Vidi kôd stranice Varaždin

<!--'''Varaždin'''-->{{izdvojeni članak|veljača 2010.}}
{{Grad
| ime                        = Varaždin 
| grb                        = Varaždin (grb).gif
| članak o grbu              = [[Grb Varaždina|Grb]]
{{Kolaž
| slika1a  =  VarasdFotoThalerTamas1.jpg
| slika2a  = Stari grad Varaždin.JPG
| slika2b  = Varazdin-place.JPG
| slika3a  = Trg slobode1.jpg
| slika3c  = Varazdin 22.jpg
| slika4a  = Friedhof Varazdin.jpg
| slika4d  = HDŽ-JŽ 51-145.jpg
| velicina        = 280
| pozicija        =
| razmak          = 3
| boja_razmaka    =
| okvir           =
| boja_okvira     =
| opis_slika      =<center>Trg kralja Tomislava (Korzo)<br>Stari grad Varaždin • HNK Varaždin<br>Pošta na Trgu slobode • Palača Prašinski-Sermage<br>Groblje u Varaždinu • Parna lokomoviva na kolodvoru</center>
| boja_podloge    =
| opis_van_okvira =
}}
| slika_panorama             = 
| veličina_slike             = 
| opis_slike                 = 
| županija                   = {{ZD+X/HŽ|VŽŽ}}
| površina                   = 59,45 
| površina_bilješke          =
| površina_uža               =
| visina                     = 173
| visina_izvor               =
| visina_max                 =
| visina_min                 =
| broj stanovnika            = 46.946
| stanovništvo_godina        = 2011.
| stanovništvo_bilješke      =
| stanovništvo_gustoća       =
| stanovništvo_uže           = 
| stanovništvo_uže_gustoća   =
| stanovništvo_šire          =
| stanovništvo_šire_naziv    =
| gradonačelnik              =  Neven Bosilj
| broj članova poglavarstva  =
| gradsko vijeće ime         = 
| predsjednik vijeće         =
| gradsko vijeće             =
| gradska naselja            = 10 naselja
| samoupravne jedinice       = 
| broj samoupravnih jedinica = 
| dan grada                  = [[6. prosinca]]
| zaštitnik                  = [[Sveti Nikola]]
| poštanski broj             = 42000 
| pozivni broj               = (0)42
| autooznaka                 = VŽ
| web_stranica               = [http://www.varazdin.hr www.varazdin.hr]
| z. širina                  = 46.31
| z. dužina                  = 16.33
| bilješke                   =
}}
[[File:Lokomotiva, Varaždin - jug.jpg|mini|270px|Stara parna lokomotiva izložena kod Varaždinskog kolodvora nekad je vozila razgranatom željezničkom mrežom u gradu i okolici]]
'''Varaždin''' je [[grad]] u sjeverozapadnoj [[Hrvatska|Hrvatskoj]] smješten uz obalu rijeke [[Drava|Drave]], povijesno, kulturno, obrazovno, gospodarsko, sportsko i turističko središte [[Varaždinska županija|Varaždinske županije]], najstarije županije u Hrvatskoj. Nalazi se na raskrižju četiriju velikih, povijesnih regija: Štajerske, Zagorja, Međimurja i Podravine.

U povijesnim ga se izvorima na drugim jezicima nalazi u oblicima: [[njemački]]: ''Warasdin'', [[mađarski]]: ''Varasd'', [[latinski]]: ''Varasdinum''.

== Naselja u sastavu Grada Varaždina ==
Varaždin, uz istoimeno naselje, obuhvaća i dodatnih 9 naselja u sastavu grada. To su:
* [[Črnec Biškupečki]]
* [[Donji Kućan]]
* [[Gojanec]]
* [[Gornji Kućan]]
* [[Hrašćica]]
* [[Jalkovec]]
* [[Kućan Marof]]
* [[Poljana Biškupečka]]
* [[Zbelava]]

== Zemljopisni položaj ==
Varaždin se nalazi na 16°20'33" istočne zemljopisne dužine i 46°18'29" sjeverne zemljopisne širine.

Razvio se na rubnim dijelovima Panonske nizine alpskog sustava.

Nadmorska visina varira između 169 i 173 m. Grad se nalazi u sjeverozapadnoj Hrvatskoj uz rijeku Dravu, u plodnoj aluvijalnoj ravnici koja se spušta prema Dravi u smjeru jugozapad - sjeveroistok. Prema jugu ravnica se lagano uzdiže u Haloze i Varaždinsko - topličku goru. Grad Varaždin se sa svojom prirodnom regijom nalazi na sjeverozapadu Hrvatske.

Grad se nalazi na vrlo važnom zemljopisnom području te se s pravom naziva "sjeverozapadnim vratima Hrvatske". Tu se nalazi još uvijek nedovoljno iskorišten "hrvatski koridor" Budimpešta - Zagreb - Rijeka, s prometnicama koje se odvajaju od istočnog alpskog puta i priključuju se na važnu europsku transverzalu.

== Klima ==

Klima u Varaždinu je umjereno kontinentalna.

== Stanovništvo ==

Županija obuhvaća sjeverozapadni dio Hrvatske i u zemljopisnom smislu pripada podravskom pojasu. Prostire se na površini od 1247&nbsp;km<sup>2</sup> na kojoj, prema posljednjem popisu stanovništva iz 2001. godine, živi 183.730 stanovnika, po čemu je ovaj kraj jedan od najnapučenijih u Hrvatskoj.

Prema popisu stanovnika iz 2011. godine, grad Varaždin s gradskim naseljima ima 46.946 stanovnika. Uže područje grada naseljava 38.839 stanovnika. Prema istom popisu, broj stanovnika po naseljima je ovakav <ref>[http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_01/h01_01_01_zup05_4723.html Stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima, popis 2011.]</ref>:

*Črnec Biškupečki - 696 stanovnika
*Donji Kućan - 716 stanovnika
*Gojanec - 620 stanovnika
*Gornji Kućan - 1.139 stanovnika
*Hrašćica - 1.283 stanovnika 
*Jalkovec - 1.309 stanovnika
*Kućan Marof - 1.388  stanovnika 
*Poljana Biškupečka - 452 stanovnika
*Varaždin - 38.839 stanovnika 
*Zbelava - 504 stanovnika
[[File:Autosajam, Varaždin.1.jpg|mini|270px|Sajam rabljenih automobila u Varaždinu]]

== Gospodarstvo ==

Industrijsko je središte i treći grad po BDP-u (6.300 eur) po glavi stanovnika u Hrvatskoj, ispred njega su Rovinj (17.190 eur) i  Zagreb (11.240 eur). Najrazvijenije grane industrije su prehrana ([[Vindija]], [[Koka (tvrtka)|Koka]]), građevinarstvo (Cesta (u stečaju), Zagorje-tehnobeton, Hidroing), tekstil ([[Varteks]], [[VIS]]), metaloprerađivačka (MIV) i drvoprerađivačka (Mundus).

== Uprava ==
Dužnost gradonačelnika od 2017. godine obnaša Ivan Čehok.

== Povijest ==

U [[Špilja Vindija|špilji Vindija]] u Donjoj Voći, kod Varaždina pronađeni su najbolje sačuvani ostaci [[neandertalac]]a na svijetu, stari oko 30 000 godina<ref>[http://www.virtualnesetnje360.com/Novosti/tabid/58/ItemId/2/View/Details/AMID/385/Default.aspx Špilja Vindija]</ref>.

Prema [[arheologija|arheološkim nalazima]], područje grada bilo je naseljeno još u [[Rimski imperij|rimsko doba]], o čemu svjedoče i imena dviju danas postojećih ulica - Via Militum i Via Petovia (današnje ulice Braće Radić i Optujska).

