Vidi kôd stranice Inglehart–Welzelova svjetska karta vrijednosti

<!--'''Inglehart–Welzelova svjetska karta vrijednosti'''-->[[Datoteka:Culture_Map_2017_conclusive.png|mini|301x301px|Rekreacija karte, verzija iz 2017. godine]]
'''Kulturna karta svijeta Inglehart – Welzel'''  je [[dijagram raspršenja]]<ref>{{Citiranje weba|url=http://struna.ihjj.hr/naziv/dijagram-rasprsenja/34972/|title=dijagram raspršenja {{!}} Struna {{!}} Hrvatsko strukovno nazivlje|last=flip.hr|work=struna.ihjj.hr|language=hr|accessdate=2021-02-14}}</ref> koju su stvorili politolozi [[Ronald Inglehart]] i [[Christian Welzel]] na temelju [[Europsko istraživanje vrjednota|Ankete]] o [[Europsko istraživanje vrjednota|svjetskim vrijednostima]]. Prikazuje usko povezane kulturne vrijednosti koje se među društvima razlikuju u dvije dominantne dimenzije: tradicionalne naspram sekularno-racionalnih vrijednosti na vertikalnoj [[Kartezijev koordinatni sustav|osi y]] i vrijednosti preživljavanja naspram [[vrijednosti samoizražavanja]] na vodoravnoj [[Kartezijev koordinatni sustav|osi x]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/gdje-je-hrvatska-na-svjetonazorskoj-karti-svijeta-20140704|title=Gdje je Hrvatska na svjetonazorskoj karti svijeta?|work=tportal.hr|accessdate=2021-02-14}}</ref> Pomicanje prema gore na ovoj karti odražava pomak s tradicionalnih vrijednosti na sekularno-racionalne, a pomicanje prema desno odražava pomak s vrijednosti preživljavanja na vrijednosti samoizražavanja.

Prema autorima: "Ove dvije dimenzije objašnjavaju više od 70 posto transnacionalne varijance u faktorskoj analizi deset pokazatelja - a svaka od tih dimenzija snažno je povezana s rezultatima drugih važnih usmjerenja." <ref name="wvs-old">{{Citiranje weba|url=http://www.worldvaluessurvey.org/wvs/articles/folder_published/article_base_54|title=The WVS Cultural Map of the World|archiveurl=https://web.archive.org/web/20131019112321/http://www.worldvaluessurvey.org/wvs/articles/folder_published/article_base_54|archivedate=October 19, 2013|author=Ronald Inglehart|publisher=WVS|accessdate=6 October 2014}}</ref>

Autori naglašavaju da socio-ekonomski status nije jedini čimbenik koji određuje položaj neke države, jer je njihovo vjersko i kulturno povijesno naslijeđe također važan čimbenik. <ref name="EngelbrektNygren2014">{{Citiranje knjiga|Title=Russia and Europe: Building Bridges, Digging Trenches|URL=https://books.google.com/books?id=fR4iAwAAQBAJ&pg=PA32|Publisher=Routledge}}</ref>

== Vrijednosti ==
Analiza podataka Svjetske ankete vrijednosti Ingleharta i Welzela tvrdi da postoje dvije glavne dimenzije međukulturalnih varijacija u svijetu:

# os x: Vrijednosti preživljavanja naspram vrijednosti samoizražavanja
# os y: tradicionalne vrijednosti naspram sekularno-racionalne vrijednosti. <ref name="wvs-old">{{Citiranje weba|url=http://www.worldvaluessurvey.org/wvs/articles/folder_published/article_base_54|title=The WVS Cultural Map of the World|archiveurl=https://web.archive.org/web/20131019112321/http://www.worldvaluessurvey.org/wvs/articles/folder_published/article_base_54|archivedate=October 19, 2013|author=Ronald Inglehart|publisher=WVS|accessdate=6 October 2014}}</ref>

Karta nije zemljopisna karta, već je [[grafikon]] na kojem su zemlje pozicionirane na temelju njihovih ocjena za dvije vrijednosti mapirane na osi x (vrijednosti preživljavanja u odnosu na vrijednosti samoizražavanja) i osi y (tradicionalne vrijednosti u odnosu na sekularno-racionalne vrijednosti). <ref name="wvs-old">{{Citiranje weba|url=http://www.worldvaluessurvey.org/wvs/articles/folder_published/article_base_54|title=The WVS Cultural Map of the World|archiveurl=https://web.archive.org/web/20131019112321/http://www.worldvaluessurvey.org/wvs/articles/folder_published/article_base_54|archivedate=October 19, 2013|author=Ronald Inglehart|publisher=WVS|accessdate=6 October 2014}}</ref> Karta pokazuje gdje se nalaze društva u ove dvije dimenzije. Skupine zemalja odražavaju njihove zajedničke vrijednosti, a ne geografsku bliskost. 

