Vidi kôd stranice Bosanskohercegovački Hrvati nakon Daytonskog sporazuma

<!--'''Bosanskohercegovački Hrvati nakon Daytonskog sporazuma'''-->{{Povijest Hrvata Bosne i Hercegovine}}
== Poslijeratno razdoblje ==
{{Infookvir zemlja svijeta
|ime                        = Federacija Bosne i Hercegovine
|izvorno_ime                = 
|ime_genitiv                = Federacije BiH
|eng_ime                    = 
|zastava                    = Flag of the Federation of Bosnia and Herzegovina.svg
|grb                        = CoA_of_the_Federation_of_Bosnia_and_Herzegovina_(1996-2007).svg
|moto                       = 
|himna                      = 
|lokacija                   = FBiH - etnički sastav stanovništva.PNG
|lokacija_opis              = Federacija Bosna i Hercegovina
|lokacija2                  = 
|lokacija2_opis             = 
|glavni_grad                = [[Sarajevo]]
|širina-stupnjevi           = 
|širina-minute              = 
|širina-oznaka              = 
|dužina-stupnjevi           = 
|dužina-minute              = 
|dužina-oznaka              = 
|najveći_grad               = Sarajevo 
|najveće_naselje_vrsta      = 
|najveće_naselje            = Buca Potok 
|službeni_jezik             = [[hrvatski jezik|hrvatski]], [[bošnjački jezik|bošnjački]] i [[srpski jezik|srpski]]
|vrsta_vlasti               = 
|predstavnik_države_množina =
|predstavnik_države         = 
|predstavnik_države_osoba   = 
|predsjednik_vlade_osoba    = 
|predstavnik_države1        = 
|predstavnik_države_osoba1  = 
|predstavnik_države2        = 
|predstavnik_države_osoba2  = 
|predstavnik_države3        = 
|predstavnik_države_osoba3  = 
|predstavnik_države4        = 
|predstavnik_države_osoba4  = 
|predstavnik_države5        = 
|predstavnik_države_osoba5  = 
|neovisnost                 = Federacija BiH
|utemeljenje_ime            = [[Washingtonski sporazum|Wash. sporazum]]
|utemeljenje_datum          = [[18. ožujka]] [[1994.]]
|utemeljenje1_ime           = [[Daytonski sporazum]]
|utemeljenje1_datum         = [[14. prosinca]] [[1995.]]
|utemeljenje2_ime           = 
|utemeljenje2_datum         = 
|utemeljenje3_ime           = 
|utemeljenje3_datum         = 
|površina_poredak           = 
|površina                   = 26.310
|vode                       = 
|stanovništvo_poredak       = 
|stanovništvo               = 2.444.665
|godina_popisa              = 1996.
|gustoća_stanovništva       = 92
|BDP_PKM_godina             = 
|BDP_PKM                    = 
|BDP_PKM_rang               = 
|BDP_PKM_per_capita         = 
|BDP_PKM_per_capita_rang    = 
|valuta                     = BAM
|stoti_dio_valute           = 
|vremenska_zona             = +1
|internetski_nastavak       = 
|pozivni_broj               = 
|komentar                   = Tablica pokazuje stanje od [[1996.]] do [[2002.]] godine, razdoblje u kojem je navedeni entitet bio koliko-toliko ravnopravna federacija između dvaju partnera, [[Bošnjak]]a i [[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvata]]. Podaci o površini, stanovništvu i gustoći stanovništva su iz [[w:sr:Procena broja stanovnika u Bosni i Hercegovini 1996.|UNHCR-ovog popisa iz 1996. godine]]. Zajednička bosanskohercegovačka valuta, [[konvertibilna marka]] nastaje 1998. godine, a 2000. godine uspostavljen je [[Distrikt Brčko]], tako je površina Federacije smanjena za nekih 200 km<sup>2</sup>.
}}

Razdoblje od [[1996.]] do [[2000.]] godine u [[Federacija BiH|Federaciji Bosne i Hercegovine]] spada u jedno od boljih vremenskih razdoblja za [[Hrvati Bosne i Hercegovine|hrvatski narod u Bosni i Hercegovini]]. Hrvati su zahvaljujući svojem samoorganiziranju putem [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Hrvatske Republike Herceg-Bosne]] i njezinih oružanih snaga [[Hrvatsko vijeće obrane|Hrvatskog vijeća obrane]] izborili svoj opstanak u Bosni i Hercegovini, u [[Rat u Bosni i Hercegovini|ratu u toj zemlji]]. U rujnu [[1996.]] godine, na prvim izborima u [[BiH|Bosni i Hercegovini]] nakon rata očituje se političko jedinstvo [[Hrvati Bosne i Hercegovine|hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini]] te [[HDZ BiH]] i nakon rata ostaje najjača politička snaga hrvatskog naroda. Nakon toga uslijedio je jaki gospodarski uspon [[Hrvat]]a uz financijsku pomoć [[Hrvatska|Republike Hrvatske]]. Hrvati postaju najprosperitetniji  narod u [[BiH|Bosni i Hercegovini]] sa jakim tvrtkama poput [[Aluminij Mostar|Aluminijskog kombinata]] u [[Mostar]]u i mesne industrije Lijanovići u [[Široki Brijeg|Širokom Brijegu]], najjačim bosanskohercegovačkim tvrtkama i Hercegovačkom bankom, srcem [[Hrvati|hrvatskog]] gospodarstva i hrvatskog napretka u Bosni i Hercegovini, koja je sama obavljala 36 % financijskih tijekova u Bosni i Hercegovini, više od trećine. [[Hrvati]] su u tom razdoblju imali svoju televizijsku kuću, [[Erotel]], čiji se program, kao i programi [[HRT]]-a koje je Erotel reemitirao tijekom dana, mogao pratiti na čitavom području bivše [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Herceg-Bosne]] preko 41 zemaljskog odašiljača. Međunarodna zajednica, ne izravno, staje na stranu [[Bošnjak]]a, prvo prijetnjama gašenja Erotela u studenom [[1999.]] godine, a zatim gašenjem signala te hrvatske televizije [[17. veljače]] [[2000.]] godine. Daljne odluke [[Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu|Visokog predstavnika]] na štetu Hrvata dovele su do proglašenja [[Hrvatska samouprava u Bosni i Hercegovini|Hrvatske samouprave]], [[3. ožujka]] [[2001.]] godine.

[[Rat u Bosni i Hercegovini]] je učinio svoje i utjecao je na etničku kartu Bosne i Hercegovine koja je do tada zbog velike izmiješanosti naroda često nazivana "leopardovo krzno". Tako su brojnim [[etničko čišćenje|etničkim čišćenjima]] i progonima se dogodila velika preseljena naroda na područja koja je držala njihova vojska. [[Hrvati]] su se selili na područja koja je držao [[HVO]], [[Bošnjaci]] na područja koja je držala [[Armija RBiH]] te [[Srbi]] na područja koja je držala [[VRS|Vojska RS-a]]. Na popisu stanovništva u Bosni i Hercegovini [[1996.]] godine, koji je proveden od strane [[UNHCR]]-a (popis nije službeno priznat), [[Bosna i Hercegovina]] je imala 3.919.953 stanovnika. Od toga broja, Hrvata je bilo 571.317 ili 14.57 % ukupnog stanovništva te zemlje. [[Hrvati]] su zahvaljujući svojem samoorganiziranju putem [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Hrvatske Republike Herceg-Bosne]] i njezinih oružanih snaga [[Hrvatsko vijeće obrane|Hrvatskog vijeća obrane]] izborili svoj opstanak u Bosni i Hercegovini.

Tijekom [[1996.]] godine, [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine]], najjača [[hrvat]]ska politička stranka u Bosni i Hercegovini, radi na implementaciji oba sporazuma ([[Washingtonski sporazum|Washingtonskog]] i [[Daytonski sporazum|Daytonskog]]) i oživotvorenja [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]], te se vode intenzivni razgovori s bošnjačkom stožernom strankom - [[Stranka demokratske akcije|Strankom demokratske akcije]] o podjeli vlasti na općinskim i županijskim razinama, kao i na razini Federacije BiH i države Bosne i Hercegovine. Dana [[9. ožujka]] [[1996.]] godine Zastupnički dom [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Hrvatske Republike Herceg-Bosne]] donosi odluku o postupnom prijenosa funkcije civilne vlasti Hrvatske Republike Herceg-Bosne na tijela vlasti [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]]. Održavaju se utemeljiteljske skupštine [[Županije Federacije BiH|županija]] u novoj Federaciji. U svibnju [[1996.]] godine na sjednici Predsjedničkog vijeća Hrvatske Republike Herceg-Bosne reorganizirana je Vlada Hrvatske Republike Herceg-Bosne u prijelaznom razdoblju, te je činila šest ministarstva. [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna]] formalno je ukinuta [[14. kolovoza]] [[1996.]] godine.

Pomoć Hrvatima u Bosni i Hercegovini propisana je [[Ustav Republike Hrvatske|Ustavom Republike Hrvatske]]. U članku 10, poglavlja o temeljnim odredbama Ustava RH, usvojenog [[22. prosinca]] [[1990.]] godine, između ostalog, stoji: ''"Dijelovima hrvatskog naroda u drugim državama jamči se osobita skrb i zaštita Republike Hrvatske".''