=== Srednji vijek ===

Povijest Varaždina je usko povezana s poviješću srednjovjekovne [[Varaždinska županija (1868. – 1918.)|Varaždinske županije]]. Postoje pretpostavke da je prije [[12. stoljeće|12. stoljeća]] postojala plemenska župa Varaždin. Prema sačuvanim izvorima jasno se vidi da su u razvijenom i kasnom srednjem vijeku postojale Varaždinska, Zagorska, Krapinska i Hrašćinska županija, na čiji se teritorij Varaždinska županija s vremenom proširila.<ref>{{Citiranje www |naslov=Varaždinska županija |url=http://arhinet.arhiv.hr/details.aspx?ItemId=3_8006 |autor= |autorpoveznica= |prezime= |ime= |suautori= |urednik= |izdavač= |format= |jezik= |web_stranica=ARHiNET |stranice= |nadnevak= |preuzeto=11. siječnja 2014. |arhivurl= |arhivnadnevak= |citat= }}</ref> Oko [[1350.]] godine, reorganizacijom županija, stvara se velika Varaždinska županija koja je, između ostalih, u svoj sastav uključila i neke susjedne županije. Varaždinska županija se od sredine [[14. stoljeće|14. stoljeća]] dijelila na manje kotare koji su se većinom podudarali sa starim županijama.<ref>Neven Budak (1994.), ''Gradovi Varaždinske županije u srednjem vijeku'', Zagreb-Koprivnica {{ISBN|953-6235-01-3}}</ref>

Varaždin se prvi puta spominje [[1181.]] godine. Hrvatsko-ugarski kralj [[Bela III.]] je [[1194.]] svome sinu [[Emerik, hrvatsko-ugarski kralj|Emeriku]] (Mirku) povjerio hrvatski prostor na upravljanje, isključivši mlađeg sina Andriju iz sustava vlasti. Andriju je predodredio da ode u križarsku vojnu, a Emerika da postane kraljem. Tada je bilo uobičajeno da stariji sin bude kralj, a mlađi herceg (vladarem hrvatskog prostora iz kraljevske kuće). Uz Varaždin je vezan dio sudbine Hrvatsko-ugarskog kraljevstva početkom 13. stoljeća. Povjesničar [[Rudolf Horvat]] je zapisao da se herceg Andrija nadao da će u Hrvatskoj utemeljiti posebnu vladarsku lozu, ali je njegov brat, kralj Emerik (Mirko) oko [[1203.]] za hrvatskog kralja dao okruniti svoga sina [[Ladislav III.|Ladislava III.]]. Zbog toga je došlo do borbe između Andrije i Emerika (Mirka). Jedan je hrvatski povjesničar zapisao o tome sudbonosnom trenutku za postanak slobodnog i kraljevskog grada Varaždina:

{{citat|Njihove se vojske sastadoše nedaleko Varaždina. Hrvati bijahu na desnoj, a Ugri na lijevoj obali [[Drava|Drave]]. Kralj Mirko bojao se udariti na vojsku brata svoga. Više se on uzdao u prisegu vjernosti koju mu nekada položiše Hrvati kao svomu zakonitom kralju. Valjda je znao i to da su mnogi Hrvati nezadovoljni s lakoumnim hercegom Andrijom. Zato se sam kralj preveze preko Drave te sa žezlom u ruci osvane u taboru hrvatskom. Nitko se nije usudio da dirne u zakonitoga kralja svoga. Mirko dade svoga brata Andriju uhvatiti i zatvoriti u grad [[Kneginec]] kod Varaždina. Ovdje su hercega Andriju dvorili i gostili Varaždinci, koji mu time znatno ublažiše tamnovanje. Ipak nije herceg Andrija dugo ostao u Knegincu. Njegov je, naime, brat Mirko umro već [[30. studenog]] [[1203.]] Prije toga pusti on iz tamnice hercega Andriju te ga imenuje skrbnikom svoga sina Ladislava, koga je već [[26. kolovoza]] [[1204.]] dao okruniti također za kralja ugarskoga. Maleni kralj Ladislav morade naskoro pred svojim stricem i skrbnikom bježati u Austriju, gdje ga [[7. svibnja]] [[1205.]] zadesi rana smrt. Nato je Andrija postao kraljem ugarskim i hrvatskim. Da se Varaždincima oduži za gostoljubivost, koju mu iskazaše prigodom njegova zatvora u Varaždinu dao im je privilegije gradskog tipa [[1209.]] godine.}}

=== Doba turskih osvajanja ===
{{nedostaju izvori}}
[[Datoteka:Korzo Varaždin.jpg|mini|270px|Središnji varaždinski trg, popularni ''Korzo'']] 
Nakon toga Varaždin se razvija kao tipičan srednjovjekovni privilegirani grad, a ubrzo postaje najnapučenijim gradom današnjeg područja kontinentalne Hrvatske (tadašnje Kraljevine Slavonije). Varaždin je bio ne samo sjedištem Varaždinske županije nego i često mjestom gdje su se održavala zasjedanja Sabora. Varaždin je vrlo brzo postao trgovačkim središtem jer se nalazio na križanju važnih srednjovjekovnih cesta koje su spajale Ugarsku s [[Jadransko more|Jadranskim morem]], ali i Kraljevinu Slavoniju sa susjednom Vojvodinom [[Štajerska|Štajerskom]]. Uz trgovinu ubrzano se počeo razvijati obrt. Prosperitet je trajao sve dok varaždinsku okolicu i sam Varaždin nisu ugrozili [[Osmanlije]]. Izgleda da je jedna od najvećih provala Osmanlija na varaždinsko područje bila [[1532.]] godine. Sultan [[Sulejman I.]]. u ljeto [[1532.]] godine krenuo zauzeti glavni habsburški grad [[Beč]]. Na putu mu se kod [[Kiseg]]a uspješno suprotstavio [[Nikola Jurišić]]. Sulejman I. je nakon neuspjeha kod Kisega napustio namjeru osvajanja Beča i vraćao se u [[Osmansko Carstvo]]. O tome piše povjesničar Rudolf Horvat:

{{citat|Turska je vojska kod [[Maribor]]a prešla preko Drave, a zatim je nastavila put uz desnu obalu rijeke. Iza Zavrča kod grada [[Vinica|Vinice]] uđe Sulejman [[23. rujna]] [[1532.]] u [[Hrvatska|Hrvatsku]]. Od straha pred Turcima utekoše bijedni seljaci iz sela na Varaždinskom polju u obližnje šume, a mnogi se zakloniše i u unutarnji (utvrđeni) grad Varaždin. Tko god je ostao kod kuće, toga su Turci zarobili i sa sobom odvukli.}}

Osmanlije su postupno zauzimali hrvatski prostor, a usporedno s njihovim napredovanjem pojedini su hrvatski plemići tijekom [[16. stoljeće|16. stoljeća]] kralju davali svoje pogranične utvrde. Sredinom 16. stoljeća je stvoren sustav pograničnih straža i utvrda s posadama financiranim od kralja koji se protezao od rijeka [[Mura|Mure]] i Drave do Jadranskoga mora. Taj sustav zovemo [[Vojna krajina]] ili granica. Uz kralja su, pogranične utvrde od 30-tih godina 16. stoljeća, financirali pretežito staleži pokrajina Štajerske, Kranjske i Koruške, ali i Hrvatski sabor. Između Drave i [[Sava|Save]] je utemeljena Slavonska krajina koja je kasnije po svom sjedištu Varaždinu dobila ime [[Varaždinski generalat]]. Sastojala se od tri natkapetanije: Koprivničke, Križevačke i Ivanić. Time Varaždin postaje važno vojno uporište.

Za zaštitu stanovništva od osmanskih napada se koristio sustav uzbuna koji je ustaljen [[1603.]] prema odlukama Hrvatskog sabora. Dolazak neprijatelja se morao najaviti pucnjavom topova, a svako je s oružjem u ruci morao pojuriti na onu stranu od kuda se čula pucnjava. Zbog zaleđivanja Drave su stanovnici iz obližnjih mjesta morali razbijati led kako Turci Osmanlije i Tatari ne bi mogli prelaziti na hrvatsku stranu. Tatari su u travnju [[1603.]] godine provalili u ovaj kraj gdje su porobili i spalili sva sela između [[Koprivnica|Koprivnice]] i Vinice.

