Vidi kôd stranice Pandemija COVID-19

<!--'''Pandemija COVID-19'''-->{{Aktualno-koronavirus}}
{| class="infobox" style="width:25em; text-align:left; font-size: 90%;"
|-
! colspan="2" style="text-align: center; font-size:130%; background-color: #e8e8ff"| Pandemija koronavirusa 2019./21.
|-
| colspan="2" style="text-align: center" | {{Kolaž
| slika1a         = Coronavirus patients at the Imam Khomeini Hospital in Tehran, Iran -- بخش ویژه بیماران کرونا در بیمارستان امام خمینی تهران -- March 1, 2020.jpg
| slika2a         = 蔡總統視導33化學兵群 02.jpg
| slika2b         = 2020 coronavirus task force.jpg
<!-- gornji kôd kopirati za ostale redove, mijenjajući samo broj reda -->
| velicina        = 300
| pozicija        = center
| razmak          =
| boja_razmaka    = #F5F5F5
| okvir           = 1
| boja_okvira     = #000000
| opis_slika      =  Hospitalizirani pacijenti u  [[Teheran]]u, [[Iran]]; dezinfekcijska vozila u [[Taipei]]u, [[Tajvan]]; talijanska radna grupa protiv širenja bolesti
| boja_podloge    =
| opis_van_okvira =
}}
|-
| colspan="2" style="text-align: center" | [[Datoteka:COVID-19 Outbreak World Map.svg|300px|thumb|center|
{{obojani okvir|#510000}} +1.000.000 slučajeva<br>
{{obojani okvir|#900000}} 100.000–999.999 slučajeva<br>
{{obojani okvir|#c80200}} 10.000–99.999 slučajeva<br>
{{obojani okvir|#ee7070}} 1.000–9.999 slučajeva<br>
{{obojani okvir|#ffC0C0}} 100–999 slučajeva<br>
{{obojani okvir|#ffdfe0}} 1–99 slučajeva]]
|-
{{!}}-
{{!}} colspan="2" style="border-bottom: 1px solid #DDDDDD;" {{!}}
{{!}}-
| colspan="2" style="text-align: center" | '''Službena stranica Vlade RH za pravodobne i točne informacije o koronavirusu:'''
|-
| colspan="2" style="text-align: center" | [https://www.koronavirus.hr '''www.koronavirus.hr''']
{{!}}-
{{!}} colspan="2" style="border-bottom: 1px solid #DDDDDD;" {{!}}
{{!}}-
|-
! Bolest
| [[COVID-19]]
|-
! Virus
| [[SARS-CoV-2]]
|-
! Prvi slučaj
| {{ZD|K|KIN}} [[Wuhan]], [[17. studenog]] [[2019.]]
|-
! Ukupan broj slučajeva
| {{COVID-19-zaraženi-Svijet}}
|-
! Broj oporavljenih
| {{COVID-19-izliječeni-Svijet}}
|-
! Broj preminulih
| {{COVID-19-preminuli-Svijet}}
|-
{{!}}-
{{!}} colspan="2" style="border-bottom: 1px solid #DDDDDD;" {{!}}
{{!}}-
| colspan="2" style="text-align: center" | [[Datoteka:Man in a Mask.svg|50px]]
|-
| colspan="2" style="text-align: center" | <big>'''Stavi masku – spasi život!'''</big>
|}

'''Pandemija COVID-19''' ili poznatija kao '''Pandemija koronavirusa''', tekuća je [[pandemija]] nove bolesti [[MKB-10 poglavlje X: Bolesti dišnog (respiracijskog) sustava|dišnih puteva]] [[COVID-19]] (skraćeno od [[Koronavirus|Corona Virus]] Disease 2019). Bolest se prvi put pojavila krajem prosinca 2019. u [[megagrad]]u [[Wuhan|Wuhanu]] u kineskoj provinciji [[Hubei]]. U siječnju 2020. razvila se u epidemiju u [[NR Kina|NR Kini]] i proširila se diljem svijeta. Potaknuo ju je do tada nepoznati [[Koronavirus|koronski]] [[virus]] [[SARS-CoV-2]]. Kako bi spriječila širenje u zemljama bez učinkovitih zdravstvenih sustava, [[Svjetska zdravstvena organizacija]] (SZO) proglasila je međunarodnu hitnu situaciju [[30. siječnja]] [[2020.]] 9. veljače 2020. broj registriranih smrtnih slučajeva premašio je ukupan broj umrlih u pandemiji SARS 2002/2003.  Izvještaj [[SZO]]-a od 26. veljače 2020. prvi put je prijavilo više novih infekcija van Kine nego u njoj. Od 28. veljače 2020. SZO je u svojim izvješćima ocijenila rizik „vrlo visokim“ na globalnoj razini, u odnosu na prethodni „visoki“. 11. ožujka 2020. godine, [[SZO]] je službeno proglasila prethodnu epidemiju pandemijom, prvu nakon [[Pandemija svinjske gripe 2009.|pandemije svinjske gripe 2009.]]