Tradicionalne vrijednosti ističu važnost religije, veza roditelja i djeteta, poštivanje [[Vlast|autoriteta]], apsolutnih standarda i tradicionalnih obiteljskih vrijednosti. Ljudi koji prihvaćaju ove vrijednosti također odbacuju razvod, pobačaj, eutanaziju i samoubojstvo. Društva koja prihvaćaju ove vrijednosti imaju visoku razinu nacionalnog ponosa i nacionalistička gledišta. <ref name="wvs-old">{{Citiranje weba|url=http://www.worldvaluessurvey.org/wvs/articles/folder_published/article_base_54|title=The WVS Cultural Map of the World|archiveurl=https://web.archive.org/web/20131019112321/http://www.worldvaluessurvey.org/wvs/articles/folder_published/article_base_54|archivedate=October 19, 2013|author=Ronald Inglehart|publisher=WVS|accessdate=6 October 2014}}</ref>

Svjetovno-racionalne vrijednosti imaju suprotne preferencije od tradicionalnih vrijednosti. Društva koja prihvaćaju ove vrijednosti manje naglašavaju religiju, tradicionalne obiteljske vrijednosti i autoritet. Razvod, pobačaj, eutanazija i samoubojstvo smatraju se relativno prihvatljivim. <ref name="wvs-old">{{Citiranje weba|url=http://www.worldvaluessurvey.org/wvs/articles/folder_published/article_base_54|title=The WVS Cultural Map of the World|archiveurl=https://web.archive.org/web/20131019112321/http://www.worldvaluessurvey.org/wvs/articles/folder_published/article_base_54|archivedate=October 19, 2013|author=Ronald Inglehart|publisher=WVS|accessdate=6 October 2014}}</ref>

Prelazak s tradicionalnih na sekularno-racionalne vrijednosti Engelbrekt i Nygren opisali su kao "u osnovi zamjenu religije i praznovjerja sa znanošću i birokracijom". <ref name="EngelbrektNygren2014">{{Citiranje knjiga|Title=Russia and Europe: Building Bridges, Digging Trenches|URL=https://books.google.com/books?id=fR4iAwAAQBAJ&pg=PA32|Publisher=Routledge}}</ref>

Vrijednosti preživljavanja stavljaju naglasak na ekonomsku i fizičku sigurnost. <ref name="wvs-old">{{Citiranje weba|url=http://www.worldvaluessurvey.org/wvs/articles/folder_published/article_base_54|title=The WVS Cultural Map of the World|archiveurl=https://web.archive.org/web/20131019112321/http://www.worldvaluessurvey.org/wvs/articles/folder_published/article_base_54|archivedate=October 19, 2013|author=Ronald Inglehart|publisher=WVS|accessdate=6 October 2014}}</ref> Povezani su s relativno [[Etnocentrizam|etnocentričnim]] pogledima i niskom razinom povjerenja i tolerancije.

Vrijednosti samoizražavanja daju visoki prioritet subjektivnoj dobrobiti, samoizražavanju i kvaliteti života.<ref name="wvs-old">{{Citiranje weba|url=http://www.worldvaluessurvey.org/wvs/articles/folder_published/article_base_54|title=The WVS Cultural Map of the World|archiveurl=https://web.archive.org/web/20131019112321/http://www.worldvaluessurvey.org/wvs/articles/folder_published/article_base_54|archivedate=October 19, 2013|author=Ronald Inglehart|publisher=WVS|accessdate=6 October 2014}}</ref> Neke vrijednosti, češće u društvima koja prihvaćaju te vrijednosti, uključuju zaštitu okoliša, rastuću toleranciju prema strancima, homoseksualcima i lezbijkama i rodnu ravnopravnost, sve veće zahtjeve za sudjelovanjem u odlučivanju u ekonomskom i političkom životu (autonomija i sloboda od središnje vlasti), međuljudsko povjerenje, politička umjerenost i pomak u vrijednostima odgoja djece s naglaska na marljivom radu prema mašti i toleranciji. 