Mirom na ušću rječice Žitve u [[Dunav]] [[1606.]] godine, sklopljenim na dvadeset godina između Osmanskog i Bečkog dvora, zabranjena su sva četovanja i upadi na prekogranična područja. Sve su se hajdučke i dobrovoljačke postrojbe trebale raspustiti, a nijedna strana neće napadati pogranične utvrde, niti smije štititi odmetnike koji se ne drže dogovora utanačenim tim mirom. Stare utvrde su jedna i druga strana smjele popravljati, ali nisu mogle graditi nove. Nakon potpisanog dokumenta o miru provedeno je i razgraničenje zemalja prema stanju zatečenom na terenu. Prema dokumentu o razgraničenju Hrvatska je stekla po prvi puta međunarodno priznatu granicu prema Osmanskom Carstvu. Ta je granica išla rijekom Dravom do Vizvara na mađarskoj strani, istočno od Đurđevca te dalje na jug prema Savi. Ovaj mir je bio preduvjet za oporavak i obnovu šireg područja današnje sjeverozapadne Hrvatske, a posebno su ga uspješno za svoj razvoj iskoristili Varaždinci.

=== Uspon Varaždina u 17. i 18. stoljeću ===

Nakon potpisivanja mira kralj je nagradio bana Tomu Erdödyja za zasluge u ratu i obrani Hrvatskog kraljevstva. Godine [[1607.]] dao mu je varaždinsku utvrdu, posjede oko Varaždina i imenovao ga nasljednim županom varaždinskim.

[[Datoteka:Varasdin.jpg|mini|270px|Prikaz Varaždina oko 1688. godine]] 
[[Datoteka:Anica Vranković - Iz ciklusa Varaždinski trgovi - 1981.png|mini|270px|[[Anica Vranković]]: Iz ciklusa Varaždinski trgovi (prema baroknim tlocrtima Varaždina), 1981.]]
Varaždin je bio i crkveno sjedište tj. središte Varaždinskog arhiđakonata Zagrebačke biskupije. Najstariji popis župa Varaždinskog arhiđakonata u ranome novom vijeku je iz [[1638.]] godine. Tada se spominju sljedeće župe (u zagradi su navedeni tadašnji župnici): Sv. Križ u Križovljanu (župnik Nikola Belančić), Sv. Petar u Petrijancu (Juraj Tičić), Sv. Nikola u Varaždinu (Ivan Šantok), Blažena Djevica Marija u Biškupcu (Matija Kos), Sv. Bartolomej u Žabniku – kasnije Bartolovcu (Stjepan Sekirnjak), Sv. Martin u Varaždinskim Toplicama (Martin Lovrečki), Sv. Ilija Obrež (Mihael Senković), Sv. Margareta u Beli – kasnije Margečanu (fra Simon Apolonis), Bl. Marija Magdalena u Ivancu (Pavao Kramarić), Sv. Vid u Vidovcu (Petar Cvetković) i Sv. Marko u Vinici (Petar Jembreković).

Iako je Hrvatski sabor nastojao smanjiti prepreke za trgovinu, dio kojih su bile mitnice, došlo je do osnivanja novih. Grad Varaždin je [[25. ožujka]] [[1655.]] dobio kraljevu povelju za podizanje mitnice u Knegincu ili na rijeci [[Plitvica|Plitvici]]. Na zahtjev grofova Emerika i Jurja Erdödyja Hrvatski je sabor [[11. kolovoza]] [[1655.]] spriječio podizanje te mitnice. Gradska općina Varaždina je krajem [[17. stoljeće|17. stoljeća]] uspjela podignuti mitnicu na Kamenom mostu, a  grofovi Erdödy su ponovo, ali ovaj puta neuspješno, pokušali spriječiti njeno podizanje.

[[Ivan Zakmardi]] je [[1660.]] osnovao sjemenište u Varaždinu, a da bi mu osigurao opstanak, ostavio mu je razne nekretnine u svojoj oporuci od [[17. srpnja]] [[1664.]] godine. Među nekretninama se navodi vinograd kod Sv. Ilije, a uz to varaždinskom sjemeništu je ostavo inkviline (željare) u Seketinu kod Gornjeg Kneginca. U istom 17. stoljeću grade se isusovački i franjevački samostan, što su jasni pokazatelji gospodarskog i društvenog razvoja Varaždina.

Kada je Hrvatski sabor na zasjedanju u Varaždinu u prosincu [[1663.]] odredio opće novačenje hrvatske vojske, bili su stvoreni preduvjeti za protunapad na [[Osmansko Carstvo|Turke]]. Snage Nikole Zrinskog su početkom [[1664.]] krenule iz [[Novi Zrin|Novog Zrina]] (utvrde izgrađene [[1661.]] na rijeci Muri kod [[Legrad]]a, srušene 1664.) i lijevom obalom Drave osvojile sve osmanske utvrde te došle do Osijeka. Tamo su spalile veliki most. [[Nikola Zrinski]] je od španjolskog kralja kao nagradu za taj čin dobio zlatno runo, dok mu je francuski kralj [[Luj XIV.]] darovao novac.

Osmanska vojska je na proljeće 1664. krenula u protunapad. Kod [[Novi Zrin|Novog Zrina]] se nalazio glavni habsburški zapovjednik [[Raimondo Montecuccoli]] koji je tijekom lipnja mirno gledao jednomjesečnu [[Opsada Novog Zrina|opsadu i pad]] te utvrde. On je čekao da se osmanske snage iscrpe i krenu prema Beču. Na kraju je Montecuccoli pobijedio Osmanlije u [[Monošterska bitka (1664)|bitci kod Monoštra]] (Szentgotthárd) odnosno Mogersdorfa (Modinaca) na tromeđi današnje [[Mađarska|Mađarske]], [[Slovenija|Slovenije]] i [[Austrija|Austrije]]. Nakon te bitke u kolovozu 1664. godine su Osmanlije i Habsburgovci potpisali tajni [[Vasvárski mir]] (nazvan po mjestu [[Vasvár]]u gdje su se održavali pregovori). Mir je bio potpisan na dvadeset godina, Osmanlije su zadržale prostore koje su zauzele, a kralj je povrh toga morao platiti veliku ratnu odštetu. Taj je mir omogući stabilni razvitak Varaždina i zaštitu od Osmanlija. No isti je mir bio jedan od povoda zrinsko-frankopanskoj uroti koja je završila pogubljenjem [[Petar Zrinski|Petra Zrinskog]] i [[Fran Krsto Frankopan|Frana Krste Frankopana]] u Bečkom Novom Mjestu [[30. travnja]] [[1671.]] godine.

Po završetku rata koji je trajao od [[1683.]] do [[1699.]] godine došlo je do oslobađanja od Osmanske vlasti velikih dijelova hrvatskog prostora. Oslobođeni su: [[Lika]], [[Krbava]], dio [[Kordun]]a, [[Banovina]], [[Moslavina]], Slavonija, [[Baranja]] i zapadni [[Srijem]]. To je potvrđeno time što su [[Habsburška Monarhija]], [[Mletačka Republika]] i [[Osmansko Carstvo]] potpisali mir u [[Srijemski Karlovci|Srijemskim Karlovcima]] 1699. godine. Taj je mir za Varaždin značajan jer je zauvijek nestalo osmanske opasnosti za ovdašnje stanovnike, tim više jer su kroz gotovo čitavo [[16. stoljeće|16.]] i [[17. stoljeće]] postojali kontinuirani upadi manjih pljačkaških skupina Osmanlija koje su ugrožavale sigurnost imovine i stanovništva.