Do lipnja 2020. godine je pogođeno 213 zemalja ili teritorija. Prva smrt izvan Kine dogodila se 2. veljače 2020. na [[Filipini]]ma. 15. veljače 2020. [[Francuska]] je prijavila prvu smrt izvan Azije, smrt osobe koja je ušla iz Kine. Prva dva Europljana koji su umrli od [[COVID-19]] prijavljena su iz [[Italija|Italije]] 23. veljače 2020. Dana 7. ožujka 2020. godine, [[SZO]] je prvi put prijavila 101.927 osoba, od čega preko 100.000 zaraženih, a 3.486 mrtvih.<br>3. travnja 2020. zabilježeno je više od [[milijun]] slučajeva. Prema stanju od {{COVID-19-nadnevak-podataka}} [[2020.]] potvrđeno je {{COVID-19-zaraženi-Svijet}} slučajeva, od toga su {{COVID-19-izliječeni-Svijet}} izliječeni i {{COVID-19-preminuli-Svijet}} preminuli.<ref name="koronavirus.hr"/>

Prvi slučaj zaraze virusom [[Pandemija koronavirusa u Hrvatskoj 2020.|SARS-CoV-2 u Hrvatskoj]] potvrđen je [[25. veljače]] [[2020.]]<ref>{{Citiranje www|naslov=Potvrđen prvi slučaj koronavirusa u Hrvatskoj|url=https://www.telegram.hr/politika-kriminal/potvrden-prvi-slucaj-koronavirusa-u-hrvatskoj/|autor=|ime=Vedran|prezime=Vrabec|autorpoveznica=|suautori=|urednik=|format=|jezik=|web_stranica=Telegram.hr|stranice=|izdavač=|nadnevak=25. veljače 2020.|preuzeto=25. veljače 2020.|arhivurl=|arhivnadnevak=|citat=}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa|title=Potvrđen je koronavirus u Zagrebu|url=https://vijesti.hrt.hr/585382/preventivno-postrozene-zastitne-mjere-zbog-koronavirusa|accessdate=2020-02-25}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa|title=Premijer potvrdio: Koronavirus stigao u Hrvatsku, mlađi muškarac hospitaliziran u Zagrebu. Boravio je u Milanu i ima blaže simptome|url=https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/cekaju-se-rezultati-testova-na-koronavirus-za-pet-osoba-u-hrvatskoj---595197.html|accessdate=2020-02-25}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa|title=Potvrđen koronavirus u Hrvatskoj|url=https://www.index.hr/clanak.aspx?id=2159689|accessdate=2020-02-25}}</ref> Trenutačno je u Republici Hrvatskoj potvrđeno {{COVID-19-zaraženi-HR}} slučajeva, dok ih je na koronavirus do sada testirano oko {{COVID-19-testirani-HR}}.<ref name="koronavirus.hr">[https://www.koronavirus.hr/najnovije/ukupno-dosad-361-zarazenih-osoba-u-hrvatskoj/35 Ukupno 315 zaražena osoba u Hrvatskoj], koronavirus.hr, pristupljeno 24. ožujka 2020.</ref><ref>{{Citiranje časopisa|title=Još jedan slučaj koronavirusa u Hrvatskoj, objavljeni detalji o zaraženima|url=https://www.index.hr/clanak.aspx?id=2165464|language=hr|accessdate=2020-03-16}}</ref> Zbog velikih dnevnih migracija stanovništva između Istarske županije i Italije [[Vlada Republike Hrvatske]] donijela je 13. ožujka 2020. godine odluku o zatvaranju vrtića, osnovnih i srednjih škola te [[Visoko obrazovanje|fakulteta]] 16. ožujka s ciljem sprečavanja širenja bolesti COVID-19.

