Vidi kôd stranice Rim

<!--'''Rim'''-->{{izdvojeni članak|ožujak 2008.}}
{{dz}}
{{Naselje
| ime = Rim
| ime_genitiv = Rima
| izvorno_ime =<small>''Roma''<small>
| translit_jezik1 =
| translit_jezik1_vrsta =
| translit_jezik1_info =
| translit_jezik1_vrsta1 =
| translit_jezik1_info1 =
| translit_jezik1_vrsta2 =
| translit_jezik1_info2 =
| translit_jezik1_vrsta3 =
| translit_jezik1_info3 =
| translit_jezik1_vrsta4 =
| translit_jezik1_info4 =
| translit_jezik1_vrsta5 =
| translit_jezik1_info5 =
| translit_jezik1_vrsta6 =
| translit_jezik1_info6 =
| translit_jezik2 =
| translit_jezik2_vrsta =
| translit_jezik2_info =
| translit_jezik2_vrsta1 =
| translit_jezik2_info1 =
| translit_jezik2_vrsta2 =
| translit_jezik2_info2 =
| translit_jezik2_vrsta3 =
| translit_jezik2_info3 =
| translit_jezik2_vrsta4 =
| translit_jezik2_info4 =
| translit_jezik2_vrsta5 =
| translit_jezik2_info5 =
| translit_jezik2_vrsta6 =
| translit_jezik2_info6 =

| slika_panorama = Rome_Montage_2017.png
| veličina_slike =250px
| opis_slike = Rim

| slika_zastava = Flag of Rome.svg
| slika_zastava_veličina =100px
| slika_pečat =
| slika_pečat_veličina =
| slika_grb =Insigne_Romanum_coronatum.svg
| slika_grb_veličina =80px
| slika_amblem_prazno =
| slika_amblem_prazno_veličina =
| slika_amblem_prazno_opis =

| nadimak =''Caput mundi ("Prijestolnica svijeta")<br />la Città Eterna ("Vječni grad")''
| geslo = ''"Senatus Populusque Romanus" (SPQR) <br /> ([[Latinski jezik|lat.]]: "Senat i Rimljani")''

| širina-stupnjevi = 41
| širina-minute = 53
| širina-oznaka = N
| dužina-stupnjevi = 12
| dužina-minute = 29
| dužina-oznaka = E

| lokacija_ime = [[Popis država|Država]]
| lokacija_info = {{ZD+X/I|ITA}}
| lokacija1_ime = [[Talijanske regije|Regija]]
| lokacija1_info =[[Datoteka:Lazio Coat of Arms.svg|20px]] [[Lacij]]
| lokacija2_ime =[[Pokrajine Italije|Pokrajina]]
| lokacija2_info = [[Pokrajina Rim|Rim]] (RM)
| lokacija3_ime =
| lokacija3_info =

| utemeljenje_ime =Osnivanje
| utemeljenje_datum =[[21. travnja]] [[753. pr. Kr.]]
| utemeljenje1_ime =
| utemeljenje1_datum =
| utemeljenje2_ime =
| utemeljenje2_datum =
| utemeljenje3_ime =
| utemeljenje3_datum =
| osnivač =[[Romul]] i [[Rem (osnivač Rima)|Rem]] (mitološki)
| nazvan_po =

| dijelovi =
| vrsta_dijelova =
| d1-d50

| vrsta_vlasti =
| vlast_bilješke =
| titula_vođe = [[Gradonačelnik]]
| ime_vođe = [[Ignazio Marino]]
| stranka_vođe =[[Il Partito democratico|Pd]]
| titula_vođe1 =
| ime_vođe1 =
| titula_vođe2 =
| ime_vođe2 =
| titula_vođe3 =
| ime_vođe3 =
| titula_vođe4 =
| ime_vođe4 =

| površina_bilješke =
| površina_ukupna =1.285,30 km<sup>2</sup>
| površina_kopna =
| površina_vode =
| postotak_vode =
| površina_uža =
| površina_šira =
| površina_prazno1_ime =
| površina_prazno1 =
| površina_prazno2_ime =
| površina_prazno2 =
| visina = 37 m
| visina_izvor =
| visina_max =120 m
| visina_min =13 m

| stanovništvo_godina = 2011.
| stanovništvo_bilješke =
| stanovništvo =2.612.068 
| stanovništvo_gustoća =2.032 stanovnika/km<sup>2</sup>
| stanovništvo_uže =
| stanovništvo_uže_gustoća =
| stanovništvo_šire =
| stanovništvo_šire_gustoća =
| stanovništvo_prazno1_ime =
| stanovništvo_prazno1 =
| stanovništvo_gustoća_prazno1 =
| stanovništvo_prazno2_ime =
| stanovništvo_prazno2 =
| stanovništvo_gustoća_prazno2 =

| vremenska_zona =CET
| utc_pomak =+1
| vremenska_zona_DST =CEST
| utc_pomak_DST =+2
| poštanski_broj =od 00121 do 00199
| pozivni_broj =+39 (0)6
| gradovi_prijatelji =
| države_gradova_prijatelja =

| prazno_ime =[[Istituto Nazionale di Statistica|ISTAT-broj]]
| prazno_info =	058091
| prazno1_ime =Svetac zaštitnik
| prazno1_info =[[Sveti Petar]] i [[Sveti Pavao|Pavao]]
| prazno2_ime =Dan grada
| prazno2_info =[[29. lipnja]]
| prazno3_ime =
| prazno3_info =
| prazno4_ime =
| prazno4_info =
| prazno5_ime =
| prazno5_info =
| prazno6_ime =
| prazno6_info =

| web_stranica = [http://www.comune.roma.it/ comune.roma.it]

| slika_karta = Italyrome.png
| veličina_karte = 150 px
| opis_karte = Položaj Rima u Italiji
| slika_karta1 =
| veličina_karte1 =
| opis_karte1 =

| slika_lokacijska_karta_država =

| bilješke =

}}
'''Rim''' ([[Talijanski jezik|talijanski]] i [[Latinski jezik|latinski]]: ''Roma'') je glavni grad [[Italija|Italije]] i regije [[Lacij]], te najveća i najnapučenija [[Talijanske općine|općina]] u zemlji. Grad ima 2.612.068 stanovnika (popis stanovnika 2011. godine).

Nadimci grada su: ''Caput mundi'' ("Prijestolnica svijeta"), ''la Città Eterna'' ("Vječni grad"), ''Limen Apostolorum'' ("Apostolski prag"), ''la città dei sette colli'' ("Grad na sedam brežuljaka") ili jednostavno ''l'Urbe'' ("Grad").

Unutar Rima nalazi se [[Vatikan]], koji je suveren teritorij [[Sveta Stolica|Svete Stolice]].

Povijesno središte Rima i Vatikan nalaze se na [[UNESCO|UNESCO-vom]] popisu [[Svjetska baština|svjetske baštine]]. Grad je i sjedište nekih međunarodnih institucija, kao što su [[Ujedinjeni narodi|UN-ove]] institucije: [[Organizacija za prehranu i poljoprivredu]], [[Međunarodni fond za razvoj poljoprivrede]] i [[Svjetski program za hranu]].
[[Datoteka:Roma dall'aereo.JPG|mini|lijevo|<center>Povijesno središte Rima iz zraka]]
[[Datoteka:RomaCastelSantAngelo.jpg|mini|lijevo|<center>[[Anđeoska tvrđava]] i Anđeoski most]]
[[Datoteka:Rom_fountain_of_Trevi.jpg|mini|lijevo|<center>''[[Fontana di Trevi]]'']]
[[Datoteka:Spanish steps Rome Italy.jpg|mini|lijevo|<center>Španjolske stube]]

== Legenda o osnutku grada ==
{{glavni|Osnutak Rima (mitologija)}}
[[Datoteka:She-wolf_suckles_Romulus_and_Remus.jpg|lijevo|mini|desno|<center>Poznati kip [[Kapitolska vučica|Kapitolske vučice]] kako hrani [[Romul]]a i [[Rem (osnivač Rima)|Rem]]a]]
Grad Rim je, prema [[Rimska mitologija|mitu]], osnovao [[Romul]], sin [[Rea Silvija|Reje Silvije]] i boga [[Mars (mitologija)|Marsa]].