[[File:Varaždin roofs.jpg|mini|270px|Panorama Varaždina]]

Varaždinska gradska općina je s vremenom stekla brojne posjede i nekretnine, od kojih je dio davala u zakup. Često su stanovnici [[Varaždinske Toplice|Varaždinskih Toplica]] bili zakupnici nekih varaždinskih nekretnina. O tome je publicist i kroničar Branko Svoboda zapisao: ''"Na Varaždinbregu oni u šumama žire svinje. Bilo je slučajeva, da su varoški senatori i činovnici uzimali varošku zemlju u zakup. Da korupcija bude veća, neki bi od njih svoje španove i sluge dali na dražbe na kojima su se varoške zemlje davale u zakup. Varoška gospoda koja su provodila ovakva uredovanja, častila bi se poslije obavljenih licitacija zajedno s licitantima, dakako, na račun varoške pivnice i varoškog majura."'' Varaždinska gradska općina je imala velike šumske komplekse na Varaždinbregu. Šume su bile [[Bukva|bukove]] i [[hrast]]ove, ali je bilo pomiješanog [[brijest]]a, [[javor]]a i crnogorice. U lugovima je bilo meko drveće – [[topola]], jagnjed, [[joha]] i sl. U šumama je bilo dosta divljači.

[[Marija Terezija]] je nastojala ojačati apsolutnu vlast i jedinstvenu državu. Zbog toga je težila suziti vlast hrvatskog i ugarskog plemstva. Kraljica je [[1767.]] godine osnovala prvu modernu hrvatsku vladu, [[Hrvatsko kraljevsko vijeće]], čije je središte bilo u Varaždinu, a nakon velikog varaždinskog požara 1776. je preseljeno u Zagreb. Varaždin je tako od 1767. do [[1776.]] bio glavni grad Hrvatske, a u njemu se grade brojne palače i javne zgrade koje su sačuvane do danas i daju mu obilježje baroknog grada.

=== Razvoj u 19. stoljeću ===

Kada je [[1854.]] godine donesen plan izgradnje željezničke mreže za Austrijsku carevinu spominje se gradnja pruge Velika Kaniža-Maribor, odnosno dionica Kotoriba-Čakovec-Središće. Varaždinci su poveli akciju koko bi i Varaždin bio obuhvaćen privjeskom na željezničku magistralu Beč-Trst. Predložili su liniju: Kaniža-Kotoriba-Prelog-Varaždin-Zavrežje (Saurić)-Ankenstein-Maribor, a podržali su ih Trgovačka komora u Zagrebu i Gospodarsko društvo Hrvatske i Slavonije.

[[File:Varazdin-Rue.JPG|mini|270px|Kukuljevićeva ulica u Varaždinu]]

Varaždinci su se uporno borili za izgradnju zagorske željeznice koja bi Varaždin povezala sa [[Zagreb]]om. Taj proces je počeo [[1861.]] godine i trebalo je četvrt stoljeća da se realizira. Rješenje za gradnju zagorske željeznice doneseno je nakon seljačkih nemira [[1883.]] godine. Veliki župan varaždinski i vladin povjerenik Ognjeslav Utješenović Ostrožinski ozbiljno se založio za gradnju pruge između Varaždina i Zaprešića. Godine [[1884.]] je Ugarsko-hrvatski sabor donio rješenje o gradnji ''"Čakovečko-zagrebačke (zagorske) željeznice mjesnog interesa"''. Uvjeti izgradnje i eksploatacije su se morali ostvarivati prema ugarskom zakonu o vicinalnim željeznicama. Gradnja pruge je trajala od [[1885.]] do [[1886.]] godine. Dio pruge je bio otvoren u [[Rujan|rujnu]], a ostatak u [[Prosinac|prosincu]] 1886. godine.

Varaždinci su se protivili izgradnji željezničke pruge od Varaždinskih Toplica preko Ludbrega do Koprivnice, a zalagali su se za smjer preko [[Jalžabet]]a i Ludbrega do Koprivnice. No ta pruga nije bila Varaždinski prioritet. Varaždinci su nastojali potaknuti izgradnju pruge od Golubovca do Krapine jer bi time Varaždin postao glavno željezničko čvorište sjeverozapadne Hrvatske. U obrazlaganju ovih pravaca istaknuli su da bi se realizacijom ovih projekata stvorila jedinstvena transverzala koja bi povezivala Podravinu preko Varaždina s [[Trst]]om, tadašnjom najvažnijom austro-ugarskom lukom. Željeznica je doprinijela modernizaciji gospodarstva Varaždina i okolice.

Dakako da je kao i svugdje, a dijelom i u Varaždinu, bilo pristaša "mađaronske" stranke, koji su smatrali da budućnost Hrvatske leži u uskoj vezi s Mađarskom. Bilo je i pravaša koji su smatrali da je perspektiva Hrvatske u samostalnoj i nezavisnoj državi. Kasnije su se pojavili i neki pristaše Hrvatsko-srpske koalicije koji su tražili rješenje u okupljanju Južnih Slavena unutar Austro-ugarske monarhije i stvaranju države Južnih Slavena zajedno sa [[Srbija|Srbijom]], [[Crna Gora|Crnom Gorom]] i [[Bugarska|Bugarskom]]. Postojale su i druge političke skupine. No, vrhunac političkog života, krajem [[19. stoljeće|19.]] i početkom [[20. stoljeće|20. stoljeća]], nastupa s organiziranjem Hrvatske pučke seljačke stranke predvođene braćom Radić početkom 20. stoljeća, kada se seljaštvo koje je bilo najbrojnije, masovno uključuje u parlamentarni život Hrvatske. Posebno je važno istaknuti vezu između Varaždina i djelovanja Antuna Radića, koji je u ovom gradu jedno vrijeme živio i radio.

=== Dvadeseto stoljeće ===

Varaždin u 20. stoljeće ulazi s razvijenim društvenim i gospodarskim životom. Do stagnacije gospodarskih funkcija je došlo nakon prvoga svjetskog rata. Nakon drugog svjetskog rata dolazi do daljnjih procesa modernizacije i ubrzane industrijalizacije, ali i osnivanja prvih visokoškolskih institucija. Tijekom [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] u Varaždinu je bilo jako uporište tzv. [[JNA]], a sve vojarne je odlučnim akcijama zauzela Hrvatska vojska [[1991.]] nakon [[Oslobođenje Grada Varaždina|oslobođenja]] od Jugoslavije te time omogućila naoružanje postrojbi koje su obranile i na kraju odlučnim vojno-redarstvenim akcijama Bljesak i Oluja oslobodile privremeno zauzeta područja Republike Hrvatske. 
U vremenima kad u Bosni [[bošnjačko-hrvatski sukob|nije bilo ugodno]] biti ni Bošnjak, ni Hrvat Varaždin je grad koji je ugostio najviše muslimana izbjeglica.<ref>[https://www.islamska-zajednica.hr/vijesti/zapoceli-dani-otvorenih-vrata-islamske-zajednice-u-varazdinu Islamska zajednica u Hrvatskoj] moderator: ''ZAPOČELI 'DANI OTVORENIH VRATA' ISLAMSKE ZAJEDNICE U VARAŽDINU   Islamska zajednica u Hrvatskoj.html'', 16. svibnja 2017. (pristupljeno 23. travnja 2019.)</ref> U slobodnoj i suverenoj Republici Hrvatskoj Varaždin je postao sjedište Varaždinske županije (od [[1993.]]) i [[Varaždinska biskupija|Varaždinske biskupije]] (od [[1997.]]). Za Varaždin je posebno značajna 2003. godina kada je otvaranjem suvremene autoceste od mađarske granice do Zagreba (i dalje prema [[Rijeka|Rijeci]] i [[Split]]u) stvoren preduvjet za daljnje gospodarsko jačanje Varaždina i njegovog potvrđivanja kao glavnog središta sjeverozapadne Hrvatske.