Tako je tijekom [[1999.]] godine iz Državnog proračuna [[RH]] za [[FBiH]], na osnovu Sporazuma o specijalnim odnosima, odvojeno 462 milijuna kuna (118.766.000 [[konvertibilna marka|KM]]). Također, iz istog je izvora uplaćeno još 150 milijuna [[Hrvatska kuna|kuna]] (38.560.411 KM) za hrvatske stradalnike rata u [[FBiH]]. Treća stavka izdataka su Izdaci za obrazovanje djece hrvatskih građana u inozemstvu i iznosi 12.387.171 kunu, odnosno 3.184.362 [[konvertibilna marka|konvertibilnih maraka]]. Uz tako veliku financijsku pomoć [[Hrvatska|Republike Hrvatske]], koja je primana i prije [[1999.]] godine, Hrvati su postali najprosperitetniji  narod u Bosni i Hercegovini. BiH je postala jedno od najbitnijih tržišta za hrvatske proizvođače. Do [[1999.]] godine, iz Hrvatske u Bosnu i Hercegovinu godišnje je uvozeno roba u vrijednosti od milijardu i 250 milijuna [[konvertibilna marka|konvertibilnih maraka]]. Oko 80 % tog prometa obavljalo se preko tvrtki čiji su vlasnici bosanskohercegovački Hrvati, a te tvrtke su imale licence za uvoz najekskluzivnije sportske opreme ili kozmetike u [[BiH]]. U [[Vitez (BiH)|Vitezu]], tada su nastale najjače bosanskohercegovačke tvrtke poput [[FIS Vitez|FIS]]-a ili "Economica". U FIS-u danas se jednako snabdijevaju i [[Bihać|Bišćani]] i [[Banja Luka|Banjalučani]], dok "Economic" ima svoja predstavništva i u [[Srbija|Srbiji]].

Uz pomoć Hrvatske i stranih investitora, nakon rata je opet sa proizvodnjom krenuo [[mostar]]ski "Aluminij", tvornica [[aluminij]]a i aluminijskih legura, koji je i danas najjača bosanskohercegovačka tvrtka i najveći [[BiH|bosanskohercegovački]] izvoznik. Od ostalih uspješnih hrvatskih tvrtki u BiH, koje su i danas uspješne valja izdvojiti mesnu industriju "Lijanovići" u [[Široki Brijeg|Širokom Brijegu]], najvećeg proizvođača i izvoznika mesa u [[BiH]] i mnoge druge. Osim u gospodarstvu, [[Hrvati]] su bili znatno razvijeniji od druga dva naroda i u drugim slojevima društva. Tako su vlasnici hrvatske putovnice, njih 320.000 (stanje do [[1999.]] godine) u [[BiH]], za razliku od [[Bošnjak]]a i [[Srbi|Srba]], sasvim su slobodno mogli putovati po [[Europa|Europi]]. Hrvatski dio Federacije BiH imao je daleko bolju socijalnu politiku od bošnjačkog. Umirovljenicima koji su svoj novac primali preko Mirovinsko–invalidskog osiguranja Herceg-Bosne (MIO HB), mirovine su stizale na vrijeme svakog prvog u mjesecu. Najniža mirovina u hrvatskom dijelu [[FBiH]] iznosila je 105 konvertibilnih maraka. Također, MIO HB je imao vlastitu metodu isplaćivanja radnika umirovljenih nakon rata, svi su oni imali jednaku penziju i ona je iznosila 150 KM. U posebnu grupu spadaju porodice poginulih bojovnika [[HVO]]–a te invalidi rata. Novac za njih i danas dolazi iz [[Zagreb]]a, a dijeli se preko HVIDRA–e i drugih udruga proisteklih iz [[Domovinski rat|Domovinskog rata]]. Prosječna plaća hrvatskom dijelu [[FBiH]] iznosila je redovnih 700 konvertibilnih maraka. Hrana, odjeća i ostale potrepštine su bile neusporedivo jeftinije u bivšoj [[Herceg-Bosna|Herceg-Bosni]] nego u ostalom dijelu [[BiH]]. Cijena grijanja, struje ili telefona je bila znatno niža u hrvatskom dijelu nego u bošnjačkom dijelu Federacije BiH. Pripadnici hrvatske komponente Vojske Federacije BiH ([[HVO]]-a) su imali mnogo veće plaće od svojih kolega iz [[Armija RBiH|Armije RBiH]]. Ilustracije radi, kapetan Armije RBiH je imao mjesečna primanja od 800 KM, dok je satnik HVO–a imao 1.600 KM. Pukovnik [[Armija RBiH|Armije RBiH]] je imao plaću od 1.000 [[konvertibilna marka|konvertibilnih maraka]], a njegov hrvatski kolega po činu dva puta više. Dvije komponente federalnih vojnih snaga su se financirale iz dvije odvojene blagajne. Časnici HVO–a su nosili uniforme i obuću [[HV]]–a, dok je Armiju RBiH odijevao "Borac" [[Travnik]].

=== Prvi poslijeratni izbori ===

U rujnu [[1996.]] godine održani su prvi izbori u Bosni i Hercegovini nakon rata. Na tim izborima očituje se političko jedinstvo [[Hrvati Bosne i Hercegovine|hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini]] te [[HDZ BiH]] i nakon rata ostaje najjača politička snaga hrvatskog naroda. Hrvatski član [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva BiH]] postaje [[Krešimir Zubak]] sa 330.477 osvojenih glasova, od ukupno 372.566 onih koji su glasali. U Zastupničkom domu Bosne i Hercegovine [[HDZ BiH]] je osvojio svih 8 hrvatskih zastupnika ([[Stranka demokratske akcije|SDA]] 19, [[Srpska demokratska stranka|SDS]] 9, ostali 6, ukupno; 42 zastupnika). U Zastupničkom domu Federacije BiH HDZ osvaja 36 zastupnika, [[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine|HSP]] 2 (SDA 78, [[Stranka za BiH]] 10, [[SDP Bosne i Hercegovine|SDP]] 10, DNZ [[Fikret Abdić|Fikreta Abdića]] 3, ukupno: 140 zastupnika). U Narodnoj skupštini [[Republika Srpska|Republike Srpske]] HDZ nema mandata. U [[Republika Srpska|RS]]-u pobjeđuje SDS s 45 od 83 zastupnika.

Na županijskoj razini HDZ pobjeđuje u hrvatskim i miješanim županijama. Apsolutnu većinu je imao u sljedećim županijama:
* [[Zapadnohercegovačka županija|Zapadnohercegovačka]]: 29, HSP 2 
* [[Hercegbosanska županija|Hercegbosanska]]: 13, SDA 2
* [[Hercegovačko-neretvanska županija|Hercegovačko-neretvanska]]: 28, SDA 12, ostali 3
* [[Posavska županija|Posavska]]: 17, SDA 3
Veliki udio ima:
* [[Županija Središnja Bosna|Srednjobosanska]]: 23, SDA 29, ostali 3
Izuzevši u [[Bosansko-podrinjska županija|Bosansko-podrinjskoj županiji]] [[HDZ BiH]] je bio zastupljen u svim županijama:
* [[Zeničko-dobojska županija|Zeničko-dobojska]]: 9, SDA 40, Stranka za BiH 6, SDP 4
* [[Sarajevska županija|Sarajevska]]: 3, SDA 28, Stranka za BiH 6, SDP 8
* [[Tuzlanska županija|Tuzlanska]]: 3, SDA 33, Stranka za BiH 5, SDP 9
* [[Unsko-sanska županija|Unsko-sanska]]: 1, SDA 39, Stranka za BiH 3, SDP 1, DNZ 6

=== Drvar, Glamoč i Grahovo ===

Nakon oslobodilačkih akcija [[Operacija Ljeto '95.|Ljeta '95.]] i [[Operacija Maestral|Maestrala]], kada su [[Hrvati]] nakon šezdeset godina slobodno pronijeli [[Zastava Hrvatske Republike Herceg-Bosne|hrvatske barjake]] ulicama [[Drvar]]a, [[Glamoč]]a i [[Bosansko Grahovo|Bosanskog Grahova]] dolazi do povrataka domicilnih Hrvata na svoja ognjišta. Tijekom [[1996.]] i [[1997.]] godine Hrvati iz 46 općina [[BiH|Bosne i Hercegovine]] masovno se doseljavaju u Drvar, Glamoč i Grahovo. Većinom se doseljavaju prognani Hrvati iz srednje Bosne, kojima je [[Daytonski sporazum]] omogućio zbrinjavanje u novom kraju. Oni se useljavaju u srpske kuće, mijenjaju imena ulica, zapošljavaju na radnim mjestima na kojima su prije radili [[Srbi]]. Međunarodna zajednica, kada su [[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvati]] u pitanju, nije učinila ništa da nam pomogne u programu obnove, zapošljavanja, a da ne govorimo o pomoći u afirmiranju nacionalnog, kulturnog i vjerskog identiteta.<ref>[http://www.hic.hr/dom/346/dom03.htm HIC.hr] Apel: Pomozite Bosanskom Grahovu!</ref>

