Vidi kôd stranice Kosovo

<!--'''Kosovo'''-->{{redirect|Kosova}}
{{Okvir_zemlje_svijeta |
  ime                         = Republika Kosovo |
  izvorno_ime                 = Republika e Kosovës <br/> Република Косово |
  ime_genitiv                 = Kosova |
  eng_ime                     = Kosovo |
  zastava                     = Flag of Kosovo.svg |
  grb                         = Coat of arms of Kosovo.svg |
  lokacija                    = Europe-Republic_of_Kosovo.svg|
  službeni_jezik = [[Albanski jezik|albanski]], [[Srpski jezik|srpski]] |
  glavni_grad                 = [[Priština]] |
  predstavnik_države_množina  = Predsjednici |
  predstavnik_države          = Predsjednik |
  predstavnik_države_osoba    =  [[Vjosa Osmani]] |
  predsjednik_vlade_osoba     = [[Albin Kurti]] |
  površina_poredak            = 161 |
  površina                    = 10.908<ref>[http://www.ks.undp.org/content/kosovo/en/home/countryinfo.html Podatci], ks.undp.org, pristupljeno 15. listopada 2018.</ref> |
  vode                        = ? |
  stanovništvo_poredak        = 140 |
  stanovništvo                = 1 739 825 |
  godina_popisa               = 2011 |
  gustoća_stanovništva        = 220 |
  neovisnost                  = Kosovo je proglasilo neovisnost [[17. veljače]] [[2008.]], a sljedećeg dana počela su pristizati i prva priznanja ostalih država. |
  BDP_PKM_godina              = 2008. |
  BDP_PKM                     = 2 milijarde € |
  BDP_PKM_rang                = ? |
  BDP_PKM_per_capita          = 2270 € |
  BDP_PKM_per_capita_rang     = ? |
  valuta                      = [[euro]] '''<sup>1)</sup>''' |
  stoti_dio_valute            = 100 centa |
  vremenska_zona              = +1 <br> [[UTC]] +2 ljeti |
  himna                       = [[Europa (himna)|Europa]] |
  internetski_nastavak        = Nema|
  pozivni_broj                = +383 '''<sup>2)</sup>''' |
  komentar                    = <sup>1)</sup> Na Kosovu je službena valuta zbog specifičnosti situacije [[euro]], iako Kosovo nije u [[Eurozona|Eurozoni]]; ;<br />'''<sup>2)</sup>''' Do 1. siječnja 2015. na Kosovu je korišten pozivni broj za Srbiju +381 za fiksne linije. Operateri mobilne telefonije na Kosovu služili su se predbrojem +377 (Monako) ili +386 (Slovenija). |
  moto = nema
}}
'''Kosovo''' ([[Albanski jezik|albanski]]: ''Kosova'', ''Kosovë'', ''Republika e Kosovës''; [[Srpski jezik|srpski]]: Република Косово; [[Turski jezik|turski]]: ''Kosova'') je [[Popis nepriznatih država#Države koje nisu priznate od svih članica_UN-a|djelomično priznata država]] u [[Jugoistočna Europa|jugoistočnoj Europi]]. U [[Veljača|veljači]] [[2008.]], skupina ljudi koja je sebe nazvala ''Vođe našega naroda, demokratski izabrani''<ref>{{cite web |url=https://www.webcitation.org/5rRB9e3bz?url=http://www.icj-cij.org/docket/files/141/15987.pdf |title= Savjetodavno mišljenje Međunarodnoga suda o proglašenju neovisnosti Kosova {{eng oznaka}}}}</ref><ref>Nigdje se u izvornom tekstu na albanskom jeziku ne spominje da je deklaracija djelo Skupštine Kosova. Jezik deklaracije razlikuje se od jezika koji se koristi u usvajanju zakona od strane Skupštine Kosova utoliko što prvi odlomak glasi: "Mi, vođe našega naroda, demokratski izabrani", dok akti Skupštine koriste treću osobu jednina. Postupak koji se koristi u vezi s deklaracijom razlikuje se od postupka koji je primjenjivala Skupština Kosova pri usvajanju propisa. Izjava nije predana posebnom predstavniku glavnog tajnika za objavu u službenom listu. Neobjava posebnog predstavnika glavnog tajnika u vezi s deklaracijom navodi na zaključak da deklaraciju nije smatrao radom institucija privremene samouprave, donesene kako bi zakonski stupila na snagu poredak za koji je odgovoran. Imao bi obvezu reagirati na postupke Skupštine Kosova, za koju smatra da je ultra vires (prekoračenje ovlasti organa). Uzimajući u obzir sve čimbenike, autori Deklaracije o neovisnosti 17. veljače 2008. nisu djelovali kao jedna od privremenih institucija samouprave, već kao osobe koje su djelovale zajedno izvan okvira privremene uprave.</ref> proglasila je Republiku Kosovo, koju je do 2. veljače 2021. [[Međunarodno priznanje Kosova|priznalo]] 117<ref>[https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/kosovo-i-izrael-uspostavili-diplomatske-odnose-pristina-je-zahvalna-trumpu-ali-naljutili-su-eu-15047268 Augustin Palokaj: Kosovo i Izrael uspostavili diplomatske odnose: Priština je zahvalna Trumpu, ali naljutili su EU] jutarnji.hr (objavljeno 1. veljače 2021., pristupljeno 2. veljače 2021.)</ref> od 193 država članica UN-a,<ref>https://www.gazetaexpress.com/nauru-withdraws-recognition-of-kosovo-according-to-belgrade-media/</ref><ref>[http://www.kosovothanksyou.com/ Who recognized Kosova]</ref> te četiri ne-članice UN-a: [[Suvereni malteški vojni red]], [[Republika Kina]], iako Kosovo nije priznalo Republiku Kinu (Tajvan), [[Cookovo Otočje]] i [[Niue]].