== Arhitektura i znamenitosti==

=== Stari grad ===
{{glavni|Stari grad Varaždin}}
Najveća znamenitost Varaždina je tvrđava zvana Stari grad. Nalazi se na sjeverozapadnom obodu gradske jezgre, a danas je u njoj smješten [[Gradski muzej Varaždin]]. Tvrđava se prvi put spominje u 12. stoljeću i vjeruje se da je tada bila sjedište varaždinskih župana. Krajem 14. stoljeća dolazi u vlasništvo [[grofovi Celjski|grofova Celjskih]] koji je pregrađuju u gotičkom stilu. Iz tog vremena potječe središnji četverokutni objekt, oko koje su se izvorno nalazile drvene palisade. Najveći zahvat tvrđava doživljava u 16. stoljeću, kada je pregrađena u suvremenu renesansnu fortifikaciju. Za vlasništva [[Ivan Ungnad|Ivana Ungnada]], nešto prije 1544. započinje gradnja zidina s kružnim kulama, te oko njih zemljanih bedema i jarka napunjenog vodom. Time ove građevina postaje karakterističan tip utvrde zvan "wasserburg". Pregradnju je radio [[Domenico Allio|Domenico dell'Allio]], graditelj talijanskog podrijetla koji je djelovao u Štajerskoj.<ref name="Mira Ilijanić 1999">Mira Ilijanić (1999.), ''Urbanizam – graditeljstvo – kultura, zbornik radova'', Varaždin {{ISBN|953-6775-05-0}}</ref> Pod kraj stoljeća varaždinska tvrđava trajno dolazi u ruke mađarsko-hrvatske obitelji Erdödy, koja će na njoj izvesti manje adaptacije u baroknom stilu.

=== Crkve i samostani ===
U Varaždinu je djelovalo nekoliko katoličkih crkvenih redova: [[kapucini]], [[uršulinke]], [[isusovci]] i [[franjevci]]<ref>[http://www.varazdin-online.com/grad/znamenitosti/crkve/sv_trojstvo.php Varaždin] Znamenitosti</ref>.

[[Datoteka:Zupnacrkva.JPG|mini|270px|[[Župna crkva sv. Nikole u Varaždinu|Župna crkva sv. Nikole]]]]
[[Datoteka:Isusovacka crkva varazdin.JPG|mini|270px|Bivša isusovačka crkva, danas katedrala u Varaždinu]]

Crkveno graditeljstvo bilo je prisutno u srednjovjekovnom Varaždinu, no danas uglavnom nije sačuvano. Iz doba romanike potječu kameni ulomci pronađeni u današnjoj [[Župna crkva sv. Nikole u Varaždinu|župnoj crkvi sv. Nikole]]. Župna je crkva u srednjem vijeku bila glavna sakralna građevina Varaždina, a trg na kojem se nalazi glavni gradski trg. Crkva je u 15. stoljeću pregrađena u gotičkom stilu, a iz toga vremena ostao je sačuvan zvonik.

Velik graditeljski zamah, Varaždin doživljava u doba baroka, dolaskom crkvenih redova u grad. Najprije se podiže [[Isusovački samostan i crkva sv. Marije u Varaždinu|isusovačka crkva]] (1642.-46.), kao tipična ranobarokna dvoranska crkva s "wandtpfeilerima", unutrašnjim kapelama koje su međusobno razdvojene zidovima. Godine 1650. gradi se i [[Franjevački samostan i crkva sv. Ivana Krstitelja u Varaždinu|franjevačka crkva sv. Ivana Krstitelja]], djelo graditelja [[Peter Rabba|Petera Rabbe]] iz [[Graz]]a. Obje crkve bogato bogato su opremljene inventarom, zidnim slikama i štukaturama. Gradnju novog [[Franjevački samostan i crkva sv. Ivana Krstitelja u Varaždinu|franjevačkog samostana]] (1626.-32) vodi gradački "Majstor Stephan", dok [[Jacob Schmerleib]] iz [[Leibnitz]]a podiže [[Isusovački samostan i crkva sv. Marije u Varaždinu|isusovački samostan]] (1679.-91.). U 17. stoljeću u Varaždinu većinom djeluju štajerski graditelji.<ref name="Mira Ilijanić 1999"/>

Osobito će značajna ostvarenja u baroknoj arhitekturi nastati u 18. stoljeću, redovito od ruku domaćih majstora, ali stranoga podrijetla. Na samom početku stoljeća gradi se [[Kapucinski samostan i crkva sv. Trojstva u Varaždinu|kapucinski samostan s crkvom]]. Jednostavnog arhitektonskog oblikovanja, ovaj će sklop biti vrlo sličan kapucinskim samostanima podignutima u drugim dijelovima Hrvatske. Uz novčanu pomoć carice [[Marija Terezija|Marije Terezije]] podiže se i [[Uršulinski samostan i crkva Rođena Marijina u Varaždinu|uršulinski samostan]] (1715. – 1749.), u sklopu kojeg djeluje i djevojački konvikt. Uz njega je [[Uršulinski samostan i crkva Rođena Marijina u Varaždinu|uršulinska crkva]] (1722.-29.), jedna od najranijih baroknih crkava u Hrvatskoj s karakterističnim zabatnim zvonikom na pročelju. Nova [[Župna crkva sv. Nikole u Varaždinu|župna crkva sv. Nikole]] gradi se sredinom 18. stoljeća prema projektu domaćeg graditelja [[Šimun Ignac Wagner|Šimuna Ignaca Wagnera]].

U velikom požaru 1776. stradale su brojne sakralne građevine, a u godinama koje slijede obnovljene su i dograđene u većoj mjeri. [[Crkva sv. Florijana u Varaždinu|Crkvu sv. Florijana]] (1777.) i [[Crkva sv. Vida u Varaždinu|crkvu sv. Vida]] (1778. – 1782.) obnovio je domaći graditelj [[Ivan Adam Poch]], davši im današnji izgled u kasnobaroknom stilu.<ref>[[Ivy Lentić Kugli]] (1980.), ''Varaždinski graditelji i zidari 1700-1850'', Zagreb</ref> Kada je 1773. ukinut isusovački red, njihovu su crkvu naslijedli pavlini koji su sagradili novo reprezentativno pročelje s volutnim zabatom. Izgradnja baroknih crkava i samostana znatno će doprinijeti urbanističkoj slici Varaždina, koja će kao takva ostati sačuvana sve do danas.

U 19. stoljeću podižu se crkve u historicističkom stilu, a među njima se ističe [[Pravoslavna crkva sv. Đorđa u Varaždinu|pravoslavna crkva sv. Đorđa]] iz 1884. godine.

''*[[Dodatak:Popis crkava i samostana u Varaždinu]]''

=== Barokne palače ===
[[Datoteka:Herzer.JPG|mini|270px|Palača Herzer]]
[[Datoteka:Palaca patacic vz.JPG|mini|270px|Palača Patačić]]

U povijesnoj jezgri Varaždina nalazi se niz plemićkih palača iz baroknog doba. Palače se grade od druge polovice 17. stoljeća sve do početka 19. stoljeća, a podižu ih hrvatske ili udomaćene plemićke obitelji stranog podrijetla. Na glavnom gradskom trgu smještena je palača grofova Drašković, čije je postojanje na tom mjestu zabilježeno još u 16. stoljeću, dok današnja zgrada potječe iz 18. stoljeća. Do nje se nekoć pružala [[Palača Czindery u Varaždinu|palača Czindery]], a s druge strane trga [[Biskupska palača u Varaždinu|biskupska palača]], no obje su srušene krajem 19. stoljeća. Središnja zgrada trga je [[Gradska vijećnica u Varaždinu|gradska vijećnica]] koja je građena u 15. stoljeću, ali je obnovom pročelja 1791.-93. dobila svoj današnji izgled.<ref name="Mira Ilijanić 1999"/> Na Franjevačkom trgu nalazi se poznata [[Palača Patačić u Varaždinu|palača Patačić]], koja je dvokatna i ima ugaoni erker te, usprkos svojim malim dimenzijama, vrlo raskošno pročelje s motivima rokaja. U njoj se odvijao bogat društveni život jer su grof Franjo Patačić i njegova žena Katarina ondje organizirali plesove i kazališne predstave. U palači su do danas u nekoliko prostorija sačuvane zidne slike. Zidne slike sačuvane su i u susjednoj [[Palača Varaždinske županije u Varaždinu|palači Varaždinske županije]], koja je bila jedna od najvećih baroknih palača ikad sagrađenih u Hrvatskoj. Ondje je u središnjoj dvorani naslikana iluzionistička arhitektura mramornih stupova koji nose kasetirani strop. Palaču je gradio domaći graditelj [[Jakov Erber]].

