata, na kojem će se nalaziti terminal, u isto će vrijeme moći pristati kruzer do 260 metara, veliki trajekt od 180 metara, dva broda u linijskoj plovidbi od po 60 metara. Terminal bi bio ekološki prihvatljiv te bi za zagrijavanje i hlađenje koristio termalne pumpe uronjene u more, a uz sunčeve kolektore koji bi se ukomponirali u krovnu konstrukciju, terminal bi na taj način osiguravao i do 40 posto svojih energetskih potreba. Cjelokupna investicija iznosi 24 milijuna eura, a završetak radova očekuje se do 2014. ili 2015. godine.<ref>Džambo, Marijan. [http://www.slobodnadalmacija.hr/O-ku%C4%87o-mala/tabid/93/articleType/ArticleView/articleId/69529/Default.aspx Gat Vrulje : šibenski iskorak] // Portal "Slobodna Dalmacija.hr", 11. rujna 2009., pristupljeno 14. studenoga 2015., (Tiskano izdanje: {{ISSN|0350-4662}})</ref>

=== Šibenska luka ===
Važan utjecaj na razvoj gospodarstva u gradu Šibeniku imala je Šibenska luka. Za vrijeme Austro-Ugarske vladavine Šibenska luka je bila treća luka po važnosti (odmah iza Trsta i Rijeke). Grad Šibenik i njegova luka su u to doba imali izrazito važnu ulogu nezaobilaznih urbanih i lučkih sredina u procesu društveno-gospodarske integracije jadranskog prostora s jedne strane, kao i povezanošću tog prostora s balkanskim zaleđem s druge strane.

Šibenska luka je bila centar za opskrbu Dalmacije, kao i glavnog grada žitom bosanske provenijencije, dok je s druge strane, zahvaljujući najvećoj proizvodnji ulja na području Dalmacije, sve do 1782. godine i propasti maslinika na šibenskom području bila najveći izvoznik ulja u Veneciju i ostale prekojadranske luke. Do kraja 18. st. Šibenik je uspio intenzivirati lučke trgovačke kontakte s Anconom te je zahvaljujući tome počeo razvijati i vlastito brodarstvo.<ref>{{Citiranje časopisa|author=Dragan Markovina|title=Šibenska luka u trgovačko-kulturnim razmjenama dviju jadranskih obala na prijelomu 18. i 19. stoljeća|url=https://hrcak.srce.hr/111975|date=2008|journal=Godišnjak Titius : godišnjak za interdisciplinarna istraživanja porječja Krke|volume=1|issue=1|pages=133–166|language=hr|accessdate=2020-04-18}}</ref>

Prvi svjetski rad i dvije i pol godine talijanske okupacije (1918. – 1921.) donijeli su zastoj šibenskoj luci. Međutim, u periodu između dva svjetska rata, Šibenska luka je bila izvozna luka glomazne robe: siverićki ugljena, drva, celuloze te boksita.

U tijeku Drugog svjetskog rata Šibenik i njegova luka teško su oštećeni savezničkim napadima iz zraka (krajem 1943. i prvih mjeseci 1944.), te je luka skoro potpuno uništena razaranjem obala i lučkih objekata početkom studenoga 1944. godine.<ref>{{Citiranje časopisa|author=Ivo Šprljan|title=Industrijski objekti u Šibeniku|url=https://hrcak.srce.hr/149234|date=2013|journal=Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske|issue=37/38|pages=101–118|language=hr|accessdate=2020-04-18}}</ref>

Šibenska luka danas nosi naziv „Vrata srednje Europe“ te je nositelj prvenstvene koncesije za obavljanje lučkih djelatnosti. Temeljem ugovora o prvenstvenoj koncesiji "Luka Šibenik" d.o.o. obavlja lučke djelatnosti na tri specijalizirana terminala.<ref>{{Citiranje časopisa|title=O nama – LUKA ŠIBENIK|url=http://lukasibenik.hr/?page_id=47|accessdate=2020-04-18}}</ref>

=== Početci razvoja industrije ===
Temelj za razvitak industrije u Šibeniku bila je izgradnja energetskih postrojenja. 1895. godine je postavljen prvi generator struje u hidroelektrani Jaruga na rijeci Krki. Iste godine tvrtka ‘Ante Šupuk i sin’ gradi na Skradinskom buku malu električnu hidrocentralu. To privlači pozornost stranih, prvenstveno talijanskih poduzetnika, koji će postaviti temelje prvih šibenskih industrijskih poduzeća.

1897. godine kod Skradina je izgrađena mala tvornica karbida. 1900. godine izgrađena je tvornica karbida i cijanamida u šibenskoj gradskoj četvrti Crnica. S obzirom na to da je ova proizvodnja bila vrlo profitabilna gradi se veća tvornica. 1904. godine na površini od oko 75 tisuća metara kvadratnih u Crnici inozemnim kapitalom izgrađeno prvo veliko šibensko industrijsko poduzeće SUFID, prethodnik TEF-a.<ref name=":0">{{Citiranje weba|url=https://sibenskiportal.rtl.hr/kolumne/dimnjaci-sibenskih-sjecanja/|title=Dimnjaci šibenskih sjećanja|author=Ivica Poljičak|date=9. srpnja 2012.|work=sibenskiportal.rtl.hr|language=|publisher=Šibenski portal|accessdate=18. ožujak 2020.}}</ref> Ime poduzeća proisteklo je iz imena njegova vlasnika, dioničkog društva ‘Societa anonima per lautilizazzione delle forze idrauliche della Dalmazia’ (Dioničko društvo za iskorištavanje vodenih snaga Dalmacije).<ref>{{Citiranje časopisa|author=Ivica Poljičak|title=Urbana obnova područja bivše Tvornice elektroda i ferolegura (TEF) u Šibeniku|url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=220418|date=2014|journal=Godišnjak Titius : godišnjak za interdisciplinarna istraživanja porječja Krke|volume=6-7|issue=6-7|pages=437–450|language=hr|accessdate=2020-03-18}}</ref>

U dvanaest elektropeći SUFID proizvodi kalcij karbid. Šibenik je tada još bio pretežno težački grad, grad poljoprivrednika koji su bili dosta osiromašeni zbog bolesti vinove loze uzrokovane filokserom. Stoga mnogi težaci u potrazi za poslom emigriraju u prekomorske zemlje, a neki se uspjevaju zaposliti u tvornici SUFID. Početkom 1907. godine u njoj je zaposleno 500 radnika.<ref name=":0" />

=== Turizam ===

Turizam se u Šibeniku posljednih godina stalno razvija i broj gostiju iz godine u godinu sve više raste. Najviše turista koji ljetuju na šibenskoj rivijeri odsjeda u hotelima u hotelskom naselju Solaris ili pak u nekoliko kilometara udaljenim [[Vodice|Vodicama]], [[Primošten]]u, [[Rogoznica|Rogoznici]] ili na otocima poput [[Zlarin]]a ili [[Prvić]]a.


'''<big>Šibenik u 19. stoljeću</big>'''

Početkom 19. stoljeća šibensko se društvo smatralo staleškim. Hranili su se uglavnom preradbama od ječma i raznim povrćem. Sve do dolaska francuske vlasti u Šibeniku su boravili siromašni ljudi u teškim životnim uvjetima. Dolaskom francuske vlasti na šibenski teritorij, započela je modernizacija koja je ujedno donijela i novi sustav društvenih vrijednosti i pokušala ukinuti neravnopravnost među građanima Šibenika koji spadaju pod različite staleže. Obnovljena je bolnica, koju su građani mogli koristiti besplatno<ref>{{Citiranje časopisa|author=Marijana Mikulandra|title=DRUŠTVENO-GOSPODARSKE PRILIKE U ŠIBENIKU ZA VRIJEME FRANCUSKE UPRAVE|url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=260554|date=2017-03-08|journal=Zbornik radova Veleučilišta u Šibeniku|issue=1-2/2017|pages=89–99|language=hr|accessdate=2021-04-28}}</ref>. Sedamdesetih godina devetnaestog stoljeća Šibenik je krenuo doživljavati još veći procvat, a to se razdoblje šibenske povijesti naziva „Šupukovom erom“. U to je vrijeme Šibeniku obećana željeznica koja bi povezala Šibenik s ostalim gradovima i time olakšala trgovinu. Kao jedna od bitnijih značajki razvoja Šibenika u 19. stoljeću smatra se gradnja hidroelektrane na rijeci Krki, 28. kolovoza 1895. Posjedovanje veće količine električne energije značilo je samo ubrzan razvoj Šibenika te omogućava razvoj raznih proizvodno obrtnih pogona<ref>{{Citiranje časopisa|author=Milivoj Blažević|title=Šibensko gospodarstvo od sredine 19. stoljeća do 1921. godine|url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=74558|date=2009-11-23|journal=Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru|issue=51|pages=203–218|language=hr|accessdate=2021-04-28}}</ref>.  

