Vidi kôd stranice Ivana Brlić-Mažuranić

<!--'''Ivana Brlić-Mažuranić'''-->
{{Književnik 
| Ime            = Ivana Brlić Mažuranić
| boja           = #B0C4DE
| slika          = Ivana brlic mazuranic II.jpg
| veličina       = 220px
| opis slike     = Ivana Brlić-Mažuranić [[1898.]] godine.
| puno ime       = Ivanna Cornelia Emilia Henrietta Mažuranić<ref>Kristina Pentavec, [https://repozitorij.hrstud.unizg.hr/islandora/object/hrstud%3A1319/datastream/PDF/view ''Ivana Brlić-Mažuranić u kontekstu građanskog života u Brodu na Savi. Završni rad''], Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu. Studij kroatologije, Zagreb, rujan 2017., str. 4., pristupljeno 17. kolovoza 2018.</ref>
| pseudonim      = ''I. B. M.'', ''Vladimir Šumski''<ref name="brodensia.hr">[http://www.brodensia.hr/index.php/119/view_author/8/brlic-mazuranic-ivana Brlić-Mažuranić, Ivana], brodensia.hr, pristupljeno 17. kolovoza 2018.</ref>  
| rođenje        = [[18. travnja]] [[1874.]]<br />[[Ogulin]], [[Hrvatska]]
| smrt           = [[21. rujna]] [[1938.]]<br />[[Zagreb]], [[Hrvatska]]
| zanimanje      = [[književnica]]
| nacionalnost   = [[Hrvati]]ca 
| period pisanja = [[1902.]] – [[1937.]]
| vrsta          = [[poezija]], [[esej]], dnevnik (književnost)
| teme           = 
| period         = 
| supruga        = 
| suprug         = [[Vatroslav Brlić]]
| djeca          = 7: Nada (1893. – 1964.)<br>Ivo (1894. – 1977.)<br>Vladimir (1895. – 1896.)<br>Zora (1897. – 1971.)<br>Zdenka (1899. – 1984.)<br>Nikola (1902. – 1902.)<br>Nedjeljka (1917. – 1973.)
| djela          = ''Valjani  i nevaljani'', (1902.)<br />''Škola i praznici'', (1905.)<br />''Slike'', (1912.)<br />''Čudnovate zgode i nezgode šegrta Hlapića'', (1913.)<br />''Priče iz davnine'', (1916.)<br />''Knjiga o omladini'', (1923.)<br />''Iz arhive obitelji Brlić u Brodu na Savi'', (1934. – 1935.)<br />''Jaša Dalmatin, potkralj Gudžerata'', (1937.)<br />''Srce od licitara'', (1939.)<br />''Basne i bajke'', (1943.)
| nagrade        = 
| potpis         = 
| fusnote        = 
}}
'''Ivana Brlić-Mažuranić''' ([[Ogulin]], [[18. travnja]] [[1874.]] – [[Zagreb]], [[21. rujna]] [[1938.]]), bila je [[hrvat]]ska [[književnica]] koja je u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i u svijetu priznata kao jedna od najznačajnijih spisateljica za [[Djeca|djecu]].<ref name="matica.hr">[http://www.matica.hr/knjige/autor/123/ Autori. Ivana Brlić-Mažuranić], matica.hr, pristupljeno 13. kolovoza 2018. </ref>

== Životopis ==
[[Datoteka:Kuća Ivane Brlić Mažuranić.jpg|minijatura|lijevo|200px|Kuća u kojoj je živjela i radila Ivana Brlić Mažuranić u [[Slavonski Brod|Slavonskom Brodu]].]]