Kosovo se nalazi pod upravom [[EULEX]]-a od [[2008.]] godine, a izvan nadzora [[Srbija|Republike Srbije]].

Od [[kolovoz]]a [[2006.]], Kosovo je bilo{{nedostaje izvor}} „entitet pod privremenom međunarodnom upravom“<ref>http://www.unmikonline.org/constframework.htm</ref> kojem je glavni grad [[Priština]] ([[albanski|alb.]] ''Prishtinë''). [[17. veljače]] [[2008.]] skupina ljudi koja je sebe nazvala ''Vođe našega naroda, demokratski izabrani'',djelujući izvan UNMIK-ovog okvira privremene samouprave (ne zastupajući Skupštinu Kosova ili bilo koju drugu od ovih institucija),  izdali su deklaraciju o neovisnosti kojom je uspostavljena Republika Kosovo. Tu odluku [[Srbija]] nije priznala,<ref name="nepr_srb">{{sr icon}} Vlada Republike Srbije - [http://www.srbija.sr.gov.yu/kosovo-metohija/index.php?id=83040  Odluka o poništavanju protivpravnih akata privremenih organa samouprave na Kosovu i Metohiji o proglašenju jednostrane nezavisnosti], 14. veljače 2008.</ref> dok su neovisnost Kosova uskoro priznale [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], [[Kanada]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]], većina država Arapskog poluotoka, [[Njemačka]] i druge zemlje, uključujući [[Hrvatska|Hrvatsku]].<ref name="prizn_hr" />

<!-- poveznica na prijedlog Maartija Aahtisaarija -->
Zbog svoje apsolutne većine, [[Albanci]] imaju potpunu vlast na Kosovu, uz iznimku dijelova nekoliko općina na sjeveru Kosova. Dio [[Srbi|Srba]] (''[[Kosovci]]'') ne žele sudjelovati ni u kakvoj vladi koja nije vođena iz [[Beograd]]a.

Prema rezultatima službenog popisa iz [[2011.]] godine na Kosovu živi 1.739.825 stanovnika, od čega 92,93 posto čini [[Albanci]], a 1,47 posto [[Srbi]]. Popis nije proveden na Sjevernom Kosovu, u tri većinski srpske općine Zubin Potoku, Zvečanu i Leposaviću.<ref name="business.hr">[http://business.hr/dogadjaji/kosovo-ima-1-74-milijuna-stanovnika Kosovo ima 1,74 milijuna stanovnika 22. rujna 2012.]</ref>

Kosovo je formirano kao zasebna država povodom [[Rat na Kosovu|Rata na Kosovu]] krajem 1990.-ih godina, kada je Jugoslavija albansku oružanu pobunu pokušala slomiti protjerivanjem većinskog albanskog stanovništva Kosova. [[NATO]] je reagirao [[NATO-ovo bombardiranje SRJ|vojnom intervencijom]] zračnog bombardiranja [[SR Jugoslavija|Jugoslavije]] velikih razmjera, koje je dovelo do sloma režima [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]] i prestanka vlasti Jugoslavije nad Kosovom i okolicom (zona sigurnosti).<ref>{{cite web |url=https://www.nato.int/kosovo/docu/a990609a.htm |title= Kumanovski sporazum {{eng oznaka}}}}</ref>

==Povijest==

{{glavni|Povijest Kosova}}

===Prapovijest===

Kosovo su naseljavali [[Dardanija|Dardani]], ilirsko-tračansko pleme do rimskoga osvajanja.

===Srednji vijek===

[[Slaveni]] naseljavaju ravnicu od [[6. stoljeće|6. stoljeća]]. Na Kosovu [[1072.]] godine negdašnje [[Bugarsko Carstvo]] biva obnovljeno. Trajno osvajaju ovo područje od Bizantinaca u [[11. stoljeće|11.]] i [[12. stoljeće|12. stoljeću]]. Ono kasnije postaje središte srpske monarhije i [[pravoslavlje|pravoslavlja]] u [[13. stoljeće|13. stoljeću]] i ostaje njen dio sve do [[Bitka na Kosovu polju|Kosovske bitke 1389.]] godine kada pada pod tursku vlast u [[15. stoljeće|15. stoljeću]]. U [[14. stoljeće|14. stoljeću]] došli su trgovci iz [[Dubrovačka Republika|Dubrovačke Republike]] i dobili velike povlastice od srpskih vladara (današnji hrvatski [[Janjevci]]).

===Turska vlast===

Kosovo kao sandžak postoji od [[1455.]] godine kao sastavni dio [[Rumelija|Rumelije]], a [[1878.]] reformirano je u [[vilajet]]. Za vrijeme turske vlasti [[kršćanstvo|kršćansko]] stanovništvo biva islamizirano, iseljava i općenito biva zamijenjeno muslimanskim [[Albanci]]ma, Turcima, ali i drugim narodima [[islam|muslimanske vjere]].