=== '''<big>Gospodarski razvoj grada Šibenika od sredine 19. stoljeća do 1941. godine</big>''' ===
Grad Šibenik je u spomenutom periodu od sredine 19. stoljeća pa sve do 1921. godine bio iznimno bitan kao luka i trgovačko središte njegovog zaleđa te djelomično Bosne i Hercegovine. Ono što se najviše prevozilo tada su bili stočarski proizvodi, drvo i žito. Ne samo da se time opskrbljivalo Šibenik i njegovu unutrašnjost, već je istoimeni grad bio i tranzitna luka. Razlog tomu što je Šibenik izrastao u iznimno važno lučko središte za Dalmaciju je uvođenje parobrodskih linija od 1837. godine. Povećanje broja linija se desilo zbog opadanja stanovnika u periodu od 9 godina zbog čega je austrijska pomorska vlast odlučila urediti pristaništa i podignuti grad razvojem trgovine. Bez obzira na luku i trgovinu, najvažnija gospodarska grana Šibenika je bila vezana uz težake i poljoprivredu. Posebno valja istaknuti vino za koje se smatra da je činilo prvenstvenu gospodarsku granu Šibenika tada. Izuzev toga, važne stvari za gospodarstvo Šibenika i njegov razvoj se dešavaju sredinom 19. stoljeća i to one uzrokovane politikom kao glavnom prekretnicom obzirom na prestanak Bachovog apsolutizma.<ref>{{Citiranje časopisa|author=Milivoj Blažević|title=Šibensko gospodarstvo od sredine 19. stoljeća do 1921. godine|url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=74558|date=2009-11-23|journal=Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru|issue=51|pages=203–218|language=hr|accessdate=2021-05-06}}</ref> 

U godinama nakon Prvog svjetskog rata pa sve do nekoliko godina nakon početka Drugog svjetskog rata, Šibenik je svoje trgovačke, ali i ostale gospodarske grane razvijao zbog industrije koja se počela razvijati još krajem 19. stoljeća. Razlog tog velikog trgovačkog procvata je položaj Šibenika koji je u tom periodu označavao glavno središte za izvoz. Dodatan gospodarski razvoj Šibenika je vidljiv nakon 1920. godine kada je Zadar pripao Italiji te Šibenik tada preuzima vrlo važnu ulogu kao najsjeverniji grad. Šibenik se definitivno u navedenom periodu širio i rastao. Međutim, postojalo je nekoliko prepreka koje su ga sprječavale u iskorištavanju maksimalnog kapaciteta koji je on mogao ponuditi. Razlog dodatnog napretka je bio spriječen zbog nedostatka školovanih ljudi u područjima trgovine i obrtništva. Dodatan razlog sprječavanju razvoja je bila konstantna promjena političkih stranaka zbog kojih su razvoji gospodarskih grana stagnirale.<ref>{{Citiranje časopisa|author=Milivoj Blažević|title=Povijest trgovačke, obrtničke i bankarske djelatnosti u Šibeniku od 1921. do 1941. godine|url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=95846|date=2010-12-30|journal=Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru|issue=52|pages=347–379|language=hr|accessdate=2021-05-06}}</ref> 

== Kultura ==

Od 1958. godine<ref name=":1">{{Citiranje časopisa|author=Branimir Mendeš|title=Pregled izdavačke djelatnosti međunarodnog dječjeg festivala Šibenik|url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=165990|date=2009|journal=Godišnjak Titius : godišnjak za interdisciplinarna istraživanja porječja Krke|volume=2|issue=2|pages=317–322|language=hr|accessdate=2020-04-01}}</ref> u Šibeniku se održava ''[[Međunarodni dječji festival u Šibeniku|Međunarodni dječji festival]]'', najveći kulturni događaj u Šibeniku, koji okuplja plesne, dramske, likovne i druge umjetnike i društva iz cijeloga svijeta. Festival je smotra dječjeg umjetničkog stvaralaštva kao i stvaralaštva odraslih za djecu u području dramskog, lutkarskog, likovnog, glazbenog, plesnog i filmskog izražavanja i stvaranja.<ref name=":1" /> Utemeljen je na tri nerazdružive komponente: djetetu, festivalskim zbivanjima i gradu. Ta je multimedijalna kulturna manifestacija svojevrsna smotra onog najboljeg u stvaralaštvu za djecu i dječjeg stvaralaštva. Temeljno kulturološko i pedagoško opravdanje Festivala je unaprjeđivanje estetskog odgoja djece i mladeži i razvijanje svih umjetničkih oblika dječje kreativnosti.<ref>{{Citiranje weba|url=http://mdf-sibenik.com/index.php/o-festivalu/|title=O festivalu|date=2016-06-07|work=MDF Šibenik|language=hr|accessdate=2020-04-01}}</ref> Festival ima podršku UNICEF-a i UNESCO-a te je pod stalnim pokroviteljstvom Predsjednika Republike Hrvatske.<ref name=":1" />

Turizam dobiva sve veću značajnost.
60-ih i 70-ih godina 20. stoljeća glazbena scena je bila jedna od najjačih u državi. Tada su estradom harali [[Mišo Kovač]], [[Arsen Dedić]], [[Vice Vukov]], [[grupa Mi]] te u to vrijeme popularna klapa na području bivše države - Klapa "Šibenik" i drugi.
Arsen Dedić, jedan od najcjenjenijih autora u Hrvatskoj i susjedstvu je osnovao i [[Festival dalmatinske šansone]], koji je vrlo brzo stekao značajan status u Hrvatskoj.

Od 2011. godine u napuštenoj vojarni između centra grada i hotelskog naselja Solaris održava se jedan od najboljih ljetnih glazbenih festivala Terraneo. Umjetnički direktor festavala i jedan od najzaslužnijih da je ovaj veliki projekt zaživio je Šibenčanin Mate Škugor.<ref name="mate">Aleksandar Dragaš, [http://www.jutarnji.hr/mate-skugor--terraneo-u-sibeniku-je-moj-zivotni-projekt---/963026/ Mate Škugor: Terraneo u Šibeniku je moj životni projekt...], ''[[Jutarnji list]]'', 1. kolovoza 2011., pristupljeno 14. studenoga 2015.</ref>
Prvo izdanje festivala Terraneo u kolovozu 2011. godine privuklo je u Šibenik više od 30.000 posjetitelja iz cijele Europe.<ref name="terraneo">[https://web.archive.org/web/20130824060657/http://www.terraneofestival.com/info/o-terraneu/ O terraneu], terraneofestival.com, pristupljeno 14. studenoga 2015.</ref> Glazbeni program u trajanju od 5 dana s više od 120 izvodača na 3 pozornice na otvorenom i dva dj hangara bio je koncipiran na način da zadovolji i najistančanije glazbene ukuse. 2012. godine broj posjetitelja već je narastao na 45.000 nakon izvrsnih reakcija na prvo izdanje festivala.

