Vidi kôd stranice Jakov I., kralj Engleske

<!--'''Jakov I., kralj Engleske'''-->{{Monarh
| ime                  = Jakov VI. i I.<br>''James VI and I''
| slika                = [[Datoteka:JamesIEngland.jpg|250px]]
| opis                 = 
| titula               =[[kralj]] [[Kraljevina Škotska|Škotske]]
| vladavina            = 24. srpnja 1567. - 27. ožujka 1625.
| krunidba             = 29. srpnja 1567.
| prethodnik           = [[Marija I., kraljica Škotske|Marija, kraljica Škota]]
| nasljednik           = [[Karlo I., kralj Engleske|Karlo I.]]
| regent               =
| titula1              =
| vladavina1           = 
| krunidba1            = 
| prethodnik1          = 
| nasljednik1          =
| regent1              =
| titula2              = [[kralj]] [[Kraljevina Engleska|Engleske]] i [[Irsko Kraljevstvo|Irske]]
| vladavina2           = 24. ožujka 1603. - 27. ožujka 1625.
| krunidba2            = 25. srpnja 1603.
| prethodnik2          = [[Elizabeta I.]]
| nasljednik2          = [[Karlo I., kralj Engleske|Karlo I.]] 
| regent2              =
| titula3              =
| vladavina3           = 
| krunidba3            = 
| prethodnik3          = 
| nasljednik3          =
| regent3              =
| titula4              = 
| vladavina4           = 
| krunidba4            =
| prethodnik4          = 
| nasljednik4          =
| regent4              =
| nasljeđe             = 
| supruga              =[[Ana Danska]]
| supruge              = 
| suprug               = 
| supruzi              = 
| djeca                = [[Henrik Fridrik, princ od Walesa]]<br>[[Elizabeta Stuart, kraljica Češke]]<br>[[Karlo I., kralj Engleske|Karlo I.]]
| puno ime             = 
| posthumno ime        = 
| dinastija            = [[Stuarti|Stuart]]
| vladarska himna      =
| otac                 = [[Henry Stuart, lord Darnley]]
| majka                = [[Marija I., kraljica Škotske]]
| datum rođenja        = [[19. lipnja]] [[1566.]]
| datum smrti          = [[27. ožujka]] [[1625.]]
| datum pokopa         =
| mjesto pokopa        =
| potpis               =
| zanimanje            =
| vjera                =[[Škotska crkva]]
}}
'''Jakov I.''', [[Engleski jezik|eng.]] '''James I''', ([[Edinburgh]], [[Škotska]], [[19. lipnja]] [[1566.]] – Dvorac Theobalds, [[Engleska]], [[27. ožujka]] [[1625.]]), [[Škotska|škotski]], [[Engleska|engleski]] i [[Irska|irski]] kralj. Prvi je engleski kralj iz dinastije Stuart.

Prvotno vladajući [[Škotska|Škotskom]] kao '''Jakov VI.''', bio je uspješan vladar, ali je vladajući u [[Engleska|Engleskoj]] doživio poteškoće. Zbog svoje sklonosti samovlasti i dovođenju na dvor svojih miljenika, sa kojima je imao vrlo intimne odnose, a zbog čega se sumnjalo da je [[Homoseksualizam|homoseksualac]] Jakov je bio prilično nepopularan engleski vladar. Zbog svoje nesposobnosti u upravljanju financijama dolazio je tijekom vladavine u sukobe sa parlamentom i stvorio temelje za [[građanski rat]] koji je nastupio tijekom vladavine njegova sina [[Karlo I., kralj Engleske|Karla I.]] Tijekom njegove vladavine vlast je bila relativno stabilna, a vjerska politika do [[1605.]] godine tolerantna.  
Bio je jedan od najintelektualnijih [[Engleska|engleskih]] vladara koji je nastavio tolerantnu [[Elizabeta I.|Elizabetinu]] politiku u znanosti i umjetnosti. Sam Jakov je bio nadaren znanstvenik te je i sam napisao mnoga znanstvena djela. U šali su mu dali epitet «najmudrija budala u kršćanskom svijetu».