Prema legendi, svrgnuvši s prijestolja brata Numitora, Amulije je postao kralj grada Albe Longe; a da bi izbjegao rođenje nasljednika koji bi prijestolje mogli tražiti natrag, prisilio je nećakinju Reju Silviju da postane [[Vestalka|vestalska djevica]]. No, ona se sjedini s bogom Marsom i rodi dva blizanca, Romula i [[Rem (osnivač Rima)|Rem]]a, koje je Amulije odmah po rođenju bacio u rijeku [[Tiber]]. Blizance je u podnožju Palatina, jednog od sedam brežuljaka, pronašla jedna [[Vuk|vučica]], koja ih je dojila vlastitim [[mlijeko]]m. Blizance je potom našao pastir Faustul te ih je uzeo i othranio. Kad su odrasli, odlučili su na brežuljku Palatinu osnovati grad. Ubrzo su se počeli svađati koji će od njih dvojice vladati gradom te je Romul u toj svađi ubio brata.

Po predaji, grad je osnovan [[21. travnja]] [[753. pr. Kr.|753. godine prije Krista]]. Nazvan je po svome prvom kralju Romulu.

[[Datoteka:Foro romano.jpg|mini|250px|<center>[[Forum Romanum]]]]
== Povijest ==
=== Od osnivanja do Carstva ===
[[Datoteka:Die sieben Hügel Roms.png|mini|lijevo|<center>[[Sedam rimskih brežuljaka]]]]
[[Datoteka:Roma Herculestempel BW 1.JPG|mini|<center>[[Hram Herkula Viktora|Hram pobjedonosnog Herkula]] iz 2. stoljeća pr. Kr.]]
[[Arheologija|Arheološka]] istraživanja potvrdila su da su u [[8. stoljeće pr. Kr.|8. stoljeću pr. Kr.]] na brežuljcima uz Tiber postojala naselja. U [[6. stoljeće pr. Kr.|6. stoljeću pr. Kr.]] tim su selima zavladali [[Etruščani]] i pod njihovom su se vladavinom naselja sjedinila u jednu političku cjelinu. [[Močvara|Močvarno]] područje u podnožju brežuljaka tada je isušeno i na tome mjestu uređen je gradski trg [[Forum Romanum]]. Prema tome, Rim nije nastao odjednom, već su se naselja na brežuljcima postupno ujedinjavala.

Sedam brežuljaka ranijeg Rima bili su: [[Kapitol (Rim)|Kapitol]] (''Capitolinus mons'', nadmorske visine 50 m), [[Palatin]] (''Palatium'', 47 m), [[Aventin]] (''Aventinus'', 51 m), [[Celij]] (''Caelius mons'', 50 m), [[Eskvilin]] (''Esquiliae'', 65 m), [[Viminal]] (''Viminalis collis'', 60 m) i [[Kvirinal]] (''Quirinalis'', 61 m).

Taj grad se kasnije razvio u prijestolnicu [[Rimsko Kraljevstvo|Rimskog Kraljevstva]] (kojim je neprekidno upravljalo sedam kraljeva, što je bilo u skladu s tradicijom), pa [[Rimska Republika|Rimske Republike]] (od [[509. pr. Kr.]], kojom je upravljao [[Rimski senat|Senat]]) i konačno [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] (od [[27. pr. Kr.]], kojim je upravljao [[Dodatak:Popis rimskih careva|car]]). Ovaj uspjeh je zavisio od vojnih osvajanja, trgovačke nadmoći i selektivne asimilacije susjednih civilizacija, prije svega [[Stara Grčka|grčke]] i [[Etruščani|etruščanske]] civilizacije. Rimska dominacija proširila se na veći dio [[Europa|Europe]] i obale [[Sredozemno more|Sredozemnog mora]], tako da je broj stanovnika narastao na preko milijun. Skoro tisuću godina Rim je bio politički najznačajniji, najbogatiji i najveći grad [[Zapadni svijet|zapadnog svijeta]], a to je ostao i nakon propasti i podjele Carstva, čak i kada je konačno izgubio svoj status glavnog grada u korist [[Milano|Milan]]a i potom [[Ravenna|Ravenne]] i nakon što ga je po prestižu i važnosti nadmašila istočna prijestolnica [[Carigrad]].

=== Pad Carstva i Srednji vijek ===
[[Datoteka:Roma1493.png|mini|<center>Crtež Rima iz oko 1490. godine]]
Usponom ranog [[Kršćanstvo|kršćanstva]] rimski je [[biskup]] osim vjerskog, sve više dobivao i politički značaj, postavši [[papa]]. Tako je Rim postao središte [[Katoličanstvo|Katoličke Crkve]]. Nakon pljačke Rima [[410.]] godine, od strane [[Alarik I.|Alarika I.]] i pada Rimskog Carstva [[476.]] godine, Rim su obilježili [[bizant]]ska uprava i pljačkanja germanskih [[Barbari|barbara]]. U [[Srednji vijek|Srednjem vijeku]] broj stanovnika je smanjen na samo 20.000, a grad se sveo na skupine naseljenih zgrada, koje su se nalazile između velikih površina ruševina i vegetacije. Rim je službeno ostao dio Bizantskog carstva sve do [[752.]] godine, kada su [[Langobardi]] konačno uništili [[ravenski egzarhat]], koji je bio središte bizantske moći u Italiji. [[Pipin Mali]] je [[756.]] godine dao papi nadležnost nad Rimom i okolnim područjima, te je na taj način stvorena [[Papinska država]].
[[Datoteka:Caspar van Wittel - St Peter's in Rome - WGA25822.jpg|mini|<center>[[Caspar van Wittel]], Rim 1711. godine, ulje na platnu]]
Rim je bio prijestolnica Papinskih država sve do njihovog pripajanja Kraljevini Italiji [[1870.]] godine. Grad je postao glavno mjesto hodočašća u Srednjem vijeku i središte sukoba između pape i [[Sveto rimsko carstvo|Svetog rimskog carstva]], kojeg je započeo [[Karlo Veliki]], a kojeg je papa [[Lav III.]] okrunio u Rimu na [[Božić]] [[800.]] godine kao cara. Osim kratkih razdoblja neovisnosti u Srednjem vijeku, Rim je stoljećima zadržao status papske prijestolnice i "svetog grada", čak i kada je papinsko sjedište kratkotrajno ([[1309.]] – [[1377.]]<ref>[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=4847 avignonski pape] Hrvatska enciklopedija, pristupljeno 12. ožujka 2015.</ref>) premješteno u [[Avignon]]. Iako grad više nije imao političke moći, što je potvrđeno i pustošenjem Rima [[1527.]] godine od strane vojske [[Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva|Karla V.]], cvjetao je kao središte kulturne i umjetničke aktivnosti u vrijeme [[Renesansa|renesanse]] i [[barok]]a, pod pokroviteljstvom papinske uprave.

=== Razdoblje od 17. do 19. stoljeća ===
Iako je broj stanovnika naglo narastao u [[17. stoljeće|17. stoljeću]] i prešao 100.000, grad je zaostajao za ostalim važnim gradovima u Europi, velikim dijelom i zbog crkvenog procesa [[Protureformacija|katoličke obnove]] s kojim je Crkva bila zaokupljena. Grad su zahvatila i nacionalistička previranja u [[19. stoljeće|19. stoljeću]] te je dva puta dobio i izgubio neovisnost. Rim je postao i jedan od ciljeva pokreta za ujedinjenje Italije te ga je, nakon uklanjanja [[Francuska|francuske]] zaštite [[1870.]] godine, pripojila [[Kraljevina Italija]] [[1871.]] godine. Rim je postao glavni grad nove ujedinjene Italije.

=== 20. stoljeće ===
[[Datoteka:March on Rome.jpg|mini|<center>[[Benito Mussolini|Mussolinijev]] marš na Rim 1922. god.]]
Nakon pobjede u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]], u Italiji je počela rasti [[Fašizam|fašistička]] ideologija pod vodstvom [[Benito Mussolini|Benita Mussolinija]], koji je umarširao u grad [[1922.]] godine, proglašavajući novo Talijansko carstvo te kasnije ulazeći u savez s [[Treći Reich|nacističkom Njemačkom]]. U ovom razdoblju naglo je rastao broj stanovnika, od 212.000 stanovnika u vrijeme ujedinjenja pa do više od milijuna, ali je taj trend prekinuo [[Drugi svjetski rat]]. Za vrijeme ovog rata, Rim je bio razaran i od strane [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|Saveznika]] i od strane nacističkog okupatora. Nakon pogubljenja Mussolinija i kraja rata, referendumom iz [[1946.]] godine ukinuta je [[monarhija]] i proglašena [[republika]].

Nakon rata Rim je značajno narastao, kao rezultat poslijeratne rekonstrukcije i modernizacije. Rim je postao pomodan grad [[1950-ih]] i ranih [[1960-ih]], u vrijeme razdoblja znanog kao "Slatki život" (''la Dolce Vita''), a trend rasta stanovništva nastavio se do sredine [[1980-ih]] godina, kada je na području općine živjelo više od 2.800.000 stanovnika. Nakon toga, broj stanovnika se postupno smanjivao, zbog iseljavanja stanovništva u susjedne općine, gdje je stanovanje jeftinije.

