Vidi kôd stranice Slovenija

<!--'''Slovenija'''-->{{Okvir zemlje svijeta 
| ime                         = Republika Slovenija  
| izvorno_ime                 = Republika Slovenija 
| ime_genitiv                 = Slovenije 
|  eng_ime                     = Slovenia 
|  zastava                     = Flag of Slovenia.svg 
| grb                         = Coat of Arms of Slovenia.svg 
| lokacija                    = EU-Slovenia.svg
| službeni_jezik              = [[slovenski jezik|slovenski]] '''<sup>1)</sup>''' 
| glavni_grad                 = [[Ljubljana]] 
| predstavnik_države_množina  = Predsjednici 
| predstavnik_države          = Predsjednik Republike 
| predstavnik_države_osoba    = [[Borut Pahor]] 
| predsjednik_vlade_osoba     = [[Janez Janša]] 
| površina_poredak            = 150 
| površina                    = 20.273 
| vode                        = 0,6 
| stanovništvo_poredak        = 142 
| stanovništvo                = {{rast}} 2.084.301 
| godina_popisa               = 2018 
| BDP_PKM_godina              = 2019.
| BDP_PKM                     = 80 milijardi $ 
| BDP_PKM_rang                = 81. 
| BDP_PKM_per_capita          = 38.633 $ <ref>http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=56693</ref>
| BDP_PKM_per_capita_rang     = 31. 
| gustoća_stanovništva        = 101 
| neovisnost                  = Odcjepljenjem od [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] <br /> [[25. lipnja]] [[1991.]] 
| valuta                      = [[euro]] '''<sup>2)</sup>''' 
| stoti_dio_valute            = 100 centa 
| vremenska_zona              = +1 <br /> [[UTC]] +2 ljeti  
| himna                       = [[Zdravljica]]<br><center>[[Datoteka:Slovenia's national anthem, performed by the United States Navy Band.oga]]</center> 
| internetski_nastavak        = [[.si]] 
| pozivni_broj                = +386 
| komentar                    = <sup>1)</sup> [[Talijanski jezik|Talijanski]] i [[Mađarski jezik|mađarski]] priznati su kao službeni jezici u nekim [[Državna granica|graničnim]] [[općina]]ma; <br />'''<sup>2)</sup>''' Do [[1. siječnja]] [[2007.]] [[slovenski tolar]] 
| moto = nema
}}

'''Slovenija''' ([[Slovenski jezik|slo.]] ''Slovenija''), službeno: '''[[Republika]] Slovenija''' je [[Alpe|podalpska]], a vrlo malim dijelom i [[Sredozemlje|sredozemna]] i [[Panonija|panonska]] [[država]] na [[jug]]u [[Srednja Europa|Srednje Europe]], koja na [[zapad]]u graniči s [[Italija|Italijom]], na [[sjever]]u s [[Austrija|Austrijom]], na [[sjeveroistok]]u s [[Mađarska|Mađarskom]], na [[istok]]u i jugu s [[Hrvatska|Hrvatskom]], a na [[jugozapad]]u ima izlaz na [[Jadransko more]].

Područje moderne Slovenije je bilo dio [[Rimsko Carstvo|Rimskog carstva]], [[Karantanija|Karantanije]] ''(sjeverna Slovenija)'', [[Sveto rimsko carstvo|Svetog rimskog carstva]], [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]], [[Država SHS|Države Slovenaca, Hrvata i Srba]], [[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca|Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]], [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] između dva svjetska rata, i [[SFRJ|SFR Jugoslavije]] od [[1945.]] do nezavisnosti u 1991. godini.

Slovenija je članica [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenih naroda]], a od [[1. svibnja]] [[2004.]] i [[Europska unija|Europske Unije]] i saveza [[NATO]].

== Zemljopis ==

Slovenija se nalazi u  Srednjoj Europi na dodiru [[Alpe|Alpa]], [[Dinarsko gorje|Dinarskog gorja]], [[Panonska nizina|Panonske nizine]] i [[Sredozemlje|Sredozemlja]]. Klimu čini mješavina alpskog, sredozemnog i kontinentalnog podneblja. U sjeverozapadnom dijelu države prevladavaju Alpe s najvišim vrhom [[Triglav (vrh)|Triglavom]] (2864 m). U smjeru prema moru se prostire pokrajina [[Kras (regija)|Kras]]. Njen podzemni svijet skriva najveličanstvenije podzemne galerije u [[Europa|Europi]], a to su [[Postojnska jama]] i [[Škocjanske jame]] koje su isklesale [[podzemne vode]]. Postojna se nalazi na [[Unesco]]vom popisu kulturne i prirodne baštine. Više od polovine površine pokrivaju [[šuma|šume]] – 1.163.812 ha (u Europi veći postotak šuma imaju samo [[Finska]] i [[Švedska]]). U Sloveniji je zakonom zaštićeno približno 8 % ozemlja. Najveće područje zauzima [[Triglavski nacionalni park]] (83.807 ha). Geološka prošlost, različitosti u [[reljef]]u (od morske površine do 2864 m nadmorske visine) te činjenica, da se Slovenija rasprostire na četiri biogeografska područja, omogućili su bogatstvo biljnih i životinjskih vrsta. U Sloveniji uspijeva 3000 [[papratnjače|papratnjača]] i [[cvjetnjače|cvjetnjača]] te 50.000 različitih životinjskih vrsta. Brojni su i razni biljni i životinjski [[endem]]i.