==== Etnologija ====
{{izdvoji|Zlarin}}
Površinom nešto većom od 8km², populacijom manjom od 300 stanovnika (prema popisu stanovništva iz 2011.)<ref>{{Citiranje časopisa|author=Geran-Marko Miletić|title=Jednom nogom na otoku: sekundarno stanovanje na Zlarinu|url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=165812|date=2013-08-30|journal=Migracijske i etničke teme|volume=29|issue=2|pages=225–249|id=10.11567/met.29.2.5|language=hr|accessdate=2021-05-04}}</ref> i najbliži kopnu, [[Zlarin]]  je otok koji pripada šibenskom otočnom arhipelagu (uz Prvić, Krapanj, Kaprije, Žirje, Murter)<ref>{{Citiranje časopisa|author=Sanja Klempić Bogadi, Sonja Podgorelec|title=Sociogeografske promjene u malim otočnim zajednicama - primjer otoka Zlarina|url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=119558|date=2011-12-20|journal=Geoadria|volume=16|issue=2|pages=189–209|id=10.15291/geoadria.285|language=hr|accessdate=2021-05-04}}</ref>. Veoma je poznat po koraljarstvu, i ovaj se obrt njeguje od prije 15. st. Običaj je da prije odlaska u lov ribari u tišini dobiju blagoslov od svećenika, hranu od žena s otoka, a oni bi njima poklonili slatka peciva. Zanimljivo je napomenuti kako bi žene ribara za sreću u lovu pomokrile se na konop od lađe. Ovi se običaji mogu vidjeti ljeti na festivalu “Ispraćaj koraljara”. Od ulovljenih koralja se radio nakit koji krasi nošnju Zlarana, te se na otoku danas može vidjeti tradicionalni ručni način obrade koralja.<ref>{{Citiranje časopisa|title=Otok koralja|url=https://www.tz-zlarin.hr/otkrij/otok-koralja/|date=2018-05-11|language=hr|accessdate=2020-03-27}}</ref> Važnost koralja za Zlarin, a posebice crvenoga, vidi se i na tradicionalnom nakitu koji je najčešće bio izrađen od srebra ili zlata dopunjen s ukrasnim kamenjem, privjescima kružnog, polukružnog, duguljastog ili cvjetnog oblika. Nakit je posjedovala svaka ženska osoba od najranije dobi, te je čak i sama nošnja bila prilagođena nošenju naušnica jer je “šudar” na glavi otkrivao uši i time pokazivao nakit. Žene su u svečanim prilikama nosile više pari naušnica na ušima i odotud na Zlarinu uzrečica “Komu će se uši lašćit, tomu će se drob trašćit!”. Žene iz zlarinskih imućnijih obitelji nosile su i prstenje.<ref>{{Citiranje časopisa|author=Aleksandra Muraj|title=TRADICIJSKO ODIJEVANJE NA ZLARINU|url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=77961|date=1981-12-15|journal=Narodna umjetnost : hrvatski časopis za etnologiju i folkloristiku|volume=18|issue=1|pages=160–219|language=hr|accessdate=2021-05-04}}</ref>

==== Gradska knjižnica "Juraj Šižgorić" Šibenik ====
{{izdvoji|Gradska knjižnica Juraj Šižgorić u Šibeniku}}
Jedno od kulturnih središta grada je gradska knjižnica “Juraj Šižgorić” Šibenik. Knjižnica je osnovana 17. veljače 1922. godine. Na dan 1. siječnja 1966. godine objedinjena je s Naučnom bibliotekom u Gradsku biblioteku, a 29. prosinca 1970. godine preimenovana je u Gradsku knjižnicu “Juraj Šižgorić”. U prosincu 2005. godine knjižnica seli u novi prostor u središtu grada, u zgradu na Poljani koju je projektirao šibenski arhitekt Ivan Vitić, na mjestu na kojem se nekad nalazila Narodna kavana s Narodnom slavjanskom čitaonicom.<ref>{{Citiranje časopisa|title=Gradska knjižnica "Juraj Šižgorić" Šibenik|url=http://www.knjiznica-sibenik.hr/|accessdate=2020-03-28}}</ref> Preseljenjem u novi prostor, knjižnica proširuje svoje usluge nabavom opreme i građe za slijepe i slabovidne osobe. Formirana je zibrka knjiga na brajici, kao i zbirka zvučnih knjiga u MP3 i Daisy formatima. Zvučne knjige puno pomažu u čitanju i djeci disleksičarima. Zahvaljujući donaciji Nacionalnog parka „Krka“ nabavljen je Daisy player, koji se posuđuje korisnicima. Također, knjižnica je pokrenula program pod nazivom R.E.A.D., unutar kojeg djeca koja imaju poteškoće s čitanjem, jedan na jedan, individualno čitaju psu, upravo zbog toga jer psi ne kritiziraju, ne ismijavaju i nemaju nikakva očekivanja. Isto tako, knjižnica je ostvarila suradnju s Znanstvenom knjižnicom Zadar, koja je ustupila svog djelatnika Denisa Rudiča, člana šibenske Udruge slijepih i slabovidnih za rad na računalu za slijepe. Izrađeno je i šest taktilnih slikovnica za slijepe. Članovi Udruge slijepih pokazali su velik odaziv i odobravanje ovih programa i inicijativa, tako da su vrlo brzo počeli redovito koristiti knjižnične usluge i aktivno predlagati nove sadržaje.<ref>{{Citiranje časopisa|author=Karmen Krnčević, Marina Šimić|title=Svi vi koji ne možete čitati standardni tisak, dobro došli u knjižnicu!|url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=331352|date=2016|journal=Glasnik Društva bibliotekara Split|issue=14/15|pages=103–108|language=hr|accessdate=2021-04-28}}</ref>

Tijekom 19. stoljeća, osnivaju se pučke i narodne knjižnice te čitaonice u Europi. One služe za informiranje, obrazovanje, ali i za zabavu. Međutim, u Hrvatskoj su knjižnice i čitaonice (osim što imaju kulturnu i prosvjetnu ulogu) trebale služiti i širenju narodnog preporoda. Knjižnice i čitaonice su inače apolitične ustanove, ali ustvari, tada su okupljale šire građanske i seljačke slojeve oko borbe protiv strane vlasti. Od samih početaka, knjižnica se suočavala s raznim problemima (od financijskih pa do neprikladnosti prostora). Unatoč tome, Knjižnica je djelovala na temelju potreba svoje lokalne zajednice, a nastojala je i pratiti suvremena zbivanja u struci. Također, prati se standardizacija i prelazi se na UDK.<ref>{{Citiranje časopisa|author=Marijana Briški Gudelj|title=Gradska knjižnica ‘’Juraj Šižgorić’’ Šibenik od osnutka do 80-ih godina 20. stoljeća|url=https://hrcak.srce.hr/233986|date=2019|journal=Vjesnik bibliotekara Hrvatske|volume=62|issue=2|pages=113–130|id=10.30754/vbh.62.2.767|language=hr|accessdate=2021-05-02}}</ref>

Od samog osnutka  1922. godine uz Gradsku knjižnicu Juraj Šižgorić u Šibeniku ističu se dva imena i to: Zora Karmanski i Milivoj Zenić. Zora Karmanski je bila ravnateljica Gradske knjižnice Juraj Šižgorić od 1966. do 1975. godine. Karamsnski uvodi značajne pomake u polje katalogizacije, a katalog razvrstava na abecedni, naslovni, stručni i predmetni. Svoje zaposlenike potiče na stručno usavršavanje, a poseban interes je imala prema školskim knjižnicama i uređivanju njihovih zbirki. Drugi istaknuti član je Milivoj Zenić pod čijim je vodstvom knjižnica bila od 1984. do 2011. godine. Kao rođeni Šibenčanin i sam je autor nekolicine monografija o Šibeniku te veliki značaj stavlja na zavičajnu zbirku grada Šibenika. Knjižnica pod njegovim vodstvom biva članica brojnih kulturnih i znanstvenih aktivnosti.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Briški Gudelj|first=Marijana|date=2019|title=Gradska knjižnica ‘’Juraj Šižgorić’’ Šibenik od osnutka do 80-ih godina 20. stoljeća|url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=340249|journal=Vjesnik bibliotekara Hrvatske|language=hr|volume=62|issue=2|pages=113–130|doi=10.30754/vbh.62.2.767|issn=0507-1925|accessdate=2021-06-02}}</ref> 