==Životopis==
=== Djetinjstvo i vrijeme do vladavine u Škotskoj ===
Jakov je bio sin jedinac [[Škotska|škotske]] kraljice [[Marija I., kraljica Škotske|Marije I.]] i njezinog drugog supruga, [[Henry Stuart, lord Darnley|Henryja Stuarta, vojvode od Albanyja]], znanog kao Lord Darnley. Bio je praunuk Margarete Tudor, sestre [[Engleska|engleskog]] kralja [[Henrik VIII., kralj Engleske|Henrika VIII.]]. Rodio se [[19. lipnja]] [[1566.]] u dvorcu Edinburgh i kao jedini [[Marija I., kraljica Škotske|Marijin]] sin postao je i zakoniti nasljednik [[Škotska|škotske]] krune. Puno ime mu je Karlo Jakov, u čast njegovom kumu [[Francuska|francuskom]] kralju [[Karlo IX., kralj Francuske|Karlu IX.]]. 

Jakovljeva majka  [[Marija I., kraljica Škotske|Marija I.]] i njezin suprug bili su [[Katolicizam|katolici]] te su se tijekom vladavine suočili sa ustankom [[Protestantizam|protestanatskog]] plemstva. Tijekom ustanka Jakovljev otac Lord Darnley udružio se sa buntovnicima te ubio [[Marija I., kraljica Škotske|Marijinog]] osobnog tajnika Davida Rizzia.

Jakovljev otac Lord Darnley bio je ubijen [[10. veljače]] [[1567.]] u [[Edinburgh]]u, vjerojatno iz osvete zbog smrti [[Marija I., kraljica Škotske|kraljičinog]] tajnika Rizzia. Jakovljeva majka [[Marija I., kraljica Škotske|Marija]] ubrzo se u svibnju [[1567.]] udala za [[James Hepburn, 4. earl Bothwell|Jamesa Hepburna]], grofa od Bothwella koji je bio pod sumnjom da je počinio ubojstvo Jakovljeva oca. Nju je to učinilo krajnje nepopularnom pa su je [[Protestantizam|protestantske]] pristalice u mjesecu lipnju [[1567.]] zarobili i zatočili. U zatočeništvu je [[Marija I., kraljica Škotske|Marija I.]] bila [[24. srpnja]] [[1567.]] prisiljena abdicirati u korist Jakova koji je u to vrijeme još bio jednogodišnje dijete. 

Jakov je u [[Stirling]]u okrunjen kao škotski kralj Jakov VI. [[29. srpnja]] [[1567.]] u dobi od 13 mjeseci. Jakovljeva majka [[Marija I., kraljica Škotske|Marija]] bila je [[19. svibnja]] [[1568.]] prisiljena napustiti [[Škotska|Škotsku]] i izbjeći u Englesku gdje je ju je engleska kraljica [[Elizabeta I.]] ubrzo dala zatočiti. Kasnije, nakon osamnest godina od zatočenja [[Marija I., kraljica Škotske|Marija]] je zbog sudjelovanja u ''zavjeri Babington'' koja je htjela srušiti [[Elizabeta I.|Elizabetu I.]] osuđena zbog izdaje i [[8. veljače]] [[1587.]] na osobito okrutan način pogubljena odrubljivanjem glave.

Kako je [[Marija I., kraljica Škotske|Marijinom]] abdikacijom pobijedilo [[Protestantizam|protestantsko]] plemstvo, Jakov je odrastao i odgajan je u protestantskom duhu. Tijekom Jakovljevog djetinjstva i mladosti [[Škotska|Škotskom]] je u njegovo ime vladalo nekoliko regenata. Za njegovo obrazovanje bio je zadužen škotski povjesničar i pjesnik George Buchanan uz kojega je Jakov stekao izvrsno obrazovanje.