Krajem [[1997.]] godine počinje povratak Srba u [[Drvar]], [[Glamoč]] i [[Grahovo]], a već u prvoj polovici [[1998.]] godine SFOR nasilno istjeruje Hrvate iz njihovih domova. Dana [[24. travnja]] [[1998.]] godine Hrvati u Drvaru, su u rušilačkim napadima popalili kancelarije [[UNHCR]]-a, OHR-a, IPTF-a, sva vozila koja su im se našla na putu i premlatili gradonačelnika Marčetu ([[Srbi]]na) kao odmazdu za [[SFOR]]-ovo nasilno istjerivanje Hrvata iz njihovih stanova. Nakon ovog događaja povećan je broj paljenja i napada na Srbe povratnike. Broj popaljenih kuća iznosio je 860.<ref>[http://www.mojdrvar.tk/ Moj Drvar.tk] Povijest</ref> Hrvati iz Drvara, Glamoča i Grahova su se iseljavali u okolicu [[Knin]]a i [[Benkovac|Benkovca]]. U Golubiću kod Knina je smješten prihvatni centar za iseljene hrvatske [[drvar]]ske obitelji. Nakon prvog iseljeničkog vala iz Drvara, Glamoča i Grahova koji je trajao tijekom [[1998.]] godine, Hrvati se po drugi put prisilno iseljavaju tijekom ožujka [[2002.]] godine.<ref>[http://www.croatia.ch/tjedan/10032002.php#3 Croatia.ch] Hrvati iz Drvara u Hrvatskoj</ref>

Tada se za pola godine iz Drvara u Švedsku iselilo oko tisuću Hrvata. Hrvati srednje [[Bosna (regija)|Bosne]] u ovom slučaju su postali dvostruke žrtve rata jer nakon što su protjerani od strane [[Bošnjak]]a, to isto su učinile i snage međunarodne zajednice (SFOR). Međunarodna zajednica u Bosni i Hercegovini, činom progona Hrvata iz Drvara, Glamoča i Grahova, pokazala je otvorenu nenaklonjenost i netrepeljivost prema Hrvatima Bosne i Hercegovine. [[Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu|Visoki predstavnici]] [[Paddy Ashdown]] i [[Wolfgang Petritsch]], za čijega je mandata protjerano gotovo 5.000 Hrvata iz Drvara, Glamoča i Grahova, za posljedice svoje politike nikad nikom nisu odgovarali.<ref>[http://hakave.org/index.php?option=com_content&task=view&id=1720&Itemid=160 HaKaVe.org] Haaški sud - moćno oružje protivnika hrvatske državnosti</ref>

=== Erotel, hrvatska televizija ===

U Radioteleviziju [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Herceg-Bosne]], tijekom zadnje dvije godine [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] uloženo je 10 milijuna [[Njemačka marka|njemačkih maraka]]. Radio Herceg-Bosne je zaživio te on i danas postoji, no Televizija Herceg-Bosne nikad nije počela emitirati svoj program. Kao nasljednik Televizije Herceg-Bosne, [[1996.]]  godine nastaje [[Erotel]], javna [[televizija]] iz [[Mostar]]a koja je program emitirala na hrvatskom jeziku. Tijekom dana, Erotel bi reemitirao programe [[HRT|Hrvatske radiotelevizije]], a u 18:30 obično bi počeo emitirati svoj vlastiti program. Erotelov program, kao i programi [[HRT]]-a koje je Erotel reemitirao tijekom dana, se mogao pratiti na području negdašnje [[Herceg-Bosna|Herceg-Bosne]] preko 41 zemaljskog odašiljača.

[[Neovisno povjerenstvo za medije BiH|Neovisno povjerenstvo za medije]] je [[15. studenog]] [[1999.]] godine donijelo odluku o gašenju [[Erotel]]a zbog, kako je navedeno, ilegalnog reemitiranja programa HRT-a. Zbog oklijevanja SFOR-a da provede tu odluku, nade da će se političkim pregovorima nešto riješiti i nesuglasica među Međunarodnom zajednicom, Erotel je nesmetano nastavio raditi. Neovisno povjerenstvo za medije je dodijelilo Erotelu privremenu dozvolu da koristi 11 zemaljskih odašiljača, a da ostalih 30 preda Federalnoj televiziji koja je tada bila u fazi nastanka. Uprava Erotela odbila je prihvatiti tu dozvolu jer bi tako Erotel mogao emitirati program samo u [[Zapadnohercegovačka županija|Zapadnohercegovačkoj županiji]] i gradu [[Mostar]]u, a brojni Hrvati u ostalim dijelovima bivše Herceg-Bosne bi ostali bez svog medija.

[[SFOR|Stabilizacijske snage]] Međunarodne zajednice provele su [[17. veljače]] [[2000.]] godine akciju zatvaranja televizije Erotel. Akcija, u okviru koje je prekinut [[Erotel]]ov signal iz studija u Mostaru, dogodila se na brdu [[Mikuljača|Mikuljači]], nekoliko kilometara jugozapadno od [[Mostar]]a, čime je onemogućen bilo kakvo emitiranje programa ove televizije. Također, na još nekoliko lokacija u hrvatskom dijelu [[Federacija BiH|Federacije BiH]] izvedeni su tehnički zahvati, čime su Erotelovi zemaljski odašiljači stavljeni u funkciju Federalne televizije. Na večer, [[17. veljače]] [[2000.]] godine, Federalna televizija je počela emitirati svoj testni program. Tako su Hrvati u Bosni i Hercegovini ostali bez svog najjačeg medija, a danas se preko tih Erotelovih, "hrvatskih" odašiljača sustavno ugrožava [[hrvatski jezik]], [[Život i običaji Hrvata Bosne i Hercegovine|tradicija]] i [[Kultura Hrvata Bosne i Hercegovine|kultura]], blati se [[Povijest Hrvata Bosne i Hercegovine|hrvatska povijest]] i zaslužni ljudi, zaobilazi se [[Hrvatska kulturna baština u Bosni i Hercegovini|hrvatska narodna baština]] i sve što bi doprinosilo afirmaciji hrvatskoga nacionalnog i kulturnog bića.

Gašenjem [[Erotel]]a i provedbom još nekih odluka na štetu [[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvata u BiH]], Međunarodna zajednica je Hrvate dovela u neravnopravan položaj sa Bošnjacima u [[FBiH|Federaciji Bosne i Hercegovine]]. Ovakve odluke kod Hrvata su izazvale opće nezadovoljstvo i nesigurnost što će poslije erumpirati stvaranjem [[Hrvatska samouprava u Bosni i Hercegovini|Hrvatske samouprave]].

== Hrvatska samouprava ==
{{glavni|Hrvatska samouprava u Bosni i Hercegovini}}
{{Okvir bivše zemlje svijeta
|ime=Hrvatska samouprava
|hr_ime=Hrvatska samouprava
|izvorno_ime=
|genitiv = Hrvatske 
|kontinent        = Europa
|regija           = Balkan
|status           = pokušaj rješenja hrvatskog pitanja u BiH
|era              = Nakon Daytona
|godina_start       = [[2001.]]
|godina_kraj         = [[2001.]]
|datum_start       = 
|datum_kraj        = 
|događaj_start      = 
|događaj_kraj        = 
|p1               = Federacija Bosne i Hercegovine
|flag_p1          = Flag of the Federation of Bosnia and Herzegovina.svg

|s1               = Federacija Bosne i Hercegovine
|flag_s1          = Flag of the Federation of Bosnia and Herzegovina.svg
|zastava       = Flag of the Croat minority in Serbia and Montenegro.svg
|zastava_i = 
|grb       = Croatian chequy.svg
|grb_i = 
|mapa        = Croatian homerule.png
|mapa_opis = Plavom su obojene općine i dijelovi općina koji su proglašeni dijelom Hrvatske samouprave 11. studenog 2001. godine.
|glavni_grad          = [[Mostar]]
|jezik    = hrvatski
|vlada_tip  = 
|titula_vođa     = ''de facto'' vođa
|vođa1          = [[Ante Jelavić]]
|godina_vođa1     = [[2001.]] – [[2001.]]
|vođa2          = 
|godina_vođa2     = 
|događaj1           = Proglašenje Samouprave
|datum_događaj1      = [[3. ožujka]] [[2001.]]
|događaj2           = Kraj Samouprave
|datum_događaj2      = [[6. listopada]] [[2001.]]
|vremenska_zona       = +1
|valuta = [[konvertibilna marka]]
}}
=== Početak dekonstituiranja ===
[[OESS]], pod vodstvom [[Sjedinjene Američke Države|Amerikanca]] Roberta Barryja, a na prijedlog jednog od njegovih dužnosnika Kare Vollana, promijenio je pravila za izbor u Dom naroda [[Federacija BiH|Federacije BiH]]. Detalji o ovome, kao i o ustroju [[BiH]] kao cjeline, su gotovo nezamislivo složeni i opskurni. Uistinu samo je Međunarodna zajednica mogla izraditi tako nepristupačan i opskuran sustav poput onoga u [[BiH]]. Usprkos nepristupačnoj složenosti učinak promjena bio je odstupanje od ključnog načela za najmalobrojniju skupinu kao što su [[Hrvati]] - da [[Bošnjaci]] biraju bošnjačke kandidate, a [[Hrvati]] hrvatske u Dom naroda [[FBiH]]. To načelo je ugrađeno i u Ustavu [[BiH]] i u Ustavu Federacije BiH. Članak 8 federalnog Ustava (gdje se govori o Domu naroda) propisuje da će ''"Bošnjaci, Hrvati i Ostali iz svake županije biti birani od strane odgovarajućih zastupnika u županijskim skupstinama".'' Isto načelo, naime da svaki konstitutivni narod bira svoje predstavnike, ugrađeno je i u Ustavu države [[BiH]].<ref name="Herceg-Bosna">[http://hercegbosna.org/ostalo/medjunarodna.html Herceg-Bosna.org] Međunarodna zajednica i bosanskohercegovački Hrvati</ref>

