Vidi kôd stranice Božić

<!--'''Božić'''-->{{Izdvojeni članak|prosinac 2006.}}
[[Datoteka:Lorenzo Lotto 017.jpg|mini|[[Lorenzo Lotto]]: [[Krist]]ovo rođenje<small>, [[1523.]]</small>]]

'''Božić''' je [[kršćanstvo|kršćanski]] blagdan kojim se slavi rođenje [[Isus|Isusa Krista]].

Uglavnom se slavi [[25. prosinca]] po [[Gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]], dok kod crkava koje se pridržavaju [[Julijanski kalendar|julijanskog kalendara]], Božić se obilježava [[7. siječnja]], tj. [[25. prosinca]] po starom kalendaru.

== Etimologija ==
[[Hrvatski jezik|Hrvatska]] [[riječ]] ''Božić'' zapravo je [[umanjenica]] riječi ''[[Bog]]'', a potom je preuzeta kao naziv blagdana te označava da se na taj dan rodio mali Bog − [[Isus]].

U anglosaksonskim jezicima, [[etimologija]] seže do [[riječ]]i ''geol'' od koje je derivirana današnja [[engleski jezik|engleska]] riječ ''Yule''. Engleska riječ ''Christmas'' [[Rječnik kratica|skraćenica]] je od [[sintagma|sintagme]] ''Christ's mass'' (Kristova misa), a potječe od srednjoengleskog ''Christemasse'' i staroengleskog ''mæsse''. Drugi etimolozi vjeruju da je to [[posuđenica]] od [[egipat]]ske [[složenica|složenice]] ''Khristos-Mas'' (Kristovo rođenje).

U ostalim se jezicima naziv Božića veže uz riječi koje opisuju rođenje od [[latinski jezik|latinske]] riječi (''natalis'') - u [[španjolski|španjolskom]] (''navidad''), [[portugalski|portugalskom]] (''natal'') i [[francuski|francuskom]] ''Noël''. U [[njemački jezik|njemačkome]] ''Weihnachten'' znači "blagoslovljena, sveta, štovana noć".

Utjecajem [[engleski jezik|engleskog jezika]] proširila se i [[Rječnik kratica|skraćenica]] ''x-mas''. U starim [[grčki jezik|grčkim]] inačicama [[Novi zavjet|Novog zavjeta]], grčko slovo [[hi]] ('''χ''') prvo je slovo imena Krist (Χριστός). Od sredine [[16. stoljeće|16. stoljeća]] slično se [[latinica|latiničko]] slovo ''X'' koristilo za skraćenicu riječi ''Krist'' (Christus) iako je zapravo na latinskom jeziku prvo slovo riječi ''C''.

== Datiranje ==

Većina kršćanskih crkvi slavi ga [[25. prosinca]]. Međutim, neke istočne crkve slave ga [[7. siječnja]], jer po [[Julijanski kalendar|Julijanskom kalendaru]] 25. prosinca pada na taj dan. Božić je u mnogim državama svijeta tako i u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], državni blagdan.

Božić spada, zajedno s [[Uskrs]]om i [[Duhovi (blagdan)|Duhovima]], među tri najveća kršćanska blagdana. Božićno vrijeme traje od Božića pa do blagdana Krštenja Gospodinova, a to je uvijek nedjelja iza [[Sveta tri kralja|Svetih triju kraljeva]].

Budući da u [[Novi zavjet|Novom zavjetu]] ne stoji kada se točno rodio [[Isus]], prvi [[kršćanstvo|kršćani]] nisu slavili Božić, nego samo [[Uskrs]]. Božić se počeo slaviti u [[Rim]]u u [[4. stoljeće|4. stoljeću]] (u izvorima dokazana godina [[336.]]). Do danas nije jasno zašto se Božić slavi baš [[25. prosinca]]. Prevladavajuće je mišljenje da se Božić počeo slaviti toga datuma zato što se toga datuma u tada još uvijek većinski poganskom [[Rim]]u slavilo rođenje boga [[Sunce|Sunca]] (Nativitas Solis Invicti - Rođenje nepobjedivoga Sunca) pa je Crkva željeći potisnuti taj poganski blagdan tada počela slaviti rođenje [[Isus]]a Krista koji je Božansko Sunce s visine.

== Povijest ==

=== Poganske svečanosti ===

''Zimske su se svetkovine slavile u mnogim kulturama, uglavnom zato što je bilo manje poljoprivrednog rada tijekom zime. Iz vjerskoga kuta, [[Uskrs]] je bio važniji u crkvenom [[kalendar]]u, a Božić je bio manje važan. Neke od svečanosti koje su vjerojatno poslužile kao svojevrstan model Božiću bile su [[rim]]ske [[Saturnalije]], [[Kelti|Keltski]] blagdan ''Jul'' (''Yule'') i rimski blagdan ''Natalis Solis Invicti'' koji se održavao [[25. prosinca]].