=== Vladavina u Škotskoj ===
Kada je posljednji Jakovljev regent Lord Morton bio [[1581.]] ubijen, Jakov je sam, sa petnaest godina, preuzeo vlast. Tijekom samostalne vladavine u Škotskoj najveći izazov mu je bio ustanak [[Katolicizam|katoličkog]] plemstva [[1588.]] godine. On je doveo do jačanja [[Protestantizam|protestantske]] [[Škotska crkva|Škotske crkve]] ali i do tolerantnog odnosa prema katoličkim buntovnicima jer se Jakov bojao izazivanja mogućih vjerskih sukoba u susjednoj [[Engleska|Engleskoj]] u kojoj je [[Elizabeta I.]] vodila tolerantnu vjersku politiku. Godine [[1600.]] grof Gowrie organizirao je katoličku zavjeru protiv Jakova, no zavjera je završila neuspješno pa su zavjerenici smaknuti.

=== Odnosi sa Engleskom i isticanje prava nasljedstva engleske krune ===
Sklapanjem ugovora iz Berwicka [[1586.]] godine između Škotske i Engleske kojim su se te dvije zemlje svojim savezništvom htjele osigurati od eventualnog napada katoličkih zemalja, Jakov i kraljica [[Elizabeta I.]] postali su saveznici. Premda je zakonski i odlukom kralja [[Henrik VIII., kralj Engleske|Henrika VIII.]] (koji se bojao da [[Škoti]] ne preuzmu englesko proijestolje) Jakovljeva prabaka, starija sestra [[Henrik VIII., kralj Engleske|Henrika VIII.]],  Margareta Tudor, bila isključena od nasljeđivanja krune, Jakov je istakao svoje pravo na nasljedstvo engleske krune, jer je bio [[Elizabeta I.|Elizabetin]] najbliži živući rođak.

Kako je Jakovljeva majka i bivša škotska kraljica [[Marija I., kraljica Škotske|Marija]], zbog sudjelovanja u ''zavjeri Babington''  smaknuta [[8. veljače]] [[1587.]] Jakov je zakonski postao ''presumirani nasljednik'' (''Heir Presumptive'') što je podrazumijevalo da će Jakov postati nasljednik ukoliko se do smrti nasljeđivanoga ne pojavi netko sa jačim pravom nasljedstva.

=== Vjenčanje sa Anom od Danske i Norveške ===
Nakon [[Marija I., kraljica Škotske|Marijinog]] smaknuća u Škotskoj je opao utjecaj [[Katolicizam|katoličkog]] plemstva, a položaj [[Protestantizam|protestanata]] dodatno je ojačan i Jakovljevim vjenčanjem protestantice Ane od [[Danska|Danske]] i [[Norveška|Norveške]], kćerke danskog i norveškog kralja [[Fridrik II., kralj Danske|Fridrika II.]] [[23. studenog]] [[1589.]] u [[Oslo|Oslu]].

Ana je rodila osmoro djece od kojih je preživjelo samo troje: sin Henrik koji je umro od tifusa, sin [[Karlo I., kralj Engleske|Karlo]] koji je kasnije naslijedio krunu i kći [[Elizabeta Stuart, kraljica Češke|Elizabeta]], kasnija kraljica [[Češka|Češke]].

Vraćajući se brodom sa vjenčanja iz [[Norveška|Norveške]] Jakov je prisustvovao suđenju nekolicini ljudi koji su bili optuženi da su čarolijom i vradžbinama digli oluju koja je trebala potopiti kraljevski brod. Kako je u to vrijeme Jakov bio opsjednut [[demon]]ima, te i sam napisao raspravu o [[Demonologija|demonologiji]], u tome periodu je u Škotskoj mnogo osoba bilo osuđeno na smrt zbog [[Vještice|vještičarenja]].

=== Jakov kao engleski i škotski kralj ===
Nakon smrti [[Engleska|engleske]] kraljice [[Elizabeta I.|Elizabete I.]] [[24. ožujka]] [[1603.]] sastalo se kraljevsko vijeće koje je trebalo odlučiti tko će naslijediti englesku krunu. Isto je donijelo odluku da će Jakov, kao najbliži rođak pokojne kraljice [[Elizabeta I.|Elizabete I.]] naslijediti krunu. Jakov i njegova supruga Ana su okrunjeni za kralja i kraljicu Engleske dana [[25. srpnja]] [[1603.]] u [[Westminsterska opatija|Westminsterskoj opatiji]]. [[Kraljevina Škotska]] i [[Kraljevina Engleska]] ostale su zasebne države u [[Personalna unija|personalnoj uniji]].