Ivana Brlić-Mažuranić rođena je u Ogulinu 1874. godine. Potječe iz poznate intelektualne građanske obitelji Mažuranića.<ref name="matica.hr"/> Otac [[Vladimir Mažuranić (leksikograf)|Vladimir Mažuranić]] bio je pisac, odvjetnik i povjesničar. Djed joj je bio slavni političar, hrvatski ban i pjesnik [[Ivan Mažuranić]], a baka [[Aleksandra Mažuranić]], sestra jezikoslovca [[Dimitrije Demeter|Dimitrija Demetra]]. Kratko se školovala u djevojačkoj školi u Zagrebu.<ref name="Morena Rendulić">Morena Rendulić, [https://repository.ffri.uniri.hr/islandora/object/ffri:137/preview ''Sintaktostilističke značajke bajki Ivane Brlić Mažuranić (Diplomski rad)''], Sveučilište u Rijeci, Filozofski fakultet, Rijeka lipnja 2015., str. 8., pristupljeno 17. kolovoza 2018.</ref> Školovala se privatno i stekla izvrsnu naobrazbu, između ostalog i u poznavanju stranih jezika, pa su joj i neki od prvih književnih pokušaja na [[Francuski jezik|francuskome jeziku]]. S obitelji se iz Ogulina prvo preselila u [[Karlovac]], a potom u [[Jastrebarsko]].

Dana [[15. kolovoza]] [[1891.]] godine zaručili su se Ivana Mažuranić i [[Vatroslav Brlić]], odvjetnik i političar. Njihovo vjenčanje bilo je [[18. travnja]] [[1892.]] godine, na Ivanin 18. rođendan, u [[Crkva sv. Marka u Zagrebu|crkvi sv. Marka]].<ref>Kristina Pentavec, [https://repozitorij.hrstud.unizg.hr/islandora/object/hrstud%3A1319/datastream/PDF/view ''Ivana Brlić-Mažuranić u kontekstu građanskog života u Brodu na Savi. Završni rad''], Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu. Studij kroatologije, Zagreb, rujan 2017., str. 8., pristupljeno 17. kolovoza 2018.</ref> Jedan od kumova bio im je tadašnji zagrebački gradonačelnik [[Milan Amruš]].<ref>Kristina Pentavec, [https://repozitorij.hrstud.unizg.hr/islandora/object/hrstud%3A1319/datastream/PDF/view ''Ivana Brlić-Mažuranić u kontekstu građanskog života u Brodu na Savi. Završni rad''], Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu. Studij kroatologije, Zagreb, rujan 2017., str. 8–9., pristupljeno 17. kolovoza 2018.</ref> Nakon vjenčanja Ivana se sa suprugom seli u [[Brod na Savi]] (danas [[Slavonski Brod]]), gdje je živjela većinu života koji je posvetila svojoj obitelji, obrazovanju i književnom radu. Kao majka sedmero djece, imala je priliku upoznati se s dječjom psihom, i tako razumjeti čistoću i naivnost njihova svijeta. Odgojena u narodnome duhu, uz supruga Vatroslava uključuje se u javni život u krugovima prvaka [[hrvatski preporod|narodnoga pokreta]]. Biskup [[Josip Juraj Strossmayer]] dodijelio joj je zlatnu medalju za [[mađaroni|protumađaronska]] nastojanja. 

Tijekom života patila je od bolesti depresije i nakon duge borbe s tom bolešću počinila je [[samoubojstvo]], [[21. rujna]] [[1938.]] godine, u bolnici na zagrebačkome Srebrnjaku.<ref>Kristina Pentavec, [https://repozitorij.hrstud.unizg.hr/islandora/object/hrstud%3A1319/datastream/PDF/view ''Ivana Brlić-Mažuranić u kontekstu građanskog života u Brodu na Savi. Završni rad''], Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu. Studij kroatologije, Zagreb, rujan 2017., str. 24., pristupljeno 17. kolovoza 2018.</ref> Pokopana je na zagrebačkome groblju [[Mirogoj]]u, u obiteljskoj grobnici.<ref>[http://www.gradskagroblja.hr/default.aspx?id=316 Gradska groblja Zagreb – M], gradskagroblja.hr, pristupljeno 13. kolovoza 2018.</ref><ref>Antonella Fučkar, [https://zir.nsk.hr/islandora/object/ufzg:114/preview ''Bajke Ivane Brlić-Mažuranić i suvremene bajke: komparativni pristup''], Sveučilište u Zagrebu, Učiteljski fakultet, Odsjek za učiteljske studije (Čakovec), Čakovec, rujan 2016., str. 20., pristupljeno 17. kolovoza 2018.</ref>

== Književno stvaralaštvo ==
[[Datoteka:Spomenik Ivani Brlić Mažuranić.jpg|mini|lijevo|180px|Spomenik Ivani Brlić-Mažuranić u [[Slavonski Brod|Slavonskom Brodu]].]]