Knjižnica potiče čitanje od najranije dobi, što se očituje besplatnim upisom koji nudi za male bebe. Za malu djecu postoji igraonica, opremljena s raznim igračkama za svaku dob, te su majke potaknute na dolaženje s djecom i uključivanje u dječje radionice. Predškolcima je na raspolaganju Igraonica koja se održava jednom tjedno, a i roditelji mogu doći na zanimljiva predavanja. Knjižnica također i opskrbljuje šibenske studente literaturom, te im je dostupna Studijska čitaonica. Knjižnica je dostupna i turistima koji mogu napraviti dnevno, ali i tromjesečno članstvo, ovisno o njihovim potrebama.<ref>{{Citiranje časopisa|author=Karmen Krnčević|title=Doprinosi Zore Karmanski i Milivoja Zenića razvoju Gradske knjižnice“Juraj Šižgorić” Šibenik|url=http://dx.doi.org/10.30754/vbh.60.1.551|date=2017-11-10|journal=Vjesnik bibliotekara Hrvatske|volume=60|issue=1|id=10.30754/vbh.60.1.551|accessdate=2021-05-08}}</ref>

Veliku je ulogu knjižnica imala u unapređenju stručnoga rada, posebno u školskim knjižnicama na tom području. Također, važno je spomenuti Milivoja Zenića koji je podupirući izdavačku djelatnost Knjižnice istaknuo bogatu pisanu baštinu i tako ukazao na značenje koje knjižnica može imati za društvo. Osim toga, u Knjižici u multimedijalnoj dvorani godišnje se održi velik broj programa kojima se izravno ili neizravno popularizira kultura knjige i čitanja, ali i mnogi drugi oblici kulturnoga i znanstvenoga izraza poput: predstavljanja knjiga, predavanja, izložbe, filmske večeri, igrokazi, lutkarske predstave, književne večeri, projekcije filmova, tribine, prezentacije različitih projekata, seminari, književni susreti.<ref>{{Citiranje časopisa|author=Karmen Krnčević, Antonija Miše|title=Gradska knjižnica “Juraj Šižgorić” Šibenik – važno žarište kulturnoga i društvenoga života grada|url=https://hrcak.srce.hr/80589|date=2010|journal=Vjesnik bibliotekara Hrvatske|volume=53|issue=3/4|pages=177–181|language=hr|accessdate=2021-05-09}}</ref>

Godine 2011., Društvo bibliotekara Istre u Puli pokreće projekt ''Zelena knjižnica,'' koji programski spaja knjižničarstvo i ekologiju, s ciljem širenja svijesti i educiranja javnosti o održivom društvu i potrebi zaštite okoliša. Već 2012. g. Gradska knjižnica „Juraj Šižgorić“ prva u Hrvatskoj počinje provoditi program prema koncepciji projekta ''Zelena knjižnica'', i to projekcijom filma Annie Leonard ''Priča o'' ''stvarima'' (''The Story of Stuff'') iz 2007. godine u multimedijskoj dvorani Knjižnice. Također, 2018. godine, na poziv Zavoda za javno zdravstvo Šibensko-kninske županije, knjižnica se kao partner uključuje u provedbu nacionalnog programa ''Živjeti zdravo,'' u sklopu kojeg se putem raznih aktivnosti nastoji potaknuti građane na pozitivne promjene u njihovu ponašanju i navikama.<ref>{{Citiranje časopisa|author=Melinda Grubišić Reiter|title=Projekti Zelena knjižnica i Živjeti zdravo u Gradskoj knjižnici „Juraj Šižgorić“ Šibenik|url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=330264|date=2019-07-30|journal=Vjesnik bibliotekara Hrvatske|volume=62|issue=1|pages=307–325|id=10.30754/vbh.62.1.693|language=hr|accessdate=2021-04-28}}</ref>

Stara i rijetka građa šibenske zbirke potječe iz javnih i privatnih knjižnica. Velikom broju tih knjiga nije niti poznato porijeklo. Dosta rijetke građe nalazi se u sklopu Knjižnice. Ta građa je veoma vrijedna i može poslužiti proučavanju povijesti Šibenika, kao i cijele Dalmacije. Knjižnica čuva i prikuplja rijetku građu, popunjava zbirku te pridaje pažnju očuvanju i prezentiranju šibenske kulturne i povijesne baštine. Vrlo značajna je ona građa šibenskih autora koja se nalazi u zbirkama Sibenicensia i Rara, a planira se i digitalizacija nekih djela iz tih zbirki.<ref>{{Citiranje časopisa|author=Karmen Krnčević, Antonija Miše|title=Čarobni ormar : zbirka Rara u šibenskoj Gradskoj knjižnici|url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=170416|date=2013-09-03|journal=Vjesnik bibliotekara Hrvatske|volume=56|issue=3|pages=185–198|language=hr|accessdate=2021-05-02}}</ref> Knjižnica posjeduje i bogatu zbirku starih knjiga pod nazivom ''Zbirka Rara''. Zbirka sadrži oko 170 naslova starih knjiga i 2 naslova časopisa. Najstariji primjerci u zbirci su Hipokratovi ''Aphorismi'', tiskani u Veneciji 1537. i Plutarhovi ''Graecorum Romarumque illustrium vitae'', tiskani u Bazelu 1542. Najznačajniji primjerci za šibensku regiju su oni iz zbirke ''Sibenicensia'', koji čine prepoznatljivu baštinu šibenskog kraja.<ref>{{Citiranje časopisa|author=Karmen Krnčević, Antonija Miše|title=Čarobni ormar : zbirka Rara u šibenskoj Gradskoj knjižnici|url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=170416|date=2013-09-03|journal=Vjesnik bibliotekara Hrvatske|volume=56|issue=3|pages=185–198|language=hr|accessdate=2020-03-28}}</ref> 

Po uzoru na mnoge druge gradove u Hrvatskoj, 2016. godine Gradska knjižnica „Juraj Šižgorić“ osnovala je svoj prvi čitateljski klub ''Č.i.P. – Čitamo i pričamo.'' Članovi kluba podijeljeni su u dvije skupine, a moderatorica je diplomirana knjižničarka i profesorica hrvatskog jezika i književnosti Marina Čalić Polegubić.<ref>{{Citiranje časopisa|author=Marina Čalić Polegubić|title=Čitateljski klub Gradske knjižnice “Juraj Šižgorić” Šibenik|url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=331357|date=2016|journal=Glasnik Društva bibliotekara Split|issue=14/15|pages=109–112|language=hr|accessdate=2021-04-28}}</ref>

==== Muzej grada Šibenika ====
{{izdvoji|Muzej grada Šibenika}}
Utemeljen je 1925. godine, a smješten je u bivšoj Kneževoj palači koja se nalazi u neposrednoj blizini Katedrale.<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.muzej-sibenik.hr/hrv/default.asp|title=O muzeju|author=Muzej grada Šibenika|date=|work=|language=|publisher=|accessdate=28.3.2020.}}</ref> Djelatnost muzeja je prikupljanje, čuvanje, obrada i prezentacija kulturno-povijesne baštine šibenskoga kraja, također uz to unutar muzeja djeluje i restauratorska te konzervatorska radionica. Građa muzeja obuhvaća brojne predmete muzejske vrijednosti koje su izrazito značajne za proučavanje šibenske prošlosti od najstarijih vremena pa sve do danas. Cjelokupan fond muzeja podijeljen je u više zbirki: arheološki odjel (prapovijest, antika, srednji vijek i podmorska), kulturno-povijesni odjel i odjel novije povijesti (lapida, starih majstora, starih grafika, oružja, starih fotografija, razglednica, arhivalija, galerijsku, zbirku raritetnih izdanja, kartografsku, numizmatičku, nakita, namještaja, keramike, predmeta svakodnevne upotrebe, liturgijskih predmeta, glazbenih instrumenata). Muzej grada Šibenika ukupno sadrži oko 150.000 muzealija.<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.muzej-sibenik.hr/hrv/default.asp|title=O muzeju|author=Muzej grada Šibenika|date=|work=|language=|publisher=|accessdate=28.3.2020.}}</ref>

==== Državni arhiv u Šibeniku ====
Tradicija čuvanja zapisa u gradu Šibeniku seže još u 15. stoljeće što se saznaje iz Statuta šibenske komune gdje stoji da se svi zapisi notara i kancelara moraju pohraniti u posebno pripremljene ormare (armariis) u uredu općinskog kancelara jer se do tada nisu pravilno čuvali pa su zbog toga često bili uništeni ili izgubljeni.<ref name=":2">{{Citiranje weba|url=https://www.dasi.hr/o-arhivu/|title=O arhivu {{!}} Državni arhiv u Šibeniku|language=hr|accessdate=2021-05-09}}</ref> 