=== Vidi još ===
* [[Popis rijeka u Sloveniji]]

== Nacionalni parkovi ==
[[Datoteka:Podnebni tipi 1970-2000.JPG|230px|mini|desno|Klimatski tipovi Slovenije]]
{{glavni|Nacionalni parkovi Slovenije}}

=== Prirodne znamenitosti ===

* [[Triglavski nacionalni park]]
* [[Krška jama|Krške jame]]
* [[Robanov kot]]
* [[Topla (dolina)|Topla]]
* [[Notranjski Snežnik]]
* [[Rakov Škocjan (park)|Rakov Škocjan]]
* [[Krakovski gozd]]
* [[Donačka gora]]
* [[Kozlerjeva gošča]]
* [[Divje jezero]]
* [[Cerkniško jezero]]
* [[Bledsko jezero]]
* [[Sečoveljske soline]]

=== Ostali podaci ===

[[Datoteka:Triglav.jpg|mini|desno|300px|Triglav, simbol slovenstva]]

* najviši vrh: [[Triglav (vrh)|Triglav]] (2864 m)
* najsjevernija točka: 46° 52' 37,52" [[SGŠ]], 16° 14' 18,14" [[IGD]], naselje Budinci u općini  [[Šalovci]],
* najjužnija točka: 45° 25' 18,34" SGŠ, 15° 10' 56,06" IGD, naselje Damelj u općini [[Črnomelj]],
* najistočnija točka: 46° 28' 33,76" SGŠ, 16° 36' 07,69" IGD, naselje Benica u općini [[Lendava]],
* najzapadnija točka: 46° 17' 54,05" SGŠ, 13° 23' 47,81" IGD, u naselju Breginj u općini [[Kobarid]].
* [[geometrijsko središte Slovenije]] 46° 07' 11,8" S in 14° 48' 55,2" I.
* najduža rijeka: [[Sava]] (218&nbsp;km u Sloveniji) – najduža rijeka sasvim u Sloveniji: Krka, 111&nbsp;km
* najveće jezero: [[Cerkniško jezero]]
* najveći grad: [[Ljubljana]]

== Povijest ==

{{glavni|Povijest Slovenije}}

[[Slaveni|Slavenski]] preci današnjih Slovenaca vjerojatno su se doselili na područje Slovenije u [[6. stoljeće|6. stoljeću]]. U [[7. stoljeće|7. stoljeću]] je nastala [[Karantanija]], prva država Slovenaca i jedna od prvih slavenskih država. [[745.]] godine Karantanija gubi neovisnost i pada pod vlast [[Bavarska|Bavarske]], koja opet postaje dio [[Franačka|franačke države]]. Stanovništvo se [[kršćanstvo|pokrštava]]. Uskoro pod [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetim Rimskim Carstvom]] kao dio Austrijskog [[Carski okruzi|okruga]]. Oko [[1000.]] godine napisani su ''[[Brižinski spomeniki]]'', prvi pisani dokument na [[slovenski jezik|slovenskom]]. U [[14. stoljeće|14. stoljeću]] veći dio današnje Slovenije pada pod vlast [[Habsburg]]ovaca, koji kasnije postaju [[Habsburška Monarhija]]. Slovenija se tada dijeli na četiri pokrajine: [[Kranjska|Kranjsku]], [[Goriška|Gorišku]], [[Štajerska|Štajersku]] i [[Koroška|Korošku]]. Godine [[1848.]] brojne narode zahvaća [[narodni preporod]], pa i Slovenci imaju politički program koji traži ujedinjenu Sloveniju. Organiziranjem habsburške države u Austro-Ugarsku, Slovenija dolazi u [[Cislajtanija|austrijski dio]], podijeljena između nekoliko carskih zemalja. Zapad Slovenije bio je bojište u [[Slovenija u Prvome svjetskom ratu|Prvome svjetskom ratu]]. Kad se [[1918.]] godine raspala [[Austro-Ugarska]], a [[Italija]] zauzela pokrajine [[Primorska|Primorsku]] i [[Istra|Istru]], kao i dijelove [[Dalmacija|Dalmacije]], osnovana je [[Država Slovenaca, Hrvata i Srba]] koja se brzo ujedinila sa Kraljevinom Srbijom u [[Kraljevina SHS|Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca]] i ta se [[1929.]] preimenovala u [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevinu Jugoslaviju]]. Kraljevina Jugoslavija se [[Slovenija u Drugome svjetskom ratu|raspala]] u [[Drugi svjetski rat|2. svjetskom ratu]]. Slovenci su sudjelovali i na savezničkoj i na osovinskoj strani.<ref>Kranjc, Gregor Joseph; ''To Walk with the Devil : Slovene Collaboration and Axis Occupation, 1941-1945'', University of Toronto Press, Scholarly Publishing Division, 2013, {{ISBN|978-1442613300}}</ref> Slovenija je potom postala dio [[SFRJ|socijalističke Jugoslavije]], službeno proglašene [[29. studenog]] [[1943.]] godine. Kraj rata bio je poguban za Nijemce i katoličke nekomunistične Slovence. [[Kočevski Nijemci|Njemački]] džep oko Kočevja u potpunosti je nestao.<ref>Tschinkel, John; The Bells Ring No More, CreateSpace Independent Publishing Platform, 2012. {{ISBN|978-1478274742}}</ref> Katolički nekomunistički Slovenci ostali su zahvaćeni igrom u ratu i politici poslijeratnih razmirica. Tisuće vojnika vratilo se kući suočeno sa smrću i egzilom u rukama bivših ratnih neprijatelja i prinuđeni su preživjeti izbjegličke kampove i emigraciju.<ref>Corsellis, John; Ferrar, Marcus ; Slovenia 1945: Memories of Death and Survival After World War II, rev. 2. izd., I.B.Tauris, 2015, {{ISBN|978-1784533595}}</ref> Današnja Slovenija je na temelju plebiscita proglasila neovisnost od [[SFRJ]] [[25. lipnja]] [[1991.]]