[[Datoteka:Christus Sol Invictus.jpeg|mini|[[Krist]] kao Sol Invictus<small>, [[Bazilika svetog Petra]], [[Vatikan]], [[3. stoljeće]]</small>]]

==== Saturnalije ====

Najpoznatije [[rim]]ske zimske svetkovine bile su Saturnalije (''Saturnalia''), vrijeme opuštanja, gozbe, razveseljavanja i odmor od formalnih pravila. Običaj je bio da se daruju maleni darovi (''Saturnalia'' i ''Sigillaricia''), najčešće lutke za djecu i svijeće za odrasle. Posao se odgađao, a slavili su i robovi. Pilo se, kockalo i pjevalo, a česta je bila i javna golotinja. [[Katul]] govori da su to bili ''"najbolji dani"''. Saturnalije su slavile boga [[Saturn (mitologija)|Saturna]] (pandan [[Kron]]u iz [[grčka mitologija|grčke mitologije]]) te su počinjale [[17. prosinca]], a duljina svetkovina s vremenom se povećala do [[24. prosinca]], a u carsko je vrijeme skraćena na pet dana.

==== Natalis Solis Invicti ====

[[25. prosinca]] [[Rim]]ljani su slavili ''Dies natalis Solis Invicti'' ili "rođendan nepobjedivog Sunca". Naziv Sol Invictus dopuštao je slavljenje nekoliko božanstava povezanih sa [[Sunce]]m. Car [[Aurelije]] proglasio je taj dan blagdanom diljem cijelog carstva.

Taj je dan smatran i danom zimskog [[solsticij]]a koji su [[Rim]]ljani nazivali ''bruma''. To je bio dan kad je [[Sunce]] dokazalo da je nepobjedivo.

==== Jul ====

[[Datoteka:Yulelog.jpg|mini|lijevo|Julski kolač oblikovan poput cjepanice]]
[[Datoteka:Julbock (Uppland).png|mini|Julbock<small>, Uppland, [[Švedska]]</small>]]

Poganski su [[Skandinavija|Skandinavci]] održavali zimske julske svetkovine, krajem [[prosinac|prosinca]] do početka [[siječanj|siječnja]]. Palile su se julske cjepanice (panj, badnjak) u čast [[Thor]]u, bogu grmljavine, s vjerovanjem da će svaka iskra iz vatre predstavljati novorođenu [[svinja|svinju]] ili [[tele]] nadolazeće godine. Gozba bi trajala dok panj ne bi izgorio, uglavnom dvanaestak dana. Skandinavci još uvijek Božić nazivaju Julom, a u [[Engleska|Engleskoj]] je [[riječ]] ''Yule'' [[sinonim]]na s Božićem. Poznat je i julski [[ovan]] ili pak [[koza]], ''Julbock'', koji je bio simbol tih svetkovina u Skandinaviji.

U [[Njemačka|Njemačkoj]] su postojali blagdani ''Mitwinternacht'' (noć u sredini zime) i ''Wintersonnenwende'' (zimski solsticij), a također i dvanaest divljih noći - Rauhnächte - u kojima se slavilo, jelo i pilo.

Danas se umjesto cjepanice ili panja često pravi i istoimeni kolač, najčešće s [[čokolada|čokoladnim]] premazom boje drveta.

=== Srednji vijek ===

[[Datoteka:Don Lorenzo Monaco 001.jpg|mini|[[Don Lorenzo Monaco]]: Klanjanje mudraca<small>, srednjovjekovna slika, [[1420.]] – [[1422.]]</small>]]

U ranom [[srednji vijek|srednjem vijeku]], Božić je bio zasjenjen blagdanom [[Sveta tri kralja]], ali se poslije situacija promijenila. Četrdeset dana prije Božića nazivali su se "četrdeset dana [[sveti Martin|svetog Martina]]", a počinjali su [[11. studenog]]. Danas to razdoblje traje četiri tjedna i naziva se [[došašće]]m ili adventom ([[latinski jezik|lat.]] ''adventus'' = dolazak). U [[Italija|Italiji]] su bivše saturnalijske svetkovine pretočene u adventske. Oko [[12. stoljeće|12. stoljeća]] tradicije su se pomaknule na dvanaest božićnih dana ([[26. prosinca]] - [[6. siječnja]]) o kojima i pjevaju brojne pjesme, česte u anglosaksonskom području. U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] se to razdoblje naziva dvanaestodnevnicom.

Slavljenje Božića bivalo je sve raširenije, organizirale su se gozbe, a često se na božićni dan jeo [[vepar]]. Engleski kralj [[Richard II.]] bio je domaćin božićne gozbe [[1377.]] godine na kojoj se pojelo 28 [[vol]]ova i 300 [[ovca|ovaca]]. Postojalo je i posebno božićno [[pivo]].

Također je postalo popularno pjevanje božićnih pjesama. Izvorno je to činila grupa pjevača i plesača sastavljena od predvodnika i plesača koji su bili zbor. I danas je često pjevanje pjesama koje čine tzv. čestitari. Blagdansko je raspoloženje bilo veselo, često se pilo i jelo te slavilo.

Na [[Nova godina|Novu godinu]] su se razmjenjivali darovi u [[Engleska|Engleskoj]]. Kršćani su od davnina dan [[Isus]]ova rođenja smatrali i početkom nove godine, a to je vrijedilo u gotovo čitavoj [[Europa|Europi]]. Osim činjenice da se Nova godina često naziva Mladi Božić ili Mali Božić, o tome govore i stihovi poznate hrvatske božićne pjesme ''[[s:Narodi nam se|Narodi nam se]]'':
<blockquote><i>
Narodi nam se kralj nebeski<br />
Od Marije, čiste Djevice<br />
'''Na tom mladom letu veselimo se'''<br />
Mladoga Kralja mi molimo
</i></blockquote>

[[1691.]] godine Crkva je prihvatila [[1. siječnja]] kao početak nove godine i sam blagdan [[Nova godina|Nove godine]].