Godine 1925. osnovan je Gradski muzej kralja Tomislava i time započeo ozbiljniji rad na prikupljanju, popisivanju, sređivanju i zaštiti pisanih dokumenata. Unatoč akciji sređivanja gradskog arhiva 1937. godine još uvijek nije postojala mogućnost osnivanja arhiva u Šibeniku jer su Nacrtom Uredbe o banovinskim arhivima iz 1939. godine banovinski arhivi bili predviđeni u drugim gradovima: Zagrebu, Splitu, Dubrovniku i Travniku ili Mostaru.<ref name=":2" /> 

Najvrjednije arhivsko gradivo iz razdoblja mletačke uprave Šibenik gubi 1942. godine dok je trajala talijanska okupacija.<ref name=":2" /> 

Ravnatelj Hrvatskog državnog arhiva, 1997. godine, uputio je Ministarstvu kulture RH prijedlog za proširenje mreže državnih arhiva osnivanjem ustanova u Šibeniku, Požegi i Gospiću. Godine 1998. šibenske županijske i gradske vlasti upućuju zahtjev Ministarstvu kulture RH za osnivanjem državnog arhiva u Šibeniku jer su svi preduvjeti za osnivanje ustanove, što se odnosi na smještaj, stručne djelatnike i financijska sredstva, ispunjeni. Godine 2007. godine, Uredbom Vlade Republike Hrvatske, osnovan je Državni arhiv u Šibeniku s nadležnošću na području Šibensko-kninske županije.<ref>{{Citiranje časopisa|author=Nataša Mučalo|title=Razvoj arhivske djelatnosti na šibenskom području|url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=269053|date=2016-09-15|journal=Arhivski vjesnik|volume=59|issue=1|pages=57–76|language=hr|accessdate=2021-05-09}}</ref> 

==== Hrvatsko narodno kazalište u Šibeniku ====
{{izdvoji|Hrvatsko narodno kazalište u Šibeniku}}
[[Datoteka:HR-Sibenik-Theater.jpg|alt=HNK Šibenik|mini|Zgrada Hrvatskog narodnog kazališta u Šibeniku]]Prvo je kazalište u Šibeniku osnovano 1870. godine.<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.hnksi.hr/stranice/hrvatsko-narodno-kazaliste-u-sibeniku/3.html|title=Hrvatsko narodno kazalište u Šibeniku|author=Hrvatsko narodno kazalište u Šibeniku|date=|work=|language=|publisher=|accessdate=28.3.2020.}}</ref> Za razliku od drugih kazališnih zgrada koje su u Hrvatskoj izgrađene na kraju 19. stoljeća, zgrada u kojoj danas djeluje HNK u Šibeniku sagrađena je isključivo prilozima građana.<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.hnksi.hr/stranice/hrvatsko-narodno-kazaliste-u-sibeniku/3.html|title=Hrvatsko narodno kazalište u Šibeniku|author=Hrvatsko narodno kazalište u Šibeniku|date=|work=|language=|publisher=|accessdate=28.3.2020.}}</ref> Projekt trogirskog načelnika i arhitekta [[Josip Slade|Josipa Slade]]<ref>{{Citiranje časopisa|title=Slade, Josip {{!}} Hrvatska enciklopedija|url=https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=56543|accessdate=2020-06-07}}</ref>, jedna je od najstarijih kazališnih zgrada u Hrvatskoj. Oštećena je u vrijeme [[Domovinski rat|Domovinskog rata]], a nakon obnove 2001. godine sasvim je vraćena u funkciju.

Kazalište djeluje u amaterskoj formi do 2008., kad je premijerom predstave „Fantazija“ zakoračilo u svijet kazališnog profesionalizma. Za predstave u vlastitoj produkciji nagrađeno je, među ostalim, na [[Festival glumca|Festivalu glumca]] i [[Dani satire Fadila Hadžića|Danima satire Fadila Hadžića]].<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.hnksi.hr/stranice/hrvatsko-narodno-kazaliste-u-sibeniku/3.html|title=Hrvatsko narodno kazalište u Šibeniku|author=Hrvatsko narodno kazalište u Šibeniku|date=|work=|language=|publisher=|accessdate=28.3.2020.}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa|title=Slobodna Dalmacija - Joško Ševo: "Škrtičina" je predstava duboko uvučena u Šibenik|url=https://slobodnadalmacija.hr/kultura/josko-sevo-skrticina-je-predstava-duboko-uvucena-u-sibenik-187261|date=2012-12-04|language=hr-hr|accessdate=2020-06-07}}</ref>

==== '''Duhovna i pjevana baština Šibenske biskupije''' ====
Šibenik ima bogatu povijest crkvenog pjevanja na području Zatonske župe još od njenog osnutka 1533. godine. Pjevalo se na glagoljici i zbog ljubavi prema pjevanju, mještani Zatonske biskupije ostvarili su jedan poseban izričaj melodija tijekom bogoslužnih slavlja. Bez obzira na daleki vremenski odmak, zadržala se tradicija glagoljaškog pjevanja i mons. Ante Ivas je 1994. godine pokrenuo “Smotru pučkog crkvenog pjevanja pučkih pivača župa šibenske biskupije” pod imenom “Puče moj” čime se održava tradicija i mnogi mladi pjevači nastavljaju njegovati glagoljaške crkvene napjeve.<ref>{{Citiranje knjige|title=Glagoljaško Pučko crkveno pjevanje u Šibenskoj biskupiji|author=mons. Ante Ivas, Šimun Radnić, dr.sc. Dragan Nimac, mr. sc. Joško Ćaleta|editor=Goran Nimac|url=https://www.pjevanabastina.hr/wp/wp-content/uploads/2020/02/zaton-hrvatski.pdf|format=PDF|isbn=978-953-7528-03-4}}</ref> 

Neprekinuta nastojanja župnika i župljana uspjela su očuvati izvorno crkveno pjevanje i danas, a tome u prilog ide i projekt o zatonskom crkvenom pjevanju u koje su uključeni knjiga, CD i DVD pod okriljem Udruge <nowiki>''Pjevana baština''</nowiki>.<ref>{{Citiranje časopisa|author=Dragan Nimac|title=Od glagoljaškoga do pučkoga crkvenog pjevanja - povijesni prikaz -Tradicija zatonskoga crkvenog pjevanja|url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=303386|date=2009-12-28|journal=Sveta Cecilija : časopis za sakralnu glazbu|volume=79|issue=3/4|pages=33–45|language=hr|accessdate=2021-05-01}}</ref>

==== Turcizmi na šibenskom području ====
Šibenik je kroz povijest bio pod raznim vlastima, pa tako pod Mlecima i Turcima. Turska osvajanja krenula su 1468. godine. Nakon toga događaju se napadi 1521. godine, 1646. godine te velika i dugotrajna opsada grada od 21. kolovoza do 16. rujna 1647.

Kako su se Turci nakon toga zadržali u šibenskom zaleđu gdje se granica nalazila negdje između Danila i Vrpolja, krenuli su zajedno poslovati i trgovati sa Dalmatincima. Posljedica tih interakcija ostaje vidljiva u kulturi i jeziku Dalmatinaca, jer su se morali prilagođavati turcima za koje su radili te s kojima su trgovali, te su se događala i nekakva mješanja stanovništva.<ref>{{Citiranje časopisa|author=Ante Šupuk|title=TURSKE RIJEČI U ŠIBENSKOM GOVORU|url=https://hrcak.srce.hr/137663|date=1989-07-03|journal=Čakavska rič : Polugodišnjak za proučavanje čakavske riječi|volume=XVII|issue=1|pages=71–82|language=hr|accessdate=2021-05-12}}</ref>

Pored mnoštva talijanizama u dalmatinskom govoru vidimo i dosta turcizama, te usporedivši to dvoje, puno vise turcizama je završilo u književnom jeziku. Neki od njih su: biser, boja, čamac, čarapa, lepeza, lula, sat, šećer, tava, kula, kundak, sačma itd. Turcizme također vidimo u nazivlju dijelova šibenske nošnje.<ref>{{Citiranje časopisa|author=Šime Županović|title=ETNOLOŠKE I JEZIČNE POSEBITOSTI ŠIBENSKOG PODRUČJA|url=https://hrcak.srce.hr/137718|date=1990|journal=Čakavska rič : Polugodišnjak za proučavanje čakavske riječi|volume=XVIII|issue=2|pages=3–30|language=hr|accessdate=2021-05-12}}</ref>

== Prometna povezanost ==

Grad Šibenik ima izuzetno značajan prometni položaj, dobre veze omogućuju izravne komunikacije. Okosnica je Jadranska turistička cesta s odvojcima do [[Drniš]]a (32&nbsp;km) i [[Knin]]a (56&nbsp;km) te dalje u unutrašnjost Hrvatske. U lipnju 2005., dovršetkom nekoliko dionica [[Autocesta A1|autoceste Zagreb-Split]], Šibenik je povezan sa Zagrebom autocestom. Značajna je prometnica i željeznička pruga koja preko [[Perković]]a vodi prema [[Zagreb]]u i [[Split]]u. [[Zračni promet|Zračni]] se promet odvija preko [[Zračna luka Split|Zračne luke Split]] (50&nbsp;km od Šibenika) i [[Zračna luka Zadar|Zračne luke Zadar]] (70&nbsp;km od Šibenika) a uskoro i preko Zračne luke Pokrovnik (20&nbsp;km od Šibenika).