Od [[1910.]] do [[1912.]] traje [[albanski narodni ustanak 1910.|albanski narodni ustanak]] protiv turske vlasti na Kosovu.

<gallery>
Image:Kosovo02.png|Kosovski vilajet, 1875.-1878.
Image:Vilayet of Kosovo (1881–1913) map.png|Kosovski vilajet, 1881.-1912.
</gallery>

=== 1912. - 1918. ===

Godine 1912. i [[1913.]] u [[Balkanski ratovi|Balkanskim ratovima]] Srbija osvaja Kosovo, a Crna Gora [[Metohija (Kosovo)|Metohiju]] (veći, zapadni dio), u čijim sastavima ostaju do [[1918.]], a djelomično i u kasnijim državnim oblicima. U srbijanskom dijelu KiM 1913. izbija velika albanska pobuna, koja je uzrokovala intervenciju vojske. Nakon vojnog sloma Srbije [[1915.]] i Crne Gore [[1916.]], područje Kosova okupiraju snage [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] i [[Bugarska|Bugarske]].
Srbijansko-[[francuska]] vojska, nakon proboja [[Solunska fronta|Solunske fronte]], zauzima područje [[1918.]] godine. Kosovo ulazi u sastav [[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca|Jugoslavenske kraljevine]] prosinca iste godine.

===Od Prvog svjetskog rata do neovisnosti===

Od [[1918.]] do [[1941.]] dio je [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]], poznate kao Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca do [[1929.]] godine.
<!-- angažman Kraljevine SHS u miriditskoj pobuni ? -->

Podjelom na oblasti, [[1922.]] godine, raskomadano je na pet oblasti i to, Zetsku oblast sa sjedištem na [[Cetinje|Cetinju]] (Peć, Đakovica), Rašku oblast sa sjedištem u [[Čačak|Čačku]] (Mitrovica, Leposavić), Kosovsku oblast sa sjedištem u Prištini ([[Prizren]], Podujevo, Kuršumlija), Oblast sa sjedištem u Vranju (Gnjilane, Kamenica), a manji dijelovi pripojeni su i Skopskoj oblasti.

U jesen [[1926.]] godine dolazi do većeg sukoba između sjevernoalbanskih plemena i jugoslavenske vojske. Sukob se vodio najprije na granici, a onda se proširio na teritorij obje države. Stoga dolazi do konferencije veleposlanika, koju je organizirala [[Liga naroda]], radi očuvanja mira u Europi. Konferencija je promijenila granicu između dviju zemalja: Kraljevini SHS je dodijeljen albanski dio uz područje Metohije, a Albaniji jugoslavenski dio uz [[Vardarska Makedonija|Vardarsku Makedoniju]]. Dodijeljena područja nisu se znatno razlikovala po površini.

Podjelom na banovine [[1929.]] Kosovo je podijeljeno na 3 banovine (Zetsku, Moravsku i Vardarsku), nestalo je Kosovske oblasti.

Vlasti [[Kraljevina Srbija|Kraljevine Srbije]] i [[Kraljevina Crna Gora|Kraljevine Crne Gore]] provodeći [[Agrarna reforma u Kraljevini Srbiji|agrarnu reformu]] upuštale su se u politiku [[Terorizam|državnog terorizma]] nad albanskim stanovništvom, a isto se nastavilo i u [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevini Jugoslaviji]] i njezinoj [[Agrarna reforma u prvoj Jugoslaviji|agrarnoj reformi]].<ref>[[Stipe Šuvar|Šuvar, Stipe]]. ''Nacije i međunacionalni odnosi u Socijalističkoj Jugoslaviji'', Naše teme, Zagreb, 1970., str. 48. {{Citat|Srpske i crnogorske vlasti vršile su kolonizaciju Kosova, upuštajući se i u terorističke akcije prema albanskom stanovništvu, a ta je praksa nastavljena i u buržoaskoj Jugoslaviji.}}</ref>

Nakon invazije [[Sile osovine|Sila osovine]] talijansko-albanske snage osvajaju Kosovo i većinu pripajaju Albaniji pod talijanskom upravom. Tada su počinjeni zločini u koncentracijskim logorima nad nealbanskim (srpskim, [[Židovi|židovskim]]{{nedostaje izvor}}, [[Romi|romskim]]{{nedostaje izvor}} i drugim{{nedostaje izvor}} stanovništvom). 100.000 Srba biva protjerano {{nedostaje izvor}}, a 10.000 ubijeno{{nedostaje izvor}}. Godine [[1943.]] Italija prilazi Saveznicima i albanska lokalna uprava kojoj pomažu njemačke naoružane snage vlada Kosovom.