=== 21. stoljeće ===
Broj stanovnika nastavio se smanjivati, pa je na popisu stanovništva 2011. popisano 2.612.068 stanovnika, što i dalje čin Rim najmnogoljudnijom općinom u Italiji.

==Zemljopisne odrednice==
[[Datoteka:Rome TAS2003125 lrg.jpg|mini|<center>Satelitska fotografija Rima]]
===Položaj===
Rim se nalazi u središnjoj Italiji u regiji [[Lacij]], na ušću rijeka [[Aniene]] i [[Tiber]]. Iako se grad nalazi 24&nbsp;km od [[Tirensko more|Tirenskog mora]], područje grada se proteže praktički do obale, gdje se nalazi okrug Ostia Antica. Najniža visina grada je 13 metara (na Piazzi del Popolo), a najviša 120 metara (Monte Mario). Rimska općina pokriva područje od 1.285,30&nbsp;km<sup>2</sup>, što uključuje mnoge zelene površine.

=== Klima ===
[[Datoteka:Klimadiagramm-deutsch-Roma (Rom)-Italien.png|mini|<center>Klimatski dijagram Rima]]

Na rimsku klimu najviše utječe položaj grada u mediteranskom području. Prosječna godišnja temperatura je 15,5 [[°C]], a prosječni godišnji broj padalina je 880 [[mm]]. Najtopliji mjeseci u godini su [[srpanj]] i [[kolovoz]] s prosječnom temperaturom od 24,5 do 24,7&nbsp;°C. Ovo su također i najsuši mjeseci u godini s prosječnim brojem padalina od 14 do 22&nbsp;mm.

Razdoblje s najvećim brojem padalina se proteže od [[listopad]]a do [[prosinac|prosinca]] s prosjekom od 106 do 128&nbsp;mm. Najhladniji mjesec u godini je [[siječanj]] s prosječnih 6,9&nbsp;°C.

U starija vremena bi Rimljani tijekom ljeta, kada su temperature često visoke, napuštali grad i odlazili u ljetovališta. Danas je ova praksa puno slabija, te je grad funkcionalan tijekom cijele godine, najviše radi rastućih [[Turizam|turističkih]] potreba.

<center>
{| class="wikitable" align="center"
! style="background: #99CCCC; color: #000080" height="17" | Mjesec
! style="background: #99CCCC; color:#000080;" | Sij.
! style="background: #99CCCC; color:#000080;" | Velj.
! style="background: #99CCCC; color:#000080;" | Ožu.
! style="background: #99CCCC; color:#000080;" | Tra.
! style="background: #99CCCC; color:#000080;" | Svi.
! style="background: #99CCCC; color:#000080;" | Lip.
! style="background: #99CCCC; color:#000080;" | Srp.
! style="background: #99CCCC; color:#000080;" | Kol.
! style="background: #99CCCC; color:#000080;" | Ruj.
! style="background: #99CCCC; color:#000080;" | Lis.
! style="background: #99CCCC; color:#000080;" | Stu.
! style="background: #99CCCC; color:#000080;" | Pro.
|-------------
|'''Prosječne temp. (u °C)'''<ref>[http://www.weatherbase.com/weather/weather.php3?s=124261&refer=&units=metric Weatherbase.com]
</ref>||8||8||11||12||17||20||23||23||21||17||12||9
|-------------
|'''Prosječne padaline (u mm)'''||8||7||6||6||5||3||1||2||6||11||11||9
|-------------
|}
</center>

== Politika ==
=== Gradski status ===
[[Datoteka:Quirinale palazzo e obelisco con dioscuri Roma.jpg|mini|desno|<center>[[Kvirinalska palača]], sjedište [[Predsjednik Italije|predsjednika Italije]]]]

U Rimu se, kao u glavnom gradu zemlje, nalazi sjedište predsjednika Talijanske Republike , koje je smješteno u [[Kvirinalska palača|Kvirinalskoj palači]]. U gradu se nalazi i talijanski [[Parlament]], te talijanska Vlada s premijerom i svim ministarstvima.

U političkim krugovima u Italiji vodi se rasprava o tome da li bi grad trebao imati posebne ovlasti javne samouprave<ref>[http://www.infrastrutturetrasporti.it/page/standard/site.php?p=cm&o=vh&id=146 Roma Capitale, Ministarstvo za prijevoz i infrastrukturu] {{ita icon}}</ref> te da li grad ili čak [[Pokrajina Rim|pokrajinu Rim]] treba pretvoriti u okrug glavnog grada<ref>[http://www.camera.it/_dati/leg14/lavori/stampati/sk4000/articola/3885.htm Prijedlog ustavnog zakona] {{ita icon}}</ref>, koji bi bio odvojen od regije [[Lacij]], po uzoru na neke druge glavne gradove u [[Europa|Europi]].

=== Upravna podjela ===
Radi administrativnih razloga i radi povećanja decentralizacije, prostor rimske općine je službeno podijeljen u 19 gradskih općina (''municipi''), prije znanih kao okruzi. Unutar svake te podopćine nalaze se dijelovi raznih gradskih četvrti.

Prije je grad bio podijeljen u 20 podopćina, ali je podopćina [[Fiumicino]] izglasala izlazak iz sastava grada Rima, te postala samostalna općina.

==== Regije ====
[[Datoteka:Roma_rioni_mappa.png|mini|400px|desno|Karta središta grada s regijama]]

Regije ili rioni (vulgarizirani oblik latinskog izraza ''regio'' tj. regija) su povijesne, a ne upravne jedinice podjele središta grada. Ova podjela potječe još iz starog Rima, a rastom grada povećao se i njihov broj. Svi rioni (osim riona [[Prati (rimski rion)|Prati]] i [[Borgo (rimski rion)|Borgo]]) nalaze se unutar [[Aurelijeve zidine|Aurelijevih zidina]].

[[Rimski rioni]] su:

* '''R.I''' - [[Monti (rimski rion)|Monti]]
* '''R.II''' - [[Trevi (rimski rion)|Trevi]]
* '''R.III''' - [[Colonna (rimski rion)|Colonna]]
* '''R.IV''' - [[Campo Marzio]]
* '''R.V''' - [[Ponte (rimski rion)|Ponte]]
* '''R.VI''' - [[Parione]]
* '''R.VII''' - [[Regola (rimski rion)|Regola]]
* '''R.VIII''' - [[Sant'Eustachio (rimski rion)|Sant'Eustachio]]
* '''R.IX''' - [[Pigna (rimski rion)|Pigna]]
* '''R.X''' - [[Campitelli]]
* '''R.XI''' - [[Sant'Angelo (rimski rion)|Sant'Angelo]]
* '''R.XII''' - [[Ripa (rimski rion)|Ripa]]
* '''R.XIII''' - [[Trastevere]]
* '''R.XIV''' - [[Borgo (rimski rion)|Borgo]]
* '''R.XV''' - [[Esquilino (rimski rion)|Esquilino]]
* '''R.XVI''' - [[Ludovisi (rimski rion)|Ludovisi]]
* '''R.XVII''' - [[Sallustiano]]
* '''R.XVIII''' - [[Castro Pretorio]]
* '''R.XIX''' - [[Celio (rimski rion)|Celio]]
* '''R.XX''' - [[Testaccio]]
* '''R.XXI''' - [[San Saba (rimski rion)|San Saba]]
* '''R.XXII''' - [[Prati (rimski rion)|Prati]]

==== Četvrti ====
Nakon uspostave zadnje gradske regije (riona), za nove urbanizirane dijelove grada počeo se koristiti izraz četvrt (''quartiere''). Danas Rim ima 35 četvrti, koje se iz praktičnih razloga označavaju slovom '''Q'''.