[[20. listopada]] [[1604.]] Jakov je promijenio svoju službenu titulu iz "''kralj Engleske, Francuske, i Irske, branitelj vjere''" u "''kralj Velike Britanije, Francuske, i Irske, branitelj vjere, itd.''". Time je postao prvi vladar koji se nazvao kraljem Velike Britanije, iako su se Engleska i Škotska stopile u jedinstvenu državu, [[Kraljevstvo Velike Britanije]], tek 103 godine poslije, [[Zakon o Uniji 1707.|Zakonom o Uniji]] (''Act of Union'') [[1707.]] godine.

=== Sukobi sa parlamentom ===
Jakov je vladajući u [[Škotska|Škotskoj]] navikao na prilično bojažljiv i poslušan škotski parlament koji nije previše utjecao na Jakovljevu vlast. No engleski parlament imao je puno veću moć nego škotski i svojim je utjecajem u mnogo navrata znao utjecati na vladavinu monarha. Kako je Jakov u Škotskoj navikao na svoj [[Apsolutizam|apsolutistički]] način vladavine neprekidno je dolazio u sukob s parlamentom što je dijelom i obilježilo njegovu vladavinu u Engleskoj.

Prije nego je postao vladar Engleske Jakov je napisao svoje djelo «''Istinski zakon slobodnih monarhija''» u kojem je isticao božansko pravo kraljeva na vladavinu a koje je potjecalo od samih [[Kršćanstvo|kršćanskih]] [[apostol]]a što je govorilo u prilog njegovim apsolutisttičkim opredjeljenjima kao vladara.  

Česti sukobi sa parlamentom događali su se iz mnogih razloga. [[1605.]] Jakov je nametnuo carinske pristojbe bez parlamentarnog pristanka. Nakon toga, godine [[1606.]] Parlament nije htio usvojiti Jakovljev prijedlog koji bi omogućio slobodnu trgovinu između Engleske i Škotske. Uslijed mnogih sukoba koji su kulminirali [[1611.]] oko novog načina oporezivanja i punjenja sve praznije kraljevske blagajne Jakov je iste godine raspustio parlament.. Kuriozitet je da je Jakov, da bi napunio praznu državnu blagajanu, uveo praksu plaćanja plemićkih titula pa je tako titula baruneta koštala 1.080 [[Britanska funta|funti]], titula  baruna oko 5.000 funti, titula vikonta oko 10.000 funti, a titula grofa oko 20.000 funti. Uslijed toga naglo se povećao broj plemića za razliku od vremena [[Elizabeta I.|Elizabetine]] vladavine.

Kada je Jakovu umro glavni kraljevski savjetnik [[1612.]] godine on se sam uključio u političku borbu sa parlamentom. U to doba zbog njegove loše financijske politike kraljevska blagajna je bila prazna pa je Jakov [[1614.]] pozvao novoizabrani parlament da izglasa nametanje novih poreza. I ovaj parlament oglušio se na kraljeve zahtjeve te nije htio ozakoniti njegove prijedloge pa je Jakov bio ponovno prisiljen raspustiti ga. Nakon toga Jakov je vladao bez parlamenta sedam godina. 

=== Religijsko pitanje ===
Čim je Jakov stupio na englesko prijestolje suočio se sa vjerskim sukobima u [[Engleska|Engleskoj]]. [[Puritanizam|Puritanci]] su peticijom od njega zahtijevali reformu [[Engleska crkva|Anglikanske crkve]]. Jakov je djelomično pristao na njihove zahtjeve tako što je autorizirao novi službeni prijevod [[Biblija|Biblije]] koja je kasnije bila poznata kao ''[[Biblija kralja Jakova]]'' iz [[1611.]] god.  