[[Kosovari]] i [[Kosovci]] započeli su [[narodnooslobodilačka borba|narodnooslobodilačku borbu]] u jesen [[1942.]] osnivanjem Glavnoga štaba za Kosovo i Metohiju, te Partizanskoga odreda "[[Zejnel Ajdini]]". Krajem [[1943.]] i početkom [[1944.]] održana je u selu [[Bujanu]] (također vidi [[Bunjaj]] iznad rijeke [[Valbone]], oko 10&nbsp;km uzvodno od njenog ušća u Bijeli Drim, kraj mjesta [[Bajram Curri]] u [[Albanija|Albaniji]]) konferencija Pokrajinskoga komiteta [[KPJ]] za Kosovo i Metohiju (sastoji se od Oblasnog komiteta KPJ za Kosovo i Oblasnog komiteta KPJ za Metohiju) kojom se osniva Oblasni [[narodnooslobodilački odbor|NOO]] za Kosovo i [[Dukađin]] (albanski naziv za Metohiju i pogranična područja Albanije).
<!-- albanska pobuna pred kraj rata, koju je Jugoslavija ugušila? -->

[[Datoteka:Prishtina perspektivë nga Radio Kosova 1.jpg|250px|minijatura|desno|Priština]]
[[Datoteka:Prizreni gjate dimrit.jpg|250px|minijatura|desno|Prizren]]
'''''Autonomija Kosova''''' na zasjedanju Oblasnog narodnooslobodilačkog odbora Kosova i Metohije, održanom [[8. srpnja|8.]] do [[10. srpnja]] [[1945.]] donosi zaključak da se Kosovo i Metohija priključi federalnoj Srbiji u [[DFJ|Demokratskoj Federativnoj Jugoslaviji]] sa statusom autonomije.<ref>[[Dušan Bilandžić|Bilandžić, Dušan]]. ''Historija Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije : glavni procesi : 1918-1985.'', 3. dopunjeno izd., Školska knjiga, Zagreb, 1985., str. 71. {{Citat|Konačna odluka o statusu Kosova donesena je na zasjedanju ''Oblasnog NOO-a Kosova i Metohije od 8. do 10. srpnja 1945. koje je zaključilo da se ta pokrajina priključi federalnoj Srbiji u DF Jugoslaviji sa statusom autonomije.}}</ref>
Autonomna Kosovsko-metohijska oblast ([[AKMO]]) kao sastavni dio [[Federalna država Srbija|Federalne države Srbije]] opstoji od [[1945.]] unutar [[Demokratska Federativna Jugoslavija|Demokratske Federativne Jugoslavije]], a od [[1946.]] unutar [[Federativna Narodna Republika Jugoslavija|Federativne Narodne Republike Jugoslavije]] kojoj je sastavni dio [[Narodna Republika Srbija]]. [[1963.]] godine novim ustavom stvorena je [[Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo]] kao dio [[Socijalistička Republika Srbija|Socijalističke Republike Srbije]] unutar [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije]]. Ustav od 1963. promijenio je ime ''Regija'' u ''Pokrajinu'' ali je umanjio autonomni status Pokrajine. Socijalistička autonomna pokrajina (SAP) Kosovo postala je obični [[kotar]] Srbije.<ref>Petričević, Jure; Bochenski, Joseph M. (et al.) ''Sukob'', Adria, Brugg, 1988., str. 101.</ref>

Krajem studenoga [[1968.]] je JNA prvi put [[albanski nemiri na Kosovu 27. studenoga 1968.|intervenirala]] radi "smirivanja" naroda.<ref>[http://www.hrvatski-fokus.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=1158:prije-dvadeset-godina-1-za-trajanja-obiju-protuhrvatskih-jugoslavija-prepolovljen-je-broj-hrvata&catid=22:feljtoni&Itemid=46 Hrvatski fokus] Davor Runtić: JNA u prvoj akciji, pristupljeno 8. ožujka 2011.</ref> Albanci su u Prištini i inim gradovima na Kosovu na [[27. studenoga]], koji je bio državni blagdan susjedne [[Albanija|Albanije]], Dan zastava, masovno izašli na ulice. Zahtijevali su da AP Kosovo postane republikom (poznati slogan: ''Kosovo republika!''). Milicija i JNA su brutalno reagirale i tako ugušile nemire.

Ustavom iz [[1974.]] proširena su autonomna prava, a [[Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo|SAP Kosovo]] je izjednačena s ostalim republikama na saveznoj razini.