Ivana Brlić-Mažuranić počela je pisati [[poezija|poeziju]], [[esej|eseje]] i [[dnevnik (književnost)|dnevnike]] vrlo rano, ali su joj prvi radovi objavljeni tek početkom [[20. stoljeće|20. stoljeća]]. Svoju prvu pjesmu ''Zvijezdi moje domovine'' napisala je u Ogulinu [[1886.]] godine.<ref name="Morena Rendulić"/> Zbirku pripovjedaka i pjesama za djecu ''Valjani i nevaljani'' izdala je [[1902.]] godine u vlastitoj nakladi. Nakon objavljivanja zbirke ''Valjanih i nevaljanih'' pisala je članke i kratke priče za djecu koji su izlazili u novinama i časopisima.<ref>Kristina Pentavec, [https://repozitorij.hrstud.unizg.hr/islandora/object/hrstud%3A1319/datastream/PDF/view ''Ivana Brlić-Mažuranić u kontekstu građanskog života u Brodu na Savi. Završni rad''], Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu. Studij kroatologije, Zagreb, rujan 2017., str. 14., pristupljeno 17. kolovoza 2018.</ref> Priče i tekstovi poput serije obrazovnih članaka naslovljenih ''Škola i praznici'' objavljivani su redovito od [[1903.]] godine nadalje. Pravu pozornost književne publike skreće [[1913.]] godine romanom za djecu ''Čudnovate zgode šegrta Hlapića''. U ovoj napetoj priči siromašni šegrt Hlapić bježi od svoga gazde, a zgode na kraju prevladaju nezgode. Napisala je pjesničku zbirku ''Slike'' ([[1912.]]), pedagoški intoniranu ''Knjigu omladini'' ([[1923.]])<ref name="Martina Jurišić">Martina Jurišić, [https://hrcak.srce.hr/137623 ''Knjiga omladini Ivane Brlić-Mažuranić''] // ''Kroatologija: časopis za hrvatsku kulturu'', sv. 5, br. 1, ožujak 2015., pristupljeno 18. kolovoza 2018.</ref>, zapise o obiteljskome rodoslovlju (''Obzor'', [[1933.]] – [[1934.]]), koje objedinjuje u trima knjigama ([[1934.]], [[1935.]]), povijesno-pustolovni roman za mladež ''Jaša Dalmatin potkralj Gudžerata'' ([[1937.]]) te je prevodila s [[Njemački jezik|njemačkoga]] i francuskoga jezika.

Njezinim krunskim djelom kritičari smatraju zbirku pripovjedaka ''[[Priče iz davnine]]'', objavljenu [[1916.]] godine, djelo koje sadrži motive mitološke mudrosti običnoga svijeta, inspirirane [[Slavenska mitologija|slavenskom mitologijom]]. Ova knjiga kroz bajku ponovo vraća u život izgubljeni svijet pretkršćanskih vjerovanja Hrvata. Likovi poput Kosjenke i Regoča, Stribora, Jaglenca, Rutvice, Palunka, Vjesta, Potjeha, Malika Tintilinića, Svarožića i Bjesomara utjelovljenja su ljudskih moralnih osobina i osjećaja, kako vjernosti, ljubavi i dobrostivosti, tako i nestalnosti i slabosti. Želja za bogatstvom i čežnja za dalekim svjetovima kao simboli ljudske žudnje za istinom i znanjem često se pojavljuju u njezinim pričama. Kada je 1924. godine u Engleskoj izašao prijevod njezine knjige ''Priče iz davnine'' pod naslovom ''Croatian Tales of Long Ago'', o njemu je pisano u tridesetak uglednih engleskih revija i časopisa, ''"''Daily Dispatch'' naziva Ivanu Brlić-Mažuranić hrvatskim Andersenom, a ''Church Times'' kaže da priče izražavaju etički genij Hrvata koji će očarati ne samo djecu, nego i starijima pružiti pogled u dušu jednog malo poznatog naroda."''<ref name="Marina Obradović">Marina Obradović, [https://nova-akropola.com/lijepe-umjetnosti/knjizevnost/ivana-brlic-mazuranic/ ''Ivana Brlić-Mažuranić''], nova-akropola.com, pristupljeno 18. kolovoza 2018.</ref>
 