Prijelaz sa vrijednosti preživljavanja na vrijednosti samoizražavanja također predstavlja prijelaz iz [[Industrijsko društvo|industrijskog]] u [[postindustrijsko društvo]], kao i prihvaćanje [[Demokracija|demokratskih vrijednosti]]. <ref name="wvs-old">{{Citiranje weba|url=http://www.worldvaluessurvey.org/wvs/articles/folder_published/article_base_54|title=The WVS Cultural Map of the World|archiveurl=https://web.archive.org/web/20131019112321/http://www.worldvaluessurvey.org/wvs/articles/folder_published/article_base_54|archivedate=October 19, 2013|author=Ronald Inglehart|publisher=WVS|accessdate=6 October 2014}}</ref> <ref name="Simoni2013">{{Citiranje knjiga|Title=Understanding Transatlantic Relations: Whither the West?|URL=https://books.google.com/books?id=KqCxDtTs3S8C&pg=RA1-PT149|Date=29 May 2013|Publisher=Routledge}}</ref>

== Klasteri ==
[[Datoteka:Culture_Map_2017_conclusive.png|mini| Verzija karte iz 2017. godine]]
Inačica karte iz 2017. imala je zemlje podijeljene u devet klastera: [[Anglosfera|englesko govorno područje]], [[Latinska Amerika]], [[Katolička crkva|Katolička]] Europa, [[Protestantizam|Protestantska]] Europa, Afričko-islamska skupina, [[Baltičke države|Baltička]] skupina, [[Južna Azija|Južnoazijska]] skupina, [[Ortodoksija|Pravoslavna]] skupina te [[Konfucijanizam|Konfucijanska]] skupina.<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.worldvaluessurvey.org/WVSContents.jsp|title=WVS Database|work=www.worldvaluessurvey.org|language=en|accessdate=9 November 2017}}</ref> U prethodnim istraživanjima afričko-islamski klaster bio je podijeljen na dva dijela ([[Afrika|afrički]] i [[Islam|islamski]]), a baltičke države nisu imale svoj klaster. <ref name="WestwoodJack2014">{{Citiranje knjiga|Title=Core-Periphery Relations and Organization Studies|URL=https://books.google.com/books?id=TRpvBAAAQBAJ&pg=PA64|Date=29 August 2014|Publisher=Palgrave Macmillan}}</ref>

Drugi predloženi način grupiranja društava je kroz materijalno bogatstvo, gdje su  siromašnija društva na dnu obje osi, a bogatija na vrhu.<ref name="InglehartWelzel2005">{{Citiranje knjiga|Title=Modernization, Cultural Change, and Democracy: The Human Development Sequence|URL=https://books.google.com/books?id=O4APtKh7JqQC&pg=PA57|Publisher=Cambridge University Press}}</ref>

== Analiza pojedinih zemalja ==
Od zemalja [[Zapadni svijet|zapadnog svijeta]], Sjedinjene Države su među najkonzervativnijim (kao jedna od najlošije smještenih zemalja), zajedno s visoko konzervativnim katoličkim zemljama poput Irske i Poljske. <ref name="AnheierIsar2007">{{Citiranje knjiga|Title=Cultures and Globalization: Conflicts and Tensions|URL=https://books.google.com/books?id=5eV3hMR7lmoC&pg=PA243|Date=27 March 2007|Publisher=SAGE Publications}}</ref> Simoni zaključuje da se "po tradicionalnoj / sekularnoj dimenziji Sjedinjene Države nalaze daleko ispod ostalih bogatih društava, s razinama religioznosti i nacionalnog ponosa usporedivim s onima koje imaju neka društva u razvoju." <ref name="Simoni2013">{{Citiranje knjiga|Title=Understanding Transatlantic Relations: Whither the West?|URL=https://books.google.com/books?id=KqCxDtTs3S8C&pg=RA1-PT149|Date=29 May 2013|Publisher=Routledge}}</ref>