=== Od reformacije do danas ===

[[Protestantizam|Protestanti]] su osudili božićno slavlje. [[1647.]]  engleski su puritanci zabranili Božić u [[Engleska|Engleskoj]], a zabrana je nakon desetljeća ukinuta, ali su se svejedno mnogi protivili njegovu slavljenju. Istodobno se u kolonijaliziranoj [[SAD|Americi]] proširilo slavljenje Božića. U [[19. stoljeće|19. stoljeću]] [[Velika Britanija|Britanci]] su oživljavali taj blagdan, a tome je pridonijela i objavljena knjiga ''Božićna priča'' [[Charles Dickens|Charlesa Dickensa]]. Isto se činilo i u Americi gdje su doseljeni [[Europa|Europljani]] širili kontinentalne božićne tradicije, posebno [[Njemačka|njemačke]].

Poslije se Božić proširio i na ostale dijelove svijeta. Za razliku od navedenih anglosaksonskih područja, u kontinentalnoj su [[Europa|Europi]] tradicije ostale gotovo netaknute te je slavljenje Božića postalo stoljetnom tradicijom.

== Isusovo rođenje ==

{{glavni|Isusovo rođenje}}
[[Datoteka:Worship of the shepherds by bronzino.jpg|mini|[[Bronzino]]: Pastiri štuju Isusa]]

Prema [[Biblija|Bibliji]], [[Isus]]a, Božjeg Sina, rodila je [[Djevica Marija]], uz pomoć svoga zaručnika [[Sveti Josip|Josipa]] u gradu [[Betlehem]]u. Car [[August]] zapovjedio je popisivanje stanovništva te su Josip i Marija krenuli na put. Zbog gužvi nisu mogli naći mjesto u svratištima te su na posljetku završili u staji, okruženi domaćim životinjama, gdje se Isus rodio.

[[Anđeo|Anđeli]] su pastirima dojavili vijest o Isusovu rođenju te su prvi vidjeli dijete. Poslije je [[betlehemska zvijezda|zvijezda repatica]] dovela [[sveta tri kralja]] do Isusa.

[[Datoteka:The visit of the wise-men.jpg|mini|lijevo|[[Sveta tri kralja]] klanjaju se Isusu]]

Prizor u brojnim prikazima i umjetničkim djelima uključuje svetu obitelj, [[Sveta tri kralja|tri kralja]] (mudraca) - [[Baltazar]]a, [[Melkior]]a i [[Gašpar]]a, koji su Isusu donijeli darove - [[zlato]], [[tamjan]] i [[smirna (biljka)|smirnu]]. Često se prave i [[jaslice]], koje uključuju figurice navedenih osoba, zajedno sa životinjama i stajom. Prve je jaslice napravio sveti [[Franjo Asiški]], [[1223.]] godine u prirodnoj veličini.

Prikaz rođenja Isusova po [[Sveti Luka|Lukinu]] [[Evanđelje|Evanđelju]] (Lk 2, 1 - 7):
<blockquote><i>
U one dane izađe naredba cara Augusta da se provede popis svega svijeta. Bijaše to prvi popis izvršen za Kvirinijeva upravljanja Sirijom. Svi su išli na popis, svaki u svoj grad. Tako i Josip, budući da je bio iz doma i loze Davidove, uziđe iz Galileje, iz grada Nazareta, u Judeju - u grad Davidov, koji se zove Betlehem - da se podvrgne popisu zajedno sa svojom zaručnicom Marijom koja bijaše trudna. I dok su bili ondje, navršilo joj se vrijeme da rodi. I porodi sina svoga, prvorođenca, povi ga i položi u jasle jer za njih nije bilo mjesta u svratištu.
</i></blockquote>

== Hrvatska božićna tradicija ==

=== Došašće ===

[[Datoteka:AdventCandles.jpg|mini|Adventski vijenac]]

Priprema za Božić počinjala je [[došašće]]m, u dosta krajeva početak priprave bio je blagdan [[sveta Katarina|Svete Katarine]] [[25. studenog]]. U to se vrijeme odlazilo na ranojutarnje mise [[zornica|zornice]], postilo se i duhovno pripremalo za veliki blagdan. U novije se vrijeme proširio običaj izrade adventskog vijenca s četirima svijećama, a na svaku bi se adventsku nedjelju palila jedna svijeća.

=== Sveta Barbara ===
U nekim se hrvatskim krajevima na blagdan [[Sveta Barbara|sv. Barbare]] stavlja [[pšenica]] u tanjuriće, koja proklija, zazeleni se, te postaje božićni ures u kućama i [[crkva]]ma.

