Vidi kôd stranice Cavtatski otoci

<!--'''Cavtatski otoci'''-->[[Datoteka:Mrkan i Bobara.JPG|300px|mini|Mrkan i Bobara]]
[[Datoteka:Konavle IMG 9827 bobara island.JPG|mini|300px|Sjeverozapadna skupina od 4 otoka: [[Bobara]], [[Trava (otok)|Trava]], [[Hljeb (otok)|Hljeb]] i [[Ražnjić]]]]
[[Datoteka:Konavle IMG 9822 mrkan island.JPG|mini|300px|Otok [[Mrkan]] i hrid [[Mrkanac]]]]
'''Cavtatski otoci''' su nenaseljeno otočje zapadno i jugozapadno od [[Cavtat]]a.

Čini ga 6 otočića i hridi od uslojenog vapnenca koji se pružaju u smjeru sjeverozapad–jugoistok:<ref name="enciklopedija.hr"/>

Podijeljeni su u 2 grupe. Sjeverozapadnom grupom dominira otočić [[Bobara]], a dalje prema jugoistoku slijede hridi [[Trava (otok)|Trava]], [[Hljeb (otok)|Hljeb]] i [[Ražnjić]]. Oko 500 metara široki tjesnac ih dijeli od otočića [[Mrkan]]a, najvećeg među Cavtatskim otocima, a na krajnjem jugoistoku otočja je hrid [[Mrkanac]].

Na Mrkanu su ruševine benediktinskog samostana iz [[1284.]]. Od [[1975.]], Cavtatski otoci i otočić [[Supetar (otok)|Supetar]] u [[Župski zaljev|Župskom zaljevu]] zaštićeni su kao [[Posebni ornitološki rezervat Otoci Mrkan, Bobara i Supetar|poseban ornitološki rezervat]], gnjezdište [[Galeb klaukavac|galeba klaukavca]].

== Zemljopisni položaj i geomorfološke osobitosti ==
Otočje se nalazi u južnom Jadrana, na ulazu u [[Župski zaljev]], 2 km od [[Cavtat]]a. Pružaju se u smjeru sjeverozapad-jugoistok, kao i cijela istočna jadranska obala i gorje [[Dinaridi|Dinarida]], u nizu jedan iza drugog. Geološku podlogu najvećim dijelom čine sedimentne stijene, uglavnom [[vapnenac|vapnenačke]], a na pojedinim mjestima [[dolomiti]] iz [[mezozoik]]a, ostatak nekadašnjeg Lapadskog grebena.<ref name="ciopa.hr"/>

Mrkan i Bobara su najveći otoci u otočju. Njihove sjeverne obale su niske i dosta blago položene, a južne, koje gledaju prema otvorenom moru su znatno strmije, visoke do 30 metara, jer su izložene intenzivnom [[abrazija|abrazijskom]] djelovanju [[morski valovi|valova]]. Obala ne dopušta jednostavan pristup otocima, a nema ni izgrađenih pristaništa. Otoci su nenastanjeni, a Mrkan posjećuju samo pastiri koji povremeno dovode stoku na ispašu, koju tamo ostavljaju na duži rok.<ref name="ciopa.hr"/>

Otok Mrkan, od kopna udaljen 1,1 km, je najveći u skupini, s dimenzijama 1500 x 350 metara i površinom od 0,197 km<sup>2</sup>.<ref name="Geoadria"/><ref name="razvoj.gov.hr"/><ref name="hrvatskiotoci"/> Sastoji se od dva brežuljka, jugoistočnog visine 65 m i sjeverozapadnog visine 45 m. Prekriven je gustom vegetacijom mediteranske makije, uglavnom teško prohodnom.<ref name="ciopa.hr"/>

Nešto manja i niža Bobara je od kopna udaljena 2,4 km. Duga je oko 600 m, a široka do 200 m, te ima površinu od 0.064 km<sup>2</sup>.<ref name="Geoadria"/><ref name="razvoj.gov.hr"/><ref name="hrvatskiotoci"/> Iz mora se uzdiže 45 metara.<ref name="hrvatskiotoci"/>. Nižim dijelovi su obrasli travom, a viši nižom makijom.<ref name="ciopa.hr"/>

Uz Mrkan i Bbobaru, u otočju je i nekoliko malih, niskih i oštrih hridi; [[Mrkanac]](jugoistočno od Mrkana), te [[Trava (otok)|Trava]], [[Hljeb (otok)|Hljeb]] i [[Ražnjić]] (jugoistočno od Bobare). Trava i nešto u većoj mjeri Hljeb su djelomično prekriveni oskudnom vegetacijom, dok su Mrkanac i Ražnjić potpuno goli i bez tragova kopnene flore.<ref name="ciopa.hr"/>