Azijska su društva raspodijeljena u tradicionalnoj / svjetovnoj dimenziji u dva skupa, s više sekularnih konfucijanskih društava na vrhu, a više tradicionalnih južnoazijskih društava u središtu karte. <ref name="WittRedding2014">{{Citiranje knjiga|Title=The Oxford Handbook of Asian Business Systems|URL=https://books.google.com/books?id=tuunAgAAQBAJ&pg=PA370|Publisher=OUP Oxford}}</ref>

Rusija je među zemljama s najviše orijentacije prema preživljavanju, a s druge strane, Švedska se nalazi na najvišem mjestu na ljestvici samoizražavanja. <ref name="EngelbrektNygren2014">{{Citiranje knjiga|Title=Russia and Europe: Building Bridges, Digging Trenches|URL=https://books.google.com/books?id=fR4iAwAAQBAJ&pg=PA32|Publisher=Routledge}}</ref>

Također je utvrđeno da se osnovne kulturne vrijednosti većinom primjenjuju na nacionalnim linijama, s tim da su prekogranične mješavine relativno rijetke. To vrijedi čak i među zemljama sa zajedničkom kulturnom poviješću. Uz to, čak se ni kulturni skupovi zemalja ne miješaju puno preko granica. To sugerira da su nacije kulturno značajne jedinice. <ref>{{Citiranje časopisa|author=Minkov|first=Michael|title=Is National Culture a Meaningful Concept?|url=http://journals.sagepub.com/doi/abs/10.1177/1069397111427262|year=2012|journal=Cross-Cultural Research|volume=46|issue=2|pages=133–159}}</ref>

== Povijest ==
Karta se redovito ažurira i mijenja, zajedno s novim valovima podataka iz [[Europsko istraživanje vrjednota|Svjetske ankete o vrijednostima]]. Različite verzije dostupne su na web mjestu Svjetske ankete o vrijednostima. <ref name="WVS_map">{{Citiranje weba|url=http://www.worldvaluessurvey.org|title=World Values Survey, Findings and Insights|date=2020|publisher=World Values Survey|accessdate=2020-10-07}}</ref>

Ranu verziju karte objavio je Ronald Inglehart 1997. godine s dimenzijama nazvanim "Tradicionalno vs. Sekularno-racionalna vlast "i" Preživljavanje vs. Dobrobit ". <ref name="Inglehart1997">{{Citiranje knjiga|Title=Modernization and Postmodernization. Cultural, Economic, and Political change in 43 societies|Publisher=Princeton University Press}}</ref>

Inglehart i Welzel revidirali su ovu kartu 2005. godine i dimenzije imenovali "Tradicionalni vs. Sekularno-racionalne vrijednosti "i" Preživljavanje vs. Vrijednosti samoizražavanja ". <ref name="InglehartWelzel2005">{{Citiranje knjiga|Title=Modernization, Cultural Change, and Democracy: The Human Development Sequence|URL=https://books.google.com/books?id=O4APtKh7JqQC&pg=PA57|Publisher=Cambridge University Press}}</ref> Ova se karta i njena različita ažuriranja obično nazivaju kulturnom kartom Inglehart-Welzel.

Welzel je 2013. objavio sasvim drugačiju mapu s dvije usko povezane dimenzije nazvane "Emancipativne vrijednosti" i "Svjetovne vrijednosti", gdje Emancipativne vrijednosti predstavljaju glavnu varijablu koja stoji iza njegove teorije ljudskog osnaživanja. <ref name="Welzel2013">{{Citiranje knjiga|Title=Freedom Rising. Human Empowerment and the Quest for Emancipation|Publisher=Cambridge University Press}}</ref>

Ostale kulturne karte objavili su Shalom Schwartz, <ref name="Schwartz2006">
{{Citiranje časopisa|author=Schwartz|first=Shalom|title=A Theory of Cultural Value Orientations: Explication and Applications|date=2006|journal=Comparative Sociology|volume=5|issue=2–3|pages=137–182}}</ref> Michael Minkov,  i Stankov i suradnici. <ref name="StankovEtAl2014">
{{Citiranje časopisa|author=Stankov|first=Lazar|title=Two Dimensions of Psychological Country-level Differences: Conservatism/Liberalism and Harshness/Softness|date=2014|journal=Learning and Individual Differences|volume=30|pages=22–33}}</ref>