=== Sveta Lucija ===

[[Datoteka:Bozicna psenica.jpg|mini|150px|[[Božićna pšenica]]]]

Slavili su se i blagdani [[Sveti Nikola|Svetog Nikole]] i [[Sveta Lucija|Svete Lucije]]. Njihove su likove prikazivali mladići ili djevojke koji su obilazili domove darivajući djecu najčešće voćem - [[smokva]]ma, [[badem]]ima, [[jabuka]]ma, [[orah|orasima]], a često su znali i plašiti nestašnu djecu. Poslije su tu ulogu preuzeli [[sveti Nikola]] i njegov pomoćnik [[Krampus]], pri čemu je Nikola donosio darove dobroj djeci, a Krampus bi plašio zločeste. Na Svetu Luciju sijala se [[božićna pšenica]], a bila je simbol plodnosti, novog života i njegove obnove. Samim svojim izgledom davala je [[zelena|zelenilo]] i nadu usred zime i [[snijeg]]a, a služila je i kao blagoslov ljetine istodobno ukrašavajući domove. Isti običaj postoji u [[Italija|Italiji]] i [[Portugal]]u te nije toliko raširen. Pšenica se sadila na Svetu Luciju i rasla bi do Božića kad bi se uredila. Često bi se ukrasila hrvatskim bojama - [[crvena|crveno]]-[[bijela|bijelo]]-[[plava|plavom]] trobojnicom, a katkad se unutar nje stavljala jabuka ili pak svijeća. Što je pšenica bila gušća i zelenija, to će biti bolja ljetina naredne godine. Poslije božićnih blagdana pšenicu se davalo [[ptice|pticama]] da se taj sveti dio Božića ne bi uništio.

=== Badnjak ===
{{glavni|Badnjak}}
Ime [[Badnjak]]a povezano je s [[riječ]]ju "bdjeti" ([[staroslavenski jezik|stsl.]] ''bad'') budući da se na taj dan bdjelo čekajući [[Isus]]ovo rođenje. Zbog samog običaja bdjenja i nekadašnje situacije bez električne struje i modernih sprava, bilo je nužno osvijetliti prostorije svijećama, koje su ujedno postale i simboli novog života i nade. Izrađivale su se posebne svijeće, tzv. voštanice, a često su se povezivale tri svijeće hrvatskom trobojnicom.

Na sam su se [[Badnjak]] ukućani rano ustajali, a žene su napravile božićni objed, pospremile dom i spravile nemrsnu hranu za večeru, budući da se na Badnjak posti. Uglavnom se jela [[riba]], često [[bakalar]], pekao [[kruh]] koji bi bio na stolu sve do blagdana [[Sveta tri kralja]], a njegova je veličina simbolizirala obilje naredne godine. Muškarci su pak hranili stoku koja je također trebala biti spokojna zbog božićnih svetkovina, a također su pripremali drva za ogrjev i nabavljali hranu koju bi domaćice potom pripravljale. Nakon večere odlazilo bi se na tradicionalnu misu, tzv. [[polnoćka|polnoćku]], na kojoj bi se dočekao Božić.

==== Badnjak i slama ====
[[Datoteka:Bozicni obicaji u Hrvatskoj EMZ 300109.jpg|mini|Božićni običaj prikazan u [[Etnografski muzej u Zagrebu|Etnografskom muzeju u Zagrebu]]]]
Stari je običaj bio unijeti na dan prije Božića tri velika panja, koja simboliziraju [[Trojstvo (nauk)|Sveto Trojstvo]] i postaviti ih pored ognjišta. Iz njihove [[vatra|vatre]] palile su se [[svijeća|svijeće]], a često bi se u vatru u kojoj su ti panjevi gorjeli dodao dio gozbe i pića, a njihova bi [[vatra]] trebala donijeti mir i dobro ukućanima. Badnjakom se nazivao i samo jedan veliki panj ili pak velika [[zelena]] grana, koju se obično prislanjalo uza zid, bilo s vanjske, bilo s unutarnje strane doma. Kad bi otac [[obitelj]]i unosio badnjak, čestitao bi ukućanima koji bi mu potom uzvraćali.

U kuću je obično otac obitelji unosio slamu koju bi se rasprostrlo po podu, simbolizirajući [[Isus]]ovo rođenje u staji na slami. O tome govore i stihovi pjesme ''[[s:Radujte se narodi|Radujte se narodi]]'':
<blockquote><i>
Vidi Božje otajstvo u podrtoj štalici<br />
I tko trpi uboštvo na toj tvrdoj slamici.
</i></blockquote>

Slama bi se postavila pod stolom pjevajući božićne pjesme. Često su žene izvlačile slamke, koja bi uhvatila dužu, imala bi veću  i bolju preslicu. Od ostatka slame pravili su se vijenci i snopovi, koji su simbolizirali plodnost i dobar urod ili bi se slama postavila na stol prekrivena, najčešće [[bijela|bijelim]], stolnjakom. Na slami se sjedilo i pričalo sve do odlaska na misu [[polnoćka|polnoćku]], a često se po noći na njoj i spavalo, simbolizirajući samog [[Isus]]a.

==== Božićno drvce ====

[[Datoteka:Jaslice Ilok.jpg|mini|Jaslice u crkvi svetog Ivana Kapistrana u [[Ilok]]u.]]

Premda je kićenje [[Božićno drvce|božićnog drvca]] star običaj, u hrvatskim krajevima on nije bio raširen sve do sredine [[19. stoljeće|19. stoljeća]], uglavnom utjecajem [[Njemačka|njemačke]] tradicije te prostorno-političkih dodira. Bez obzira na to što kićenje drvca nije bilo rašireno, domovi su se prije svejedno na Badnjak kitili [[cvijeće]]m i plodovima, a posebno zelenilom, a to su najčešće činila djeca. Isprva su se kitila bjelogorična stabla, a poslije zimzelena, i to [[voće]]m, najčešće [[jabuka]]ma, ali i [[šljiva]]ma, [[kruška]]ma te raznim slasticama i ukrasima izrađenim od papira, najčešće lanci te razne niti. Čest su i lijep ukras bili pozlaćeni [[orah|orasi]] i [[lješnjak|lješnjaci]] kojima se kitilo drvce, a najčešće su se postavljale svijeće, simboli nade i božanstva. Poslije su se postavljali i komadići vate, voska ili papira koji su simbolizirali snijeg na drvcu i tako su ga ukrašavali. Imućniji su imali posebne figurice i ukrase.