== Politika ==

{{glavni|Politika Slovenije}}

[[Datoteka:Slovenia-map sl.png|mini|desno|300px|Karta Slovenije]]

Slovenski [[šef države]] je [[Predsjednik Republike Slovenije|predsjednik]], koji se bira svakih pet godina. Izvršnu vlast ima [[Predsjednik Vlade Republike Slovenije|predsjednik]] [[Vlada Republike Slovenije|vlade]] i njegov kabinet ministara.

Parlament ima dva doma: ''[[Državni zbor]]'' i ''[[Državni svet]]''. Državni zbor ima 90 zastupnika, koji se dijelom biraju izravno, a dijelom razmjerno.

Državni svet ima 22 zastupnika, koji zastupaju važne društvene, gospodarske, strukovne i regionalne skupine. Parlamentarni izbori održavaju se svake četiri godine.

'''Vidi još:'''

* [[Hrvatsko-slovenski odnosi]]
* [[Otvorena pitanja u odnosima Hrvatske i Slovenije]]

== Stanovništvo ==

{{glavni|Etničke grupe Slovenije}}

Prema popisu stanovništva iz 2002. Slovenija je imala 1.964.036 stanovnika. Etnički sastav je bio sljedeći: [[Slovenci]] 83,1 %, [[Srbi u Sloveniji]] 2 %, [[Hrvati u Sloveniji|Hrvati]] 1,8 %, [[Bošnjaci u Sloveniji|Bošnjaci]] 1,1 % i drugi.
{{bar box
|width = 300px
|float = right
|title = Narodni sastav Slovenije
|titlebar = #ddd
|bars =
{{bar percent|Slovenci|teal|83,06 }}
{{bar percent|Srbi|teal|1,98 }}
{{bar percent|Hrvati|teal|1,81 }}
{{bar percent|Bošnjaci|teal|1,10 }}
{{bar percent|ostale manjine|teal|4,85 }}
{{bar percent|neizjašnjeni i nepoznati|gray|8,9 }}
|caption = <small>izvor: [http://www.stat.si/popis2002/en/rezultati/rezultati_red.asp?ter=SLO&st=7 2002 census] (eng.)</small>
}}
{{bar box
|width = 300px
|float = right
|title = Vjerski sastav Slovenije
|titlebar = #ddd
|bars =
{{bar percent|rimokatolici|teal|57,8 }}
{{bar percent|neizjašnjeno i nepoznato|teal|22,8 }}
{{bar percent|ateisti|teal|10,1 }}
{{bar percent|ostale religije|teal|9,3 }}
|caption = <small>izvor: [http://www.stat.si/popis2002/en/rezultati/rezultati_red.asp?ter=SLO&st=8 2002 census]</small>
}}
Opredjeljenih kao Bosanci bilo je 8062, [[Mađari u Sloveniji|Mađara]] je bilo 6242, [[Albanci u Sloveniji|Albanaca]] 6186, [[Makedonci u Sloveniji|Makedonaca]] 3972, [[Romi u Sloveniji|Roma]] 3246, [[Crnogorci u Sloveniji|Crnogoraca]] 2686, [[Talijani u Sloveniji|Talijana]] 2258, regionalno opredjeljenih 1467, a od [[Nijemci u Sloveniji|Nijemaca]] je danas ostalo 499.<ref>[http://www.stat.si/popis2002/en/rezultati/rezultati_red.asp?ter=SLO&st=8 2002 census] (eng.)</ref>

Velike razlike u broju stanovnika srpske, hrvatske i bošnjačke nacionalnosti između zadnja dva popisa imaju izvor u činjenici da su slovenske vlasti [[26. veljače]] [[1992.]] brisale iz registra stalnih stanovnika 18.305 građana navedenih nacionalnosti s popisa stanovnika, oduzele im državljanstvo te ih proglasile stranim državljanima. Slučaj je dospio i do Europskoga suda za ljudska prava u Strasbourgu. "Izbrisani" već preko desetljeće i pol ne mogu ostvariti svoja građanska i ljudska prava u Sloveniji.