Dana [[11. listopada]] [[2000.]] godine, samo jedan mjesec prije općih parlamentarnih izbora, OESS je pod vodstvom Kare Vollana promijenio Pravila i Propise. Izmjenjenom odredbom, [[Bošnjaci]] mogu glasovati za hrvatske kandidate i obratno dok je ranije svaki konstitutivni narod glasovao samo za svoje predstavnike. Učinak ove promjene jednostavno omogućava da [[hrvat]]ski predstavnici budu izabrani od strane stranke koje nemaju potporu hrvatskog biračkog tijela. Drugim riječima, glavni smisao Doma naroda [[FBiH]] - predstavljati kolektivna prava svakog konstitutivnog naroda, je poništen ovom mjerom. Dom naroda time postaje samo još jedna verzija Zastupničkog doma, kojeg bira cijela [[Federacija Bosne i Hercegovine]]. Promjene u pravilima načina na koji se biraju same županije također je značilo, potvrdili su Hrvati, da hrvatski političari mogu biti izabrani u visoka zakonodavna tijela bez da imaju stvarnu potporu biračkog tijela. Na taj način na funkcije mogu biti postavljeni podobni političari koji ne bi koristili ovlasti koje im je [[Ustav]] dao.<ref name="Herceg-Bosna" />

[[Hrvati Bosne i Hercegovine]], pod vodstvom [[HDZ BiH|Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine]], ovo su nazvali "dekonstitucionalizacijom Hrvata u Bosni i Hercegovini". Kao odgovor na to sazvan je '''Hrvatski narodni sabor''' u [[Novi Travnik|Novom Travniku]], [[28. listopada]] [[2000.]] godine. Za predsjednika Predsjedništva Hrvatskog narodnog sabora izabran je [[Ante Jelavić]], tadašnji predsjednik HDZ-a BiH i tadašnji hrvatski član Predsjedništva BiH. Trojica dopredsjednika predsjedništva Hrvatskog narodnog sabora BiH su Zdravko Hrstić (HSP BiH), Ante Pašalić (HKDU BiH) i Petar Milić (utemeljitelj stranke Hrvatski demokršćani). Usvojena je Deklaracija koja je proglasila suverenost hrvatskog naroda u [[BiH]], a pogotovo njihovog prava da kao [[Hrvati]] biraju Hrvate u političke institucije BiH. Jednoglasno usvojena Deklaracija o pravima [[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvata u BiH]], u najkraćem, zahtijeva drugačiji teritorijalni ustroj države [[BiH]].<ref name="HRT">[http://www.hrt.hr/arhiv/2000/10/28/ HRT.hr] Utemeljiteljsko zasjedanje Hrvatskog narodnog sabora u Novom Travniku</ref>

Po Deklaraciji ''"suverenitet hrvatskog naroda u BiH je neupitan i neotuđiv; zahtijeva se puna ustavna i stvarna jednakost sva tri suverena i konstitutivna naroda u [[BiH]] koja se jedino može ostvariti istovjetnim ustavnim i administrativno-teritorijalnim unutarnjim ustrojem cijele BiH; primjena načela konsenzusa u odlučivanju i paritet u sudjelovanju i rotacije na čelnim mjestima tijela i institucija uz nesporno pravo hrvatskog naroda na samostalni izbor zastupnika u Domove naroda (Dom naroda [[FBiH]] i [[BiH]]) i člana [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva BiH]]".'' Osim Deklaracije jednoglasno je usvojena i odluka o raspisivanju referenduma o Hrvatskom narodnom saboru.<ref name="Herceg-Bosna" />

U [[BiH|Bosni i Hercegovini]], [[11. studenog]] [[2000.]] godine održani su parlamentarni izbori. Neovisno, od izbora [[Hrvati]] su glasovali na referendumu o Hrvatskom narodnom saboru, koji je na tom referendumu dobio potporu preko 90 % [[hrvat]]skog biračkog tijela. Na općinskim izborima [[2000.]] godine, u [[Federacija BiH|Federaciji Bosne i Hercegovine]] po prvi put pobjedu nisu odnijele nacionalističke. Dva mjeseca nakon izbora, konstituirana je vlast u [[Federacija BiH|Federaciji BiH]]. Deset političkih stranaka [[Federacija BiH|Federaciji BiH]], članice [[Demokratska alijansa za promjene|Demokratske alijanse za promjene]] (DAP), usvojile su dokument o međusobnim stranačkim obavezama, prioitetnim pravcima djelovanja i operativnom planu rada.<ref name="Alijansa">[http://www.aimpress.ch/dyn/pubs/archive/data/200101/10123-006-pubs-sar.htm Aimpress.ch] Formirana Demokratska alijansa za promjene</ref>
 
Pored [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP-a BiH]] kao liderske stranke, u DAP-u su još bile: [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu]] [[Haris Silajdžić|Harisa Silajdžića]] i [[Nova hrvatska inicijativa]] [[Krešimir Zubak|Krešimira Zubaka]], te niz malih stranka poput Stranke umirovljenika, Liberalno-bošnjačke stranke, Građansko-demokratske i slično. Drugim riječima, izvan Alijanse za promjene nalazile su se nacionalističke stranke: [[HDZ BiH]] i [[Stranka demokratske akcije|SDA]] , koje su prvi put nakon 10 godina izgubile koalicijsku parlamentranu većinu, a time i mogućnost da se pojave u novoj vlasti. Hrvatima je bilo nezamislivo da ih prestavlja [[Nova hrvatska incijativa]], stranka koja je u Parlamentu [[FBiH]] osvojila samo dva mandata (HDZ BiH je osvojio 25 mandata) i koja nije pobijedila u nijednoj županiji ([[HDZ BiH]] je pobijedio u četiri većinske hrvatske županije, a bio je zastupljen i u ostalim županijama).<ref name="Alijansa" />

=== Proglašenje i djelovanje ===
Hrvatski narodni sabor se odlučio "aktivirati". Hrvatski narodni sabor, navodeći kao dva izvora svoje legitimnosti rezultate referenduma, održanog [[11. studenog]] [[2000.]] godine i neustavnu prirodu OESS-ovih promjena izbornog zakona, u [[Mostar]]u 3. ožujka 2001. godine, je donio odluku o uspostavi Međužupanijskog - međuopćinskog vijeća kao oblike privremene '''[[Hrvatska samouprava u Bosni i Hercegovini|Hrvatske samouprave]]''' u Bosni i Hercegovini i platformu za demokratsku i samoodrživu [[BiH|Bosnu i Hercegovinu]]. Međužupanijsko-međuopćinsko vijeće, kao oblik privremene hrvatske samouprave uspostavljeno je kao oblik samozaštite [[Hrvati Bosne i Hercegovine|hrvatskog naroda]] od svih nasrtaja na njegova prava i slobode, kao i trajno štetnih posljedica djelovanja vlasti uspostavljenoj protivno njegovoj demokratski izraženoj volji u [[BiH]], ističe se u zaključcima Hrvatskog narodnog sabora.<ref>[http://www.hrt.hr/arhiv/2001/03/03/HRT0010.html HRT.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081223075348/http://www.hrt.hr/arhiv/2001/03/03/HRT0010.html |date=23. prosinca 2008. }} Mostar: Hrvatski narodni sabor BiH proglasio privremenu Hrvatsku samoupravu</ref> Tu odluku o uspostavi privremene Hrvatske samouprave i sve zakonske propise njezina privremenog Zakonodavnog vijeća Hrvatski narodni sabor bi povukao u roku od 15 dana ako bi se ispunili uvjeti Hrvatskog narodnog sabora u skladu s ustavima [[BiH]] i [[Federacija BiH|Federacije BiH]] koji jamče ravnopravnost hrvatskog naroda s druga dva konstitutivna naroda BiH.<ref>[http://croinfo.netfirms.com/hns.html Croinfo netfirms.com] Odluke Hrvatskog narodnog sabora</ref> Uvjeti su bili: obvezivanje političkih partnera iz reda druga dva naroda da će poštovati izbornu volju [[Hrvati Bosne i Hercegovine|hrvatskog naroda]] kao sebi jednakoga i [[Ustav]]om zajamčene ravnopravnosti, te da će poštivati načela pariteta rotacije i konsenzusa. Međunarodna administracija treba se obvezati da će povući protuustavnu odluku o načinu izbora zastupnika u Dom naroda parlamenta [[BiH]] i [[Federacija BiH|Federacije BiH]], jamčeći ustavno izraženo načelo samostalnog izbora u tijela nacionalnog zastupanja te da se obveže poštovati način glasovanja u Domu naroda sa svim zaštitnim jamstvima za svaki narod, kao i na poštivanje slobodno izražene volje na demokratskim izborima. Politički partneri u [[BiH|Bosni i Hercegovini]] i Međunarodna zajednica u predviđenom roku od 15 dana nisu udovoljili navedenim uvjetima koji su sukladni ustavima Bosne i Hercegovine i Federacije BiH, sve odluke o uspostavi privremene Hrvatske samouprave, Hrvatski narodni sabor proglasio je punovažnim.<ref name="Herceg-Bosna" />

[[Datoteka:HVO postrojenje 11.05.2001.jpg|desno|mini|Postrojenje postrojbi HVO-a, 11.5.2001. godine, kojim se daje puna podrška Hrvatskoj samoupravi]]
Nakon formiranja Međužupanijskog-međuopćinskog vijeća, Hrvatska samouprava kreće u napadne akcije kojima je novu vlast htjela uvjeriti da se ne može vladati bez [[Hrvat]]a. Na pitanju vojske [[HDZ BiH]] je pokrenuo svoju najofenzivniju i najopasniju akciju na kojoj je, na kraju, i pao projekt samouprave. Najprije su vojnici hrvatske komponente Vojske Federacije BiH sa svojh odora, sukladno [[Ante Jelavić|Jelavićevoj]] objavi da [[Federacija BiH]] više ne postoji, skinuli obilježja tog entieteta, zamijenivši ih [[Grb Bosne i Hercegovine|državnim obilježjima BiH]]. Nakon toga, nekoliko je zapovjedništava velikih vojnih jedinica [[HVO|Hrvatskog vijeća obrane]], a prije svih, Prvi hrvatski gardijski zbor Vojske [[FBiH|Federacije BiH]] sa sjedištem u [[Mostar]]u objavio otkazivanje poslušnosti novoizabranom federalnom ministru obrane Miji Aniću. Dana [[27. ožujka]] [[2001.]] godine, Hrvatski narodni sabor je pozvao časnike i vojnike hrvatske komponente Vojske Federacije BiH na samoraspuštanje, uz obećanje da će svakog mjeseca dobivati po 500 konvertibilnih maraka novčane nakande. Većina časnika i vojnika, samovoljno, ovaj je poziv ispoštovala, te su vojarne [[HVO]]-a ostale prazne.