Ispod drvca redovno su se stavljale jaslice, izrađene najčešće od drva. Isprva su bile samo u crkvama i kod imućnijih ljudi, a često je postojalo "nadmetanje" tko će napraviti ljepše jaslice. Najstarije se hrvatske jaslice nalaze na otočiću [[Košljun]]u te potječu iz [[17. stoljeće|17. stoljeća]]. Jaslice su često nosili pjevajući koledari.

[[Datoteka:Božić na Jadranu.jpg|mini|Dio božićnog drvca s [[Jadran]]a]]

=== Božić ===

Na Božić se često odlazilo na tri mise, za početak na polnoćku na sam Božić, zatim na ranojutarnju misu zornicu, tzv. malu misu gdje se obično pričešćivalo, a na poldanicu ili velu misu odlazilo se po danu. Na mise su djevojke često odlazile u različitim svečanim haljinama.

Žene su dan prije pripremile bogati božićni jelovnik, a ručak je bio svečan i bogat te je za stolom okupljao cijelu obitelj. Jelo se [[voće]], [[povrće]], meso, razne pečenke, [[kruh]], [[hladetina|hladetinu]], peciva i brojna druga jela.

Poslije ručka odlazilo se čestitati rodbini i prijateljima, a potom ostalim mještanima. Koledanje ili čestitarenje činilo se pjevajući tradicionalne božićne pjesme, a čestitare bi se često darivalo. 
Mladići su djevojkama često kao tradicionalni božićni dar darivali tzv. božićnicu, ukrašenu [[jabuka|jabuku]]. Prvi posjetitelj koji bi posjetio kuću na Božić, tzv. polaznik ili položar, trebao bi biti zdrav, krepak, veseo što bi domu donijelo srećo, a često su se unaprijed domovi dogovarali o "slučajom" posjetitelju da se ne bi izazvalo nesreću. Ako bi pak na Božić padala kiša, vjerovalo se da će uroditi sve što se okopa motikom.

=== Poslije Božića ===

Naredni su blagdani također imali svoje običaje. [[26. prosinca]], na blagdan [[sveti Stjepan|Svetog Stjepana]], čestitao se imendan istoimenim osobama (Stjepan, Stjepko, Stipe, Stipo, Stjep, Stijep, Štef, Štefica, Stjepka, Stipica itd.) pjevajući božićne pjesme. Na [[Sveti Ivan Evanđelist|Svetog Ivana]], narednog dana, blagoslivljalo se [[vino]], a slama se iznosila iz doma i postavljala na voćke da bi bolje rodile naredne godine. Na dan [[Nevina dječica|Nevine dječice]] narednog se dana često vršilo tzv. šibanje, kad bi se ljudi lagano udarali vrhovima šiba, obilježavajući bol ubijene dječice. Na misama su se blagoslivljala djeca. Na Novu godinu međusobno bi se čestitalo, ali bi ugođaj bio manje intiman za razliku od božićnog.

Svršetak dvanaestodnevnice, dvanaest božićnih dana, blagdan je [[Sveta tri kralja]] ili [[Bogojavljenje|Bogojavljenja]]. Na taj se dan spominjemo triju mudraca koji su darivali [[Isus]]a, odlazi se na misu, skidaju se ukrasi te završava blagdansko razdoblje. Blagoslivljaju se kuće za narednu godinu, a blagoslovljenom su se vodom blagoslivljali i vrtovi te buduće ljetine. Često su božićne pjesme pjevali tzv. zvjezdari odjeveni u tri kralja noseći zvijezdu.

== Međunarodni božićni običaji ==

[[Datoteka:Christmas tree at Santa Claus' Village.jpg|mini|Božićno drvce u selu [[Djed Božićnjak|Djeda Božićnjaka]]<small>, [[Finska]]</small>]]
[[Datoteka:Suhl rathaus abend.jpg|mini|Ukrašeno pročelje<small>, [[Suhl]], [[Njemačka]]</small>]]

Danas Božić slave i mnogi nekršćani kao tradicijski obiteljski blagdan kada se daju i primaju prigodni darovi. Uz slavlje Božića razvili su se brojni običaji poput kićenja božićnog drvca na [[Badnjak]], odlaska na misu polnoćku, pjevanje božićnih pjesama i darivanje.

U brojnim se zemljama božićni blagdani slave na drukčije načine. Baš kao što i Hrvatska ima svoje običaje i tradiciju, isto imaju i ostale zemlje. Spomenuti su neke od zanimljivijih i neobičnijih običaja vezanih uz božićno vrijeme.