=== Rezultati prethodnih popisa ===

* [[1991.]] (Popis promijenjen i priklađen standardima [[EU]]-a po kojem se broje samo stanovnici sa stalnim prebivalištem u državi) – 1.913.355 stanovnika ([[Slovenci]] 88,3%, [[Hrvati]] 2,8 %, [[Srbi]] 2,5 %, [[Muslimani (narod)|Muslimani]] 1,4%)
* [[1991.]] – 1.965.986 stanovnika: 1,727.000 [[Slovenci|Slovenaca]] ili 87,8 %, 54.212 [[Hrvati|Hrvata]] ili 2,8 %, 47.911 [[Srbi|Srba]] ili 2,4 %, 26.867 [[Muslimani (narod)|Muslimani]] ili 1,4 %, 8.503 [[Mađari|Mađara]], 3.064 [[Talijani|Talijana]], 2.293 [[Romi|Roma]] i drugi.
* [[1981.]] – 1.838.381 stanovnika ([[Slovenci]] 90,8 %, [[Hrvati]] 2,9 %, [[Srbi]] 2,3 %)
* [[1971.]] – 1.679.051 stanovnika ([[Slovenci]] 94 %, [[Hrvati]] 2,5 %, [[Srbi]] 1,2 %)

Izvor: [http://www.stat.si/popis2002/en/rezultati/rezultati_red.asp?ter=SLO&st=7 7. Population by ethnic affiliation, Slovenia, Census 1953, 1961, 1971, 1981, 1991 and 2002 1)]</ref>

== Gospodarstvo ==

{{glavni|Gospodarstvo Slovenije}}

Slovenija ima visoko [[razvijena zemlja|razvijeno gospodarstvo]] te je procjena [[BDP]]-a per capita za 2008. godinu 28,010.76 $. Nalazi se na drugom mjestu, iza Cipra, među novim članicama EU te iznosi 93 % prosjeka EU. Relativno visoka [[inflacija]] je [[2006.]] pala na 2,3 % (prije prihvaćanja eura), ali je u listopadu 2007. ponovno narasla na 5,1 % <ref>{{citiranje www |url=http://www.reuters.com/article/newsMaps/idUSL1720922920071117 |naslov=Slovenian unions stage mass protest for higher wages |izdavač=Reuters |preuzeto=17. studenoga 2008.}}</ref> što jer bilo više od prosjeka [[eurozona|eurozone]]. Slovensko gospodarstvo je počelo jače rasti u zadnje četiri godine i to 4,3 % u [[2004.]] i [[2005.]], 5,9 % u [[2006.]] te 6,8 % u [[2007.]], nakon relativno slabog rasta u [[2003.]] godini (2,8 %). U prva tri tromjesečja [[2008.]] gospodarsvo je raslo 5 % na godišnjoj razini.

Unatoč gospodarskom uspjehu, Slovenija se još uvijek suočava s različitim izazovima. Veliki dio ekonomije je ostalo u rukama države, a direktna strana ulaganja su među najmanjima u EU. Porezi su relativno visoki, tržište rada je nefleksibilno te je industrija manje konkurentna. Tijekom posljednjih 10 godina došlo je do privatizacije banaka, telekomunikacija i javnih usluga te se očekuje da će se strana ulaganja povećati. Slovenija je vodeća među novim članicama [[EU]] i prva je nova članica koja je prihvatila novu europsku valutu [[euro]] [[1. siječnja]] [[2007.]]

Slovensko je gospodarsko vrlo razvijeno, najbolje među [[tranzicijska država|tranzicijskim državama]], sa starom rudarskom, industrijskom i obrtničkom tradicijom. [[Poljoprivreda]] je od manjeg značaja, a obrađeno je samo 12 % površine. U turizmu su značajna primorska ljetovališta ([[Piran]], [[Portorož]], [[Izola]], [[Kopar|Koper]], [[Ankaran]], [[Debeli rtič]]), skijaška središta ([[Maribor]], [[Kranjska Gora]], [[Vogel]], [[Kanin (Slovenija)|Kanin]], [[Rogla]]) i toplice ([[Radenci]], [[Moravske Toplice]], [[Terme Čatež]], [[Terme Dobrna]], [[Lendava]], [[Maribor]], [[Ptuj]], [[Šmarješke Toplice]]).

== Kultura ==

Oko 1000. godine napisani su Brižinski spomeniki, prvi pisani dokument na slovenskom jeziku. Slovensku prvu knjigu je tiskao protestantski reformator [[Primož Trubar]] (1508. – 1586.). To su u biti bile dvije knjige: ([[katekizam]]) i [[Trubarov abecedarij|abecedarij]] koje su izdane 1550. u [[Tübingen]]u u [[Njemačka|Njemačkoj]]. Središnja pokrajina, [[Kranjska]] (koja je postojala kao dio [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] sve do početka 20. stoljeća), je bila etnografski i povijesno dobro opisana u knjizi ''[[Slava Vojvodine Kranjske]]'' (''Die Ehre deß Herzogthums Crain'') koju je izdao 1689. [[Janez Vajkard Valvasor]] (1641. – 1693.).

[[Datoteka:France Prešeren-foto1.jpg|mini|180px|lijevo|Slovenski nacionalni pjesnik [[France Prešeren]]]]

Najveći slovenski književnici bili su: pjesnici [[France Prešeren]] (1800. – 1849.), [[Oton Župančič]], [[Srečko Kosovel]], [[Edvard Kocbek]] i [[Dane Zajc]] te pisci [[Ivan Cankar]] (1876. – 1918.), [[Vladimir Bartol]] i [[Prežihov Voranc]], dok su [[Alojz Rebula]], [[Drago Jančar]], [[Boris Pahor]], [[Tomaž Šalamun]], [[Aleš Debeljak]] i [[Aleš Šteger]] vodeći književnici suvremene slovenske književnosti.