[[1980.]] godine Albanci [[albanski nemiri na Kosovu 1981.|prosvjeduju]] i traže službeno ravnopravan status Kosova kao republike unutar SFR [[Druga Jugoslavija|Jugoslavije]]. Krajem 1980-ih su uslijedili novi nemiri, što je rezultiralo slanjem novih milicijskih snaga na Kosovo. No, [[1989.]] godine gubi status autonomne pokrajine u [[SFRJ]], degradiran je Ustav Pokrajine. Srbija ipak, kao i za [[Vojvodina|Vojvodinu]], zadržava člana Predsjedništva SFRJ iz Kosova. Kao odgovor na ove poteze, skupina albanskih političara donosi „Ustav Republike Kosova“ u Kačaniku i proglašava neovisnost Kosova. Počinju sukobi s jugoslavenskim i srpskim vodstvom, a veliki dio albanskog življa bojkotira popis stanovništva [[1991.]] kao i sve izbore održane od tada. Na [[Referendum o neovisnosti Kosova|referendumu iz 1991.]], koji Jugoslavija ne priznaje, većina se izjašnjava za neovisnost. Kosovo 1992. sa Srbijom postaje dio [[Savezna Republika Jugoslavija|Savezne Republike Jugoslavije]]. Sukobi se zaoštravaju [[1996.]] godine i eskaliraju u otvoreni građanski rat između [[Oslobodilačka vojska Kosova|Oslobodilačke vojske Kosova]] i albanskih paramilitarnih jedinica s jedne strane i srpsko-jugoslavenskih snaga s druge. U ratu ([[1998.]] – [[1999.]]) izbjeglo je preko pola milijuna Albanaca i skoro 300.000 Srba i ostalih, bilo je 12.000 mrtvih (9.000-10.000 Albanaca, 1.000-2.000 Srba, Roma, [[Bošnjaci|Bošnjaka]] i drugih). 1999. godine [[NATO]] izvodi bombardiranje SRJ i preuzima Kosovo od jugoslavenskih snaga, a UN stavlja to područje pod svoj protektorat, donoseći ''[[UN-ova rezolucija br. 1244|rezoluciju 1244]]''. Dolazi do velikog egzodusa preostalog nealbanskog (uglavnom srpskog) stanovništva. Neredi se nastavljaju 15. ožujka 2004., 18-godišnji Srbin, Jovica Ivić, biva ubijen u selu Čaglavici u središnjem dijelu Kosova.<ref>http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2004&mm=03&dd=15&nav_category=12&nav_id=135320</ref> Lokalni Srbi iz sela su organizirali demonstracije i blokirali promet u znak protesta zbog ubojstva.
Dana 16. ožujka, troje albanske djece utopilo se u rijeci Ibar u selu Čabar, pored srpskog mjesta Zubin Potok. Četvrti dječak je preživio. Nagađalo se da su on i njegovi prijatelji proganjani do rijeke od Srba iz osvete za strijeljanje Ivića prethodni dan, i da je to uzrok utapanja djece.<ref>http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/3667839.stm</ref>
UN-ov glasnogovornik policije Neeraj Singh izjavio je da je preživjeli dječak bio pod jakim pritiskom albanskih novinara koji su predložili što treba reći. Istraga je pokazala da dijete nije govorilo istinu o događaju, što je dovelo srpsku javnost da vjeruje da je protusrpsko nasilje koje se dogodilo zbog tog nepostojećeg zločina bilo unaprijed planirano.<ref>http://reliefweb.int/report/serbia/lack-evidence-stalls-probe-drowning-3-kosovo-children-un-mission-says</ref><ref>http://www.setimes.com/cocoon/setimes/xhtml/bs/features/setimes/features/2004/04/040429-SVETLA-001</ref> Oko 4.000 Srba je protjerano, zapaljeno je 935 srpskih kuća, 10 javnih objekata (škole, zdravstveni centri i poštanski uredi) i 35 kršćanskih samostana i crkvi.<ref>http://www.b92.net/eng/news/politics-article.php?yyyy=2010&mm=03&dd=17&nav_id=65852</ref>. Srbi ovaj događaj zovu [[Ožujski pogrom]]<ref>https://www.danas.rs/drustvo/danas-se-navrsava-17-godina-od-martovskog-pogroma-nad-srbima-na-kosovu-i-metohiji/</ref>

===Od proglašenja neovisnosti===

{{glavni|Međunarodno priznanje Kosova}}

[[Datoteka:Hashim Thaci Joe Biden Fatmir Sejdiu with Declaration of Independence of Kosovo.JPG|mini|[[Hashim Thaci]] [[Joe Biden]] i [[Fatmir Sejdiu]] drže Deklaraciju o neovisnosti Kosova, [[Priština]] 2008.]]

[[17. veljače]] [[2008.]] godine u 16 sati skupina ljudi koja je sebe nazvala Vođe našega naroda, demokratski izabrani proglasila neovisnost Kosova, jamčeći zaštitu svim nacionalnim zajednicama na Kosovu. Istog su dana donijeli odluku i o novoj kosovskoj zastavi i grbu. Već sljedećeg dana, [[18. veljače]], pristigla su i prva međunarodna priznanja. Kosovo je kao neovisnu državu prvi priznao [[Afganistan]], a najveće zemlje [[Europska unija|Europske unije]] ([[Francuska]], [[Velika Britanija]], [[Njemačka]]) izjavile su da su donijele odluku o brzom priznanju Kosova. Kosovo su istog dana priznale i [[Sjedinjene Američke Države]].<ref>[https://web.archive.org/web/20080219202408/http://www.state.gov/secretary/rm/2008/02/100973.htm Službena izjava Državnog tajništva SAD-a] {{eng oznaka}}</ref> Sama [[Europska unija]] ostala je podijeljena po pitanju priznanja neovisnosti Kosova, jer se tom činu oštro protivila [[Španjolska]], a onda i [[Rumunjska]], [[Slovačka]] i [[Cipar]]. Istovremeno, u [[Beograd]]u i drugim gradovima u [[Srbija|Srbiji]] došlo je do nasilnih prosvjeda.
[[Datoteka:Recognition of kosovo map.png|mini|Druge svjetske države koje priznaju Republiku Kosovo neovisnom državom.]]

[[19. ožujka]] [[2008.]], [[hrvatska]] je vlada, u dogovoru s vladama [[Mađarska|Republike Mađarske]] i [[Bugarska|Bugarske]], usvojila Zajedničku izjavu, kojom su te tri države najavile priznanje neovisnosti Kosova.<ref name="prizn_hr">[http://www.vlada.hr/hr/naslovnica/priopcenja_za_javnost/2008/ozujak/zajednicka_izjava_vlada_republike_hrvatske_madarske_i_bugarske_o_najavi_priznanja_kosova Zajednička izjava vlada Republike Hrvatske, Mađarske i Bugarske]</ref> Vlada Republike Hrvatske istog je dana na zatvorenom dijelu svoje sjednice donijela odluku o priznanju neovisnosti Republike Kosova.<ref>[http://www.vlada.hr/hr/naslovnica/novosti_i_najave/2008/ozujak/hrvatska_priznala_kosovo Hrvatska priznala Kosovo (stranice Vlade Republike Hrvatske)]; [http://www.vlada.hr/hr/content/download/44910/623000/file/Odluka%20vlade%20RH%20o%20priznanju%20Republiek%20Kosovo.pdf Odluka Vlade RH o priznanju Republike Kosova]</ref> Prvi predsjednik samostalnoga Kosova bio je [[Fatmir Sejdiu]].