[[Datoteka:Ivana Brlić Mažuranić Mirogoj listopad 2007.jpg|mini|180px|Grob Ivane Brlić Mažuranić na zagrebačkom [[Mirogoj]]u.]]

Četiri je puta ([[1931.]], [[1935.]], [[1937.]] i [[1938.]] godine)<ref>[https://www.nobelprize.org/nomination/redirector/?redir=archive/ Nomination Archive. The Nomination Database], nobelprize.org, pristupljeno 17. kolovoza 2018. {{eng oznaka}}</ref> bila predložena za [[Nobelova nagrada|Nobelovu nagradu]]. Tih godina za Nobelovu nagradu predlagali su je dr. [[Gavro Manojlović|Gavro (Gabriel) Manojlović]] i [[Albert Bazala]].<ref>Morena Rendulić, [https://repository.ffri.uniri.hr/islandora/object/ffri:137/preview ''Sintaktostilističke značajke bajki Ivane Brlić Mažuranić (Diplomski rad)''], Sveučilište u Rijeci, Filozofski fakultet, Rijeka lipnja 2015., str. 9.:{{citat2|(...) dr. Gavro (Gabriel) Manojlović, predsjednik Akademije od godine 1924. do 1933., u siječnju godine 1931. predlaže Ivanu Brlić – Mažuranić za Nobelovu nagradu za književnost, a taj isti prijedlog ponavlja u siječnju 1935., tada bivši predsjednik Akademije. Nakon toga ponavlja prijedlog u siječnju 1937. zajedno s Albertom Bazalom, tadašnjim predsjednikom Akademije, i obojica ponovno potpisuju i šalju posljednji prijedlog u siječnju 1938.}}, pristupljeno 17. kolovoza 2018.</ref> Godine [[1937.]]<ref>[[Opća i nacionalna enciklopedija]], svezak 3, str. 198.</ref> [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti]] primila ju je za svoju (dopisnu) članicu, kao prvu ženu kojoj je dodijeljena takva čast. 

Kritika je njezinu prozu držala jedinstvenom sintezom životnoga idealizma, naravnosti izraza i delikatnosti rijetkoga humora ([[Antun Gustav Matoš]]) pa su je, premda je pisala za djecu, hvalili kolege ([[Antun Branko Šimić]], [[Dragutin Domjanić]]) i književni povjesničari ([[Antun Barac]]). [[Školska knjiga]], d.d. ustanovila je književnu nagradu Ivana Brlić-Mažuranić [[1971.]] godine radi promicanja književnoga stvaralaštva za djecu i mladež do 14 godina.<ref>[https://www.jutarnji.hr/arhiva/dobitnici-nagrade-danas-u-knjiznici/3819021/ ''Dobitnici nagrade danas u knjižnici''], jutarnji.hr, 4. svibnja 2009., pristupljeno 17. kolovoza 2018.</ref>

Često nazivana hrvatskim [[Hans Christian Andersen|Andersenom]] (radi njezine virtuoznosti kao pripovjedača za djecu) i hrvatskim [[John Ronald Reuel Tolkien|Tolkienom]] (radi posezanja u fantastični svijet mitologije),<ref name="matica.hr"/> Ivana Brlić-Mažuranić svojom izvornošću i svježinom ravnopravno stoji rame uz rame s velikanima dječje književnosti. Djela su joj prevedena na sve važnije svjetske jezike.