Najvažniji slovenski slikari su: [[Jurij Šubic]] i [[Anton Ažbe]] koji su djelovali krajem 19. stoljeća. [[Ivana Kobilca]], [[Rihard Jakopič]], [[Ivan Grohar]] djelovali su početkom 20. stoljeća, a [[Avgust Černigoj]], [[Lojze Spacal]], [[Anton Gojmir Kos]], [[Riko Debeljak]], [[Marij Pregelj]], a posebno [[Gabrijel Stupica]] i [[Janez Bernik]] obilježili su drugu polovicu 20. stoljeća. Suvremeni slikari su: [[Emerik Bernard]], [[Metka Krašovec]], [[Ivo Prančič]], [[Gustav Gnamuš]], [[grupa IRWIN]] i [[Marko Peljhan]]. [[Zoran Mušič]], koji je radio u Parizu i Veneciji, postao je slavan i diljem svijeta. Neki od važnjijih slovenskih kipara su: [[Fran Berneker]], [[Lojze Dolinar]], [[Zdenko Kalin]], [[Slavko Tihec]], [[Janez Boljka]] i danas [[Jakov Brdar]] i [[Mirsad Begić]]. Poznati slovenski arhitekti su: [[Jože Plečnik]] i [[Max Fabiani]], [[Edo Ravnikar]], [[Milan Mihelič]].

U Sloveniji su djelovali i brojni glazbenici i skladatelji kao što je renesansni skladatelj [[Jacobus Gallus]] (1550. – 1591.) koji je utjecao na tadašnju europsku glazbu i violinski virtuoz [[Giuseppe Tartini]]. [[Bojan Adamič]], poznati filmski skladatelj i [[Ivo Petrić]], skladatelj europske klasične glazbe djelovali su tijekom 20. stoljeća.

Suvremeni popularni glazbenici i glazbeni sastavi su: [[Slavko Avsenik]], [[Laibach]], [[Vlado Kreslin]], [[Pero Lovšin]], [[Pankrti]], [[Zoran Predin]], [[Lačni Franz]], [[New Swing Quartet]], [[DJ Umek]], [[Valentino Kanzyani]], [[Siddharta (glazbeni sastav)|Siddharta]], [[Big Foot Mama]], [[Terrafolk]], [[Katalena]], [[Magnifico]] i drugi.

Za slovensku kinematografiju značajni su: [[Karol Grossmann]], [[Janko Ravnik]], [[Ferdo Delak]], [[France Štiglic]], [[Mirko Grobler]], [[Igor Pretnar]], [[France Kosmač]], [[Jože Pogačnik]], [[Matjaž Klopčič]], [[Jane Kavčič]], [[Jože Gale]], [[Boštjan Hladnik]] i [[Karpo Godina]]. Suvremeni filmski redatelji [[Janez Burger]], [[Jan Cvitkovič]], [[Damjan Kozole]], [[Janez Lapajne]] i [[Maja Weiss]] najznačajniji su predstavnici tzv. renesanse slovenske kinematografije.

Od znanstvenika se ističu [[Nobelova nagrada|nobelovac]] [[Fritz Pregl]], fizičar [[Jožef Stefan]], psiholog i antropolog [[Anton Trstenjak]], filozofi [[Slavoj Žižek]] i [[Milan Komar]], jezikoslovac [[Franc Miklošič]], liječnik [[Anton Marko Plenčič]], matematičar [[Jurij Vega]], sociolog [[Thomas Luckmann]], teolog [[Anton Strle]] i raketni inženjer [[Herman Potočnik]].

== Obrazovanje ==

{{glavni|Obrazovanje u Sloveniji}}

[[Datoteka:Univerza Ljubljana.jpg|mini|desno|300px|[[Sveučilište u Ljubljani]]]]

Slovenski obrazovni sustav se sastoji od predškolskog obrazovanja, osnovnog obrazovanja (9 godina), srednjoškolskog obrazovanja (stručno i opće obrazovanje), višeg stručnog obrazovanja te visokog obrazovanja. Posebni dijelovi sustava su obrazovanje odraslih, glazbeno i plesno obrazovanje, obrazovanje za ljude sa posebnim potrebama i razni programi u etničkim i jezičnim izmješanim područjima.

Trenutno se u Sloveniji nalaze tri javna i jedno privatno sveučilište, a oni su:

* javna sveučilišta:

:* [[Sveučilište u Ljubljani]]
:* [[Sveučilište u Mariboru]]
:* [[Sveučilište u Primorskoj]]

* privatno sveučilište je:

:* [[Sveučilište u Novoj Gorici]]

== Teritorijalni ustroj ==

[[Datoteka:Obcine Slovenija 2005.png|300px|lijevo|mini|Karta podjele Slovenije na općine (godine 2005)]]

Prema Ustavu Repubike Slovenije, općina ([[slovenski]] ''občina'') je samoupravna lokalna zajednica (tj. jedinica lokalne samouprave), koja obuhvaća područje jednog ili više naselja koja su povezana zajedničkim potrebama i interesima stanovnika.[[Datoteka:Ljubljana from the Castle.JPG|mini|desno|300px|Pogled s Ljubljanskog grada]]Po slovenskom Zakonu o lokalnoj samoupravi, općina mora imati najmanje 5000 stanovnika, ali ima i onih koje zbog zemljopisnih, pograničnih, nacionalnih, povijesnih ili gospodarskih razloga imaju taj status iako imaju manje od 5000 stanovnika. U djelokrug općine spadaju poslovi lokalnog značaja koje općina može obavljati samostalno i koji se tiču samo stanovnika općine. [[Grad]] može dobiti status [[gradska općina|gradske općine]] ([[slovenski]] ''mestna občina'') ako ima više od 10000 stanovnika te predstavlja zemljopisno, gospodarsko i kulturno središte područja koje mu grvitira. Međutim taj status može dobiti i općina zbog povijesnih razloga. Na gradsku općinu država može prenijeti poslove iz svoje nadležnosti, a koji utječu na razvoj grada.