<gallery>
File:Kosovo rep en.png|Republika Kosovo prema kosovskim institucijama i zemljama koje priznaju Kosovo
File:Kosovo ap en.png|AP Kosovo i Metohija prema srbijanskoj vladi i zemljama koje ne priznaju Kosovo
</gallery>

==Zemljopis==
[[Datoteka:Kosovo map-hr.svg|mini|desno|200px|Topografski zemljovid Kosova]]
{{glavni|Zemljopis Kosova}}
Kosovo je površinom najmanja država [[jugoistočna Europa|Jugoistočne Europe]]. Reljefno se sastoji od dviju većih zavala: Kosovske (srednja visina 500 m) na istoku i Metohijske (srednja visina 350 m) na zapadu. Dno zavala prekriveno je tercijarnim i kvartarnim naslagama. Okružene su visokim planinama: Prokletijama (najviši vrh Kosova je [[Đeravica]], 2656 m), Žljebom (2365 m) i Mokrom gorom (2155 m) na sjeveru, te Šar-planinom (2604 m) na jugozapadu. Planine su građene od mezozojskih vapnenaca, paleozojskih škriljevaca i eruptivnih stijena.

Klima je submediteranska do planinska. Srednja siječanjska temperatura je 0–2&nbsp;°C, a srednja srpanjska 23–25&nbsp;°C. Prosječna godišnja količina oborina kreće se od 500 do 1.000&nbsp;mm. Rijeke pripadaju slijevu [[jadransko more|Jadranskoga]] (porječje Belog Drima), Crnoga (Tara, Piva, Lim, Ibar) i [[egejsko more|Egejskoga mora]] (rijeka Nerodimka spaja egejski i crnomorski slijev; bifurkacija). Najdulje tekućice: Beli Drim (128&nbsp;km, od čega 111,5&nbsp;km na Kosovu), Sitnica (110&nbsp;km), [[Ibar]] (280&nbsp;km, od čega 85&nbsp;km na Kosovu). Oko 40% površine Kosova prekrivaju šume.

===Granice Kosova===
[[Datoteka:All in one.jpg|200px|minijatura|desno|Pogled na regiju Opolje]]
* s Albanijom - 111,7&nbsp;km
* s Crnom Gorom - 78,6&nbsp;km
* sa Sjevernom Makedonijom - 158,7&nbsp;km
* sa Srbijom - 365,8&nbsp;km

Što ukupno čini 700,7&nbsp;km granice.

===Površina Kosova===

Kosovo zauzima područje od 10.887 [[km²]]

===Prirodni opis Kosova===

* '''Jezera''': [[Vrbničko jezero]] (umjetno), [[Svrčin]], [[Sazlija]]
* '''Rijeke''': [[Sitnica]], [[Lab]], [[Drenica]], [[Lepenac (rijeka)|Lepenac]], [[Bijeli Drim]], [[Pećka Bistrica]], [[Erenik]], [[Prizrenska Bistrica]], [[Dečanska Bistrica]], [[Krenica (jezero)|Krenica]], [[Nerodimka]], [[Ibar]].
* '''Planine''': [[Prokletije]], [[Paštrik]], [[Koritnik (planina)|Koritnik]], [[Šar-planina]], [[Kopaonik]].

Kao zanimljivost, na Kosovu je postojala [[dvoslivnost]] rijeke Nerodimke, koja je svojim ulijevanjem pripadala i [[Vardar]]skom i [[Dunav]]skom slivu.

==Uprava==

Kosovo se sastoji od 30 općina i 7 okruga: [[Đakovički okrug|Đakovički]], [[Gnjilanski okrug|Gnjilanski]], [[Kosovskomitrovački okrug|Kosovskomitrovački]], [[Pećki okrug|Pećki]], [[Prištinski okrug|Prištinski]], [[Prizrenski okrug|Prizrenski]] i [[Uroševački okrug|Uroševački]]

==Stanovništvo==
{{glavni|Stanovništvo Kosova}}
[[Datoteka:Cultural Heritage.JPG|230px|minijatura|desno|Djevojka u narodnoj nošnji]]
Prema rezultatima službenog popisa iz [[2011.]] godine na Kosovu živi 1.739.825 stanovnika, od čega 92,93 posto čini [[Albanci]], a 1,47 posto [[Srbi]]. Popis nije proveden na Sjevernom Kosovu, u tri većinski srpske općine Zubin Potoku, Zvečanu i Leposaviću.<ref name="business.hr"/>

Budući da su Albanci na Kosovu odlučili bojkotirati sve srpske institucije od 1990-ih, pa tako i popis stanovništva, teško je odrediti točan broj stanovnika. Procjenjuje se da je Kosovo 2002. imalo oko 2,3 milijuna stanovnika od kojih su većina bili [[Albanci]] (88%), zatim slijede [[Srbi]] (7%), te manjine: [[Bošnjaci (narod)|Bošnjaci]], [[Romi]], [[Crnogorci]], [[Turci]] i [[Janjevci|Hrvati]]. Gustoća naseljenosti je bila 205 stanovnika/km<sup>2</sup>.