Na istom se trgu, na sjevernoj strani, nalazi [[Palača Wasserman-Kreuz u Varaždinu|palača Wasserman-Kreuz]] (1785.-86.) i [[Palača Herzer u Varaždinu|palača Herzer]] (1791.-95.), obje u stilu kasnobaroknog klasicizma. Zanimljivo je da palaču Herzer nisu podigli plemići već gradski poštar Franjo Herzer koji se obogatio novcem dobivenim na lutriji. No, ubrzo je bankrotirao pa mu je palača oduzeta.<ref>Ivy Lentić Kugli (1973.) "Prilog datiranju nekih varaždinskih palača iz 18. i početka 19. stoljeća", ''Vijesti muzealaca i konzervatora Hrvatske'' br. 3-4, Zagreb ISSN 0042-6083</ref> U blizini je i [[Palača zagrebačkog Kaptola u Varaždinu|palača]] koju je šezdesetih godina 18. stoljeća sagradio [[Zagrebački Kaptol]], a ističe se bogatim pročeljem kojeg krasi motiv Božjeg oka na zabatu. Na Stančićevu trgu, pred nekadašnjim ulazom u [[Stari grad u Varaždinu|Stari grad]], nalazi se [[Palača Prašinski-Sermage u Varaždinu|palača Prašinski-Sermage]] (17. st.), karakteristična po šarenom pročelju s crno-crvenim medaljonima te raskošnim kamenim stubištem na začelju. Na Trgu slobode smještena je [[Palača Petković u Varaždinu|palača obitelji Petković]] (1767. g) kojoj je u nekom vremenu uklonjen vrlo bogat ulazni portal s obiteljskim grbom.

Izvan gradskih zidina, a danas na rubu gradske jezgre, podignuto je nekoliko palača vrlo ambicioznog arhitektonskog rješenja. Iz šezdesetih godina potječe [[Palača Erdödy u Varaždinu|palača Erdödy]] na Kapucinskom trgu, s pročeljem u duhu rokokoa, te [[Palača Keglević u Varaždinu|palača Keglević]] (1774.-75.), sjeverno od gradskih zidina, djelo graditelja [[Jakov Erber|Jakova Erbera]].<ref>Ivy Lentić Kugli (1980.), ''Varaždinski graditelji i zidari 1700-1850'', Zagreb</ref>  Blizu sjevernog oboda gradske jezgre podignuta je 1760. [[Pavlinski majur u Varaždinu|pavlinska rezidencija]], zanimljiv arhitektonski objekt, gotovo centralnog tlocrta, koji u unutrašnjosti ima očuvanim rokoko štukature. S južne je strane gradske jezgre, u Zagrebačkoj ulici smještena [[Palača Patačić-Puttar u Varaždinu|palača Patačić-Puttar]], koja je nastala spajanjem više gradskih kuća, a današnji je izgled dobila na prijelazu 18. u 19. stoljeće. U njenoj je unutrašnjosti do danas sačuvana vrijedna stolarija – dekorativne zidne obloge i vrata od entarziranog drva, rijedak primjer vrhunskog drvorezbarskog obrta u palačama na tlu Hrvatske. Izvorni interijeri varaždinskih palača uglavnom nisu sačuvani, osim pojedinačnih elemenata unutrašnjeg uređenja.

''*[[Dodatak:Popis baroknih palača u Varaždinu]]''

=== Ostale znamenitosti ===

Od starijih građevina u Varaždinu, postoje ostaci nekadašnjih gradskih zidina - dvije kule, Lisakova kula u Gajevoj ulici i Lančana kuča na Stančićevu trgu. Tu je i renesansna kuća Ritz s arkadama u prizemlju, smještena na uglu Franjevačkog i Trga kralja Tomislava, te [[Zakmardijevo sjemenište u Varaždinu|Zakmardijevo sjemenište]] s kraja 17. stoljeća u Habdelićevoj ulici.

Iz 19. i početka 20. stoljeća potječe niz gradskih vila, od kojih je najranija klasicistička vila Mueller u Cesarčevoj ulici, dok se veći broj secesijskih kuća nalazi u Kolodvorskoj ulici. Najznačajnija zgrada historicističkog razdoblja je [[Hrvatsko narodno kazalište u Varaždinu|Hrvatsko narodno kazalište]], rađeno prema projektima [[beč]]kih arhitekata [[Biro Fellner & Helmer|Fellnera i Helmera]], poznatih graditelja kazališta u srednjoj Europi.

U urbanom prostoru Varaždina, nalazi se više primjera javne skulpture, od baroknog kipa sv. Ivana Nepomuka pred Starim Gradom, do modernoga [[Ivan Meštrović|Meštrovićeva]] kipa Grgura Ninskog ispred franjevačke crkve. U dvorištu palače Varaždinske županije smještena je bista [[Elizabeta (Austro-Ugarska)|carice Elizabete]], popularne [[Elizabeta (Austro-Ugarska)|Sissi]], koja se izvorno nalazila u gradskom parku iza HNK.
[[Datoteka:Hotel Turist Varaždin.jpg|mini|270px|Hotel Turist je najveći smještajno-ugostiteljski objekt u gradu]]

Vrlo lijepi spoj skulpture i hortikulture nudi ambijent gradskog groblja, nastalog prema projektu Hermanna Hallera u 19. stoljeću, a koje se smatra jednim od najljepših u Hrvatskoj.

== Kultura ==
Varaždin je, uz Zagreb, najznačajnije kulturno središte sjeverozapadne Hrvatske.

=== Glazbena kultura ===
Varaždin je suvremenoj hrvatskoj zabavnoj glazbi dao sastav [[Overflow (grupa)|Overflow]].

===Muzeji i galerije===
[[Gradski muzej Varaždin]] osnovan je 1925. godine.<ref>{{Citiranje www |naslov=O muzeju |url=http://www.gmv.hr/main.aspx?id=27 |autor= |autorpoveznica= |prezime= |ime= |suautori= |urednik= |izdavač= |format= |jezik= |web_stranica=Gradski muzej Varaždin |stranice= |nadnevak= |preuzeto=4. prosinca 2009. |arhivurl=https://web.archive.org/web/20150223061408/http://www.gmv.hr:80/main.aspx?id=27 |arhivnadnevak=23. veljače 2015. |citat= }}</ref> Njegovo sjedište sa stalnim postavom je u [[Stari grad Varaždin|Starom gradu]], a u sklopu muzeja djeluje Entomološki odjel u [[palača Herzer|palači Herzer]] (Franjevački trg 6) te Galerija starih i novih majstora u [[Palača Prašinski-Sermage u Varaždinu|palači Sermage]] (Stančićev trg 3). U gradu djeluje i nekoliko privatnih galerija suvremene umjetnosti.