{{Izdvoji}}

Slovenija je od veljače [[2011.]] godine podijeljena na 212 [[općina]], među kojima njih 11 ima status gradske općine (označene s *).<ref>[http://www.dnevnik.si/novice/slovenija/1042421273 Dobili smo novo občino, 211. po vrsti], dnevnik.si, 1. veljače 2011., pristupljeno 16. prosinca 2011.</ref>

{|
|-
| valign="top"|
'''A'''
* [[Ajdovščina]] 
* [[Ankaran]]
* [[Apače]]
'''B'''
* [[Beltinci]] 
* [[Benedikt (Slovenija)|Benedikt]]
* [[Bistrica ob Sotli]]
* [[Bled]] 
* [[Bloke]] 
* [[Bohinj]] 
* [[Borovnica (Slovenija)|Borovnica]] 
* [[Bovec]] 
* [[Braslovče]]
* [[Brda (Slovenija)|Brda]] 
* [[Općina Brezovica|Brezovica]]
* [[Brežice]]
'''C'''
* [[Cankova]] 
* '''[[Celje]]''' * 
* [[Cerklje na Gorenjskem]] 
* [[Cerknica]] 
* [[Cerkno]] 
* [[Cerkvenjak]] 
* [[Cirkulane]]
'''Č'''
* [[Črenšovci]] 
* [[Črna na Koroškem]] 
* [[Črnomelj]]
'''D''' 
* [[Destrnik]] 
* [[Divača]] 
* [[Dobje]] 
* [[Dobrepolje]]
* [[Dobrna]]
* [[Dobrova-Polhov Gradec]] 
* [[Dobrovnik]] 
* [[Dol pri Ljubljani]] 
* [[Dolenjske Toplice]]
* [[Domžale]] 
* [[Dornava]]
| valign="top"|
* [[Dravograd]] 
* [[Općina Duplek|Duplek]] 
'''G'''
* [[Gorenja Vas-Poljane]] 
* [[Gorišnica]] 
* [[Gorje (grad)|Gorje]]
* [[Gornja Radgona]] 
* [[Gornji Grad]] 
* [[Gornji Petrovci]] 
* [[Grad (Slovenija)|Grad]] 
* [[Grosuplje]]
'''H''' 
* [[Hajdina]]
* [[Hoče-Slivnica]]
* [[Hodoš]] 
* [[Horjul]]
* [[Hrastnik]] 
* [[Hrpelje-Kozina]] 
'''I'''
* [[Idrija]] 
* [[Ig]] 
* [[Ilirska Bistrica]] 
* [[Ivančna Gorica]] 
* [[Izola]]
'''J''' 
* [[Jesenice (Slovenija)|Jesenice]] 
* [[Jezersko]] 
* [[Juršinci]]
'''K''' 
* [[Kamnik]] 
* [[Kanal ob Soči]] 
* [[Kidričevo]] 
* [[Kobarid]] 
* [[Kobilje]] 
* [[Kočevje]] 
* [[Komen]] 
* [[Komenda]]
* '''[[Kopar]]''' *
* [[Kostanjevica na Krki]]
* [[Kostel]]
| valign="top"|
* [[Kozje]]
* '''[[Kranj]]''' *
* [[Kranjska Gora]] 
* [[Križevci (Slovenija)|Križevci]] 
* [[Krško]] 
* [[Kungota]] 
* [[Kuzma]]
'''L''' 
* [[Laško]] 
* [[Lenart]] 
* [[Lendava]] 
* [[Litija]] 
* '''[[Ljubljana]]''' *
* [[Ljubno]] 
* [[Ljutomer]]
* [[Log-Dragomer]]
* [[Logatec]] 
* [[Loška Dolina]] 
* [[Loški Potok]] 
* [[Lovrenc na Pohorju]] 
* [[Luče]] 
* [[Lukovica]]
'''M'''
* [[Majšperk]] 
* [[Makole]]
* '''[[Maribor]]''' *
* [[Markovci]] 
* [[Medvode]] 
* [[Mengeš]] 
* [[Metlika]] 
* [[Mežica]] 
* [[Miklavž na Dravskem polju]] 
* [[Miren-Kostanjevica]] 
* [[Mirna (Trebnje, Slovenija)|Mirna]]
* [[Mirna Peč]] 
* [[Mislinja]] 
* [[Mokronog-Trebelno]]
* [[Moravče]]
* [[Moravske Toplice]] 
* [[Mozirje]] 
* '''[[Murska Sobota]]''' *
* [[Muta]]
| valign="top"|
'''N'''
* [[Naklo]] 
* [[Nazarje]] 
* '''[[Nova Gorica]]''' *
* '''[[Novo Mesto]]''' *
'''O'''
* [[Odranci]] 
* [[Oplotnica]] 
* [[Ormož]] 
* [[Osilnica]]
'''P''' 
* [[Općina Pesnica|Pesnica]] 
* [[Piran]] 
* [[Pivka]] 
* [[Podčetrtek]] 
* [[Podlehnik]] 
* [[Podvelka]] 
* [[Poljčane]]
* [[Polzela]]
* [[Postojna]]
* [[Prebold]] 
* [[Preddvor]] 
* [[Prevalje]] 
* '''[[Ptuj]]''' *
* [[Puconci]] 
'''R'''
* [[Rače-Fram]] 
* [[Radeče]] 
* [[Radenci]] 
* [[Radlje ob Dravi]] 
* [[Radovljica]]
* [[Ravne na Koroškem]]
* [[Razkrižje]]
* [[Rečica ob Savinji]]
* [[Renče-Vogrsko]]
* [[Ribnica (Slovenija)|Ribnica]]
* [[Ribnica na Pohorju]]
* [[Rogaška Slatina]] 
* [[Rogašovci]] 
| valign="top"|
* [[Rogatec]] 
* [[Ruše]]
'''S''' 
* [[Selnica ob Dravi]]
* [[Semič]] 
* [[Sevnica]]
* [[Sežana]] 
* '''[[Slovenj Gradec]]''' *
* [[Slovenska Bistrica]] 
* [[Slovenske Konjice]] 
* [[Sodražica]] 
* [[Solčava]] 
* [[Središče ob Dravi]]
* [[Starše]]
* [[Straža (Slovenija)|Straža]]
* [[Sveta Ana (Slovenija)|Sveta Ana]]
* [[Sveta Trojica v Slovenskih Goricah]]
* [[Sveti Andraž v Slovenskih Goricah]]
* [[Sveti Jurij ob Ščavnici]] 
* [[Sveti Jurij v Slovenskih Goricah]]
* [[Sveti Tomaž (občina)|Sveti Tomaž]]
'''Š'''
* [[Šalovci]] 
* [[Šempeter-Vrtojba]] 
* [[Šenčur]] 
* [[Šentilj]] 
* [[Šentjernej]] 
* [[Šentjur]] 
* [[Občina Šentrupert|Šentrupert]]
* [[Škocjan]]
* [[Škofja Loka]] 
* [[Škofljica]] 
* [[Šmarje pri Jelšah]]
* [[Šmarješke Toplice]]
* [[Šmartno pri Litiji]] 
* [[Šmartno ob Paki]] 
* [[Šoštanj]] 
* [[Štore]]
| valign="top"|
'''T'''
* [[Tabor (Slovenija)|Tabor]] 
* [[Tišina (Slovenija)|Tišina]]
* [[Tolmin]] 
* [[Trbovlje]] 
* [[Trebnje]] 
* [[Trnovska Vas]] 
* [[Trzin]] 
* [[Tržič (Slovenija)|Tržič]] 
* [[Turnišče]] 
'''V'''
* '''[[Velenje]]''' *
* [[Velika Polana]] 
* [[Velike Lašče]] 
* [[Veržej]] 
* [[Videm]] 
* [[Vipava]] 
* [[Vitanje]] 
* [[Vodice (Slovenija)|Vodice]] 
* [[Vojnik]] 
* [[Vransko]] 
* [[Vrhnika]] 
* [[Vuzenica]]
'''Z''' 
* [[Zagorje ob Savi]] 
* [[Zavrč]]
* [[Zreče]]
'''Ž'''
* [[Žalec]] 
* [[Železniki]] 
* [[Žetale]] 
* [[Žiri]] 
* [[Žirovnica]] 
* [[Žužemberk]]
|}