Procjenuje se da je Kosovo [[1991.]] imalo oko 1.950.000 stanovnika (prema neslužbenim procjenama Jugoslavije 1.956.196 stanovnika), od čega su [[Albanci]] činili 82%, [[Srbi]] 10%, [[Muslimani (narodnost)|Muslimani]] 3%, [[Romi]] 2%, [[Crnogorci]] 1%, [[Hrvati]], [[Goranci (narod)|Goranci]], [[Aškalije]] i drugi 2%.

Prema zadnjem službenom popisu, iz 1981., Kosovo je imalo 1.584.440 stanovnika od čega su [[Albanci]] činili 77,4%, [[Srbi]] 13,2%, [[Muslimani]] 3,7%, [[Romi]] 2,1%, [[Crnogorci]] 1,7%, [[Turci]] 0,8%, a [[Hrvati]] 0,6%, uz druge.

Srba ima u značajnijem postotku jugoistočno od Prizrena, te na sjeveroistočnom dijelu Kosova.<br> 
Crnogoraca ima u značajnijem postotku u okolici Peći. Crnogorci obilježavaju Dan Crnogoraca Kosova 14. svibnja.<ref>(crnogorski) [http://www.crnogorskipokret.org/dijaspora/crnogorci-kosova-proslava-dana-crnogoraca-kosova-i-dana-nezavisnosti-crne-gore/ Crnogorski pokret] ''Crnogorci Kosova: Proslava Dana Crnogoraca Kosova i Dana Nezavisnosti Crne Gore'', 7. srpnja 2015. (pristupljeno 30. svibnja 2016.)</ref>

Goranci žive u selima uz albansku granicu kod Đakovice i Dragaša (kraj zvan "Gora").

Turci su značajna zajednica u Prizrenu.

Hrvati žive u selima [[Janjevo]], [[Letnica]] te par manjih sela.

Na Kosovu je najveći prirodni prirast stanovništva u Europi, a najviše je izražen kod Albanaca i Hrvata. Stopa iznosi skoro 30 potisućaka.

Na Kosovu je bila i najveća stopa nepismenosti na području bivše SFRJ.

[[Datoteka:Kosovo_ethnic_2005.png|200px|mini|desno|Narodnosni sastav 2005.]]

===Rezultati prethodnih popisa===

* [[1991.]] blizu dva milijuna stanovnika (80% Albanci, 10% Srbi)
* [[1981.]] 1.584.441 stanovnika ([[Albanci]] 77,4%, [[Srbi]] 13,2%)
* [[1971.]] 1.243.693 stanovnika ([[Albanci]] 73,7%, [[Srbi]] 18,4%) 
* [[1961.]] 963.988 stanovnika ([[Albanci]] 67,2%, [[Srbi]] 23,6%)
* [[1953.]] 808.141 stanovnika ([[Albanci]] 64,9%, [[Srbi]] 23,5%)
* [[1948.]] 727.820 stanovnika ([[Albanci]] 68,5 %, [[Srbi]] 23,6 %)

===Najveći gradovi===

(stanje od [[31. prosinca]] [[2003.]])

[[Datoteka:Kosovo-Municipalities.png|200px|mini|desno|Naselja na Kosovu]]

{| class="wikitable" 
!colspan=2 |Najveći kosovski gradovi
|-
!Ime grada
!Broj stanovnika
|-
|[[Priština]] 
|align=right|350.000-500.000 <br>(procjene variraju <br>nakon rata na Kosovu)
|- 
|[[Prizren]] 
|align=right| 107.614
|- 
|[[Gnjilane]]
|align=right| 79.898
|- 
|[[Peć]]
|align=right| 81.800
|- 
|[[Kosovska Mitrovica]] 
|align=right| 68.929
|- 
|[[Đakovica]]
|align=right| 68.645
|- 
|[[Uroševac]] (alb. Ferizaj)
|align=right| 39.800
|- 
|[[Podujevo]]
|align=right| 37.203
|}

==Janjevci i Letničani==

{{glavni|Janjevci}}
{{glavni|Letničani}}

Na Kosovu već stoljećima žive [[Hrvati]] Janjevci. To su stanovnici mjesta [[Janjevo|Janjeva]] i okolnih [[Naselje|naselja]], u blizini Prištine. Na Kosovu isto tako žive i Hrvati Letnićani u i oko [[Selo|sela]] [[Letnica|Letnice]] ([[marijansko svetište]]) u blizini [[Vitina (Kosovo)|Vitine]] ([[Šašare]], [[Vrnez]], [[Vrnavo Kolo]]). Hrvati žive još u selu [[Kabaš]]u.

Janjevci i Letničani su jedna od dvije katoličke zajednice na Kosovu. Uglavnom potječu od hrvatskih trgovaca iz [[Dubrovačka Republika|Dubrovačke Republike]] i dubrovačkih zajednica u [[Srednja Bosna|Srednjoj Bosni]], koji su se naselili u kosovskim naseljima tijekom 14. stoljeća.