== Prihvaćanje ==
Kulturna karta općenito je dobro prihvaćena i često ju se navodi ili se na nju poziva. Ipak, dva su britanska [[znanstvenik|znanstvenika]] dovela u pitanje koje su mjere kulture najadekvatnije i jesu li izmjerene promjene tijekom vremena stvarne, <ref name="Majima_Savage">{{Citiranje časopisa|author=Majima|first=S.|title=Have There Been Culture Shifts in Britain? A Critical Encounter with Ronald Inglehart|date=2007|journal=Cultural Sociology|volume=1|issue=3|pages=293–315}}</ref> a dvojica malezijskih znanstvenika istaknula su

da se [[Istočna Azija|istočnoazijski]] stavovi i vrijednosti ne odražavaju na odgovarajući način. <ref name="Bomhoff_Gu">{{Citiranje časopisa|author=Bomhoff|first=Eduard J.|title=East Asia Remains Different: A Comment on the Index of Self-Expression Values, by Inglehart and Welzel|date=2012|journal=Journal of Cross-Cultural Psychology|volume=43|issue=3|pages=373–383}}</ref>

Kasniji izračuni pokazuju da su podaci podijeljeni na dva čimbenika ili dimenzije slabo obrazloženi i da bi rješenje s jednim faktorom moglo biti prikladno. <ref name="Beugelsdijk_Welzel2018">{{Citiranje časopisa|author=Beugelsdijk|first=S.|title=Dimensions and dynamics of national culture: Synthesizing Hofstede with Inglehart|date=2018|journal=Journal of Cross-Cultural Psychology|volume=49|issue=10|pages=1469–1505}}</ref> <ref name="Li_Bond2010">{{Citiranje časopisa|author=Li|first=Liman M. W.|title=Value Change: Analyzing National Change in Citizen Secularism Across Four Time Periods in the World Values Survey|date=2010|journal=The Social Science Journal|volume=47|issue=2|pages=294–306}}</ref> Welzel je predložio da se dvije dimenzije mogu kombinirati u zajedničkom okviru ljudskog osnaživanja. <ref name="Welzel2013">{{Citiranje knjiga|Title=Freedom Rising. Human Empowerment and the Quest for Emancipation|Publisher=Cambridge University Press}}</ref> Slično tome, Inglehart otkriva da jedan faktor koji kombinira kulturne vrijednosti prilično dobro odražava modernizaciju. <ref name="Inglehart2018">{{Citiranje knjiga|Title=Cultural Evolution. Peoples Motivations are Changing and Reshaping World|Publisher=Cambridge University Press}}</ref>

[[Meta-analiza]]<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.cochrane.org/hr/MR000007/METHOD_meta-analiza-individualnih-podataka-ispitanika-u-usporedbi-s-meta-analizom-skupnih-podataka|title=Meta-analiza individualnih podataka ispitanika u usporedbi s meta-analizom skupnih podataka|work=www.cochrane.org|language=hr|accessdate=2021-02-14}}</ref> studija kulturnih razlika otkriva da su mnoga druga istraživanja kulturnih razlika rezultirala sličnim čimbenicima, ali da su se rotirala drugačije. Uobičajena praksa rotacije faktora prikrivala je sličnost između različitih studija s različitim usmjerenjima osi na kulturnim kartama. Nerotirano rješenje ima najjači faktor ili dimenziju koja odgovara crti od donjeg lijevog do gornjeg desnog dijela Inglehartove i Welzelove karte, kombinirajući dvije dimenzije. Ova kombinirana dimenzija može se protumačiti kao razvoj ili modernizacija. Kombinira puno ekonomskih, tehnoloških, [[Ustanova|institucionalnih]] i psiholoških varijabli koje su međusobno u snažnoj korelaciji. Nerotirani drugi faktor ili dimenzija odgovara vertikalnoj crti na Inglehartovoj i Welzelovoj karti, odražavajući posebne kulturne vrijednosti istočnoazijskih kultura. <ref name="Fog2020">{{Citiranje časopisa|author=Fog|first=A.|title=A Test of the Reproducibility of the Clustering of Cultural Variables|date=2020|journal=Cross-Cultural Research|volume=55}}</ref>
[[Kategorija:Sociološke teorije]]
[[Kategorija:Stranice s nepregledanim prijevodima]]