== Djela ==
Neke od njezinih knjiga ilustrirali su poznati hrvatski ilustrator [[Ivan Antolčić]] i ilustratorica [[Cvijeta Job]].

Nepotpun popis:
* ''Valjani  i nevaljani'' – Pripovijetke i pjesme za dječake. Vlastita naklada, Slavonski Brod, 1902.
* ''Škola i praznici: male pripovijetke i pjesme iz dječjeg života: (sa 7 slika)'' – Zbirka pjesama i pripovjedaka za djecu. Hrvatski pedagoški književni zbor, Zagreb, 1905.
* ''Slike: (pjesme 1912.)'' – Pjesme. Tiskara C. Albrechta, Zagreb, 1912.
* ''[[Čudnovate zgode šegrta Hlapića]]'' – Roman za djecu. Hrvatski pedagoški književni zbor, Zagreb, 1913. (objavljen u više od 130 izdanja)
* ''[[Priče iz davnine]]'' – Bajke. Matica Hrvatska, Zagreb, 1916. (za autoričina života izdana su još 2. izd. 1920., te 3. izd. 1926., koje je ilustrirao [[Vladimir Kirin]],<ref>Vesna Zednik, [http://www.matica.hr/vijenac/167/price-iz-davnine-17751/ ''Zlatne povelje Matice hrvatske. Priče iz davnine]''], ''[[Vijenac (časopis)|Vijenac]]'', br. 167, 27. srpnja 2000., pristupljeno 18. kolovoza 2018.</ref>, a kasnije i brojna druga izdanja raznih nakladnika)   
* ''Knjiga omladini'' – Crtice. Vlastita naklada, Zagreb, 1923.<ref name="Martina Jurišić"/> 
* ''Iz arhive obitelji Brlić u Brodu na Savi'' – Tisak Tipografija D.D., Zagreb, 1934. – 1935.
* ''Jaša Dalmatin, potkralj Gudžerata'' – Roman. Knjižara Vasić, Zagreb, 1937.
* ''Srce od licitara'' – Pripovijetke i pjesme za mladež. Zagreb, 1939.
* ''Basne i bajke'' – [[Hrvatski izdavalački bibliografski zavod|HIBZ]], Zagreb, 1943.
* ''[[Šuma Striborova]]'' – Mladost, Zagreb, 1966. (5 izd. do 1987.)
* ''Izabrana djela'', priredio Miroslav Šicel, [[Pet stoljeća hrvatske književnosti]], knj. 73, Matica hrvatska, Zagreb, 1968.
* ''Izabrana djela'' priredio Joža Skok, Naša djeca, Zagreb, 1994.<ref>[https://katalog.kgz.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&currentPage=6&searchById=10&sort=0&spid0=10&spv0=Brli%C4%87-Ma%C5%BEurani%C4%87%2c+Ivana&xm0=1&selectedId=950105057 Izabrana djela / Ivana Brlić-Mažuranić ; priredio Joža Skok], Katalog Knjižnica grada Zagreba, katalog.kgz.hr, pristupljeno 18. kolovoza 2018.</ref>
** ''1 : Čudnovate zgode šegrta Hlapića ; Autobiografski i drugi tekstovi. U svjetlu kritike''
** ''2 : Priče iz davnine. U svjetlu kritike (II.)''
** ''3 : Jaša Dalmatin potkralj Gudžerata. U svjetlu kritike (III.)''
** ''4 : Srce od licitara ; Basne i bajke ; Knjiga o omladini ; Mir u duši. U svjetlu kritike (IV.)''
* ''Sabrana djela Ivane Brlić-Mažuranić'', Večernji list, Zagreb., 2007.<ref>[https://katalog.kgz.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&currentPage=1&searchById=-1&selectedId=63006886 Sabrana djela Ivane Brlić-Mažuranić], Katalog Knjižnica grada Zagreba, katalog.kgz.hr, pristupljeno 22. kolovoza 2018.</ref>
** ''1. Sunce djever i Neva Nevičica ; Jagor'' (''Priče iz davnine'' Dio 1)     
** ''2. Čudnovate zgode šegrta Hlapića'',
** ''3. Jaša Dalmatin, potkralj Gudžerata''
** ''4. Regoč ; Šuma Striborova'' (''Priče iz davnine'' Dio 2)
** ''5. Škola i praznici''
** ''6. Kako je Potjeh tražio istinu ; Ribar Palunko i njegova žena'' (''Priče iz davnine'' Dio 3)
** ''7. Knjiga omladini''
** ''8. Bratac Jaglenac i sestrica Rutvica'' (''Priče iz davnine'' Dio 4) 
** ''9. Srce od licitara ; Slike ; Valjani i nevaljani''
** ''10. Lutonjica Toporko i devet župančića'' (''Priče iz davnine'' Dio 5)
* ''Sabrana djela Ivane Brlić-Mažuranić'', Matica hrvatska, Ogranak Slavonski Brod, Slavonski Brod.<ref>[https://katalog.kgz.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&currentPage=1&searchById=30&sort=0&spid0=30&spv0=Brli%C4%87-Ma%C5%BEurani%C4%87%2c+Ivana%2c+1874-1938+-+bibliografije&selectedId=370001632 Sabrana djela Ivane Brlić-Mažuranić], Katalog Knjižnica grada Zagreba, katalog.kgz.hr, pristupljeno 13. kolovoza 2018.</ref>
** Kritičko izdanje, sv. 2. ''Romani'', priredio Berislav Majhut ; suradnica Sanja Lovrić, 2010.
** Kritičko izdanje, sv. 1. ''Pjesme i priče'', priredili Cvjetko Milanja i Kristina Grabar, 2011.
** Kritičko izdanje, sv. 3. ''Bajke i basne'', priredili Tvrtko Vuković i Ivana Žužul, 2011. 
** Kritičko izdanje, sv. 4. ''Članci: (1903. – 1938.)'', priredila Marina Protrka Štimec, 2013. 
** Kritičko izdanje, sv. 5. ''Bibliografija: izdanja djela i literatura o Ivani Brlić-Mažuranić (1903. – 2014.)'', periredio Vinko Brešić, 2015.<ref>Goran Galić, [http://www.matica.hr/vijenac/552/prvo-kriticko-izdanje-ivanina-djela-24462/ ''U Matici Predstavljena Sabrana djela Ivane Brlić-Mažuranić. Prvo kritičko izdanje Ivanina djela''], matica.hr, pristupljeno 13. kolovoza 2018.</ref>  
** Ostavština. sv. 1 (6). ''Moji zapisci: dnevnici, memoari, molitve, putni i drugi zapisi'', 2016.
 