* U [[Japan]]u se slavi Božić po uzoru na zapadne zemlje, premda nisu kršćanska zemlja. Važniji blagdan od Božića jest [[Nova godina]], a razlog za božićno slavlje jest službeni nacionalni praznik zbog rođendana trenutačnog cara [[Akihito|Akihita]] [[23. prosinca]].
* Na [[Tajvan]]u Božić je neslužbeno bio slavljen budući da je slučajno toga dana, [[25. prosinca]] [[1947.]] potpisan ustav Republike [[Kina|Kine]] koji se svake godine slavio kao nacionalni praznik. Od [[2001.]] ukinut je taj praznik, ali se Božić ipak ponegdje neslužbeno slavi.
* U [[Meksiko|Meksiku]] ljudi idu od vrata do vrata čestitajući (poput onih koji su posjetili malog [[Isus]]a), a katkad ih pozovu unutar domova gdje sudjeluju u razbijanju jedne vrste šarenog spremnika na užetu ispunjenog slatkišima - [[piñata]].
* U [[Venezuela|Venezueli]] se na [[Sveta tri kralja]] djeca bude i vide da nedostaje slama koju su ostavili pored kreveta noć prije, a na njezinu su mjestu darovi. Djeca vjeruju da su te darove ostavili mudraci i njihove [[deva|deve]]. Ako imaju [[crna|crnu]] mrlju na obrazu, to znači da ih je [[Etiopija|etiopski]] kralj Baltazar, jedan od mudraca, poljubio dok su spavali.
* U [[Australija|Australiji]] i zemljama istog podneblja Božić se slavi usred ljeta zbog vremenske razlike između polutki.
* U [[Finska|Finskoj]] se Djed Božićnjak naziva ''Joulupukki'' što prevedeno s [[finski jezik|finskog]] znači "božićna koza". Ime mu vjerojatno dolazi od stare tradicije kad su se ljudi odijevali u [[koza|kozju]] kožu (''nuuttipukkis'') te kružili kućama jedući ostatke od božićnih jela.
<!-- dopuniti zanimljivostima -->

== Ukrasi ==

=== Božićno drvce ===

{{glavni|Božićno drvce}}
[[Datoteka:Juletræet.jpg|mini|Božićno drvce<small>, [[Danska]]</small>]]

==== Povijest ====

[[Božićno drvce]] često se smatra kršćaniziranom poganskom tradicijom ukrašavanja i štovanja zimzelenog drveća za vrijeme zimskog [[solsticij]]a. Ukrašavanje božićnog drvca kao i danas počelo je najvjerojatnije u [[Njemačka|Njemačkoj]] u [[18. stoljeće|18. stoljeću]], a potom se proširilo po svijetu. Brojni se gradovi i zemlje zalažu za prvenstvo u kićenju božićnog drvca, ali prava domovina ovog običaja nije poznata.

Postoji legenda koja govori da je u [[7. stoljeće|7. stoljeću]] [[Engleska|engleski]] propovjednik u [[Njemačka|Njemačku]] došao propovijedati i naviještati [[Evanđelje]]. Kako bi na najbolji način protumačio jedinstvo [[Trojstvo|Svetoga Trojstva]]. koristio je sortu sjeverne [[bijela|bijele]] [[jela|jele]] [[trokut]]astog oblika koja je simbolizirala Trojstvo. Obraćeni su pogani štovali to stablo, a dotad su vjerovali da je to jedna vrsta [[hrast]]a. U [[12. stoljeće|12. stoljeću]] stabla su se vješala na strop gdje su visila naopačke simbolizirajući [[kršćanstvo]]. Druga legenda govori da je sam [[Martin Luther]] ukrasio božićno drvce početkom [[16. stoljeće|16. stoljeća]] svjećicama.

==== Ukrašavanja i vrste ====

[[Datoteka:Happy new year 06463.jpg|mini|lijevo|Božićne kuglice i ukrasi]]
[[Datoteka:Christmas tree sxc hu.jpg|mini|Umjetno božićno drvce<small>, [[Mađarska]]</small>]]

Božićna se drvca ukrašavaju svijećama, ukrasima, kuglicama i slasticama. Popularne su i tzv. lampice, malene raznobojne svjetiljke upravljane [[električna struja|električnom strujom]]. Na vrhu božićnog drvca, najčešće [[jela|jele]], a katkad i [[Borovi|bor]]a ili [[smreka|smreke]], postavlja se [[zvijezda]] repatica ili [[anđeo]]. Isprva su se drvca kitila prirodnim ukrasima - najčešće [[voće]]m i ručno izrađenim ukrasima. Poslije su se drvca kitila raznim ukrasima poput skupocjenih [[srebro|srebrnih]] niti, znakova prestiža, koje su poslije zamijenjene jeftinijim metalnim. Najpopularnije su kuglice koje dolaze u svim [[boja]]ma i s raznim ukrasima.

Zbog [[ekologija|ekoloških]] razloga, česti su apeli za umjetnim drvcima da bi se smanjila sječa stoljetnih stabala. Umjetna se drvca gotovo i ne razlikuju od pravih zbog modernih tehnologija izrade, a za razliku od prirodnih, mogu se svake godine iznova koristiti. Često dolaze i unaprijed ukrašena.

Osim umjetnih drvca koja teže biti jednaka prirodnima, postoje i brojna dizajnerska drvca različitih boja, a također i drvca koja rade na [[električna struja|električnu struju]] kojima iglice mijenjaju boju okretanjem samog drvca. Ovaj je ukras (bio) vrlo popularan, ali nepažnjom se može uzrokovati požar, stoga se sve više ljudi zalaže za jednostavna božićna drvca ili pak samo grane koje ukrašavaju kuću i njezinu vanjsku stranu.