<center>
{| {{prettytable}} border=1 cellspacing=0
|-
|<center>'''Q.I'''||<center>[[Flaminio (četvrt u Rimu)|Flaminio]]||<center>'''Q.II'''||<center>[[Parioli]]||<center>'''Q.III'''||<center>[[Pinciano]]<br />(bivšeg naziva ''Vittorio Emanuele III'')||<center>'''Q.IV'''||<center>[[Salario (četvrt u Rimu)|Salario]]||<center>'''Q.V'''||<center>[[Nomentano]]
|-
|<center>'''Q.VI'''||<center>[[Tiburtino]]||<center>'''Q.VII'''||<center>[[Prenestino-Labicano]]||<center>'''Q.VIII'''||<center>[[Tuscolano]]||<center>'''Q.IX'''||<center>[[Appio Latino]]||<center>'''Q.X'''||<center>[[Ostiense (četvrt u Rimu)|Ostiense]]
|-
|<center>'''Q.XI'''||<center>[[Portuense]]||<center>'''Q.XII'''||<center>[[Gianicolense]]||<center>'''Q.XIII'''||<center>[[Aurelio (četvrt u Rimu)|Aurelio]]||<center>'''Q.XIV'''||<center>[[Trionfale]]||<center>'''Q.XV'''||<center>[[Della Vittoria]]<br />(bivšeg naziva ''Milvio'')
|-
|<center>'''Q.XVI'''||<center>[[Monte Sacro (četvrt u Rimu)|Monte Sacro]]<br />(bivšeg naziva ''Città Giardino Aniene'')||<center>'''Q.XVII'''||<center>[[Trieste (četvrt u Rimu)|Trieste]]<br />(bivšeg naziva ''Savoia'')||<center>'''Q.XVIII'''||<center>[[Tor di Quinto]]||<center>'''Q.XIX'''||<center>[[Prenestino-Centocelle]]||<center>'''Q.XX'''||<center>[[Ardeatino]]
|-
|<center>'''Q.XXI'''||<center>[[Pietralata]]||<center>'''Q.XXII'''||<center>[[Collatino]]||<center>'''Q.XXIII'''||<center>[[Alessandrino (četvrt u Rimu)|Alessandrino]]||<center>'''Q.XXIV'''||<center>[[Don Bosco (četvrt u Rimu)|Don Bosco]]||<center>'''Q.XXV'''||<center>[[Appio Claudio (četvrt u Rimu)|Appio Claudio]]
|-
|<center>'''Q.XXVI'''||<center>[[Appio Pignatelli]]||<center>'''Q.XXVII'''||<center>[[Primavalle]]||<center>'''Q.XXVIII'''||<center>[[Monte Sacro Alto]]||<center>'''Q.XXIX'''||<center>[[Ponte Mammolo]]||<center>'''Q.XXX'''||<center>[[San Basilio (četvrt u Rimu)|San Basilio]]
|-
|<center>'''Q.XXXI'''||<center>[[Giuliano Dalmata]]||<center>'''Q.XXXII'''||<center>[[Europa (četvrt u Rimu)|Europa]]||<center>'''Q.XXXIII'''||<center>[[Lido di Ostia Ponente]]||'''Q.XXXIV'''||<center>[[Lido di Ostia Levante]]||<center>'''Q.XXXV'''||<center>[[Lido di Castel Fusano]]
|}
</center>

Zadnje tri četvrti Q.XXXIII, Q.XXXIV i Q.XXXV, su primorske četvrti (''quartieri marini'').

=== Ostali suvereni entiteti ===
[[Datoteka:St Peter's Square, Vatican City - April 2007.jpg|mini|desno|[[Trg sv. Petra]] u [[Vatikan]]u]]

Rim je jedinstven grad u svijetu po tome što sadrži i dva suverena entiteta. Jedno od tih entiteta je [[Sveta stolica]], koja je politički i religijski entitet koji upravlja područjem [[Vatikan|Vatikanskog Grada]] (''de facto'' enklava od [[1870.]] godine, a službeno je tako priznat od [[1929.]] godine), te koja ima izvanteritorijalna prava nad nekim palačama i crkvama, većinom u središtu grada. U gradu Rimu nalaze se veleposlanstva i u Italiji i pri Svetoj Stolici.

Drugi entitet čini [[Malteški red]] (''Sovrano Militare Ordine di Malta'' ili ''SMOM'') koji se sklonio u Rim nakon što je [[Napoleon]] osvojio [[Malta|Maltu]] [[1798.]] godine. Ovaj entitet nema svoj poseban teritorij (što je često predmet rasprava oko njegovog suvereniteta), ali ima nekoliko izvanteritorijalnih palača u središtu Rima.

=== Međunarodni odnosi ===
Rim je važan grad u pogledu europske političke i gospodarske integracije. Godine [[1957.]] ovdje su potpisani [[Rimski ugovori (1957.)|Rimski ugovori]], kojima su osnovani [[Europska ekonomska zajednica]] (EEZ), prethodnica današnje [[Europska unija|Europske unije]], te [[Europska zajednica za atomsku energiju]] (Euratom). Ovdje je potpisan i dogovor o europskom ustavu u srpnju [[2004.]] godine. Rim je također i sjedište važnih međunarodnih institucija, kao što je [[Organizacija za prehranu i poljoprivredu]] (FAO) [[UN|Ujedinjenih naroda]], a ovdje je formuliran i [[Rimski statut Međunarodnog kaznenog suda]].

== Stanovništvo ==
[[Datoteka:Bocca della verita.jpg|desno|mini|[[Bocca della Verità]]]]
Priča o Rimu kao naseljenom mjestu počinje oko [[800. pr. Kr.]] udruživanjem nekoliko manjih sela, čija je ukupna naseljenost bila oko nekoliko stotina stanovnika. Rim u idućim stoljećima narasta do milijunskog grada, te je najvjerojatnije bio najveći svjetski grad sve do [[19. stoljeće|19. stoljeća]]. Procjene o broju stanovništva variraju, ali se procjenjuje da je grad na vrhuncu svoje naseljenosti imao od 450.000 pa sve do 3,5 milijuna stanovnika, a najrealnije procjene s kojima se slažu većina povjesničara govore o oko jedan do dva milijuna stanovnika. Nakon prebacivanja najvažnijih funkcija [[Rimsko Carstvo|carstva]] u [[Carigrad]] u [[4. stoljeće|4. stoljeću]], te nakon propasti [[Zapadno rimsko carstvo|Zapadnog carstva]] u [[5. stoljeće|5. stoljeću]], broj stanovnika se kontinuirano smanjivao, da bi grad [[530.]] godine imao oko 100.000 stanovnika.

U ranom [[Srednji vijek|Srednjem vijeku]] je Rim imao tek 20.000 stanovnika. Stanovništvo grada je stagniralo na oko 50.000 ili se čak smanjivalo sve do [[Renesansa|renesanse]], da bi grad tek u 17. stoljeću ponovno dosegao broj od 100.000 stanovnika. Kada je [[Kraljevina Italija|Talijansko kraljevstvo]] anektiralo grad [[1870.]] godine, on je imao već oko 200.000 stanovnika.

Za vrijeme fašističke vlasti, režim je pokušavao ograničiti rast grada, ali je broj stanovnika svejedno dosegao milijun [[1931.]] godine. Nakon rata grad se nastavio širiti zbog industrijskog razvoja, te su 1950-ih i 1960-ih stvorene nove četvrti i predgrađa.

Procjenjuje se da grad danas ima oko 2,7 milijuna stanovnika, a da zajedno sa širim područjem grada ovdje živi oko četiri milijuna stanovnika. Prema popisu stanovništva, u općini živi 156.833 stranca, što je 6,2% stanovništva<ref>[http://demo.istat.it/strasa2006/index.html Stanovništvo] {{ita icon}}</ref>.

[[Datoteka:Romepopulation.jpg|mini|350px|Razvoj stanovništva Rima]]
{| 
| valign="top" |
{| class="prettytable"
|- style="background:#efefef;"
! Godina/datum
! Stanovništvo
|-
| 330. || align="right" | 1.000.000
|-
| 410. || align="right" | 400.000
|-
| 530. || align="right" | 100.000
|-
| 650. || align="right" | 20.000
|-
| 1000. || align="right" | 20.000
|-
| 1750. || align="right" | 156.000
|-
| 1800. || align="right" | 163.000
|-
| 1820. || align="right" | 139.900
|-
| 1850. || align="right" | 175.000
|-
| 1853. || align="right" | 175.800
|-
| 1858. || align="right" | 182.600
|-
| 31. prosinca 1861. || align="right" | 194.500
|-
| 31. prosinca 1871. || align="right" | 212.432
|}
| valign="top" |
{| class="prettytable"
|- style="background:#efefef;"
! Datum
! Stanovništvo
|-
| 31. prosinca 1881. || align="right" | 273.952
|-
| 10. veljače 1901. || align="right" | 422.411
|-
| 10. lipnja 1911. || align="right" | 518.917
|-
| 1. prosinca 1921. || align="right" | 660.235
|-
| 21. travnja 1931. || align="right" | 930.926
|-
| 21. travnja 1936. || align="right" | 1.150.589
|-
| 4. studenog 1951. || align="right" | 1.651.754
|-
| 15. listopada 1961. || align="right" | 2.188.160
|-
| 24. listopada 1971. || align="right" | 2.781.993
|-
| 25. listopada 1981. || align="right" | 2.840.259
|-
| 20. listopada 1991. || align="right" | 2.775.250
|-
| 21. listopada 2001. || align="right" | 2.546.804
|-
| 31. prosinca 2005. || align="right" | 2.547.677
|}
|}

Navedeni podaci su procjene sve do [[1858.]] godine. Od [[1861.]] do [[2001.]] navedeni su podaci iz popisa stanovništva, a za [[2005.]] godinu korišteni su podaci Nacionalnog instituta za statistiku ([[ISTAT]]).