== Prijevodi ==
Djela su joj prevedena na više od 40 jezika.<ref name="brodensia.hr"/> 
* ''Čudnovate zgode i nezgode šegrta Hlapića'' su prevedene, među ostalim, i na [[kineski jezik|kineski]] (prevoditelji Cicio Mar, ''Labiqi chuzouji'', 1982.; Shi Cheng Tai, '' Xiaoxuetu Helapiqi lixianji'', 2012.), [[japanski jezik|japanski]] (prijevod Sekoguchi Kena, ''Shokunin-minarai Furapitchi no fushigina bouken'', 2004., 2005.), [[Perzijski jezik|perzijski]] (prijevod Achtar Etemadi, '' Maĵera Hay ŝegeft angizz Hlapic ŝagert kafaŝ'', 2005.), [[bengalski jezik|bengalski]] (prevoditelj dr. Probal Dashgupta, '' Hlapicher Kaando'', 2006.), [[vijetnamski jezik|vijetnamski]] (prevoditelji Phang Hang Vuong i Luong Ngoc Bao, ''Cuộc phiêu lưu kỳ lạ của chú bé học viềc Hlapic'', 2006.), [[Hindski jezik|hindi]]{{ni}} i [[Korejski jezik|korejski jezik]] (prijevod Jang Jeong-Ryeol, ''Kkoma gudujang-i Heullapichi'', 2013.).<ref>[https://www.esperanto.hr/bildoj_hlapic.htm Kroatio gajnis jam 2 foje la premion], esperanto.hr, pristupljeno 18. kolovoza 2018.</ref><ref>Spomenka Štimec, [http://www.librietliberi.org/wp/wp-content/uploads/2014/03/2014-03-26-Libri_et_Liberi_2_2.pdf ''Azijsko putovanje Šegrta Hlapića na krilima esperanta''], ''Libri & Liberi'', god. 2, br. 2, sv. 2, br. 2, 2013., str. 263–265., pristupljeno 18. kolovoza 2018.</ref> Najveći dio prijevoda na "egzotične" jezike je išao posrednim putem, preko [[esperanto|esperantista]]. Zadnji esperantski prijevod je djelo Maje Tišljar (''Mirindaj aventuroj de metilernanto Hlapić'', 1998.)<ref>Spomenka Štimec, [http://www.librietliberi.org/wp/wp-content/uploads/2014/03/2014-03-26-Libri_et_Liberi_2_2.pdf ''Azijsko putovanje Šegrta Hlapića na krilima esperanta''], ''Libri & Liberi'', god. 2, br. 2, sv. 2, br. 2, 2013., str. 253., 264., pristupljeno 18. kolovoza 2018.</ref> a pri prijevodu ''Zgoda'' na bengalski, perzijski i japanski jezik posredovala je i [[Spomenka Štimec]],<ref>[https://web.archive.org/web/20110816174244/http://free-si.t-com.hr/njegus/bio.html Spomenka Štimec], (u međumrežnoj pismohrani archive.org 16. kolovoza 2011.)</ref> najznačajnija hrvatska književnica koja piše na esperantu.
* ''Priče iz davnine'', prevedene su na [[Engleski jezik|engleski]], (''Croatian Tales of Long Ago'', 1924.), [[Poljski jezik|poljski]], [[Švedski jezik|švedski]] (1928.), [[Češki jezik|češki]] (1928.), [[Danski jezik|danski]] (1929.), [[Njemački jezik|njemački]] (1930.), [[Ruski jezik|ruski]], [[Ukrajinski jezik|ukrajinski]], francuski, [[slovački jezik]], [[perzijski jezik|perzijski]] (2020) i ine.