== Meteorološke značajke ==

U primorskom dijelu regije klima je izrazito mediteranska, a njezin je veliki utjecaj i na kontinentalnom prostoru regije. Na obalnom prostoru vrlo je visoka srednja godišnja osunčanost (2710 sati), prema unutrašnjosti [[insolacija]] se smanjuje. Temperature su ljeti relativno visoke, međutim ublažuje ih ugodan vjetar maestral koji puše s mora na kopno. Uz obalu su zime umjerene ili blage. Oborina je najviše zimi, a ljeta su pretežno suha. Ukupna godišnja količina oborina je 803 mm. U najvećem dijelu šibenske regije prevladavaju vjetrovi [[bura]] i [[jugo]], uz obalni pojas ljeti osvježavajući [[maestral]].

== Spomenici i znamenitosti ==

{{UNESCO-svjetska baština
|ime mjesta = Katedrala sv. Jakova u Šibeniku
|slika = Sibenik1 (js).jpg
|godina = [[2000.]]
|vrst baštine = Kulturno dobro
|mjerilo = i, ii, iv
|ugroženost = ne
|poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/963
|država = {{ZD+X/H|HRV}} 
}}

{{UNESCO-svjetska baština
|ime mjesta = [[Mletačke utvrde]] od 15. do 17. stoljeća: ''Stato da Terra'' i zapadni ''Stato da Mar''
|slika = %C5%A0ibenik_-_Pevnos%C5%A5_Sv._Mikul%C3%A1%C5%A1a.JPG
|godina = [[2017.]] <small>(41. zasjedanje)</small>
|vrst baštine = Kulturno dobro
|mjerilo = iii, iv
|ugroženost = ne
|poveznica = [http://whc.unesco.org/en/list/1533]
|država = {{ZD+X/I|ITA}}<br>{{ZD+X/H|HRV}}<br>{{ZD+X/C|CG}}
}}

[[File:City Hall sibenik.JPG|thumb|right|Gradska vijećnica]]
[[File:Church of St. Frane 002.JPG|thumb|right|Samostan i crkva sv. Frane]]
{{Div col|rules=yes}}
* [[Katedrala sv. Jakova u Šibeniku|katedrala Sv. Jakova]]
* [[Gradska vijećnica u Šibeniku|gradska vijećnica]]
* [[Kneževa palača u Šibeniku|Kneževa palača]] ([[Muzej grada Šibenika]])
* [[Mala lođa]]
* [[Hrvatsko narodno kazalište u Šibeniku|šibensko kazalište]]
* [[Biskupska palača u Šibeniku|biskupska palača]]
* [[Hrvatsko nacionalno svetište sv. Nikole Tavelića|Samostan i crkva sv. Frane]] (Hrvatsko nacionalno svetište sv. Nikole Tavelića)
* [[Samostan i crkva Sv. Luce u Šibeniku|Samostan i crkva sv. Luce]]
* [[Samostan i crkva Sv. Lovre u Šibeniku|Samostan i crkva sv. Lovre]]
* [[Samostan i crkva Sv. Dominika u Šibeniku|Samostan i crkva sv. Dominika]]
* [[Crkva Sv. Ivana u Šibeniku|crkva sv. Ivana]]
* [[Crkva Sv. Duha u Šibeniku|crkva sv. Duha]]
* [[Crkva Sv. Nikole u Šibeniku|crkva sv. Nikole]]
* [[Crkva Sv. Križa u Šibeniku|crkva sv. Križa]]
* [[crkva Gospe vanka grada]] (Porođenja Blažene Djevice Marije)
* [[Crkvica Svih Svetih u Šibeniku|crkva Svih Svetih]]
* [[Crkva Sv. Grgura u Šibeniku|crkva sv. Grgura]] (muzej)
* [[Crkva Sv. Barbare u Šibeniku|crkva sv. Barbare]] (muzej)
* [[Crkva Sv. Krševana u Šibeniku|crkva sv. Krševana]] (galerija)
* [[Tvrđava sv. Nikole u Šibeniku|tvrđava sv. Nikole]]
* [[Tvrđava sv. Mihovila u Šibeniku|tvrđava sv. Mihovila]]
* [[Tvrđava Sv. Ivana u Šibeniku|tvrđava sv. Ivana]]
* [[tvrđava Šubićevac]]
* [[šibenski gradski bedemi]]
* [[Četiri bunara u Šibeniku|četiri bunara]]
* [[Spomenik Petru Krešimiru IV. u Šibeniku|spomenik Petru Krešimiru IV.]]
* [[spomen-park Šubićevac]]
{{Div col end}} 

'''Šibenski gradski bedemi''' 
{{izdvoji|Šibenski gradski bedemi}}
Šibenik je kroz povijest gradio utvrde za obranu koje su se posljednjih godina obnavljale jer predstavljaju kulturnu baštinu grada. Time je projekt obuhvatio Tvrđavu svetog Mihovila, koja se nalazi na istaknutom mjestu u gradu odnosno nalazi se iznad stare gradske jezgre na brežuljku. U sklopu projekta su obnovljena je i Tvrđava Barone, a planira se u narednim godinama obnoviti i preostale tvrđave. U gradu Šibeniku se nalazi i dio vojne arhitekture koji je poznat pod nazivom 'vrata spasa' ili 'kula spasa'. Ono po čemu su tvrđave u Šibeniku posebne i drugačije u odnosu na druge tvrđave u Dalmaciji jest da zasebni element vojne arhitekture.<ref>{{Citiranje časopisa|author=Darka Bilić, Krasanka Majer Jurišić, Josip Pavić|title=Dvostruki bedem u Šibeniku – funkcija, valorizacija i prezentacija|url=http://www.h-r-z.hr/index.php/djelatnosti/publikacije/casopis-portal-novo/193-portal-10-2019/3709-dvostruki-bedem-u-sibeniku-funkcija-valorizacija-i-prezentacija|date=2019-12-31|journal=Portal|issue=10|pages=27–45|id=10.17018/portal.2019.2|accessdate=2021-05-03}}</ref> Unutar Tvrđave svetog Mihovila se nalazi već spomenuta 'kula spasa' koja je formirana unutar dva visoka zida stoga je i dobila naziv dvostruki bedem. Taj bedem vodi do morske obale u slučaju opsade da se mogu donijeti sredstva za pomoć.  