== Gospodarstvo ==

Zbog svoje upravne važnosti (državne, regionalne, pokrajinske i općinske) i zbog razvijenosti tehnologije, komunikacija i uslužnog sektora, Rim je gospodarski najznačajniji grad u Italiji. Proizvodi oko 6.7% nacionalnog [[BDP]]-a (što je više od ijednog grada u zemlji), a zbog gospodarskog rasta od 4,4% taj udio se povećava, te je Rim grad s najvećim rastom u Italiji. Tek nakon Drugog svjetskog rata grad gospodarski počinje premašivati ostale gospodarski snažne gradove u Italiji, kao što su [[Napulj]] i [[Milano]]. Gospodarski najvažnija djelatnost u Rimu je [[turizam]], te je grad u tom pogledu jedan od najzanimljivijih u Europi. U tom području se također bilježi snažan rast; [[2005.]] godine grad je posjetilo 19,5 milijuna turista, što je porast od 22,8% naspram [[2001.]] godine.

Od industrijskih proizvoda u gradu se proizvodi tekstil i suveniri za turiste, a u novije vrijeme razvijene su i prehrambena, farmaceutska, strojna, papirna i metalna industrija. Značajno je i [[bankarstvo]], te elektronička i zračna industrija. Zbog povijesno važnih lokacija grad je važan i u svjetskog [[film]]skoj industriji, te je nacionalno filmsko središte. Brojna međunarodna kompanijska sjedišta, konferencijski centri i sl. nalaze se u poslovnim dijelovima grada kao što su: ''Esposizione Universale Roma'' (EUR), ''Torrino'' , ''Magliana'', ''Parco de' Medici-Laurentina'' i tzv. ''Tiburtina-valley''.

== Društvo ==

=== Religija ===
[[Datoteka:StPetersBasilicaEarlyMorning.jpg|mini|lijevo|Trg sv. Petra ujutro]]
U starom Rimu najzastupljenija religija bila je [[starorimska religija|rimska religija]] (''Religio Romana''), zajedno s [[Rimska mitologija|rimskim bogovima]], koji su se štovali u raznim kultovima. Zbog višekulturnog karaktera grada, javljale su se i druge religije, kao [[mitraizam]] i razni mistični kultovi. Za vrijeme [[Rimska Republika|Rimske Republike]] javlja se i [[judaizam]], čiji su sljedbenici često kroz povijest zatvarani u [[rimski geto]]. Slična sudbina pratila je i sljedbenike [[Kršćanstvo|kršćanstva]], čija se zajednica vrlo rano javlja u gradu, a koji su često bili progonjeni.

Unatoč progonima, kršćanstvo je do 4. stoljeća postalo toliko rašireno, da ga je na kraju car [[Konstantin I. Veliki]] legalizirao [[313.]] godine, a [[380.]] godine car [[Teodozije I. Veliki]] proglasio je kršćanstvo službenom religijom carstva. Nešto kasnije, sve ostale religije su zabranjene, te je tako i rimska religija izumrla.

Rim je postao jedno od središta kršćanstva (uz [[Antiohija|Antiohiju]], [[Aleksandrija|Aleksandriju]], [[Carigrad]] i [[Jeruzalem]]), a rimski biskup ([[papa]]) postao je nadređeni svim kršćanskim biskupijama i vođa kršćana, smatrajući se nasljednikom [[Sveti Petar|sv. Petra]] koji je, uz [[Sveti Pavao|sv. Pavla]] mučenički umro u Rimu u 1. stoljeću. Od legalizacije kršćanstva [[313.]] godine, brojni rimski [[Dodatak:Popis rimskih careva|carevi]] i [[patricij]]i značajnim donacijama pomagali su [[Rimokatolička Crkva|Crkvu]], čime je ona kroz vrijeme dobila znatnu političku moć.

Nakon pada [[Zapadno rimsko carstvo|Zapadnog carstva]] [[476.]] godine, Crkva je dobivala sve veći i veći politički utjecaj i vlast nad civilnim stanovništvom u Rimu i okolnim područjima. Kroz vrijeme, Rim je postao središte [[Katoličanstvo|Katoličke Crkve]] i glavni grad [[Papinska Država|papinskih država]]. Za vrijeme renesanse u gradu su izgrađene brojne značajne crkve, uključujući [[Bazilika sv. Petra|baziliku sv. Petra]] na vatikanskom brežuljku. Papinstvo se prvo nalazilo u [[Lateranska palača|Lateranskoj palači]], a kasnije je premješteno u [[Kvirinalska palača|Kvirinalsku palaču]]. Nakon što je Rim pripojen [[Kraljevina Italija|Talijanskom kraljevstvu]] [[1870.]] godine, papa [[Pio IX.]] povukao se u [[Vatikan]] i proglasio se zarobljenikom [[Savojska dinastija|Savojske dinastije]], što je izazvalo dugotrajni sukob između Katoličke Crkve i Italije.
[[Datoteka:Moschea - sala principale 3082-6.JPG|mini|300px|Unutrašnjost rimske džamije]]
Ovaj sukob riješen je  [[1929.]] [[Lateranski sporazumi|Lateranskim sporazumima]], kojima je [[Sveta Stolica]] dobila pravo upravljanja nad [[Vatikan|Državom Vatikanskog Grada]] kao samostalnom državom.

Zbog snažne imigracije iz [[Afrika|afričkih]] država i država na [[Bliski istok|Bliskom istoku]], u gradu je zadnjih godina značajno narasla [[islam]]ska zajednica. Zbog ove činjenice u gradu je podignuta muslimanska bogomolja, koja je trenutno najveća [[džamija]] u Europi.

=== Jezik ===
[[Datoteka:Nove-bone.jpg|mini|250px|desno|Promidžbena poruka na rimskom dijalektu na stanici podzemne željeznice u Rimu]]
Izvorni jezik Rima bio je [[latinski]], iz kojega se u [[Srednji vijek|srednjem vijeku]] razvio [[talijanski]]. Ova pretvorba jezika dogodila se pod utjecajem raznih regionalnih dijalekata, a najznačajniji je bio [[Toskana|toskanski]] dijalekt. U Rimu se razvila posebna vrsta [[Rimski dijalekt|rimskog dijalekta]] (''romanesco''). Stariji oblik rimskog dijalekta, koji se upotrebljavao u srednjem vijeku, bio je južnotalijanski dijalekt, koji je bio vrlo sličan napuljskom dijalektu. Utjecaj [[Firenca|firentinske]] kulture za vrijeme renesanse, te preseljavanje mnogih Firentinaca u Rim (uključujući i pape iz obitelji [[Medici]], [[Lav X.|Lava X.]] i [[Klement VII.|Klementa VII.]]), uzrokovali su mnoge promjene u dijalektu, koji je više počeo sličiti toskanskim jezičnim inačicama. Ovaj dijalekt većinom se upotrebljavao samo u Rimu sve do 19. stoljeća, ali se od 20. stoljeća proširio na ostala područja [[Lacij]]a ([[Civitavecchia]], [[Latina]]) zahvaljujući rastu rimskog stanovništva i boljoj prometnoj povezanosti. Ovaj dijalekt održavaju i brojna književna djela koja su na njemu napisana. Poznatiji autori koji su pisali na ovom dijalektu su [[Giuseppe Gioacchino Belli]], [[Trilussa]] i [[Cesare Pascarella]]. Moderniji rimski dijalekt u mnogome promoviraju filmski glumci kao što su [[Aldo Fabrizi]], [[Alberto Sordi]], [[Nino Manfredi]], [[Anna Magnani]], [[Gigi Proietti]], [[Enrico Montesano]] i [[Carlo Verdone]].

== Kultura ==
=== Obrazovanje ===

Rim je veliko središte za visoko obrazovanje. Prvo sveučilište u gradu je [[Sveučilište Sapienza]] (''Università degli Studi di Roma "La Sapienza"'') osnovano [[1303.]], koje je najveće europsko sveučilište kojeg pohađa oko 150.000 studenata. Ostala dva gradska sveučilišta su [[Sveučilište Tor Vergata]] (''Università degli Studi di Roma Tor Vergata''), koje je osnovano [[1982.]] i [[Treće rimsko sveučilište]] (''Università degli Studi Roma Tre''), koje je osnovano [[1992.]] godine.

U gradu se nalazi i veliki broj papinskih sveučilišta, uključujući Sveučilište sv. Tome Akvinskog i Gregorijansko sveučilište (najstarije [[Isusovci|isusovačko]] sveučilište na svijetu iz [[1551.]] godine).

