Vidi kôd stranice Vampir

<!--'''Vampir'''-->{{dz|[[Vampir (razdvojba)]]}}

[[datoteka:Burne-Jones-le-Vampire.jpg|mini|vampirica]]

'''Vampir''' ([[Praslavenski jezik|prasl.]] ''&#491;pyrь''), u pučkom vjerovanju, mrtvac koji ustaje noću iz groba i siše ljudima krv<ref>Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka, str. 190.</ref>, a također posjeduje čarobne i nadnaravne moći. Vampirom postaje zao čovjek ili onaj kome je vampir sisao krv. Skoro sve kulture i civilizacije posjeduju nekakav [[mit]] o [[nemrtvi]]m krvopijnim stvorenjima ili vampirima. No, sam izraz ''vampir'' potječe s [[Balkan]]a i [[Istočna Europa|Istočne Europe]], gdje su mitovi o vampirima bili česti i odakle su se u [[18. stoljeće|18. stoljeću]] proširili na [[Zapadna Europa|Zapadnu Europu]].

Prva dokumentirana uporaba riječi ''vampir'' jest za osobu pod imenom ''Arnold Paole'' (vjerojatno: ''Arnaut Pavle?'') iz sela Medveđa kod [[Kruševac|Kruševca]] u [[Srbija|Srbiji]] 1725. u izvješću lokalnog liječnika [[Beč]]u u vrijeme kada Srbijom vlada [[Austrija]] (1717.-1739.).

U prirodi postoje [[životinje]] i organizmi koji žive na tekućinama drugih životinja, od kojih je jedna i [[krv]] te se termin vampirizam ili krvopijstvo u [[Zoologija|zoologiji]] koristi za, na primjer: [[pijavice]], [[komarac|komarce]] i neke vrste [[šišmiši|šišmiša]].

U [[pop]]ularnoj kulturi termin vampirizam ili krvopijstvo koristi se i kao pogrdan naziv za amoralno i bezgranično iskorištavanje pojedinaca ili društva. Isto tako vampirstvo, vampirizam, povampirenje su termini koji se rabe za demoniziranje pojedinaca ili skupina jer se vampiri, prema nekim narodnim vjerovanjima, smatraju [[demon]]ima i oličenjem [[zlo|zla]], jednaki [[Sotona|Sotoni]].

== Etimologija ==

Riječ "vampir" potječe iz [[praslavenski jezik|praslavenskog jezika]]<ref>[http://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=f19hXxR%2F&keyword=vampir vàmpīr, Hrvatski jezični portal]</ref>. Smatra se da je prvobitni oblik riječi proširio s istoka prema zapadu, slavenskim zemljama, Balkanom, dinarskim i jadransko-panonskim krajevima, gdje je prilagođen različitim jezicima.<ref>Faust, Viktoria, str. 9.</ref>

U engleskom jeziku je riječ "vampire" prvi put zabilježena [[4. svibnja]] [[1732.]] kada je časopis "London Journal" objavio članak o navodnoj vampirskoj [[epidemija|epidemiji]] u [[beograd]]skoj okolici.<ref>Faust, Viktoria, str. 10.</ref>

== Podrijetlo legende ==

Mitovi o krvožednim stvorenjima poput vampira postojali su još u drevnim civilizacijama [[Drevni Egipat|Egipta]], [[Mezopotamija|Mezopotamije]], [[Peru]]a, [[Indija|Indije]] i [[Kina|Kine]],<ref>Faust, V., str. 12.</ref> sudeći prema [[mitologija|mitovima]] i [[božanstvo|božanstvima]] koja su imala vampirske karakteristike. Na području [[Europa|Europe]] mit o vampirima najrašireniji je među [[Slaveni|slavenskim narodima]] i njihovim bliskim susjedima ([[Albanija]], [[Grčka]], [[Litva]]). Vjeruje se da je nastanak predaja o vampirima povezan sa slavenskim [[animizam|animističkim kultovima]].

== Vampiri u popularnoj kulturi ==

Vampiri ulaze u književnost u 18. stoljeću. Prvo prozno djelo o vampirima napisao je [[1816.]] John Polidori ("The Vampyre"), ali opću popularnost postižu tek nakon objave [[gotički roman|gotičkog romana]] "[[Drakula]]" [[Bram Stoker|Brama Stokera]] [[1897.]] godine.<ref>Faust, Viktoria, str. 11.-12.</ref> Od tada je napisan niz književnih djela o vampirima.

Na filmskom platnu vampiri se pojavljuju [[1922.]] u kultnom [[Njemačka|njemačkom]] nijemom [[film]]u redatelja [[Friedrich Wilhelm Murnau|Murnau]]a "[[Nosferatu (1922)|Nosferatu]]" u kojem je zapaženu ulogu vampira ostvario [[glumac]] [[Max Schreck]]. Svjetsku popularnost ulogom [[Grof Drakula|grofa Drakule]] u nizu filmova postigli su [[Bela Lugosi]] i [[Christopher Lee]].

* [[Dodatak:Popis filmova o vampirima|Popis filmova o vampirima]]
* [[Popis knjiga o vampirima]]

== Povezani članci ==
* [[Vampirski šišmiši]]
* [[Elizabeta Báthory]]
* [[Vlad III. Drakula]]
* [[Vukodlak]]
* [[Jure Grando]]

== Bilješke ==
{{izvori}}

== Literatura ==

* ''Faust, Viktoria, Vampiri, legenda koja ne umire, Zagrebačka naklada, Zagreb, 1999.'' {{ISBN|953-6234-56-4}}
* ''[[Opća i nacionalna enciklopedija|Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka]], sv. XX., Pro Leksis, Zagreb, 2007.'' {{ISBN|978-953-7224-20-5}}

== Vanjske poveznice ==
{{commons}}

* [http://www.vampirokbalja.com Jim Steinman-Michael Kunze: "Dance of the Vampires" musical] {{Hu icon}}

{{mrva-mit}}

[[Kategorija:Slavenska mitologija]]
[[Kategorija:Legenda]]