Osim na općine, kao jedinice lokalne samouprave, Slovenija je podjeljena i na 58 upravnih jedinica (koje se mogu usporediti s ''uredima državne uprave u županijama'' u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]) koje obavljaju poslove državne uprave i ne zadiru u samoupravne poslove općina.

=== Statističke regije ===

[[Datoteka:Slovenia Regions.png|mini|300px|Statističke regije]]

Iako zakonski nigdje nije regulirano, Slovenija je podjeljena i na pokrajine (u zemljopisnom smislu), odnosno na regije.

Tako je za potrebe državne statistike država podjeljena na [[Statističke regije Slovenije|12 regija]], a one su:

# [[Gorenjska (regija)|Gorenjska]]
# [[Goriška (regija)|Goriška]]
# [[Jugoistočna Slovenija (regija)|Jugoistočna Slovenija]]
# [[Koruška (regija)|Koruška]]  
# [[Notranjsko-kraška (regija)|Notranjsko-kraška]] 
# [[Obalno-kraška (regija)|Obalno-kraška]]
# [[Središnja Slovenija (regija)|Središnja Slovenija]]
# [[Podravska (regija)|Podravska]]  
# [[Pomurje (regija)|Pomurje]]  
# [[Savinjska (regija)|Savinjska]]  
# [[Donjoposavska (regija)|Donjoposavska]]  
# [[Zasavlje (regija)|Zasavlje]]

Ustav Republike Slovenije dopušta šire samoupravne zajednice, odnosno pokrajine, na koje pak država može prenijeti neke poslove iz svog djelokruga.

=== Povijesne pokrajine ===

[[Datoteka:Kronländer Slowenien.svg|mini|desno|300px|Povijesne pokrajine]]

# ''[[Primorska]]''
#: ''Slovenska Istra''
# ''[[Kranjska]]''
#: 2a. ''[[Gorenjska]]''
#: 2b. ''[[Notranjska]]''
#: 2c. ''[[Dolenjska]]'' i ''[[Bela krajina]]''
# ''[[Koruška (Slovenija)|Koruška]]''
# ''[[Štajerska (Slovenija)|Štajerska]]''
# ''[[Prekmurje]]''

== Promet ==

{{glavni|Promet Slovenije}}'''Slovenija''', smještena na prometnom pravcu koji povezuje [[Srednja Europa|srednju Europu]] i [[Jadransko more]], raspolaže mrežom cesta i željezničkih pruga, koja se zadnje vrijeme obnavlja i uz financijsku pomoć [[EU|Europske unije]]. Autocesta preko [[Ljubljana|Ljubljane]] spaja [[Maribor]] i glavnu luku [[Koper]], a do 2008. je izgrađen smjer [[Karavanke]] – Ljubljana – [[Novo Mesto]] – [[Zagreb]]. Glavne zračne luke su Ljubljana i Maribor.