Ovdje se također nalazi brojna privatna sveučilišta kao LUMSA, Katoličko sveučilište Svetog Srca, LUISS, Europski institut za dizajn, Sveučilište Giovannija Cabota, IUSM, Američko sveučilište u Rimu i mnoga druga.

=== Glazba ===
Rim je važan [[Glazba|glazbeni]] centar. U njemu se nalazi Nacionalna akademija Santa Cecilia (osnovana 1585.) za koju su izgrađene nove koncertne dvorane u Parku glazbe (''Parco della Musica''). U Rimu se nalazi i opera Teatro dell'Opera di Roma, te više manjih glazbenih institucija. Rim je bio grad domaćin [[Pjesma Eurovizije 1991.|Pjesme Eurovizije 1991.]] godine, te [[MTV Europe Music Awards]] 2004. godine.

=== Film ===

U Rimu se nalaze studiji [[Cinecittà]], koji su praktički središte talijanske kinematografije i u kojima su snimani mnogi poznati talijanski i strani filmovi.

Studije je [[1937.]] godine osnovao fašistički diktator [[Benito Mussolini]]. [[Saveznici]] su ih bombardirali tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Mnogi svjetski poznati filmovi su ovdje snimljeni od [[1950-ih]] (kao [[Ben-Hur (1959)|Ben-Hur]]), a sami studiji se od tog vremena najviše povezuju s redateljem [[Federico Fellini|Federicom Fellinijem]].

Od [[1980-ih]] studiji su privatizirani. I u novije vrijeme ovdje se snimaju poznati filmovi i serije, kao ''[[Bande New Yorka]]'', komedija ''When in Rome'' sa [[Kristen Bell]] i [[Josh Duhamel|Joshom Duhamelom]] u glavnim ulogama i serijal ''[[Rim (serija)|Rim]]''. U Rimu je do sada snimljeno više od 60 filmova.

=== Muzeji ===
Najstariji muzeji u Rimu su [[Kapitolski muzeji]] iz [[1471.]] godine, koji se nalaze na [[Kapitol (Rim)|Kapitol]]u te koji, uz [[Vatikanski muzeji|Vatikanske muzeje]], sadrže najveće i najvažnije umjetničke kolekcije u gradu.

U [[Villa Giulia|Villi Giuliji]], ladanjskoj kući pape [[Julije II.|Julija II.]] koja je izgrađena sredinom 16. stoljeća, nalazi se značajna kolekcija etruščanske i antičke rimske umjetnosti. U blizini se nalazi i [[Villa Borghese]], u kojoj se nalazi znamenita galerija s većinom umjetnina iz kolekcije obitelji [[Borghese]].

U Nacionalnom muzeju u Rimu (''Museo Nazionale Romano''), kojeg je projektirao [[Michelangelo]], nalaze se važne grčke i rimske umjetnine. Važne galerije slika nalaze se u palačama [[Palazzo Doria Pamphili]], [[Palazzo Colonna]] i [[Palazzo Barberini]], a Venecijanska palača (''Palazzo Venezia'') čuva veliki broj umjetnina od ranokršćanskog razdoblja do renesanse.

=== Mediji ===
{| {{prettytable}} border=1 cellspacing=0
!Dnevne novine!!Tjednici!!Televizija!!Radio
|-
|valign=top|
*[[La Repubblica]]
*[[Il Messaggero]]
*[[Il Tempo]]
*[[L'Unità (novine)|L'Unità]]
*[[Il Riformista]]
*[[Il Manifesto]]
*[[Corriere dello Sport]]
*[[Liberazione (novine)|Liberazione]]
*[[L'Osservatore Romano]]
*[[QN]]
*[[Il Romanista]]
|valign=top|
*[[L'espresso]]
*[[XL (revija)|XL]]
*[[Audio Review]]
*[[Freqeency]]
|valign=top|
*[[RAI]] nacionalno središte
*[[Sky Italia]] nacionalno središte
*[[La7]] nacionalno središte
*[[Mediaset]] rimska podružnica
*[[Roma Uno]]
*[[Teleroma 56]]
*[[Rete Oro]]
*[[Super 3]]
|valign=top|
*[[Radio Dimensione Suono|RDS]]
*[[Radio Capital]]
*[[Radio Globo]]
*[[Radio Rock]]
*[[Radio CNR]]
*[[Radio Radicale]]
*[[Radio Radio]]
*[[Radio Vaticana]]
*[[Radio Centro Suono]]
*[[M2o]]
|}

== Sport ==
Rim je bio domaćin [[XVII. Olimpijske igre - Rim 1960.|Ljetnih olimpijskih igara 1960.]] godine. Najpopularniji sport po gledanosti je [[nogomet]], kao i u ostatku zemlje. Na Stadio Olimpico održano je finale [[Svjetsko prvenstvo u nogometu - Italija 1990.|Svjetskog prvenstva u nogometu 1990.]] godine. Ovaj stadion je poznat i po tome što je matični stadion dva kluba iz [[Serie A]], [[A.S. Roma|Rome]] i [[S.S. Lazio|Lazia]]. Gradski derbiji između ta dva kluba privlače veliku pozornost talijanske i europske javnosti.

Važniji prvoligaški klubovi su:

{| class="wikitable"
! style="background: #D8E2EF; color:#000080;" |Klub
! style="background: #D8E2EF; color:#000080;" |Sport
! style="background: #D8E2EF; color:#000080;" |Osnovan
! style="background: #D8E2EF; color:#000080;" |Liga
! style="background: #D8E2EF; color:#000080;" |Stadion
|-
|[[A.S. Roma]]
|[[nogomet]]
|[[1927.]]
|[[Serie A]]
|[[Stadio Olimpico]]
|-
|[[S.S. Lazio]]
|[[nogomet]]
|[[1900.]]
|[[Serie A]]
|[[Stadio Olimpico]]
|-
|[[Pallacanestro Virtus Roma]]
|[[košarka]]
|[[1960.]]
|[[Serie A (košarka)]]
|[[PalaLottomatica]]
|-
|[[M. Roma Volley]]
|[[odbojka]]
|[[2006.]]
|[[A 1]]
|[[Palazzetto dello Sport]]
|-
|[[Unione Rugby Capitolina]]
|[[ragbi]]
|[[1996.]]
|[[Super 10 (talijansko prvenstvo)|Super 10]]
|[[Stadio Flaminio]]
|-
|}

Ostali gradski sportski klubovi su:

'''Nogomet:''' Osim klubova [[A.S. Roma]] i [[S.S. Lazio]] ovdje se nalaze i [[A.S. Cisco Roma]] i [[S.S. Lazio Calcio Femminile]] (ženski klub).

'''Futsal:''' 
*[[Lazio Nepi]]

'''Biciklizam:''' Rim je važna etapa biciklističkog natjecanja [[Giro d'Italia]].

'''Trčanje:'''
Svakog proljeća održava se [[Rimski maraton]] na kojem sudjeluju mnogi natjecatelji iz Italije i cijeloga svijeta, te je ovo jedan od najvažnijih ovakvih natjecanja u svijetu.

'''Košarka:'''
Osim kluba [[Virtus Pallacanestro Roma]] ovdje djeluje i ženski klub [[San Raffaele Basket]].

'''Rukomet:'''
Ovdje djeluju klubovi [[Amatori Roma Handball]] i [[S.S. Lazio (rukomet)|S.S. Lazio]].

'''Odbojka:'''
[[M Roma Volley]] je muški odbojkaški klub u ligi A1, a ženski odbojkaški klubovi su Virtus Roma i Roma Pallavolo, oboje u ligi A2.

'''Vaterpolo:'''
Ovdje se nalazi ženski klub [[A.S.D. Roma]] u vaterpolskoj Serie A1, te [[S.S. Lazio (vaterpolo)|S.S. Lazio]] u Serie A2 i [[Rari Nantes Roma]] u Serie B.

'''Ragbi:'''
Osim [[Unione Rugby Capitolina]] ovdje se nalaze i [[Rugby Roma]], [[S.S. Lazio Rugby]], [[U.S. Primavera Rugby Roma]], [[CUS Roma Rugby]], te talijanska nacionalna reprezentacija za vrijeme Prvenstva šest nacija.