=== Božićni ukrasi ===

[[Datoteka:Cone and holly.jpg|mini|Češer i božikovina, božićni prirodni ukrasi]]

Osim tradicionalnog božićnog drvca, božićni su simboli i razne biljke poput [[božićna zvijezda|božićne zvijezde]], [[imela|imele]] i [[božikovina|božikovine]]. Čest je običaj [[poljubac|poljupca]] ispod imele. Izrađuju se i božićni vijenci s ukrasima, napravljeni od zimzelenog bilja, s ukrasima od božikovine, vrpcama, kuglicama ili [[češer]]ima.

[[Datoteka:Wreath-nb.jpg|mini|lijevo|Božićni vijenac]]

U brojnim se zemljama i dvorišta te pročelja kuća ukrašavaju raznim svjetlima i figurama, a često i natpisima s dobrim željama, posebno na trgovima i javnim mjestima.

Vrlo je maštovito i ukrašavanje božićnih darova koji se umataju u razne ukrasne papire, a potom ukrase raznobojnim ukrasnim vrpcama ([[germanizam|ger.]] mašna). Darovi se ostavljaju ispod božićnoga drvca, često s natpisom njegova primaoca. Uz darove, česte su i božićne čestitke.

Ispod drvca, osim darova, stavljaju se i [[jaslice]], a često i božićna pšenica, posađena na blagdan [[Sveta Lucija|Svete Lucije]] te razne figurice i ukrasi.

Prve jaslice napravio je sveti [[Franjo Asiški]] godine [[1223.]] u prirodnoj veličini. Uglavnom uključuju staju, često s [[anđeo|anđelom]] na krovu ili pričvršćenom zvijezdom repaticom, katkad i [[mahovina|mahovinu]], a od figura postavljeni su: [[Djevica Marija|Marija]], [[Sveti Josip|Josip]] i mali [[Isus]], često pastiri i sveta tri kralja, a redovno i domaće životinje - [[krava|krave]], [[koza|koze]], [[magarac|magarci]], [[ovca|ovce]] itd. Isus je položen u jasle, staja je ispunjena slamom, a obično se rade od drva. Osim kao dio jaslica, mahovina je čest zaseban ukras ispod drvca, zajedno sa [[pšenica|pšenicom]].

== Darivatelji ==

[[Datoteka:1863 harpers.jpg|mini|[[Thomas Nast]]: ilustracija Djeda Božićnjaka<small>, Harper's Weekly, [[1863.]]</small>]]

Božićni je običaj da se ljudi međusobno darivaju. Često su darovi pripisani liku zvanom '''[[Djed Božićnjak]]''' ili '''[[Djed Mraz]]'''. Također je znan i kao '''Father Christmas''' (anglosaksonsko područje), '''Weihnachtsmann''' (njemačko područje) ili pak sveti Nikola. U dosta se zemalja [[sveti Nikola]] i Djed Božićnjak/Mraz doživljavaju kao dvije različite osobe, poput u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] gdje je blagdan Svetog Nikole [[6. prosinca]] kada djeca nalaze darove u svojim čizmama.

Djed Božićnjak/Mraz zapravo je varijacija [[Nizozemska|nizozemske]] priče utemeljene na povijesnom liku svetog Nikole (Sinterklaas) koji je darivao [[6. prosinca]]. U [[19. stoljeće|19. stoljeću]] u Americi povezan je s Božićem te je s vremenom preimenovan u Djeda Božićnjaka - '''Santa Claus''' ili '''Saint Nick'''. Njemačko-američki crtač, [[Thomas Nast]], nacrtao je lik modernog Djeda Božićnjaka [[1863.]] koji je osamdesetih godina 19. stoljeća postao sve sličniji današnjem obličju, a dvadesetih godina [[20. stoljeće|20. stoljeća]] korišten je u reklamiranju i oglašivanju. Uzor izgledu bio je [[Rusija|ruski]] Djed Mraz ([[ruski jezik|rus.]] Дед Мороз) [[crvena|crvenog]] kaputa, krznenih čizama i duge [[bijela|bijele]] brade, a također i [[biskup]]ski izgled [[sveti Nikola|svetog Nikole]].

[[Datoteka:Tondo St Nicolas MNMA Cl23730.jpg|mini|lijevo|[[Sveti Nikola]]<small>, [[16. stoljeće]]</small>]]

'''Father Christmas''', u prijevodu Božićni Otac, bio je Božićnjakov predak, prvi je put zabilježen u [[15. stoljeće|15. stoljeću]]. Bio je povezivan s razveseljavanjem i pijanstvom. U viktorijanskoj [[Velika Britanija|Britaniji]] njegov je lik poprimio Božićnjakovo obličje.

U [[Italija|Italiji]] darove donose '''Babbo Natale''' koji je ekvivalentan Djedu Božićnjaku, a također i '''La Befana''' koja dolazi na [[Sveta tri kralja]] te daruje djecu. Priča govori da je La Befana trebala donijeti malome [[Isus]]u darove, ali se putem izgubila te sad donosi darove svoj djeci.