== Podmorje ==
More u akvatoriju je poprilično duboko, posebno sa južne, pučinske strane, pa se [[izobata]] od 50 metara najčešće nalazi tek oko 10 metara od obalne linije, a ona od 100 metara na oko 50 metara. Sa sjeverne strane je more pliće, a dubina uglavnom doseže do 20-30 metara.<ref name="ciopa.hr"/>

Podmorje ima bogatu i raznovrsnu floru i faunu, pa nalazimo [[alge]], [[koralji|koralje]], [[spužve]] i mnoštvo [[riba]]. Obale su hridinaste, strmo se stuštajući u more i tvoreći podmorske strmce, obrasle [[smeđe alge|smeđim]], [[zelene alge|zelenim]] i [[crvene alge|crvenim algama]]. Od faune, brojni su [[mahovnjaci]], [[spužve]] i [[žarnjaci]].<ref name="ciopa.hr"/>

Zbog jake abrazije, južna obala je bogato razvedena i sadrži brojne potkapiname, podmorske pukotiname, polušpilje i špilje, što ih čini pogodnim za ronilački turizam.<ref name="ciopa.hr"/>

U blizini je i potonuli antički brod sa razasutim amforama, olupina iz 17. stoljeća, olupina talijanskog trgovačkog broda potonulog u 2. svjetskom ratu.<ref name="ciopa.hr"/>

== Povijest i kulturne znamenitosti ==
Na Mrkanu, na blago položenom obronku, na visini od oko 40 m, se nalazi i [[romanika|romanička]] crkvica [[Sv. Mihovil]]a te ruševine biskupskog ljetnikovca, gdje je svojedobno bilo sjedište [[Trebinjsko-mrkanska biskupija|Trebinjsko-mrkanske biskupije]], a podno ostataka te crkvice, arheolozi su pronašli obrise kasnoantičke memorije (obrednog mjesta), što ukazuje na kontinuitet korištenja lokacije za obredne svrhe.<ref name="ciopa.hr"/>

Oko te crkvice, vjerojatno već u prvoj polovici 11. stoljeća, [[benediktinci]] grade manji samostan. U [[Dubrovačka Republika|Dubrovačkoj Republici]], samostani građeni na važnim strateškim mjestima služili su ne samo svojoj primarnoj vjerskoj svrsi, nego i praćenju kretanja neprijateljskih brodova, praćenje brodova koji dolaze iz mjesta zaraženih [[kuga|kugom]], te služili su i kao utočište ribarima, mornarima ili brodolomcima.<ref name="ciopa.hr"/>

U vrijeme vlasti [[Nemanjići|Nemanjića]] u [[Raška (država)|Raškoj]], [[Trebinjsko-mrkanska biskupija|trebinjski biskup]] Salvi biva prognan iz Raške a biskupija praktički postaje naslovna, pa mu vlada Dubrovačke Republike [[1265.]] daje Mrkan, Bobaru i Supetar na korištenje. Biskupija se od tada najčešće naziva mrkanjskom, a današnji službeni naziv je '''Trebinjsko-mrkanska biskupija'''. Dubrovačko zaleđe kasnije dolazi pod vlast [[Osmanlije|Osmanlija]], biskupija se organizira misionarski, a njezini biskupi od tada trajno borave u Dubrovniku, te obnašaju i funkciju pomoćnih biskupa i vikara dubrovačkih nadbiskupa.<ref name="ciopa.hr"/> Baziliku Blažene Djevice Marije u 13. stoljeću napuštaju benediktinci, a 1377. godine i trebinjski biskupi, te otok Mrkan i susjedni otoci ostaju nenaseljeni.<ref name="ciopa.hr"/>

U novijim arheološkim istraživanjima pronađena su groblja oko srednjovjekovnih crkava na Mrkanu i Bobari.<ref name="ciopa.hr"/>

==Izvori==
{{izvori|refs=
<ref name="enciklopedija.hr">[https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=11069 Cavtatski otoci, enciklopedija.hr], pristupljeno 11. siječnja 2021.</ref>
<ref name="ciopa.hr">[http://www.ciopa.hr/mrkanibobara.htm Specijalni ornitološki rezervat otoci Mrkan i Bobara], pristupljeno 4. veljače 2020.</ref>
<ref name="Geoadria">{{referenca hrvatskiotoci-Geoadria}}</ref>
<ref name="razvoj.gov.hr">{{referenca hrvatskiotoci-razvoj-gov-hr}}</ref>
<ref name="hrvatskiotoci">{{referenca hrvatskiotoci}}</ref>
}}

== Vanjske poveznice ==
{{commonscat|Cavtat Islands}}

[[Kategorija:Južnodalmatinski otoci]]
[[Kategorija:Cavtatski otoci| ]]