== Ekraniziranje ==
* Godine [[2000.]] Helena Bulaja Madunić pokrenula je jedan od najuspješnijih hrvatskih multimedijskih projekata, animiranu i interaktivnu obradu bajki iz zbirke ''Priče iz davnine'' Ivane Brlić Mažuranić, koja je u tisku istaknuta kao ''"možda najvažniji hrvatski kulturni projekt za 21. stoljeće"''.<ref name="matica.hr-2016">[http://www.matica.hr/zbivanja/projekcija-animiranih-filmova-price-iz-davnine-1676/ ''Projekcija animiranih filmova Priče iz davnine''], matica.hr, pristupljeno 18. kolovoza 2018.</ref> Projekt je privukao veliku pozornost, predstavljen je na preko 30 međunarodnih konferencija i festivala novih medija, animacije i filma, te je osvojio brojne ugledne nagrade.<ref name="matica.hr-2016"/>
* Roman za djecu ''Čudnovate zgode šegrta Hlapića'' je u nešto dorađenom obliku prenesen i na mali ekran, pa je prema njemu napravljen [[Čudnovate zgode šegrta Hlapića (crtani film)|istoimeni]] [[crtani film]].<ref>Antun Krešimir Buterin, [https://web.archive.org/web/20090714075149/http://www.vjesnik.com/html/1999/12/05/Clanak.asp?r=kul&c=3 ''Scenarij za seriju o našem šegrtu Hlapiću rade Britanci, a crtaju ga Koreanci!''], ''[[Vjesnik]]'', 5. prosinca 1999., (u međumrežnoj pismohrani archive.org 14. Srpnja 2009.)</ref>
* U [[2013.]] godini u režiji [[Silvije Petranović|Silvija Petranovića]] snimljen je i igrani film "''Šegrt Hlapić''".<ref>{{citiranje www |url=http://www.novilist.hr/Scena/Film/Ekranizacija-Segrta-Hlapica-u-reziji-Silvija-Petranovica-premijerno-u-kinima |naslov=Ekranizacija "Šegrta Hlapića" u režiji Silvija Petranovića premijerno u kinima |preuzeto=18. travnja 2014. |format= |rad=novilist.com }}</ref>