[[Datoteka:Slovenia map.png|mini|desno|300px|Promet u Sloveniji]]

== Šport ==
Među najpopularnije momčadske sportove u Sloveniji ubrajaju se [[nogomet]], [[košarka]], [[hokej na ledu]] i [[skijanje]].

[[Slovenska nogometna reprezentacija]] dva puta je izborila nastup na završnici [[Svjetska prvenstva u nogometu|Svjetskog prvenstava u nogometu]] ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu - Južna Koreja i Japan 2002.|2002.]] i [[Svjetsko prvenstvo u nogometu - Južnoafrička Republika 2010.|2010.]]), a jednom na završni turnir [[Europsko prvenstvo u nogometu|Europskog prvenstva u nogometu]] ([[Europsko prvenstvo u nogometu - Belgija i Nizozemska 2000.|2000.]]).

Slovenska košarkaška reprezentacija u više navrata je nastupila na [[Europska prvenstva u košarci|Europskom prvenstvu u košarci]], a najveći uspjeh je osvojeno četvrto mjesto (2009). Među poznatijim slovenski košarkašima se ističe, danas trener [[Jure Zdovc]] koji je sa reprezetacijom bivše Jugoslavije osvoji brojne medalje, a poznati moderni slovenski košarkaši nastupaju u [[NBA]] ligi: [[Goran Dragić]], [[Sasha Vujačić]], [[Radoslav Nesterović]] i [[Beno Udrih]].

Najuspješniji hokejaš Slovenije je NHL zvijezda [[Anže Kopitar]].

[[Brigita Bukovec]] je slovenska atletičarka koja je na 100m sa preponama osvojila srebrnu medalju na [[XXVI. Olimpijske igre - Atlanta 1996.|olimpijskim igrama u Atlanti 1996.]], a na otvaranju 1996. olimpijsku baklju je nosio slovenski gimnastičar [[Leon Štukelj]] tada kao jedan od najstarijih živućih olimpijaca.

Najuspješnija skijašica Slovenije je svjetska rekorderka i najbolja skijašica svjeta [[Tina Maze]].

== Državni blagdani (neradni dani) ==

{|class="prettytable" border="1"  cellpadding="2" cellspacing="0"
|-
!Datum
!Naziv
!Napomene
|-
|[[1. siječnja]]
|[[Nova godina]]
| do 2012. i 2. siječnja<ref>[http://www.uradni-list.si/1/objava.jsp?urlid=201240&stevilka=1700 Zakon za uravnoteženje javnih financija, ''uradni-list.si''] {{jezikk|sl.|slovenski}} (pristupljeno 26. prosinca 2015.)</ref>
|-
|[[8. veljače]]
| [[France Prešeren|Prešernov]] dan
|
|-
|''dan nakon [[Uskrs]]a''
|[[Uskrsni ponedjeljak]]
|klizni datum
|-
|[[27. travnja]]
|Dan otpora
|
|-
|[[1. svibnja|1.]] i [[2. svibnja]]
|[[Praznik rada]]
|
|-
|[[25. lipnja]]
|[[Dan državnosti (Slovenija)|Dan državnosti]]
|
|-
|[[15. kolovoza]]
|[[Velika Gospa]]
|
|-
|[[31. listopada]]
|  Dan [[reformacija|reformacije]]
|  
|-
|[[1. studenog]]
|[[Dan uspomena na mrtve]]
|
|-
|[[25. prosinca]]
|[[Božić]]
|
|-
|[[26. prosinca]]
|[[Dan neovisnosti i zajednosti]]
|
|}

== Izvori ==

{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==

* [http://www.slovenia.si/ Slovenia.si]. Your gateway to information on Slovenia.{{eng icon}}
* [http://www.vlada.si/en/ Vlada Republike Slovenije] {{slv icon}}{{eng icon}}
* [http://www.ukom.gov.si Ured vlade za odnose s javnošću] {{slv icon}}{{eng icon}}
* [http://www.slovenia.info Službeni turistički portal Slovenije ] {{slv icon}}{{eng icon}}{{deu icon}}{{fra icon}}{{ita icon}}

{{Portal Europa}}

=== Ostali projekti ===

{{WProjekti
|commons        = Slovenija
|commonshr      = Slovenija
|commonscat     = Slovenia
|commonscathr   = Slovenija
|wikiatlas      = Slovenia
|wikiatlashr    = Slovenije
|wikivrste      = 
|wikivrstehr    = 
|wikizvor       = 
|wikizvor_autor = 
|wječnik        = 
|wikiknjige     = 
|wikicitat      = 
}}

{{Slovenija}}
{{Europa}}
{{Frankofonija}}
{{Zapadnoeuropska unija}}
{{Europska unija}}
{{NATO}}

[[Kategorija:Slovenija| ]]
[[Kategorija:Države članice Europske Unije]]
[[Kategorija:Države članice NATO-a]]