Od naknade, ipak nije bilo ništa te su se časnici i vojnici [[HVO]]-a našli u teškom socijalnom položaju. Pritisnut nemogućnošću isplate obećanih naknada i teškim socijalnim statusom raspuštenih vojnika i časnika, dio vojno-političkih struktura u [[HDZ BiH|HDZ]]-u počinje se dogovarati sa tadašnjim federalnim ministrom obrane Anićem o povratku vojnika u vojarne. Nakon takvog razvoja situacije dva generala [[HVO]]-a koja su provela odluku o samoraspuštanju HVO-a, sastaju se s Anićem i potpisuju sporazum o povratku raspuštenih vojnika i časnika u vojarne.<ref name="AIM">[http://www.aimpress.ch/dyn/pubs/archive/data/200111/11115-002-pubs-sar.htm Aimpress.ch] Kraj hrvatske samouprave?</ref>

Paralelno s udarom na Vojsku Federacije BiH, Hrvatska samouprava pokrenula je akciju u policijskim i carinskim organima, kao drugim bitnim stupovima državne moći. Među carinicima i policajcima organizira se potpisivanje lojalnosti Hrvatskoj samoupravi. Od svih policajaca i carinika tada je zatrežena pismena potvrda podrške Hrvatskoj samoupravi i Hrvatskom narodnom saboru, što je većina službenika i učinila. Ovo potpisivanje peticije mnoge je administarivne dužnosnike u policiji i carinskoj službi, odlukama nadležnih organa [[FBiH|Federacije BiH]] BiH i Međunarodne zajednice stajalo zaposlenja. Iako je većina policijaca potpisala spomenutu lojalnost, u radu policijskih i carinskih organa nije se ništa specijalno promijenilo i oni su u svim segemntima ostala u državno-pravnom sustavu Federacije BiH i države [[BiH|Bosne i Hercegovine]], tako da je posljedica ovih odluka bila samo gubitak još nekoliko radnih mjesta.<ref name="AIM" />

[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine]] se sukobljava i s [[Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu|OHR]]-om. Ta stranka, po proglašenju Hrvatske samouprave, objavljuje da odluke [[Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu|Visokog predstavnika]] više neće poštovati. Na kraju, može se izvesti zakljačak, da, jedino, u čemu je [[HDZ BiH]] ostao dosljedan kada je u pitanju razdoblje Hrvatske samouprave, jeste, upravo, odnos s Međunarodnom zajednicom. HDZ BiH nije priznao odluke o smjeni stranačkih dužnosnika, a na sedmom je stranačkom saboru ponovno, protivno odlukama [[Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu|Visokog predstavnika]], te iste ljude izabrao u centralna stranačka tijela. Kako je Međunarodna zajednica ostala pri ovom stavu, a HDZ nije izvršio promjene u svom vrhu odnosi među njima su totalno zahladili.<ref name="AIM" />

=== Kraj banke i Samouprave ===
U [[Federacija BiH|Federaciji BiH]], [[2001.]] godine djelovale su 42 banke, a Hercegovačka banka je sama obavljala 36 % financijskih tijekova u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], više od trećine. Zbog sumnje da Hercegovačka banka financira Hrvatsku samoupravu u Bosni i Hercegovini, pripadnici [[SFOR]]-a, [[6. travnja]] [[2001.]] godine, su blokirali zapadni dio grada [[Mostar]]a, u kojemu se nalazilo sjedište Hercegovačke banke. Snage SFOR-a i federalne policije tenkom su ušle u prizemlje banke, spustile sajle kako bi iznijeli trezore, a kad to nije išlo pod trezore su stavili eksplozive i raznijeli ih. Nezamislivo je da se tako u demokratskom svijetu uništi jedna banka, da se imovina banke, nekih 15 milijuna [[konvertibilna marka|konvertibilnih maraka]], inventar, oprema i novac jednostavno odnese. Visoki dužnosnici [[SFOR]]-a nekoliko su puta izjavljivali da će pružiti dokaze o nedozvoljenim radnjama kako Hercegovačka banka financira [[HDZ BiH]] i Hrvatsku samoupravu, no to se nije dogodilo. Državna agencija za bankarstvo [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] je napravila reviziju i kazala da u Hercegovačkoj banci nije bilo nikakvog bezakonja. Kako povici na banku nisu prestajali, angažirana je i jedna ugledna međunarodna revizorska kuća koja je, također nakon seriozne kontrole poslovanja, zaključila da u Hercegovačkoj banci nema nikakvih propusta. Tako je zbog sumnje Međunarodne zajednice, Hercegovačka banka otišla u stečaj. Banka koja je bila srce [[hrvat]]skog gospodarstva i napretka u [[BiH]] otišla je u stečaj, a 4.500 gospodarskih subjekata ostalo je bez svoga novca, 90.000 štediša bez svojih štednji.<ref>[http://www.referendum.8k.com/rekli%20su%20o%20bih%2058.htm Referendum.8k.com] Josip Muselimović: Najteža izdaja od 1102. godine</ref>

Nakon udara na Hercegovačku banku, Međunarodna zajednica i Vlada [[Federacija BiH|Federacije BiH]] pripremaju udar na javna poduzeća koja su, prema mnogima, bila značajan izvor prihoda Hrvatske samouprave. Akciju preuzimanja javnih poduzeća započinje provoditi nova federalna vlada. [[HDZ BiH]] i Hrvatski narodni sabor žestoko su se suprostavili i imenovanju novih upravnih odbora u javnim poduzećima na područjima s [[hrvat]]skom većinom, koja su u nadležnosti Federacije i čija je nova rukovodstva imenovala federalna [[Vlada]]. Budući da je HDZ objavio da ne priznaje novu vlast, a ni bilo koju njezinu odluku, stari upravni odbori imenovani od HDZ-a odbili su se povući, a poslovodstva poduzeća koje je očekivala također su se izjasnili protiv novih upravnih odbora. Nekoliko tjedana trajala je takva situacija, a onda su novi upravni odbori, koristeći [[zakon]]ska uporišta i odluke nadležnih sudova zasjeli na svoja mjesta u javnim poduzećima, te imenovali nova poslovodstva. Tu je bitnu bitku, Hrvatska samouprava u Bosni i Hercegovinu, također glatko izgubila.<ref name="AIM" />

Na sedmom izvanrednom stranačkom saboru Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine, održanom [[6. listopada]] [[2001.]] godine u Mostaru, isti čovjek ([[Ante Jelavić]]) koji ju je proglasio u istoj dvorani, u [[Hrvatski dom Herceg Stjepan Kosača|Hrvatskom domu Herceg Stjepan Kosača]], faktički je objavio kraj Hrvatske samouprave. Jelavić je tada kazao da je Hrvatska samouprava bila samo neuspjelo sredstvo da se riješi hrvatsko pitanje u [[BiH|Bosni i Hercegovini]], dodajući da ona nije bila rješenje nego pokušaj rješenja ovog pitanja. U svakom slučaju, što god Hrvatska samouprava bila, njezine su posljedice bile uglavnom negativne. Zbog Samouprave mnogi su ostali bez posla i primanja, gospodarska je situacija pogoršana. Nerazjašnjenim je ostalo i pitanje odakle su izdvajana sredstva za samoupravu, kao i na koji su način trošena. Proces reintegracije u Bosnu i Hercegovinu, u psihološkom smislu, kod dijela [[Hrvati Bosne i Hercegovine|bosanskohercegovačkih Hrvata]], Hrvatskom samoupravom je narušen, tako da su neke stvari nepotrebno vraćene unatrag.<ref name="AIM" />

== Sadašnje stanje ==

=== Dekonstituiranje u FBiH ===

U donjoj tablici prikazan je sažetak načina dekonstituiranja Hrvata u Federaciji Bosne i Hercegovine. Amandmanima tadašnjeg visokog predstavnika [[Wolfgang Petritsch|Wolfganga Petritscha]] na [[Ustav Federacije BiH]] [[2002.]] godine, do tada federacija dvaju ravnopravnih partnera, Bošnjaka i Hrvata je postala [[Bošnjaci|bošnjački]] entitet. Ovim odlukama i brojnim drugim manipulacijama i pritiscima, Hrvati su dovedeni u podređen i neravnopravan položaj u odnosu na Bošnjake u [[Federacija BiH|Federaciji Bosne i Hercegovine]].