'''Kriket:'''
*[[Capannelle Cricket Club]]
*[[S.S. Lazio Cricket]]
*[[Rome Bangladesh Cricket Club]]
[[Datoteka:PalaLottomatica.jpg|mini|200px|Unutrašnjost dvorane [[PalaLottomatica]]]]
'''Bejzbol:'''
*[[Lazio Baseball]]
*[[Roma Baseball]]

'''Američki nogomet:'''
*[[Marines Lazio]]
*[[Barbari Roma Nord]]
*[[Gladiatori Roma]]

'''Hokej:'''
*[[Hockey Club Roma]]

'''Lacrosse:'''
*[[Roma Leones Lacrosse]]

'''Unihokej:'''
*[[Viking Roma Floorball Club]] 
*[[Rome South Star Floorball Club]]

== Arhitektura ==
{{UNESCO-svjetska baština
|ime mjesta = Povijesno središte Rima, posjedi [[Sveta Stolica|Svete Stolice]] u Rimu i [[Bazilika Svetog Pavla izvan zidina]]
|slika = Forum Romanum Rom.jpg
|godina = [[1980.]] <small>(4. zasjedanje)</small>
|vrst baštine = Kulturno dobro
|mjerilo = i, ii, iii, iv, vi
|ugroženost = ne
|poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/91
|država = {{ZD+X/I|ITA}} 
}}
{{Široka slika|Italien_Rom_pan1.JPG|900px|<center>Panorama grada s Bazilike sv. Petra|50%|left}}
=== Antički Rim ===
Jedan od simbola Rima je [[Kolosej]] (70.-80.), najveći [[amfiteatar]] ikada izgrađen u Rimskom Carstvu. Ovaj objekt je imao kapacitet od 50.000 gledatelja i koristio se za borbe [[Gladijatori|gladijatora]]. Popis značajnih spomenika antičkog Rima uključuje [[Rimski forum|Forum]], [[Domus Aurea|Domus Aureu]], [[Panteon (Rim)|Panteon]], [[Trajanov stup]], [[Trajanov forum]], [[Rimske katakombe]], [[Circus Maximus]], [[Karakaline terme]], [[Konstantinov slavoluk]], Cestijevu piramidu, [[Aurelijeve zidine]], [[Bocca della Verità]] i druge.

===Srednji vijek===

Od [[Ranokršćanstvo|ranokršćanstva]], izgradnjom bazilika [[Bazilika sv. Petra|sv. Petra]] i [[Bazilika sv. Ivana Lateranskog]], Rim je bio jedno od najvažnijih središta [[kršćanstvo|kršćanstva]] na svijetu. U to vrijeme podignuti su i drugi vrijedni spomenici ([[Bazilika sv. Marije Velike]], [[Bazilika svetog Pavla izvan zidina]], [[Sveti Petar u okovima]], [[Lateranska palača]], i dr.), a [[Hadrijan]]ov [[mauzolej]] je pretvoren u papinsku [[Anđeoska tvrđava|Anđeosku utvrdu]].

=== Renesansa i barok ===
[[Datoteka:Piazza Navona 1.jpg|mini|desno|<center>''[[Piazza Navona]]'']]
Rim je, uz [[Firenca|Firencu]], bio svjetsko središte [[Renesansa|renesanse]], koja je ostavila dubok trag na sam grad. Najimpresivniji primerak renesansne arhitekture u Rimu je [[Bramante]]ova [[Bazilika Sv. Petra]], te [[Michelangelo]]va ''[[Piazza del Campidoglio]]'' s palačom Senatorio, koja je sjedište gradske vlade. Tijekom ovog razdoblja velike [[Aristokracija|aristokratske]] obitelji u Rimu su gradile raskošne građevine, kao što su ''[[Palazzo del Quirinale]]'', koja je sada sjedište predsjednika Talijanske republike, ''Palazzo Venezia'', ''Palazzo Farnese'', ''Palazzo Barberini'', ''Palazzo Chigi'', sjedište talijanskog premijera, ''Palazzo Spada'', ''Palazzo della Cancelleria'' i ''Villa Farnesina''. Rim je poznat i po veličanstvenim trgovima, obično ukrašenima [[Obelisk|obeliscima]], koji su uglavnom izgrađeni u 17. stoljeću. Glavni trgovi su ''[[Piazza Navona]]'', ''Piazza di Spagna'', ''[[Campo de' Fiori]]'', ''Piazza Venezia'', ''Piazza Farnese'' i ''Piazza della Minerva''.

Najizrazitiji predstavnik [[barok]]ne umjetnosti je [[Fontana di Trevi]], djelo arhitekta [[Nicola Salvi|Nicole Salvija]]. Ostala značajne barokne građevine iz sedamnaestog stoljeća su ''Palazzo Madama'', sjedište talijanskog Senata i ''Palazzo Montecitorio'', sjedište Donjeg doma Talijanskog parlamenta.
[[Datoteka:RomaAltarePatriaTramonto.jpg|mini|<center>[[Spomenik Viktoru Emanuelu II.]]]]

=== Neoklasicizam ===
Rim je [[1870.]] godine postao prijestolnica nove Kraljevine Italije. Od tih godina dominantan stil gradnje postaje [[neoklasicizam]], koji je svoje uzore nalazio u antici. U ovom razdoblju su izgrađene mnoge palače koje su napravljene za ministre, veleposlanike ili druge vladine agencije. Jedan od najpoznatijih spomenika iz neoklasicizma u Rimu je [[spomenik Viktoru Emanuelu II.]] odnosno "Oltar domovine", u kome se nalazi grob Nepoznatog Vojnika, koji predstavlja 650.000 Talijana koji su poginuli u Prvom svjetskom ratu.

=== Fašističko razdoblje ===
[[Fašizam|Fašistički]] režim, koji je vladao Italijom između [[1922.]] i [[1943.]] godine, razvio je poseban arhitektonski stil. Taj stil je nastao istraživanjem veza s antičkom rimskom arhitekturom. Najpoznatiji spomenik iz tog razdoblja je okrug Esposizione Universale Roma, koji je izgrađen [[1935.]] godine. Taj okrug je izvorno bio namjenjen za Svjetsku izložbu [[1942.]] godine (''Esposizione 42''), a obzirom da je Italija [[1940.]] godine ušla u Drugi svjetski rat izložba nikada i nije održana. Najreprezentativnija zgrada tog stila je ''Palazzo della Civiltà Italiana'' (1938.-1943.). Zgrada ''Palazzo della Farnesina'', koja je aktualno sjedište talijanskog ministarstva vanjskih poslova je izgrađena [[1935.]] godine u fašističkom stilu.

=== Vile i vrtovi ===
[[Datoteka:Villa borghese.jpg|mini|<center>''Tempio di [[Eskulap|Esculapio]],'' u vrtovima ''Villa Borghese'']]
Središte Rima okruženo je velikim zelenim površinama i raskošnim antičkim [[Vila (građevina)|vilama]], koje su ostaci vila koje su okruživale papinski grad. Mnoge od njih su značajno razorene kroz špekulacije nekretninama krajem 19. stoljeća. Od preostalih je najznačajnija "[[Villa Borghese]]" s velikom pejzažnim vrtom, koji je izgrađen u naturalističkom [[Engleska|engleskom]] stilu iz [[19. stoljeće|19. stoljeća]]. Taj vrt sadrži brojne zgrade, muzeje ([[Galerija Borghese]]) i atrakcije. Ostale značajne vile su "[[Villa Ada]]" s najvećim javnim panoramskim parkom u Rimu, "[[Villa Doria Pamphili]]", druga po veličini s površinom od 1.8&nbsp;km<sup>2</sup>, "[[Villa Torlonia]]", primjer [[Art Nouveau]]a, koja je bila rimska rezidencija diktatora [[Benito Mussolini|Benita Mussolinija]] te "[[Villa Albani]]", u koju je kardinal [[Alessandro Albani]] smjestio svoju kolekciju antikviteta.

== Prijevoz ==
=== Zračni prijevoz ===
Rim služe tri [[Zračna luka|zračne luke]]. Dvije od njih su u vlasništvu društva [[Aeroporti di Roma]] (ADR). Zračne luke su:

* [[Međunarodna zračna luka Leonardo da Vinci]] ili ''Rim-Fiumicino'' je najveća i glavna zračna luka u [[Italija|Italiji]], te vrlo važna europska zračna luka. Nalazi se u obližnjoj općini [[Fiumicino]] jugozapadno od Rima, na samoj obali [[Tirensko more|Tirenskog mora]]. Sa središtem Rima je direktno povezana željeznicom, a vlakom se do aerodroma putuje oko 30 minuta.
* [[Međunarodna zračna luka Giovan Battista Pastine]] ili ''Rim-Ciampino'' je civilna i vojna zračna luka blizu općine [[Ciampino]]. Od civilnih letova ovu luku koriste najviše niskobudžetne i čarter aviokompanije.
* [[Zračna luka Rim-Urbe]] koja se nalazi šest kilometara od gradskog središta, većinom se koristi za privatne [[zrakoplov]]e, te za [[helikopter]]e.