===Kazalište===
Kazališne predstave održavale su se u Varaždinu još u [[18. stoljeće|18. stoljeću]]. Putujuće glumačke družine iz njemačkih krajeva održavale su predstave u privatnim palačama ili pak Lauretanskoj kapeli bivšeg isusovačkog samostana koja je bila namijenjena za tu svrhu. Godine 1768. grof Franjo Patačić kupuje zemljište za gradnju kazališne zgrade na današnjem Stančićevu trgu, ali zbog novčanih neprilika odustaje od te namjere. Za potrebe glumaca i gledatelja uređuje se dvorana u palači Mekovec, te su se u njoj održavale predstave sve do 1873. godine. Gradsko zastupstvo u to vrijeme imenuje Kazališni građevni odbor koji bi razradio sve idejne zamisli o izgradnji suvremenog kazališta. Arhitektu [[Hermann Helmer|Hermannu Helmeru]] dodijeljena je prva nagrada za projekt nove kazališne zgrade i 1871. povjerena mu je izvedba.<ref>{{Citiranje www |naslov=Refurbishment  of  the  Croatian  National  Theatre  in  Varaždin  along with participation of the local community and economy |url=http://www.dalekovod.com/eng/in-media/lider-21122007.pdf |autor= |autorpoveznica= |prezime=Fiegenwald |ime=Vanja |suautori= |urednik= |izdavač= |format=PDF |jezik=engleski |web_stranica=Dalekovod.com |stranice= |nadnevak=21. prosinca 2007. |preuzeto=3. prosinca 2009. |arhivurl=https://web.archive.org/web/20080828171140/http://www.dalekovod.com/eng/in-media/lider-21122007.pdf |arhivnadnevak=28. kolovoza 2008. |citat= }}</ref> Kazalište je dovršeno [[1873.]] godine, a na svečanom otvorenju [[25. rujna]] [[1873.]] izvedena je Kukuljevićeva drama ''Poturica''. Do [[1883.]] u njemu se glumilo i pjevalo samo na njemačkome jeziku s tek pokojom hrvatskom pjesmom. Hrvatskih je predstava bilo tek prigodom gostovanja zagrebačke opere [[1885.]], zagrebačke drame [[1886.]] i nastupom poznatih glumaca ([[Adam Mandrović|Adama Mandrovića]], [[Andrija Fijan|Andrije Fijana]], [[Marija Ružička Strozzi|Marije Ružičke Strozzi]], [[Ljerka Šram|Ljerke Šram]] i drugih).

===Koncerti i festivali===
Od poznatih kulturnih događanja, u Varaždinu se održavaju [[Varaždinske barokne večeri]], [[Špancirfest]], [[Trash Film Festival]], te druge kulturne manifestacije. U Varaždinu se također održava i najposjećeniji kazališni festival u Hrvatskoj "Tjedan smijeha", u organizaciji Kerekesh Teatra.

Kulturno-povijesna atrakcija Varaždina su i ''Purgari'', odnosno [[Varaždinska građanska garda]].

Od 2006. se godine u Varaždinu svake godine održavao festival duhovne glazbe [[Festival Dobrog pastira]], uz iznimku 2016. i 2017. godine.<ref name="U Čakovcu">[http://www.varazdinske-vijesti.hr/kultura-i-scena/u-cakovcu-odrzan-11-festival-dobrog-pastira-varazdinske-biskupije-6243/ Varaždinske vijesti]  I.D./VV/Varaždinska biskupija: ''U Čakovcu održan 11. Festival Dobrog pastira Varaždinske biskupije'', 20. travnja 2016.  (pristupljeno 3. svibnja 2017.)</ref><ref>[http://www.ika.hr/index.php?prikaz=vijest&ID=189668 IKA] Najave: ''Koprivnica: Dvanaesti festival Dobrog pastira 7. svibnja 2015.'' (pristupljeno 3. svibnja 2017.)</ref>

== Obrazovanje ==

Osim sedam osnovnih škola, na području grada postoji nekoliko srednjih škola, fakulteti, više i visoke škole, vrlo poznata osnovna i srednja glazbena škola, te centar za obrazovanje djece s posebnim potrebama.

=== Osnovne škole ===

* 1. osnovna škola Varaždin 
* 2. osnovna škola Varaždin 
* 3. osnovna škola Varaždin 
* 4. osnovna škola Varaždin 
* 5. osnovna škola Varaždin
* 6. osnovna škola Varaždin 
* 7. osnovna škola Varaždin
* Glazbena škola
* Centar za odgoj i obrazovanje "Tomislav Špoljar"
* Katolička škola "Svete Uršule"

=== Srednje škole ===
* Glazbena škola
* Prva gimnazija Varaždin
* Druga gimnazija Varaždin
* Graditeljska, prirodoslovna i rudarska škola 
* Elektrostrojarska škola
* Medicinska škola
* Strojarska i prometna škola
* Srednja strukovna škola
* Gospodarska škola 
* Prva privatna gimnazija s pravom javnosti 
* Privatna varaždinska gimnazija Žiger
* Privatna srednja škola Varaždin s pravom javnosti

=== Fakulteti ===
Sveučilište u Zagrebu:
* [[Fakultet organizacije i informatike]]
* Geotehnički fakultet Varaždin
* Tekstilno - tehnološki fakultet

Sveučilište u Osijeku (Ekonomski fakultet Osijek - stručni studij Varaždin):
* Računovodstvo

Sveučilište Sjever:
* Stručni studij Elektrotehnike
* Stručni studij Multimedija, oblikovanje i primjena
* Stručni studij Proizvodno strojarstvo
* Stručni studij Graditeljstvo
* Stručni studij Tehnička i gospodarska logistika
* Stručni studij Sestrinstva

== Udruge ==
* Pčelarstvo online<ref>{{Citiranje www |naslov=Početna |url=http://www.pcelarstvo.hr/ |autor= |autorpoveznica= |prezime= |ime= |suautori= |urednik= |izdavač= |format= |jezik= |web_stranica=Pčelarstvo.HR |stranice= |nadnevak= |preuzeto=9. studenoga 2010. |arhivurl= |arhivnadnevak= |citat= }}</ref>

== Šport ==
[[Datoteka:Stade Varteks.JPG|mini|270px|[[Stadion Varteks]]]]
[[Datoteka:Sport Hall Varaždin.jpg|mini|270px|[[Športska dvorana Varaždin]]]]
* nogomet: [[NK Varteks (2011.)|NK Varteks]],[[NK Varaždin Varaždin|NK Varaždin]] [[NK Sloboda Varaždin|NK Sloboda]], [[NK Mladost Varaždin|NK Mladost]], [[Varaždinski gimnazijski športski klub|VGŠK]], [[Varaždinski športski klub|VŠK]], [[VNŠK Drava|Drava]], [[ŠK Varaždinec|Varaždinec]], [[ŠK Željezničar Varaždin|Željezničar]], [[ŠK Slavija Varaždin|Slavija]], [[HŠK Zagorac Varaždin|Zagorac]], [[NK Plitvica Gojanec|Plitvica]], [[Varaždinski ŠK]]
* rukomet: [[RK Varaždin]], [[GRK Varaždin 1930]], [[ŽRK Koka Varaždin|ŽRK Koka]]
* košarka: [[KK Vindi]]
* odbojka: [[OK Varaždin]], [[OK Kitro Varaždin]]<ref>[http://varazdin-sport.hr/stvara-li-se-varazdinu-vrhunska-zenska-odbojkaska-ekipa/ ZŠU Varaždin] Stvara li se u Varaždinu vrhunska ženska odbojkaška ekipa?, 17. listopada 2016.</ref>
* tenis: [[TK Varteks]], [[Varaždin 1181 - Igrec]], [[STK Varaždin]]
* bejzbol: [[BK Vindija]]
* [[KK Varteks]]
* hokej na ledu: "[[klub hokeja na ledu Varaždin|KHL Varaždin]]"
* hrvanje: hrvački klub Vindija, [[Hrvački klub Varteks|Varteks]]
* vaterpolo:vaterpolo klub Varaždin 1181
* badminton: [[badminton klub KAJ]]
* biciklizam: biciklističko društvo Sloga 
* trčanje:trkački klub Marathon 95 Varaždin
* paintball: [[paintball centar Drava]]
* paintball: [[paintball team Varaždin]]
* pikado: [[Pikado klub Barfly OVB|Pikado klub Barfly]]
* sportski ples: Športski plesni klub Harmony Varaždin i Plesni studio Takt Varaždin
* savate box: savate box Omega, savate klub Varaždin
* džiju-džicu : " BJJ Varaždin "
* karate: karate klub Varaždin
* taekwondo: taekwondo klub Varaždin
* atletika: AK Sloboda (1932.)<ref>{{Citiranje www |naslov=Početna |url=http://www.ak-sloboda.hr |autor= |autorpoveznica= |prezime= |ime= |suautori= |urednik= |izdavač= |format= |jezik= |web_stranica=AK Sloboda |stranice= |nadnevak= |preuzeto=31. siječnja 2017. |arhivurl= |arhivnadnevak= |citat= }}</ref>

Održavaju se popularne trkačke utrke '''[[Varaždinska Novogodišnja utrka]]''', s tradicijom od 1977. godine jedina je utrka u svijetu koja počinje točno u ponoć na prijelazu iz Stare u Novu godinu<ref>{{Citiranje www |naslov=39. Novogodišnja utrka grada Varaždina |url=https://3sporta.com/39-novogodisnja-utrka-grada-varazdina/ |autor= |autorpoveznica= |prezime= |ime= |suautori= |urednik= |izdavač= |format= |jezik= |web_stranica=3sporta.com |stranice= |nadnevak=23. prosinca 2016. |preuzeto=11. listopada 2018. |arhivurl= |arhivnadnevak= |citat= }}</ref> te '''Varaždinski polumaraton''' od 1995.