'''Tvrđava Barone'''
{{izdvoji|Tvrđava Barone}}
Za vrijeme gradnje Tvrđave svetog Ivana, paralelno se izvodila gradnja Tvrđave Barone koja je smještena na brdu Vidakuša. Tvrđave su se gradile zbog ranjivosti grada i osmanskih napada u 17.-om stoljeću. Zbog učestalog straha od napada se provodi građevinska intervencija na utvrdi Barone koja je time dobila i status tvrđave. Izvođač radova na tvrđavi je bio Antonio Bernardo, poznati mletački upravitelj. Obzirom da Tvrđava Barone predstavlja neprocjenjivu kulturnu baštinu grada Šibenika te ima svoju priču o velikoj hrabrosti i pobjedi,  2014.-te godine je grad Šibenik započeo s obnovom Tvrđave Barone. Uz pomoć tehnologije su se oživjeli događaji iz 17.-og stoljeća te se na taj način prikazalo posjetiteljima kako su se odvijale borbe s Osmanskim Carstvom. Osim toga, u obnovu su uključili i prostor za dječje igralište te gastro-kulturni centar.<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.tvrdjava-kulture.hr/hr/tvrdava-barone/bastina/|title=Baština|work=Šibenske tvrđave|language=hr|accessdate=2021-05-03}}</ref>  

Šibenik se među hrvatskim gradovima ističe jedinstvenim položajem, u prostranom zaljevu na potopljenom ušću Krke, te je povezan uskim kanalom Sv.Ante, a sam ulaz u kanal čuva tvrđava sv. Ante.<ref>{{Citiranje časopisa|author=Ivo Glavaš, Ana Karađole, Josip Pavić|title=O tvrđavi Barone iznad Šibenika|url=https://hrcak.srce.hr/218261|date=2018-12-30|journal=Portal : godišnjak Hrvatskoga restauratorskog zavoda|issue=9.|pages=49–59|id=10.17018/portal.2018.4|language=hr|accessdate=2020-03-27}}</ref> Na Krki je 28. kolovoza 1895. izgrađena i puštena u pogon [[Hidroelektrana Jaruga]], druga najstarija hidroelektrana u svijetu, prva u Europi, pa je Šibenik postao prvi grad u svijetu s izmjeničnom električnom strujom i prvi u Hrvatskoj s javnom rasvjetom. U pogon je istog dana 28. kolovoza 1895. pušten i prvi izmjenični višefazni elektroenergetski sustav (proizvodnja, prijenos i distribucija). Sustav se sastojao od dva generatora (42 Hz, 550 kW), razvodnih stanica i transformatora koje je proizvela i instalirala mađarska tvrtke Ganz. Prijenosna linija iz elektrane za Grad Šibenik bila je duga 11,5 km i spojena putem drvenih stupova i električnih vodova na distribucijsku mrežu 3000 V/110 V, a uključivala je dvije razvodne i šest transformatorskih stanica na području grada Šibenika iz kojih se napajala javna rasvjeta i objekti vlasnika sustava [[Ante Šupuk|Ante Šupuka]]. U spomen tomu u gradskoj jezgri su 'kandelabri' kakvi su nekad bili. 

Također kao jednu od znamenitosti svakako valja istaknuti Tvrđavu Barone koja je sagrađena 1646. godine sjeveroistočno od šibenske povijesne jezgre i nekadašnjih gradskih bedema. Prostire se na nešto manje od 4000 četvornih metara, te je prostorno raspodijeljen na dva nivoa. Na onom višem nalaze se glavni obrambeni elementi, dok su se na nižem dijelu, okrenutom prema gradskoj jezgri, nalazile zgrade za smještaj vojnika i vojne opreme.<ref>{{Citiranje časopisa|author=Veleučilište u Šibeniku|last=|first=|authorlink=|coauthors=|title=O Šibeniku|url=https://hrcak.srce.hr/218261|date=|year=|month=|journal=|volume=|issue=|pages=|id=|accessdate=2020-03-27}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa|author=Veleučilište u Šibeniku|title=O Šibeniku|url=http://www.vus.hr/?stranice=o-sibeniku&id=73|accessdate=2020-03-27}}</ref> Šibenik je grad koji ima 24 crkve, 6 samostana, 4 tvrđave, te 2851 gradskih stepenica, kao i najvećim brojem baroknih orgulja. Kao jednu od velikih atrakcija valja napomenuti i [[Park prirode Vransko jezero]], koje je i najveće prirodno jezero u Hrvatskoj, sa 256 vrsta ptica.  

<gallery mode="packed-hover" heights="180">
Datoteka:Angel on the front of the cathedral. Ангел на фронтоне собора - panoramio.jpg |
Datoteka:Cathedral of St. James, Šibenik 08.jpg |
Datoteka:SibenikFotoThalerTamas14.jpg |
Datoteka:SibenikFotoThalerTamas6.jpg |
</gallery>

== Obrazovanje  ==
{{Div col|rules=yes}}
;Osnovne škole 
* OŠ Brodarica 
* OŠ Fausta Vrančića
* OŠ Jurja Dalmatinca 
* OŠ Jurja Šižgorića
* Katolička osnovna škola
* OŠ Meterize
* OŠ Petra Krešimira IV. 
* OŠ Tina Ujevića
* OŠ Vidici 
* OŠ Vrpolje 
* PŠ Ražine 

;Srednje škole 
* Ekonomska škola
* Turističko-ugostiteljska škola
* Tehnička škola
* [[Gimnazija Antuna Vrančića]]
* Industrijsko-obrtnička škola
* Škola za obrtnička zanimanja
* Medicinska škola
* Prometno-tehnička škola
* Glazbena škola Ivana Lukačića

;Visoko školstvo
* Veleučilište u Šibeniku
{{Div col end}}

== Šport ==

Šibenik je i grad mladih i grad [[šport]]a. U gradu Šibeniku športašima je na raspolaganju četrdeset športskih objekata: tri [[nogomet]]na igrališta, među njima [[Stadion Šubićevac]], dva bazena (otvorenog i zatvorenog tipa) u Crnici, višenamjenska [[Dvorana Baldekin|športska dvorana na Baldekinu]], devet manjih športskih dvorana, dva kompleksa [[tenis]]kih igrališta, više automatskih kuglana, veslački centar u Zatonu te na obali u Šibeniku. Šibenski navijači zovu se [[Šibenski Funcuti|Šibenski funcuti]].

Šibenik je također grad uspješnih sportskih klubova; [[GKK Šibenik|Košarkaški klub Šibenik]] bio je sudionik završnice prvenstva [[SFRJ|bivše države]] u sezoni [[Prvenstvo Jugoslavije u košarci 1982./83.|1982./83.]] te dvostruki uzastopni finalist [[Kup Radivoja Koraća|Kupa Radivoja Koraća]] u sezonama 1981./82. i 1982./83. [[VK Šibenik|Vaterpolski klub Šibenik]] glasio je jednim od najboljih klubova u bivšoj državi, a u sezoni [[Kup LEN 2006./07.|2006./07.]] igrao je u završnici [[Kup LEN|Kupa LEN]], koje je izgubio od ruskog [[Sintez Kazan|Sinteza]] iz [[Kazanj]]a. 

[[ŽKK Šibenik|Ženski košarkaški klub Šibenik]] jedan je od najuspješnijih domaćih ženskih [[košarka]]ških klubova, osvojivši pet [[WABA liga|jadranskih liga]], četiri [[Kup Vojka Herksela|kupa Vojka Herksela]], četiri [[A-1 Hrvatska košarkaška liga (žene)|hrvatska prvenstva]], četiri [[Kup Ružica Meglaj-Rimac|kupa Ružice Meglaj-Rimac]] te po jedno [[Prvenstvo Jugoslavije u košarci za žene|prvenstvo]] i dva kupa bivše države. Muški košarkaški klub, [[KK Jolly JBS|Jolly Jadranska banka]] ugašen 2017. godine, bio je dvostruki uzastopni polufinalist [[1. HKL|hrvatskog prvenstva]] u sezonama 2011./12. i 2012./13. te finalist [[Kup Krešimira Ćosića|kupa Krešimira Ćosića]] u sezoni 2016./17.