Jakov je tijekom svoje vladavine nastojao voditi relativno tolerantnu vjersku politiku iako je u svom odnosu prema [[Katolicizam|katolicima]] često morao voditi računa o [[Protestantizam|protestantskim]] pritiscima iz njegova okoline a koji su stremili ka tome da se katolicima ne daju ista vjerska prava kao protestantima. {{Nedostaje izvor}}

Godine [[1605.]] Grupa [[Katolicizam|katoličkih]] ekstremista pod vodstvom Roberta Catesbyja urotili su se protiv Jakova u tzv. "[[Izdaja prahom|Izdaju prahom]]" te imali namjeru izazvati eksploziju u parlamentu te time izvršiti atentat na Jakova. Zavjera je bila raskrinkana a svi njezini sudionici smaknuti.

=== Posljednje godine vladavine i smrt ===
[[Datoteka:James_I_of_England_by_Daniel_Mytens.jpg|mini|225px|'''Jakov I.''' ([[1621.]] godine) na slici [[Daniel Mytens|Daniela Mytensa]]]]
Posljednje godine Jakovljeve vladavine protekle su u daljnjim sukobima sa parlamentom a obilježilo ih je nekoliko događaja među kojima se naričito ističe slučaj [[Francis Bacon|Francisa Bacona]] koji je u to doba bio ministar pravosuđa te je bio optužen za [[Korupcija|korupciju]] zbog prodaje titula. Parlament koji je sa Jakovom bio u sukobu osudio je [[Francis Bacon|Bacona]] te je isti zatočen. Jakov se nije suprotstavio vjerujući da će time umiriti opoziciju. No na kraju ga je Jakov sam morao osloboditi iz zatočeništva i pomilovati.

[[1618.]] započeo je u [[Europa|Europi]] veliki sukob između protestanata i katolika nazvan [[Tridesetogodišnji rat]]. Jakov je bio prisljen uključiti se u rat na protestantskoj strani i to stajući uz svoga zeta Fridrika (u kratkom periodu kralja [[Češka|Češke]]), a i zbog položaja Engleske kao najveće protestantske države u Europi. Iz toga razloga je u parlamentu izbio novi spor oko većih novčanih izdvajanja radi vojne pomoći Jakovljevom zetu Fridriku. Kako je parlament uskratio Jakovu pomoć uvjetujući to napuštanjem sporazuma sa Španjolskom, on ga je opet raspustio.

=== Odnosi sa Španjolskom ===
Već početkom svoje vladavine godine [[1604.]] Jakov je sa [[Španjolska|Španjolskom]] sklopio ''Londonski sporazum'' kojim je završio dvadesetogodišnji rat između dviju zemalja. Kako je potkraj svoje vladavine bio suočen s težim financijskim poteškoćama Jakov je pokušao ući u savez sa [[Katolicizam|katoličkom]] [[Španjolska|Španjolskom]] tako što je jedinog sina i nasljednika [[Karlo I., kralj Engleske|Karla]] pokušao oženiti kćerju kralja Španjolske, vjerujući da će mu to donijeti financijske koristi. Ta ženidba donijela mu je dodatnu nepopularnost u narodu, plemstvu i [[Protestantizam|protestantskim]] krugovima. Naime, [[1623.]], vojvoda od Buckinghama i Jakovljev sin [[Karlo I., kralj Engleske|Karlo]], princ od Walesa, otputovali su u [[Madrid]] u pokušaju da osiguraju brak između [[Karlo I., kralj Engleske|Karla]] i španjolske princeze. Španjolski dvor je od njih tražio da [[Karlo I., kralj Engleske|Karlo]] primi katoličku vjeru. Englesko izaslanstvo vratilo se nazad poniženo. Zatražen je rat sa Španjolskom koji si Jakov, zbog financijskih razloga, nije mogao priuštiti. 

Kraljica Ana umrla je [[4. ožujka]] [[1619.]] i pokopana je u [[Westminsterska opatija|Westminsterskoj opatiji]]. Jakov je u starosti obolio od senilnosti, ali je ipak do svoje smrti držao poluge vlasti u svojim rukama te nije dozvoljavao rat za Španjolskom. Umro je u Palači Theobalds [[27. ožujka]] [[1625.]] Naslijedio ga je sin [[Karlo I., kralj Engleske|Karlo]].