Prvi pisani spomen o Janjevcima je tekst [[Papa|pape]] [[Benedikt XII.|Benedikta XII.]] iz [[1303.]], koji je naveo Janjevo kao sjedište katoličke župe Sveti Nikola. Od 1991., zbog etničkih nemira i [[Rat na Kosovu|rata na Kosovu]], Janjevci su se iseljavali s Kosova, i to uglavnom u [[Hrvatska|Hrvatsku]].

Prije 1991. na Kosovu je bilo 8062 Janjevaca. 1998. godine ih je ostalo oko 1300. Nakon rata na Kosovu, u samom je Janjevu ostalo samo oko 350 Janjevaca, a ostali su uglavnom otišli u Hrvatsku.

==Šport==

===Nogomet===
[[Datoteka:FBBP01 - FCN - 20151028 - Coupe de la Ligue - Lorik Cana.jpg|mini|desno|[[Lorik Cana]]]]
[[Nogomet]] je najrazvijeniji šport na Kosovu. Brojni su poznati nogometaši ponikli ovdje, a mnogi su poslije igrali i za reprezentacije drugih država, uglavnom u Hrvatskoj.

Među ostalim, s Kosova su i: [[Fadil Vokrri]], [[Ardian Kozniku]], [[Fadil Muriqi]], [[Kujtim Shalla]], [[Xhevat Prekazi]], [[Lorik Cana]]. U svibnju [[2016.]] Kosovo je postalo punopravnim članom nogometnih organizacija [[UEFA]] i [[FIFA]].<ref>[http://www.24sata.hr/sport/kosovo-primljeno-u-fifu-moglo-bi-igrati-u-skupini-s-hrvatskom-474190 www.24sata.hr], "Kosovo primljeno u Fifu: Moglo bi igrati u skupini s Hrvatskom", objavljeno 13. svibnja 2016., pristupljeno 14. svibnja 2016.</ref>

''Vidi i: [[Kosovska nogometna reprezentacija]]''

=== Borilački športovi ===
Kosovo je dalo brojne poznate borce borilačkih športova.

====Boks====

[[Boks]] je po razvijenosti dugo vremena bio športom br. 2 na Kosovu.

[[Azis Salihu]], dugo vremena jugoslavenski boksački reprezentativac i državni prvak, osvajač više medalja na međunarodnim natjecanjima.

[[Luan Krasniqi]], koji se rodio u Đakovici, poslije je bio osvajač odličja i poznati profesionalni boksač, zatim [[Azem Maksutaj]].

===Košarka===

[[Košarka]] je dugo vremena bio šport u zapećku na Kosovu.

Koncem 1990-ih i početkom 2000-ih košarka doživljava pravi procvat, kada je i velik broj europskih trenera i igrača, od kojih dosta hrvatskih, otišao igrati odnosno trenirati klubove na Kosovu.

===Rukomet===

Za razliku od europske [[košarka]]ške organizacije [[FIBA]], rukometna europska organizacija EHF priznala je i primila u svoje članstvo, za početak kosovske klubove. Iako slabije kvalitete u odnosu na europsku konkurenciju, u sezoni [[Šport u 2006.|2006.]][[Šport u 2007.|/07.]] su se rukometaši i rukometašice uključili u europska klupska natjecanja.

==Zanimljivosti==

Kosovski [[premijer]] izabran [[2006.]], [[Agim Çeku]], je bio [[časnik]] [[HV|Hrvatske vojske]] u [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]].

Današnji ministar vanjskih poslova Republike Kosovo zove se [[Enver Hoxhaj]] (usporedi: [[Enver Hoxha]]).

== Literatura ==
*[[Branko Horvat]]: ''Kosovsko pitanje'', <small>Plava biblioteka</small>, Globus, Zagreb, 1988., {{ISBN|86-343-0447-7}}, {{COBISS.SR|id=80514060}}

==Bilješke i izvori==
{{izvori}}

==Poveznice==

* [[Zastava Kosova]]
* [[Grb Kosova]]
* [[Skupština Republike Kosovo]]

==Vanjske poveznice==

* [http://www.newkosovareport.com New Kosova Report - Kosovo News and Views Portal]
* [http://www.visitkosova.org/ the official webportal of Tourism in Kosovo]
* [http://www.assembly-kosova.org Skupština Kosova]  
* [http://www.pm-ksgov.net/ Premijer Kosova]
* [http://www.sok-kosovo.org Zavod za Statistiku Kosova (ZSK)]
* [http://www.unmikonline.org/constframework.htm Constitutional framework for provisional self-government UNMIK/REG/2001/9 - 15 May 2001] 
* [http://www.eparhija-prizren.com/ Dijeceza Kosovo Srpske Pravoslavne Crkve]

{{Portal Europa}}

===Ostali projekti===

{{WProjekti
|commons        = Kosova - Косово и Метохија
|commonshr      = Kosovo
|commonscat     = Kosovo
|commonscathr   = Kosovo
|wikiatlas      = Kosovo
|wikiatlashr    = Kosova
|wikivrste      = 
|wikivrstehr    = 
|wikizvor       = 
|wikizvor_autor = 
|wječnik        = 
|wikiknjige     = 
|wikicitat      = 
}}
{{Kosovo}}
{{Okruzi_i_općine_Kosova}}
{{Europa}}
{{CEFTA}}

[[Kategorija:Kosovo| ]]
[[Kategorija:Zaštićene stranice za neprijavljene suradnike]]