== Odličja ==
* [[Orden Svetog Save]] trećeg reda kojim ju je 18. travnja 1934. odlikovao kralj [[Aleksandar I. Karađorđević|Aleksandar Karađorđević]].<ref>{{Citiranje knjige|ref=harv|last=Lakić|first=Zdenka|title=Arhiv obitelji Brlić (sumarni inventar)|year=2000.|location=Slavonski Brod|publisher=Državni arhiv u Slavonskom Brodu|pages=158.| url = https://dasb.hr/wp-content/uploads/2020/12/OBITELJSKI-ARHIV-BRLIC-1730.-2000..pdf}}</ref>

== Vidi i: ==
* [[Ogulinski festival bajke]]

== Izvori ==
{{izvori|2}}

== Vanjske poveznice ==
{{Wikizvor autor}}
{{wikicitat}}
* [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=9601 LZMK / Hrvatska enciklopedija: Brlić-Mažuranić, Ivana]
* [http://proleksis.lzmk.hr/13649/ LZMK / Proleksis enciklopedija: Brlić-Mažuranić, Ivana]
* [http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=2866 LZMK / Hrvatski biografski leksikon: Brlić-Mažuranić, Ivana] <small>(autor: Miroslav Šicel, 1989.)</small>
* [https://web.archive.org/web/20071012232849/http://www.ivana-brlic-mazuranic.com/ Ivana Brlić-Mažuranić], arhivirana stranica s [http://web.archive.org/web/ ''web.archive.org''], 12. listopada 2007.
* [http://www.usvijetubajki.org/ U svijetu bajki Ivane Brlić-Mažuranić], dječja manifestacija posvećena spisateljici Ivani Brlić-Mažuranić
* [http://www.matica.hr/media/uploads/hr/2013/hr-2013-3.pdf Tema broja: 100. obljetnica Čudnovatih zgoda šegrta Hlapića], ''[[Hrvatska revija]]'', br. 3, 2013. 
* [http://www.icdlbooks.org/icdl/BookPreview?bookid=mazpotj_00040008&summary=true&route=advanced_0_0_Ivana&lang=Croatian/ Potjeh]
* [http://www.icdlbooks.org/icdl/BookPreview?bookid=mazregc_00040005&summary=true&route=advanced_0_0_Ivana&lang=Croatian/ Regoč]
* [http://www.imdb.com/title/tt0133930/ IMDB] Čudnovate zgode šegrta Hlapića (1997.)
* [http://www.brodensia.hr/index.php/119/view_bl/52/knjige/69/knjiga-omladini-1923 ''Knjiga omladini'', (1923.)]
* [http://hlapic.org/ ''Hlapić – promicatelj hrvatske kulture''], projekt je o međunarodnoj vidljivosti romana o Hlapiću i o njegovoj ulozi poslanika hrvatske književnosti i kulture diljem svijeta. 

{{Književnici razdoblja 1857. - 1952.}}

{{GLAVNIRASPORED:Brlić-Mažuranić, Ivana}}
[[Kategorija:Hrvatski pisci za djecu]]
[[Kategorija:Hrvatski pjesnici]]
[[Kategorija:Hrvatski romanopisci]]
[[Kategorija:Hrvatski novelisti]]
[[Kategorija:Životopisi, Slavonski Brod]]
[[Kategorija:Životopisi, Ogulin]]