==Rodoslovlje==
{{ahnentafel top|width=100%}}
<center>{{ahnentafel-compact5
|style=font-size: 90%; line-height: 110%;
|border=1
|boxstyle_1=background-color: #fcc;
|boxstyle_2=background-color: #fb9;
|boxstyle_3=background-color: #ffc;
|boxstyle_4=background-color: #bfc;
|boxstyle_5=background-color: #9fe;
|1= 1. Jakov I., kralj Engleske
|2= 2. Henry Stuart, lord Darnley
|3= 3. [[Marija I., kraljica Škotske]]
|4= 4. Matthew Stewart, 4. grof od Lennoxa
|5= 5. Margaret Douglas
|6= 6. [[Jakov V., kralj Škotske]]
|7= 7. Marija od Guisea
|8= 8 [[John Stewart, 3. grof od Lennoxa]]
|9= 9. Elizabeth Stewart
|10= 10. Archibald Douglas, 6. grof od Angusa
|11= 11. Margaret Tudor (=13)
|12= 12. [[Jakov IV., kralj Škotske]]
|13= 13. Margaret Tudor (=11)
|14= 14. Claude, vojvoda od Guisea
|15= 15. Antoinette de Bourbon
|16= 16. [[Matthew Stewart, 2. grof od Lennoxa]]
|17= 17. Elizabeth Hamilton
|18= 18. John Stewart, 1. grof od Atholla
|19= 19. Eleanor Sinclair
|20= 20. George Douglas, gospodar Angusa
|21= 21. Elizabeth Drummond
|22= 22. [[Henrik VII., kralj Engleske]] (=26)
|23= 23. Elizabeta od Yorka (=27)
|24= 24. Jakov III., kralj Škotske
|25= 25. Margareta Danska
|26= 26. [[Henrik VII., kralj Engleske]] (=22)
|27= 27. Elizabeta od Yorka (=23)
|28= 28. René II., vojvoda od Lotaringije
|29= 29. Philippa od Gueldersa
|30= 30. François, grof od Vendômea
|31= 31. Marie de Luxembourg
}}</center>
{{Ahnentafel bottom}}

== Zanimljivost ==
[[Datoteka:Union flag 1606 (Kings Colors).svg|desno|mini|150px|Zastava [[Kraljevstvo Velike Britanije|Kraljevstva Velike Britanije]]]]
Kralj Jakov I. dizajnirao je prvu zastavu personalne unije [[Engleska|Engleske]] i [[Škotska|Škotske]] kombinirajući engleski crveni [[križ svetog Jurja]] i škotski bijeli [[križ svetog Andrije]] u jedinstvenu zastavu koja je preteča i osnova današnje [[Zastava Ujedinjenog Kraljevstva|zastave Ujedinjenog kraljevstva]].

{{S-start}}
{{S-hou|[[Stuarti|Dinastija Stuart]]||19. lipnja 1566.||27. ožujka 1625.}}
{{S-reg}}
{{S-bef|before=[[Marija I., kraljica Škotske|Marija I.]]}}
{{S-ttl|title=Škotski kralj|years=1567.–1625.}}
{{S-aft|rows=2|after=[[Karlo I., kralj Engleske|Karlo I.]]}}
{{S-bef|before=[[Elizabeta I.]]}}
{{S-ttl|title=[[Popis engleskih i britanskih vladara|Engleski]] i irski kralj|years=1603.–1625.}}
{{S-reg|sct}}
{{s-break}}
{{s-vac|last=James Stuart}}
{{S-ttl|title=Vojvoda od Rothesaya|years=1566.–1567.}}
{{s-vac|next=Henry Frederick}}
{{S-break}}
{{S-bef|before=[[Henry Stuart, lord Darnley|Henry Stuart]]}}
{{S-ttl|title=vojvoda od Albanyja|years=1567.}}
{{s-non|reason=pridruženo Kruni}}
{{s-end}}

{{Engleski vladari}} 
{{Britanski vladari}}
[[Kategorija:Engleski vladari]]
[[Kategorija:Škotski vladari]]
[[Kategorija:Irski vladari]]
[[Kategorija:Stuarti]]
[[Kategorija:Veliki namjesnici Škotske]]
[[Kategorija:Demonologija]]