{| border="1" cellspacing="0" cellpadding="2" style="border-collapse: collapse"
|- style="text-align:center; background:#efefef;"
| style="background:#efefef; "| '''Prije 2002.'''
| style="background:#efefef; "| '''Poslije 2002.'''
|-
|colspan="3" style="text-align:center; background:#efefef|<center>'''[[Predsjednici Federacije BiH|Proces kandidiranja Predsjednika/Potpredsjednika FBiH]]'''</center>
|-
|U izboru Predsjednika i Potpredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine, klubovi naroda (bošnjački i hrvatski) '''odvojeno su kandidirali po jednu osobu. Potrebna je većina u svakom klubu Doma naroda.'''
|U izborima za Predsjednika i dva Potpredsjednika Federacije BiH, uvodi se ''zajednička lista'', koja se formira uz podršku najmanje jedne trećine poslanika iz klubova. (bošnjački, hrvatski, srpski). '''Nije više potrebna većina u svakom klubu Doma naroda nego samo jedna trećina.'''
|-
|colspan="3" style="text-align:center; background:#efefef|<center>'''[[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Proces izbora Predsjednika/Potpredsjednika FBiH]]'''</center>
|-
|-
|Izbor Predsjednika i Potpredsjednika Federacije zahtjeva potvrdu većinom glasova u Zastupničkom domu i u Domu naroda (uključujući većinu po klubovima Doma naroda). '''Potrebna je većina u oba doma [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamenta Federacije BiH]], uključujući i većinu u svakom klubu Doma naroda.'''
|Prvi krug izbora je ostao isti. Potrebna je potvrda većinom glasova u Zastpničkom domu i u Domu naroda (uključujući većinu po klubovima Doma naroda). '''Potrebna potvrda u oba doma. Uvodi se drugi krug.'''
|-
|
|Ukoliko u ponovljenom postupku jedan od domova odbije zajedničku listu, smatrat će se da su kandidirane osobe prihvaćanjem liste u jednom domu. '''Uvodi se drugi krug glasovanja u kojem je potrebna potvrda u samo jednom domu.'''
|-
|colspan="3" style="text-align:center; background:#efefef|<center>'''[[Predsjednici Vlade Federacije BiH|Sastav Vlade Federacije Bosne i Hercegovine]]'''</center>
|-
|[[Vlada Federacije BiH]] se sastoji od Premijera, koji je predsjednik Vlade, zamjenika Premijera i ministara (od kojih svaki ima zamjenika). '''Nijedan od zamjenika, uključujući i zamjenika Premijera, ne može biti iz istog konstitutivnog naroda kao njegov ministar. Najmanje jedna trećina ministarskih mjesta bit će popunjena Hrvatima.'''
|'''Vlada Federacije BiH (Premijer i šesnaest ministara) sastoji se od 8 ministara iz reda bošnjačkog, 5 ministara iz reda hrvatskog i 3 ministra iz reda srpskog naroda.''' Jednog ministra iz reda ostalih može imenovati Premijer iz kvote najbrojnijeg konstitutivnog naroda. '''Ukidaju se funkcije zamjenika ministara i predsjednika [[Županije Federacije BiH|županija (župana)]].'''
|-
|colspan="3" style="text-align:center; background:#efefef|<center>'''[[Vlada Federacije BiH|Način odlučivanja u Vladi Federacije BiH]]'''</center>
|-
|'''[[Ustav Federacije BiH|Članak IV.B.2.6. Ustava:]] ''Odluke Vlade Federacije koje se tiču vitalnih interesa bilo kojeg konstitutivnog naroda, donose se konsenzusom.''' Na ovu odredbu može se pozvati jedna trećina ministara, osim Premijera i zamjenika Premijera, ukoliko dugačije ne odredi Ustavni sud u hitnom postupku koju zatraže Premijer ili zamjenik Premijera...''
|'''[[Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu]] [[Wolfgang Petritsch]] je odlučio navedeni članak u potpunosti maknuti iz Ustava Federacije Bosne i Hercegovine.'''
|}

=== Majorizacija Hrvata ===
{{glavni|Majorizacija Hrvata u Bosni i Hercegovini}}

Ključan aspekt "[[Hrvati Bosne i Hercegovine|hrvatskoga pitanja]] u Bosni i Hercegovini" jest nedostatak političkih institucija i sustav koji omogućuje da Hrvate u vlasti ne predstavljaju uvijek osobe koje imaju potporu hrvatskoga biračkog tijela. Ovo je najčešće omogućeno raznim pravnim i izbornim odredbama, međunarodno nametnutima.<ref name="Ratko">[http://www.bljesak.info/web/article.aspx?a=a9780a58-ce07-4724-8c2a-3cc5c3efa374&c=574044e8-c8c8-449a-85dd-05d49eb9b572 Bljesak.info] Promemorija biskupa Perića predsjedniku Josipoviću</ref>

'''Na državnoj razini:'''<ref name="Ratko" />

* Visoki predstavnik [[Wolfgang Petritsch]] u ožujku 2001. godine smjenjuje izravno izabranoga hrvatskog člana Predsjedništva [[Ante Jelavić|Antu Jelavića]] zbog uloge u Hrvatskom narodnom saboru i u [[Hrvatska samouprava u Bosni i Hercegovini|Hrvatskoj samoupravi]], te imenuje drugoga na njegovo mjesto. 2011. godine u Zagrebu je predstavio svoju knjigu u kojoj se hvastao politikom [[diskriminacija|diskriminacije]] bosanskohercegovačkih Hrvata.<ref name="blokiranjehrvata">[[Mate Kovačević (novinar)|Mate Kovačević]]: Daytonske stranputice. Blokiranje Hrvata. [[Hrvatsko slovo]], petak, 21. prosinca 2007., str. 11</ref>
* Drugi Visoki predstavnik [[Paddy Ashdown]], tvorac izmišljene Tuđmanove salvete,<ref>[http://www.forum.hr/showpost.php?p=39116581&postcount=7884 Jedno dobro obrazloženje].</ref> u ožujku 2005. godine smjenjuje izravno izabranoga hrvatskog člana Predsjedništva [[Dragan Čović|Dragana Čovića]] nakon iznošenja neke optužbe, ne čekajući presudu. Čović je oslobođen svih optužbi.
* Na općim izborima 2006. i 2010. godine, kandidat [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP-a BiH]], [[Željko Komšić]], izabran je za hrvatskog člana Predsjedništva glasovima [[Bošnjak]]a. Na posljednjim predsjedničkim izborima 2010. godine, ukupan broj ljudi koji su glasovali za hrvatskoga člana [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva]] bio je nešto više od 556 tisuća glasova, što je zasigurno više nego ukupan broj Hrvata s pravom glasa u cijeloj državi.
* Pokušaji implementacije presude [[Europski sud za ljudska prava|Europskog suda za ljudska prava]] u slučaju ''[[Dervo Sedjić|Sejdić]] i [[Jakob Finci|Finci]] protiv Bosne i Hercegovine''  na "tehnički način", koji bi Hrvatima potpuno onemogućio bilo kakav utjecaj na izbor bilo kojeg od tri člana [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva]].<ref name="Ljubić">[http://poskok.info/wp/?p=89488 Poskok.info] Obraćenje Bože Ljubića svima onima kojih se to tiče i koje to zanima: "HDZ 1990, onakav kakav je zamišljen, više ne postoji!"</ref>

'''Na entitetskoj razini:'''<ref name="Ratko" />

* U listopadu 2000. godine, mjesec dana prije izbora, [[Hrvatska samouprava u Bosni i Hercegovini#Dekonstituiranje Hrvata u BiH|OESS mijenja način biranja zastupnika]] u Dom naroda Federacije. Hrvatske zastupnike u taj Dom do tada su birali samo hrvatski zastupnici, a bošnjačke Bošnjaci, u županijskim skupštinama. Nakon tih promjena, delegate u Dom naroda biraju svi zastupnici.
* U Zastupničkom domu [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine]], zastupnika Bošnjaka ima više od dvije trećine, što omogućuje preglasavanje na svakom području.
* Nametanje nelegitimnih hrvatskih predstavnika u vladama Federacije BiH (tzv. ''Alijansa [za demokratske promjene]'' 2001.-2003., tzv. ''[programska] Platforma [Osnove za formiranje vlasti u Federaciji BiH i platforma zajedničkog nastupa u instuticijama BiH u mandatnom periodu 2010.-2014.]'' 2011.-2014.)
* Srbi u Bosni i Hercegovini imaju svoj entitet, [[Republika Srpska|Republiku Srpsku]], u kojem su slobodni organizirati neovisan porezni sustav, školstvo, sustav uprave, policije i druge elemente "države u državi". O položaju Hrvata u Republici Srpskoj ne treba šutiti, ali nema prevelike  koristi ni govoriti jer je temeljito etnički očišćena od Hrvata, a sve više funkcionira kao "država u državi" što političkom  Sarajevu izgleda previše i ne smeta sve dotle dok nema "trećega entiteta".<ref name="Ljubić" />
* Aktualni [[predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine]] [[Živko Budimir]] dolazi iz [[HSP BiH|Hrvatske stranke prava]], koja u Parlamentu ima dva zastupnika (od 98), i na to je mjesto izabran glasovima uglavnom bošnjačkih zastupnika SDP-a. Takav je izbor legaliziran [[Bosanskohercegovački Hrvati nakon Daytonskog sporazuma#Dekonstituiranje u FBiH|nametnutim amandmanima Visokoga predstavnika]] na Ustav Federacije, još iz 2002., prema kojima kandidate više ne ističu pojedini narodi, nego svi zastupnici.
* Aktualni potpredsjednik [[Republika Srpska|Republike Srpske]] iz reda hrvatskoga naroda [[Emil Vlajki]] izabran je glasovima srpskoga naroda kao kandidat NDS-a.<ref name="Ljubić" />
* Projekt ustavne reforme [[Federacija BiH|Federacije BiH]] na prijedlog nelegalne, neustavne i nelegitimne Vlade Platforme, a temeljem "preporuka ''Ekspertne skupine [za reformu Ustava Federacije BiH]''" pod pokroviteljstvom američkoga veleposlanstva u Bosni i Hercegovini, koji bi, kada bi bio implementiran definitivno zacementirao Federaciju kao [[bošnjaci|bošnjački]] entitet
* Ekonomsko zanemarivanje i iscrpljivanje većinskih hrvatskih [[Županije Federacije BiH|županija]] i općina u Federaciji  kako u socijalnoj tako i ekonomskoj i infrastrukturnoj sferi kroz prelijevanje financijskih sredstava prema Sarajevu iz većinskih hrvatskih županija i općina i njihovih poduzeća i selektivna distribucija iz federalnog proračuna  na većinska bošnjačka područja<ref name="blokiranjehrvata"/>
* Hrvatski tragični položaj uvidjeli su političari Srba iz Republike Srpske i prepoznali kao sredstvo za korist srpske stvari. Tako radi jačanja vlastite samostojnosti i zaštite svojih nacionalnih probitaka, izrazili su spremnost podruprijeti jednakopravnost Hrvata i stvaranje posebne hrvatske federalne jedinice u BiH, uz jedan uvjet, a to je da se ne dira u [[daytonski sporazum|daytonski okvir zemlje]] koji je iznimno povoljan za Srbe ([[Republika Srpska]] zauzima 49% površine BiH).<ref name="blokiranjehrvata"/>