Postoje razne inačice priče o Djedu Božićnjaku. Priča donosi da živi na [[sjeverni pol|sjevernom polu]] zajedno sa svojom ženom, gospođom Božićnjak. Ondje postoje radionice u kojima [[vilenjaci]] izrađuju igračke, a potom ih na [[Badnjak|Badnju večer]] Djed ukrca u svoje [[saonice]] koje vuku [[sob]]ovi (na čijem je čelu sob Rudolf koji svojim nosom osvjetljava put) te tako podijeli darove djeci svijeta, ulazeći u kuće kroz dimnjak. Često djeca ostavljaju [[mlijeko]] i [[keksi|kekse]] da bi ih Djed pojeo.

U latinskoj Americi pomiruje se religijska strana s globalizacijskom te priča donosi da Djed Božićnjak izrađuje igračke koje daje malome Isusu koji ih potom dijeli djeci.

U [[Hrvatska|hrvatskoj]] je tradiciji bilo da darove djeci donosi mali [[Isus]], u sjevernijim je krajevima zvan i kao Isusek ili u pojedinim krajevima kontinentalne [[Hrvatska|Hrvatske]] (u gotovo cijeloj [[Slavonija|Slavoniji]], [[Baranja|Baranji]] i [[Srijem]]u) zvan i [[njemački jezik|njemačkom]] [[riječ]]ju Kristkindl (''Christkindl''). S vremenom, utjecajem globalizacije, darove je počeo donositi i [[Djed Mraz]], odnosno [[Djed Božićnjak]], ali se u dosta krajeva čuva izvorna tradicija maloga Isusa kao darivatelja.

== Umjetnost ==

[[Datoteka:Workshop of Rembrandt 001.jpg|mini|[[Rembrandt]]: Klanjanje pastira<small>, [[1646.]]</small>]]
[[Datoteka:Stille nacht.jpg|mini|[[Franz Gruber]]: notni zapis i riječi pjesme ''Tiha noć'']]

Isusovo rođenje, a i tradicionalni božićni simboli, prikazivani su na brojnim slikama i umjetničkim djelima, izrađivani su kipovi, oslikavane su površine, ali posebno mjesto u umjetnosti zauzima upravo glazbena strana. Božićne su pjesme neizostavni dio božićnog slavlja.

=== Glazba ===

Jedna od najpoznatijih božićnih pjesama jest ''[[Tiha noć]]'', u originalu ''Stille Nacht'', koju je uglazbio  [[Franz Gruber]], a stihove je napisao svećenik [[Josef Mohr]]. Također je poznata pjesma jesu ''Zvončići'', odnosno ''Jingle Bells'', koje je [[1857.]] napisao [[James Pierpont]]. Još jedna često izvođena pjesma diljem svijeta jest ''Mi želimo sretan Božić'' (''We Wish You a Merry Christmas''), stara [[engleska]] pjesma iz [[16. stoljeće|16. stoljeća]].

Hrvatska glazbena tradicija obiluje božićnim pjesmama i napjevima. Zapravo ih je teško i pobrojati jer se smatra da je upravo hrvatska narodna glazbena riznica u svijetu najbogatija božićnim popijevkama.

Neke od poznatih hrvatskih narodnih božićnih pjesma: <!-- slobodno nadopuniti :-) -->

* [[s:Danas se čuje|Danas se čuje]]
* [[s:Djetešce nam se rodilo|Djetešce nam se rodilo]]
* [[s:Dvorani neba|Dvorani neba]]
* [[s:Hajdmo, braćo sada|Hajdmo, braćo sada]]
* [[s:Kyrie eleison|Kyrie eleison]]
* [[s:Narodi nam se|Narodi nam se]]
* [[s:O Betleme|O Betleme]]
* [[s:O pastiri, čudo novo|O pastiri, čudo novo]]
* [[s:Radujte se narodi|Radujte se narodi]]
* [[s:Spavaj mali Božiću|Spavaj mali Božiću]]
* [[s:Svim na zemlji|Svim na zemlji]]
* [[s:Tri kralja jahahu|Tri kralja jahahu]]
* [[s:U to vrijeme godišta|U to vrijeme godišta]]
* [[s:Veselje ti navješćujem|Veselje ti navješćujem]]

=== Književnost ===
U književnosti je Božić čest motiv u djelima, ali se ipak uz njega često vežu djela poput [[Charles Dickens|Dickensova]] djela ''[[Božićna priča]]'' ([[engleski jezik|engl.]] ''A Christmas Carol'') te tradicionalne [[Hans Christian Andersen|Andersenove]] bajke ''[[Djevojčica sa šibicama]]'' ([[danski jezik|dan.]] ''Den Lille Pige Med Svovlstikkerne'') i ''Borić''.

== Unutarnje poveznice ==
* [[Badnjak]]
* [[Kolenda]]

== Vanjske poveznice ==
{{commons|Christmas}}
{{Portal Kršćanstvo}}

* [http://www.hrt.hr/arhiv/bozic/index.htm Hrvatski Božić]
* [http://www.hic.hr/bozic-hrvata01.htm Božić u Hrvata]
* [http://www.inet.hr/~khublin/cglazba/pjesme/bozic.htm Božićne pjesme]
* [http://www.medjugorje.hr/bozicne%20pjesme.htm Hrvatske božićne pjesme]
* [http://www.freelang.net/expressions/christmas.html Božićne čestitke na različitim jezicima]

{{Božić}}

[[Kategorija:Božić| ]]
[[Kategorija:Kršćanski blagdani]]
[[Kategorija:Blagdani u Hrvatskoj]]