Zračna luka Centocelle u istočnom dijelu grada se više ne koristi u [[Zračni promet|zračnom prometu]], te je najvećim dijelom pretvorena u javni park.

=== Željeznički prijevoz ===
Rim je važno sjecište talijanskih [[željeznica]]. Prva željeznica u Rimu, te druga u Italiji bila je pruga Rim-Frascati, koja je otvorena [[14. srpnja]] [[1856.]] Glavni željeznički pravci su: tirenski (Rim-[[Genova]], uz cestu Aurelia), sjeverni (Rim-[[Firenca]]-[[Bologna]]), [[Jadransko more|jadranski]] (Rim-[[Pescara]], uz cestu Tiburtina, te Rim-[[Ancona]]) i južni (Rim-[[Napulj]], uz cestu Appia). Godine [[2006.]]  otvorena je nova brza pruga između Rima i Napulja, na kojoj vlakovi mogu postići brzinu i do 300&nbsp;km na sat.

Glavni rimski kolodvor je [[Roma Termin]]i, koji je otvoren [[1863.]] godine. Ovo je najprometniji kolodvor u Italiji s oko 600.000 putnika dnevno. U sklopu kolodvora nalazi se veliki trgovački centar "Forum Termini". Drugi po veličini kolodvor je [[Roma Tiburtina]], koji služi za brze vlakove. Ostali veći kolodvori su Roma Ostiense, Roma Trastevere i Roma Tuscolana.

=== Javni prijevoz ===
==== Metro ====
[[Datoteka:Linea A Rome.jpg|mini|Vagon jednog vlaka linije A]]

Rim trenutno služe dvije linije [[Rimski metro|podzemne željeznice]], koje su otvorene [[1955.]] (linija B, tj. plava) i [[1980.]] (linija A, tj. narančasta) i koje prometuju smjerom sjeverozapad-jugoistok (linija A) i sjeveroistok-jug (linija B). Trenutna ukupna dužina metro sustava je 38&nbsp;km. Ove dvije linije sijeku se samo na jednom mjestu, na kolodvoru [[Roma Termini]]. Tri stanice linije B (Piramide, Basilica di San Paolo i EUR Magliana) zajedničke su sa stanicama željeznice Rim-Lido. Nastavak linije B (linija B1) se trenutno gradi, te je otvorena [[2010.]] godine. Ova linija od pet kilometara i pet stanica prometovati će na području na kojem živi oko pola milijuna ljudi, te će se s linijom B spajati na Bolonjskom trgu. Trenutno se gradi i nova linija C koja će prometovati u pravcu istok-sjeverozapad i koja će biti dugačka 34 [[km]] i imati 39 stanica. U planovima trenutno je i linija D koja bi trebala prometovati u pravcu sjever-jug.

==== Željeznica ====
[[Datoteka:Roman Tram in Via Torre Argentina 7-7-06.jpg|mini|200px|Rimski tramvaj na Largo di Torre Argentina]]
Sustav javnog prijevoza gradske nadzemne željeznice sastoji se od 40-ak željezničkih stanica. Najveće su Roma Tiburtina, Roma Ostiense, Roma Trastevere i Roma Tuscolana. Na nekim stanicama prometuju i regionalni vlakovi. Za gradsku željezničku mrežu vrijedi ista karta kao i za metro i ATAC-ovu prometnu mrežu. Od kolodvora Roma Termini željeznica vozi do zračne luke Fiumicino ("Leonardo Express").

==== Autobus i tramvaj ====
Sustav javnog gradskog prijevoza sastoji se i od mreže [[autobus]]a, [[tramvaj]]a i [[trolejbus]]a (vraćen u upotrebu [[2005.]]) kojima upravlja ATAC. Općinsko društvo za javni prijevoz osnovano je [[1929.]] godine, kao "Azienda Tramvie ed Autobus del Governatorato" (''A.T.A.G.''), te je desetljećima bilo jedino društvo koje je upravljalo javnim prijevozom grada i koje je apsorbiralo ostala manja privatna poduzeća. S vremenom su troškovi upravljanja narasli zbog širenja grada, te je ovo društvo [[2000.]] godine pretvoreno u [[dioničko društvo]]. Danas ATAC upravlja s 339 linija s 2.760 vozila na području od 2.152&nbsp;km, te godišnje autobusima preveze 932 milijuna putnika.

=== Zone ograničenog prometa ===

Zbog prometnih zagušenja koje su uzrokovali automobili, u središtu grada je uvedena zabrana prometa tijekom radnog dana od 6 do 18 sati. Ovo područje zove se ''Zona a Traffico Limitato'' (ZTL). Zbog velikog noćnog prometa vikendima koji se događa zbog noćnog života, stvoreni su novi noćni ZTL-ovi u nekim dijelovima grada. Gradnjom podzemnih garaža, u mnogim parkiralištima u gradskim ulicama uvedeno je plaćanje.

== Zbratimljeni gradovi ==

Ovo je popis gradova s kojima Rim ima potpisan neki oblik suradnje.

* [[Datoteka:Flag of France.svg|20px]] [[Pariz]], [[Francuska]] ([[1956.]]). Pariz je jedini zbratimljeni grad Rima po načelu "Samo je Pariz vrijedan Rima; samo je Rim vrijedan Pariza" (''Seule Paris est digne de Rome; seule Rome est digne de Paris'' / ''Solo Parigi è degna di Roma; solo Roma è degna di Parigi'').

Rim ima potpisane partnerske sporazume sa sljedećim gradovima:

* [[Datoteka:Flag of Bolivia.svg|20px]] [[Achacachi]], [[Bolivija]] 
* [[Datoteka:Flag of Algeria.svg|border|20px]] [[Alžir (grad)|Alžir]], [[Alžir]]
* [[Datoteka:Flag of the People's Republic of China.svg|20px]] [[Peking]], [[Kina]]
* [[Datoteka:Flag of Serbia.svg|20px]] [[Beograd]], [[Srbija]] 
* [[Datoteka:Flag of Brazil.svg|20px]] [[Brasília]], [[Brazil]]
* [[Datoteka:Flag of the United States.svg|20px]] [[Cincinnati]], [[SAD]]
* [[Datoteka:Flag of the United Kingdom.svg|20px]] [[London]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
* [[Datoteka:Flag of Canada.svg|border|20px]] [[Montréal]], [[Kanada]]
* [[Datoteka:Flag of the United States.svg|20px]] [[New York]], [[SAD]]
* [[Datoteka:Flag of Bulgaria.svg|border|20px]] [[Plovdiv]], [[Bugarska]]
* [[Datoteka:Flag of South Korea.svg|20px]] [[Seul]], [[Južna Koreja]]
* [[Datoteka:Flag of Australia.svg|20px]] [[Sydney]], [[Australija]]
* [[Datoteka:Flag of Japan.svg|border|20px]] [[Tokio]], [[Japan]]

== Panorama ==
[[Slika:Forum romanum 6k (5760x2097).jpg|800px|thumb|lijevo|Panoramski pogled na Forum romanum]]

== Izvori ==

=== Izvori ===
{{izvori}}

=== Bibliografija ===

* Lucentini, Mario (2002). ''La Grande Guida di Roma''. Rim: Newton & Compton Editori. {{ISBN|88-8289-053-8}}. {{it}}
* Spoto, Salvatore (1999). ''Roma Esoterica''. Rim: Newton & Compton Editori. {{ISBN|88-8289-265-4}}. {{it}}
* Dieter Jansen : Rom. ''Ein Reiseführer zu Kunst, Kultur und Geschichte der „Ewigen Stadt“''. Artemis Limes, München 1996, {{ISBN|3-8090-0850-8}} {{de}}

== Vanjske poveznice ==
{{commons|Roma}}

* {{it}}[http://www.comune.roma.it/ Službena stranica grada]
* {{it}}{{eng oznaka}}{{fr}}{{es}}{{de}}{{zh}}{{ru}}[http://www.romaturismo.it Turistički ured grada Rima]
* {{it}}[http://www.museiincomuneroma.it/ Službena stranica rimskih muzeja]
* {{it}}[http://www.atac.roma.it/ Stranica riskog javnog prijevoza]
* {{it}}[http://www.metroroma.it/MetroRoma/HTML/IT Rimski metro]
* {{it}}[http://www.teatrodiroma.net/ Rimska kazališta]

{{Svjetska baština u Italiji}}

[[Kategorija:Gradovi u Laciju| ]]
[[Kategorija:Glavni gradovi u Europi]]
[[Kategorija:Gradovi u Italiji| ]]
[[Kategorija:Rim| ]]
[[Kategorija:Gradovi domaćini Ljetnih olimpijskih igara]]
[[Kategorija:Lacij]]