'''Na lokalnoj razini:'''<ref name="Ratko" />

Najdrastičnije o nepravednu sustavu govori primjer [[Mostar]]a, jedinoga jačeg grada s većinski hrvatskim stanovništvom. Visoki predstavnik [[Paddy Ashdown]] 2004. godine nameće poseban [[Mostar#Nametnuti Statut|Statut za Grad Mostar]]. U Gradskom vijeću od 35 članova nijedan narod ne može imati većinu, iako su Hrvati većinski u gradu. Tako jedna hrvatska izborna jedinica, koja može imati četiri puta više birača nego bošnjačka, jednako ima u Vijeću tri predstavnika kao i ova druga. [[Mostar#Gradska uprava|Gradskom vijeću]] obično treba godina i više dana da izabere Gradonačelnika.

Nepravedan je to sustav, kao i činjenica da od svih bosanskohercegovačkih gradova samo u Mostaru vrijedi poseban Statut, dodatna je nepravda i diskriminacija prema Hrvatima. Ustavni sud [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] zatražio je djelomičnu preinaku Statuta Mostara, koji je nametnuo bivši visoki predstavnik [[Paddy Ashdown]] 2004. te Izbornog zakona BiH, ocjenjujući ih neustavnim. Navodi se da su neustavne odredbe prema kojima se isti broj vijećnika u Gradsko vijeće Mostara bira s područja šest bivših općina, iako imaju vrlo različit broj birača, kao i činjenica da građani iz središnje upravne gradske zone ne mogu birati predstavnike za Gradsko vijeće.<ref>[http://www.hercegbosna.org/vijesti/bih/je-li-to-moguce-ustavni-sud-bih-proglasio-statut-mostara-neustavnim-i-naredio-promjenu-u-roku-6-mjeseci-2431.html HercegBosna.org] Ustavni Sud BiH proglasio statut Mostara neustavnim i naredio promjenu u roku 6 mjeseci</ref>

'''Visoki predstavnici nakon kraja mandata'''<ref name="Ratko" />

[[Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu|Visoki predstavnici]], dok su bili u upravi, osobito su se znali oboriti svojim oktroiranim odlukama protiv zakonitih težnja Hrvata. Kada su se vratili svojim kućama, onda su tvrdili kako treba rehabilitirati hrvatsku samoupravu, kako su zanemarili Hrvate, kako [[Hrvati u BiH]] moraju imati svoju regiju, kako su zabrinuti što Hrvati nisu uključeni u federalnu vlast i slično. Svi su upozoravani na nepravde na licu mjesta. Nisu te nepravde uklanjali, nego su ih potvrđivali.

'''Ostali vidovi majorizacije:'''<ref name="Ratko" />
[[Datoteka:Ratko Peric 2010 cropped.JPG|mini|desno|Mostarsko-duvanjski biskup [[Ratko Perić]] u svojoj je promemoriji Predsjedniku Republike Hrvatske [[Ivo Josipović|Ivi Josipoviću]] naveo primjere neravnopravnosti Hrvata u Bosni i Hercegovini i zatražio pomoć.]]
* biranje i namećanje hrvatskih predstavnika od strane Bošnjaka
* donošenje i provođenje zakona po diktatu stranih dužnosnika
* nazivanje [[Hrvatski obrazovni sustav u Bosni i Hercegovini|obrazovnog sustava po hrvatskom planu]] i programu segregacijom
* nepostojanje javne televizije, radijskih i drugih medija na hrvatskom jeziku, gašenje postojećih ([[Bosanskohercegovački Hrvati nakon Daytonskog sporazuma#Erotel, hrvatska televizija|Erotel ugašen 1999.]], SFOR prekinuo signal na odašiljačima 2000. Odašiljači stavljeni u funkciju [[Federalna televizija|Federalne televizije]]; Hercegovačka televizija Mostar prestala s radom 2008., oduzeta im dozvola za rad; Radio postaja Mostar prestala s emitiranjem 2011.; Radio [[Herceg-Bosna|Herceg-Bosne]] pred utrnućem)
* nepostojanje poreznog i fiskalnog sustava, u kojem će i hrvatski građani imati koristi od novca hrvatskih poreznih obveznika, a ne da se njime otplaćuju razni krediti koje nisu koristili
* djelomično postojanje sustava višega obrazovanja ([[Sveučilište u Mostaru]]), zdravstva (Sveučilišna klinička bolnica Mostar), kulture ([[Hrvatsko narodno kazalište u Mostaru]]) i drugih slojeva javnoga života, s tim da takve institucije životare i krpe svoj proračun od danas do sutra, bez riješena statusa i financiranja
* oduzimanje privatne imovine, npr. u travnju 2001. godine, upad tenkovima u Hercegovačku banku, zlostavljanje zaposlenika iste, vlasnici računa do danas ne mogu do svega svoga novca
* rasističke poruke od dijela stranih veleposlanika na odlasku kako se hrvatski građani moraju "asimilirati ili emigrirati" i sve veće kršenje građanske i političke volje [[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvata u BiH]]
* činjenica je da ništa od gore navedenog, osim općenito teške socijalne i ekonomske situacije, ne pogađa pripadnike druga dva naroda.<ref name="Ljubić" />

=== Demografsko stanje ===
{{glavni|Demografska povijest Hrvata Bosne i Hercegovine#Sadašnje stanje|l1=Trenutno demografsko stanje Hrvata u Bosni i Hercegovini}}

Sa velikom vjerojatnoćom se može tvrditi <ref>[http://pincom.info/bih/opsirnije.asp?ID=52036 Pincom.info] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080611173308/http://www.pincom.info/bih/opsirnije.asp?id=52036 |date=11. lipnja 2008. }} Koje bi općine bile u sastavu hrvatske federalne jedinice?, 12. studeni 2007.</ref> da su [[Hrvati]] danas većina u sljedećim općinama: [[Mostar]], [[Stolac (BiH)|Stolac]], [[Ravno]], [[Čapljina]], [[Neum]], [[Čitluk]], [[Grude]], [[Kiseljak]], [[Kreševo (BiH)|Kreševo]], [[Livno]], [[Ljubuški]], [[Kupres]], [[Jajce]], [[Dobretići]], [[Odžak]], [[Domaljevac-Šamac]], [[Orašje]], [[Posušje]], [[Prozor-Rama]], [[Široki Brijeg]], [[Tomislavgrad]], [[Vitez (BiH)|Vitez]], [[Žepče]], [[Usora]], [[Novi Travnik]] i [[Busovača]]. Premda se broj Hrvata u odnosu na predratno razdoblje smanjio (prema popisu iz 1991. na cjelokupnom području Bosne i Hercegovine živjelo je 755.895 Hrvata, a od tog broja 517.075 na području koje je proglašeno dijelom Herceg-Bosne), broj općina u kojima su [[Hrvati]] većinsko stanovništvo, povećao se s 20 na 26. Općine s hrvatskom većinom, (njih 14) čine kompaktno područje koje se proteže od [[Kupres]]a na sjeverozapadu, do [[Ravno]]g na jugoistoku zemlje, dok 12 općina  u [[Bosna (regija)|Bosni]] i [[Bosanska Posavina|Posavini]] predstavljaju enklave s hrvatskom većinom. Prema međunarodnim procjenama ([[CIA]] World Factbook), danas u Bosni i Hercegovini živi 571.317 Hrvata i oni čine 14.57 % ukupnog stanovništva Bosne i Hercegovine.<ref>[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bk.html CIA World Factbook - Bosna i Hercegovina]</ref>