Malonogometnih turnir ''Danilo'' održava se od 1994. godine i najstariji je malonogometni turnir u Dalmaciji.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.sibenik.in/ostali_sportovi/sve-spremno-za-najstariji-malonogometni-turnir-u-dalmaciji/43119.html|title=Sve spremno za najstariji malonogometni turnir u Dalmaciji|author=ŠibenikIN|date=26. lipnja 2015.|work=sibenik.in|language=|publisher=|accessdate=21. svibnja 2020.}}</ref> 

ORC World Championship 2019. održano u Šibeniku bilo je prvo svjetsko prvenstvo u nekom od sportova kojeg je Šibenik domaćin.<ref>https://sportnet.rtl.hr/vijesti/524454/vodeni-sportovi-jedrenje/otvoreno-d-marin-orc-svjetsko-prvenstvo-u-sibeniku/</ref> 

U Šibeniku djeluju ili su djelovali sljedeći športski klubovi:

{{Div col|rules=yes}}
==== Nogomet ====
* [[HNK Šibenik|Hrvatski nogometni klub "Šibenik"]]
* [[NK Mihovil Šibenik|Nogometni klub "Mihovil"]]
*[[ŠN NK Joso Bego|Škola nogometa Nogometni klub "Joso Bego"]]

==== Košarka ====
* Omladinski košarkaški klub "Osvit" 
* [[OKK Dražen Petrović|Omladinski košarkaški klub "Dražen Petrović"]]
* Košarkaški klub "Šibenka 4"
* [[KK Jolly JBS|Košarkaški klub "Jolly Jadranska banka"]] (''ugašen 2017.'')
* [[GKK Šibenik|Građanski košarkaški klub "Šibenka"]] 
* [[KK Šibenka|Košarkaški klub "Šibenik"]] (''ugašen 2010.'')
* [[ŽKK Šibenik|Ženski košarkaški klub "Šibenik"]]
* [[Košarkaški klub Dalmatinac|Košarkaški klub "Dalmatinac"]]
* [[Košarkaški klub Galeb|Košarkaški klub "Galeb"]]

==== Vaterpolo ====
* [[VK Solaris Šibenik|Vaterpolski klub "Solaris"]]
* [[Vaterpolski klub Šibenik|Vaterpolski klub "Šibenik"]] (''ugašen 2015.'')
* [[Ženski vaterpolski klub Viktoria|Ženski vaterpolski klub "Viktoria"]] 
* [[Vaterpolski klub Šibenski funcuti|Vaterpolski klub "Šibenski funcuti"]]
* [[VK Adriatic Šibenik|Vaterpolski klub "Adriatic"]] (''ujedinjenjem sa''  [[Vaterpolski klub Šibenik|''"Šibenikom"'']] ''preimenovan u [[VK Solaris Šibenik|''"Solaris"'']]'')
* [[OVK Adriatic Šibenik|Omladinski vaterpolski klub "Adriatic"]]

==== Odbojka ====
* Odbojkaški klub "Šibenik 91" 
* Ženski odbojkaški klub "Šibenik"

==== Plivanje ====
* Plivački klub "Šibenik"
* Plivački klub osoba s invaliditetom "Riba"
* Plivački klub "More"

==== Rukomet ====
* [[RK Šibenik 2015|Rukometni klub "Šibenik 2015"]] 
* [[RK Adriatic|Rukometni klub "Adriatic"]]
* [[RK Kontra|Rukometni klub "Kontra"]]

==== Mali nogomet ==== 
* [[MNK Crnica Šibenik|Malonogometni klub "Crnica"]] 
* [[MNK Šibenik 1983|Malonogometni klub "Šibenik 1983"]]
* [[MNK Mali Japan Ražine|Malonogometni klub "Mali Japan"]] 

==== Kuglanje i boćanje ====
* Boćarski klub "Solaris"
* Boćarski klub "Mihovil"
* [[Kuglački klub Šubićevac Šibenik (muškarci)|Kuglački klub "Šubićevac"]] 
* Boćarski klub "Šibenik"

==== Tenis ====
* Teniski klub "Šubićevac"
* Teniski klub "Šibenik"
* Teniski klub "Nec"
* Teniski klub "Mihovil"

==== Ostali športovi ====
* Taekwondo klub "Solaris"
* Ronilački klub "Ecos"
* Konjički klub "Đovana"
* Klub jedrenja na dasci "Jadrija"
* Karate klub "Šibenik"
* Biciklistički klub "Fortica"
* Bodybuilding klub "Orcinus"
* Biciklistički klub "Šibenik"
* Gimnastičko društvo "Šibenik"
* Gimnstički klub "Dišpet"
* Auto-moto klub "Šibenik"
* Motociklistički klub "Iljadica Rapo"
* Jedriličarski klub "Val"
**održavaju se regate s dugom tradicijom: Regata sv. Mihovila, Šibenska regata krstaša (2000.), Šibenska regata modela (1996.) te regata ''[[Europska serija dvobojskog jedrenja u Hrvatskoj|European Match Race Tour-a]]'', od prvog izdanja natjecanja 2017.
* Karate klub "Osvit"
* Ronilački klub "Šibenik"
* [[Veslački klub Krka|Veslački klub "Krka"]]
* Ragbi klub "Šibenik"
* Sportski ribolovni klub "Dolac"
* Šahovski klub "Šibenik"
* Snowboard klub "Fanatic"
* Bodybuilding klub "Vir"
* Stolnoteniski klub "Ping Pong"
* Sportski plesni klub "Bolero"
* Športski klub uzgajivača golubova listonoša "Listonoša"
* Biljarski klub "Šibenik"
* Hrvački klub "Šibenik"
{{Div col end}}

== Panorama ==
[[Datoteka:Šibenik harbour - panorama.jpg|800px|minijatura|središte|Šibenska riva]]

== Galerija ==
<gallery>
Datoteka:Pogled.na.sibenik.JPG|Pogled na Šibenik s tvrđave Barone na Šubićevcu
Datoteka:Harbour of Sibenik.JPG|Pogled na grad s mula hotela "Krka" 
Datoteka:Cathédrale-Saint-Jacques.jpg|Stari grad
Datoteka:Tvrdava.sv.mihovil.sibenik.JPG|Tvrđava sv. Mihovila
Datoteka:Pogled.sa.tvrdave.sibenik.JPG|Pogled s tvrđave sv. Mihovila
Datoteka:Katedrala.sv.jakova.sibenik.JPG|Katedrala sv. Jakova
Datoteka:Sibenik Heads 2 660.jpg|Detalji sa šibenske katedrale
Datoteka:Skulpture.glava.sibenik.JPG|Skulpture glava na katedrali
Datoteka:City Hall sibenik.JPG|Gradska vijećnica na Trgu Republike Hrvatske
Datoteka:Knezeva.palaca.sibenik.JPG|Kneževa palača
Datoteka:Sibenik cannons.JPG|Topovi ispred gradskog muzeja na rivi
Datoteka:Šibenik-most.jpg|Šibenski most
Datoteka:Šibenik.JPG|Pogled na Šibenik s tvrđave sv. Mihovila
Datoteka:Sunrise in Šibenik 001.jpg|Riva
Datoteka:Šibenska gradska straža na smotri u Čakovcu.jpg|Povijesna postrojba šibenske gradske straže na jednoj smotri
Datoteka:Vinoplod vinarija Šibenik - proizvodno postrojenje vinarije u Šibeniku.jpg|alt=Vinoplod vinarija Šibenik u dijelu grada Bioci|Vinoplod vinarija Šibenik u dijelu grada Bioci
</gallery>

== Zanimljivosti ==
*Riječ »Šibenik« na [[Ukrajinski jezik|ukrajinskom jeziku]] znači: »vragolasti dječak«.<ref>[http://www.vecernji.hr/regije/na-ukrajinskom-jeziku-sibenik-znaci-vragolasti-djecak-clanak-219982 ''Na ukrajinskom jeziku Šibenik znači "vragolasti dječak" : Diplomatski poučak''.] // ''Večernji.hr'', Zagreb : Večernji list d.d., 25. studenoga 2010. u 13:14, {{ISSN|1333-9192}}, Mrežno mjesto: <nowiki>http://vecernji.hr</nowiki> – Pristupljeno: 8. prosinca 2010.</ref>

== Povezani članci ==
* [[Dodatak:Popis poznatih osoba iz Šibenika]]

== Izvori ==
{{izvori|2}}

== Vanjske poveznice ==
{{commonscat|Šibenik}}
* [http://www.sibenik.hr Službene stranice Grada Šibenika]
* [http://sibenik-croatia.info/hr/ Grad Šibenik i šibenska rivijera]
* [http://212.92.192.228/index.html Šibenski časopisi do kraja Drugog svjetskog rata]

{{Šibenik}}
{{GiO ŠKŽ}}
{{Portal Hrvatska}}

[[Kategorija:Šibenik|*]]
[[Kategorija:Gradovi u Šibensko-kninskoj županiji]]
[[Kategorija:Dobitnici Povelje Republike Hrvatske]]