Održava se stolnoteniski turnir '''[[Croatia Open (stolni tenis)|Croatia Open]]''' koji je dugi niz godina bio dio ITTF World Toura.

Međunarodni turnir, [[Croatia Open (savate)|Croatia Open]] u savateu koji se održava od 2013.  bio  je dio ''Svjetskog kupa u savateu za klubove (World Savate Club Cup)'' 2017.-'19.<ref>https://www.profightstore.hr/portal/savate/savate-fight-club-kovacic-organizirao-svjetski-savate-kup-za-klubove-croatia-savate-open/28093</ref>

== Poznate osobe ==
*[[Vjekoslav Rosenberg-Ružić]], hrvatski skladatelj, dirigent i glazbeni pedagog
*[[Mirko Breyer]], hrv. bibliofil, knjižar-nakladnik, antikvar i osnivač prvog znanstvenog antikvarijata u Hrvatskoj
*[[Ladislav Rakovac]], hrv. liječnik internist, zaslužan za unaprjeđenje javnoga zdravstva u Hrvatskoj
*[[Miroslav Šicel]], akademik HAZU
*[[Slavko Brankov]], hrv. dramski glumac
*[[Alojzije Jembrih]], hrv. znanstvenik
*[[Matija Jeremitz]] (Jeremiz) (oko 1779.-Varaždin, 1854.), hrvatski graditelj orgulja 
*[[Tomislav Lipljin]], hrv. dramski glumac i kajkavski književnik
*[[Ivan Padovec]], hrv. gitarist i skladatelj
*[[Ivo Režek]], hrv. slikar i karikaturist
*[[Karolina Šprem]], hrvatska tenisačica
*[[Miljenko Stančić]], hrv. slikar
*[[Anica Vranković|Anica Markušić Vranković]], hrv. slikarica i likovna pedagogica
*[[Gregur Kapucinski]]
*[[Ferdinand Konščak]], hrv. isusovac i istraživač
*[[Branko Vodnik]]
*[[Branko Ivanković (nogometni trener)|Branko Ivanković]], hrv. nogometni trener
*[[Gabrijela Horvatova]], hrv. operna pjevačica, glumica <ref>[http://www.klasika.hr/index.php?p=article&id=1217 Klasika.hr] Kamen kušnje opernih ansambala, pristupljeno 18. travnja 2011.</ref>
*[[Vatroslav Jagić]], hrv. jezikoslovac i slavist
*[[Zdenka Weber]], hrv. muzikologinja
*[[Tonka Kulčar-Vajda]], hrv. fotografkinja
*[[Pero Pirker]], hrv. političar
*[[Dubravka Vukalović Vlahek]], hrv. pijanistica
*[[Marko Rog]], hrv. nogometaš
*[[Ivan Kukuljević Sakcinski]], hrv. povjesničar, književnik i političar
*[[Bonaventura Ćuk]], katolički svećenik, franjevac, hrvatski pjesnik, polihistor, filozof, zoolog, nastavnik
*[[Lipharda Horvat]], hrvatska katolička redovnica, sestra milosrdnica, žrtva jugoslavenskog komunističkog režima
*[[Stanko Lazar]], hrv. kulturni djelatnik
*[[Ivan Sangilla]], hrv. nakladnik i tiskar, utemeljitelj tiskarstva i nakladništva u Varaždinu
*[[Marijan Mlinarić]], hrvatski ministar unutarnjih poslova u Vladi Republike Hrvatske, kirurg, predsjednik Hrvatskog karate saveza i Hrvatske vatrogasne zajednice
*[[Ljiljana Bogojević]], hrvatska glumica
*[[Ljubomir Kerekeš]], hrvatski kazališni, televizijski i filmski glumac
*[[Jan Kerekeš]], hrvatski kazališni, televizijski i filmski glumac
*[[Stjepan Pethő]], predavač na inoz. učilištima u ranom novom vijeku
*[[Andrija Makar]], predavač na inoz. učilištima u ranom novom vijeku
*[[Velimir Bujanec]], hrvatski novinar i televizijski voditelj
*[[Robert Hranj]], hrv. admiral i zapovjednik Glavnog stožera oružanih snaga
*[[Pjerino Hrvaćanin]], hrv. koreograf

== Gradovi prijatelji ==

Odlukama Gradskog vijeća Grada Varaždina odnosi prijateljstva i partnerstva uspostavljeni su sa sljedećim gradovima:

* {{ZD|I|ITA}} [[Montale]] ([[Italija]])
* {{ZD|S|SLK}} [[Trnava (Slovačka)|Trnava]] ([[Slovačka]])
* {{ZD|N|NJE}} [[Ravensburg]] ([[Njemačka]])
* {{ZD|A|AUT}} [[Bad Radkersburg]] ([[Austrija]])
* {{ZD|S|SLO}} [[Ptuj]] ([[Slovenija]])
* {{ZD|N|NJE}} [[Koblenz]] ([[Njemačka]])
* {{ZD|M|MAK}} [[Kumanovo]] ([[Makedonija]])
* {{ZD|F|FRA}} [[Auxerre]] ([[Francuska]])
* {{ZD|M|MAĐ}} [[Zalaegerszeg]] ([[Mađarska]])

== Izvori ==
{{izvori}}

== Literatura ==
* Stjepan Belošević, ''Županija Varaždinska i slobodni kraljevski grad Varaždin'', Zagreb, 1926.
* Neven Budak, ''Gradovi Varaždinske županije u srednjem vijeku'', Zagreb-Koprivnica, 1994. {{ISBN|953-6235-01-3}}
* Rudolf Horvat, ''Povijest grada Varaždina'', Varaždin, 1993. {{ISBN|953-154-001-2}}
* Mira Ilijanić, ''Urbanizam – graditeljstvo – kultura, zbornik radova'', Varaždin, 1999. {{ISBN|953-6775-05-0}}
* Ivy Lentić Kugli, ''Varaždin nakon požara 1776. godine'', Zagreb, 1973.
* Ivy Lentić Kugli, ''Varaždin, povijesna urbana cjelina grada'', Zagreb, 1977.
* Ivy Lentić Kugli, ''Varaždinski graditelji i zidari 1700-1850'', Zagreb, 1980.
* Ivy Lentić Kugli, ''Zgrade varaždinske povijesne jezgre'', Zagreb, 2001. {{ISBN|953-178-473-6}}
* Adolf Wissert, Bilješke o nekim varaždinskim kućama, ''Spomenica varaždinskog muzeja 1925-1935'', Varaždin, pretisak 1995.

== Vanjske poveznice ==
{{commonscat|Varaždin}}

* [http://www.varazdin.hr Službene stranice grada Varaždina]
* [http://www.varazdin-express.com.hr Varaždin Express vijesti iz Varaždinske županije i grada Varaždina]
* [http://www.coolinarika.com/recept/varazdinska-torta/ Varaždinska torta]

{{GiO VŽ}}
{{Varaždin}}
{{Varaždin-grad}}
{{Portal Hrvatska}}

[[Kategorija:Varaždin| ]]
[[Kategorija:Gradovi u Varaždinskoj županiji]]