[[Popis katoličkih kućanstava i vjernika u Bosni i Hercegovini|Prema procjenama biskupskih ordinarijata]], danas u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] živi 459.102 katolika, od kojih su skoro svi Hrvati. Posve utemeljeno svakako treba dodati još barem 40.000 Hrvata, koji ili nisu katolici ili nisu u kontaktu sa župnim uredima (oko 10 % od pretpostavljenog broja Hrvata). Tako se opravdano sadašnji broj Hrvata u Bosni i Hercegovini, može zaokružiti na oko 500.000 ili oko 13 % ukupnog stanovništva zemlje.<ref>[http://www.cnak.cbismo.hr/brojevi/080930130037.jpg Crkva na kamenu] Koliko je Hrvata danas u BiH? listopad 2008.; 459.102 Hrvata katolika + 40.000 Hrvata nekatolika = 500.000</ref>

=== Treći, hrvatski, entitet ===

Vodstvu Hrvatske Republike Herceg-Bosne ([[Jadranko Prlić]], [[Bruno Stojić]], [[Slobodan Praljak]], [[Milivoj Petković]], [[Valentin Ćorić]] i [[Berislav Pušić]]) trenutno se sudi na [[Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije|Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije]] u [[Haag]]u po točkama optužnice koje uključuju zločine protiv čovječnosti po Ženevskoj konvenciji kršenja prava ratovanja. Optužnica ih tereti za sudjelovanje u udruženom zločinačkom pothvatu koji je počeo [[18. studenog]] [[1991.]] osnivanjem Hrvatske zajednice Herceg-Bosne i trajao do ožujka [[1994.]] kada je [[Washingtonski sporazum|Washingtonskim sporazumom]] prekinut [[Bošnjačko-hrvatski sukob]] i potpisano osnivanje [[Federacija BiH|Federacije Bosne i Hercegovine]].

Danas se želi obnoviti [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna]]<ref>[http://www.bljesak.info/content/view/22424/158/ Bljesak.info] Bez nje (Herceg-Bosne) nema priče</ref><ref>[http://www.index.hr/vijesti/clanak/neizvjesna-buducnost-bih-tri-naroda--tri-vizije/483373.aspx Index.hr] Neizvjesna budućnost BiH: Tri naroda - tri vizije</ref>, kao treći entitet u Bosni i Hercegovini jer su Hrvati u lošem položaju u odnosu na druga dva konstitutivna naroda u BiH, [[Hrvati]] nemaju svoj nacionalni kanal na državnoj televiziji, a u Federaciji BiH  česta su preglasavanja [[Bošnjak]]a nad Hrvatima u Domu naroda i Zastupničkom domu Parlamenta [[Federacija BiH|Federacije Bosne i Hercegovine]]. Činjenica je da je u [[Republika Srpska|jednom dijelu BiH]] izvršeno etničko čišćenje, dok se u [[Federacija BiH|drugom dijelu]] različitim pritiscima i manipulacijama [[Hrvati Bosne i Hercegovine|hrvatski narod]] dovodi u podređen položaj, što dovodi do iseljavanja Hrvata iz [[BiH]]. Krše se osnovna ljudska prava, a pri tome posebno nemogućnost korištenja [[Hrvatski jezik|hrvatskog jezika]].

Napuštanje postojećeg dvoentitetskog ustroja [[BiH|Bosne i Hercegovine]] te decentralizirana država sa državnom, srednjom i lokalnom razinom vlasti, najvažniji su dijelovi [[Kreševska deklaracija|Deklaracije o načelima Ustava Bosne i Hercegovine]] koju su, [[21. rujna]] [[2007.]] godine, u [[Kreševo|Kreševu]] potpisali lideri šest bosanskohercegovačkih stranaka sa [[hrvat]]skim predznakom. U Deklaraciji se naglašava potreba uspostave novog funkcionalnijeg i pravednijeg ustroja [[BiH]] prema kome ni jedan od konstitutivnih naroda neće biti privilegiran ni diskrimiran. Srednja razina vlasti bi se prema Deklaraciji uspostavila na temelju geografskih, etničkih, ekonomskih, prometnih i drugih bitnih kriterija. Dokument o načelima Ustava [[BiH]] potpisali su predsjednici [[HDZ BiH|HDZ-a BiH]] - [[Dragan Čović]], [[HDZ 1990|HDZ-a 1990]] - [[Božo Ljubić]], [[HSP BiH|HSP-a Đapić-Jurišić]] - Zvonko Jurišić, [[HSS BiH|HSS-a BiH]] - Marko Tadić, [[Narodna stranka Radom za boljitak|Narodne stranke Radom za boljitak]] - Jerko Ivanković-Lijanović te [[HKDU|HKDU-a]] - Ivan Musa. Oni nisu željeli precizirati da li ova [[Kreševska deklaracija|Deklaracija]] znači težnju [[Hrvat]]a za trećom federalnom jedinicom ili nekom vrstom federalizacije BiH. Istaknuli su, međutim, da [[Bosna i Hercegovina]] što prije treba dobiti novi ustav po želji svih njenih konstitutivnih naroda i građana te koji će biti zasnovan na demokratskim principima. Iskazali su odlučnost da ustraju u zalaganju za europsku Bosnu i Hercegovinu kojoj će [[Hrvati Bosne i Hercegovine|hrvatski narod]] zajedno sa druga dva konstitutivna naroda osigurati svoju suverenost i ravnopravnost na čitavom prostoru [[BiH]].<ref name="HDZ">[http://www.hdzbih.org/e-dokumenti/hdz-bih.html HDZBiH.org] Preuzimanje dokumenata</ref>

Među hrvatskim političkim strankama u [[BiH]]: oba HDZ-a<ref name="HDZ" /><ref>[http://www.hdz1990.org/category/hdz1990/noviustav/ HDZ 1990.org] Platforma za novi Ustav BiH</ref>, HSP-u, HSS-u, NSRZB-u i HKDU-u postoji konsenzus i o federalizaciji BiH, a niti jedna od njih ne odbacuje mogućnost uspostave '''hrvatske federalne jedinice''' u sklopu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], koja bi imala višenacionalni karakter. Sve te stranke odbacuju [[Milorad Dodik|Dodikov]] prijedlog da se hrvatska i bošnjačka federalna jedinica protežu isključivo na području današnje Federacije, dok bi [[RS]] u teritorijalnom smislu ostala netaknuta. No osnovni problem pri mogućoj uspostavi hrvatske federalne jedinice svakako će biti teritorijalno razgraničenje s ostale dvije federalne jedinice.<ref name="ljubuški.info" />

Ukoliko dođe do uspostave hrvatske federalne jedinice, [[Hrvati Bosne i Hercegovine]] vratili bi se na poziciju političkog naroda bez kojega se ne mogle donositi odluke. Osim toga, imali bi svoju izvršnu, zakonodavnu i sudsku vlast, a prestalo bi sustavno nadglasavanje [[Hrvat]]a na federalnoj razini. Time bi bilo omogućeno osnivanje javne televizije na hrvatskom jeziku, normalan razvoj gospodarstva, prestalo bi prelijevanje novca iz hrvatskih u bošnjačka područja, prestali bi i pritisci i na [[hrvatski jezik]] u prosvjeti i dr. Po procjenama vrhunskih ekonomskih stručnjaka, za 13 godina (od [[1995.]] do [[2008.]]) u Federaciji Bosne i Hercegovine, Hrvati su izgubili 4,5 milijarde konvertibilnih maraka, odnosno uplatili su za taj iznos više u proračun Federacije BiH nego što je proračunom vraćeno na ta ista područja.<ref>[http://poskok.info/index.php?option=com_content&view=article&id=15625:okantno-u-13-godina-qsuivotaq-u-federaciji-hrvatima-oteto-45-mld-maraka&catid=89:bh-lonac&Itemid=401 Poskok.info] Šokantno: U 13 godina "suživota" u Federaciji Hrvatima oteto 4.5 mld maraka!</ref> Ogroman diskontinuitet hrvatske federalne jedinice jamstvo je bošnjačkim političarima da se [[Hrvati]] niti mogu, niti žele izdvajati iz [[BiH|Bosne i Hercegovine]]. Sve i da imaju takve namjere jednostavno nemaju kamo. Pripajanje [[Hrvatska|Hrvatskoj]] nemoguće je, a još manje vlastita međunarodno priznata država.<ref name="ljubuški.info">[http://www.ljubuski.info/476-hrvatski-politicari-u-bosni-i-hercegovini-jos-nisu-nista-konkretno-rekli Ljubuški.info] Hrvatski političari u Bosni i Hercegovini još nisu ništa konkretno rekli o razgraničenju moguće hrvatske federalne jedinice sa Bošnjacima odnosno Srbima</ref>

== Srodni članci ==

* [[Hrvati Bosne i Hercegovine]]
* [[Povijest Hrvata Bosne i Hercegovine]]

== Unutarnje poveznice ==
{{col-begin}}
{{col-2}}
* [[Hrvatska samouprava u Bosni i Hercegovini]]
* [[Majorizacija Hrvata u Bosni i Hercegovini]]
{{col-2}}
* [[Federacija Bosne i Hercegovine]]
* [[Postdaytonska Bosna i Hercegovina]]
{{col-end}}

== Izvori ==
{{Izvori|2}}

== Literatura ==
* [[Ivan Lovrenović]], ''Bosanski Hrvati: esej o agoniji jedne evropsko-orijentalne mikrokulture'', Durieux, Zagreb 2002 ({{ISBN|953-188-152-9}}).

[[Kategorija:Povijest Hrvata Bosne i Hercegovine|Nakon Daytonskog sporazuma]]
[[Kategorija:Povijest neovisne Bosne i Hercegovine]]