Pandemija se brzo proširila svijetom, a metode prikupljanja informacija o zarazi i smrtnosti se jako razlikuju od zemlje do zemlje. Stoga je medicinska struka početkom srpnja 2020. god. mogla dati tek grube procjene o stopama smrtnosti uslijed pandemije, uz vrlo približnu procjenu da bi od ukupnog broja zaraženih moglo umrijeti njih oko 0,6 posto.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.nytimes.com/2020/07/04/health/coronavirus-death-rate.html|title=The Pandemic’s Big Mystery: How Deadly Is the Coronavirus?|author=Donald G. McNeil Jr.|date=4. srpnja 2020.|work=|language=engleski|publisher=NY Times|accessdate=4. srpnja 2020.}}</ref> Ugledni medicinski statističar John P.A. Ioannidis još u ožujku 2020. godine ukazuje da se drakonskim mjerama socijalnog distanciranja i ograničavanja društvenih i gospodarskih interakcija globalno pristupilo bez kvalitetno ustrojenog prikupljanja statističkih podataka o bolesti, odnosno na bazi službene procjene [[Svjetska zdravstvena organizacija|Svjetske zdravstvene organizacije]] o smrtnosti među zaraženima od čak 3,4 posto - makar se na temelju već u ožujku dostupnih podataka sa sigurnošću moglo prepoznati da je smrtnost višestruko manja od takve brojke. John P. A. Ionnidis ipak ukazuje da je COVID-19 znatno zarazniji od gripe, pa bi se moglo očekivati veći broj umrlih čak i ukoliko bi smrtnost bila jednaka kao i kod sezonske gripe.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.statnews.com/2020/03/17/a-fiasco-in-the-making-as-the-coronavirus-pandemic-takes-hold-we-are-making-decisions-without-reliable-data/|title=A fiasco in the making? As the coronavirus pandemic takes hold, we are making decisions without reliable data|author=John P. A. Ioannidis|date=17. ožujka 2020.|work=|language=engleski|publisher=STAT|accessdate=10. rujna 2020.}}</ref> 

Rizik smrtnosti među zaraženima jako raste sa starošću, te se među populacijom dobi 15-29 godina bilježi u SAD za razdoblje do 9. svibnja 2020. god. ukupno 1.080 umrlih, a među populacijom starosti 50-64 godina je bilo čak 27.980 umrlih. U populaciji starosti 70-84 godina bilo je 84.171 umrlih, u toj zemlji. Među mlađima od 17 godina, bilo je zabilježeno samo 88 smrti povezanih s koronavirusom, među ukupno 175.866 smrti koje se povezuje s epidemijom u SAD-u u razdoblju do 9. svibnja 2020. god.<ref>{{Citiranje weba|url=https://data.cdc.gov/NCHS/Provisional-COVID-19-Death-Counts-by-Sex-Age-and-S/9bhg-hcku|title=Provisional COVID-19 Death Counts by Sex, Age, and State|author=|date=9. rujna 2020.|work=|language=engleski|publisher=CDC|accessdate=10. rujna 2020.}}</ref> 

Klinički liječnici u SAD-u u kolovozu 2020. god. spremno govore kako se u njih nakon 7 mjeseci epidemije zaraza mnogo uspješnije liječi nego u prvim mjesecima trajanja, te smrtnost među njihovim pacijentima opada. Zbog razlike u broju testiranja u populaciji tijekom proteklih mjeseci, točne usporedbe ishoda liječenja ne postoje.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.latimes.com/california/story/2020-08-09/covid-19-coronavirus-survival-rate-improves|title=As COVID-19 cases surge, patients are dying at a lower rate. Here’s why|author=SOUMYA KARLAMANGLA|date=9. kolovoza 2020.|work=|language=engleski|publisher=LA Times|accessdate=10. rujna 2020.}}</ref> <ref>{{Citiranje weba|url=https://www.theverge.com/2020/7/8/21317128/improved-covid-treatment-hospitals-remdesivir-dexamethasone|title=DOCTORS ARE BETTER AT TREATING COVID-19 PATIENTS NOW THAN THEY WERE IN MARCH|author=Nicole Wetsman|date=8. srpnja 2020.|work=|language=engleski|publisher=The Verge|accessdate=10. rujna 2020.}}</ref> Povoljniji ishodi liječenja opažaju se s vremenom i u drugim zemljama,<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.healthline.com/health-news/covid-19-mortality-is-going-down-in-icus-what-this-means-for-the-pandemic|title=COVID-19 Mortality Is Going Down in ICUs — What This Means for the Pandemic|author=Julia Ries|date=17. srpnja 2020.|work=|language=engleski|publisher=Healthline|accessdate=10. rujna 2020.}}</ref> te medicinska struka na međunarodnoj razini razmjenjuje podatke radi podizanja kvalitete liječenja.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.indiatvnews.com/news/world/who-new-treatment-guidelines-steroids-cuts-death-rate-coronavirus-patients-646787|title=Steroids reduce death rate in seriously ill COVID-19 patients: Research|author=|date=2. rujna 2020.|work=|language=engleski|publisher=IndiaTV|accessdate=10. rujna 2020.}}</ref>

Od samog početka pandemije uočavalo se da među zaraženima koronavirusom ima znatan udio [[Asimptomatski pacijenti|asimptomatskih]] slučajeva, tj. takvih gdje pacijentov imuni sustav savlada infekciju bez vidljivih znakova oboljenja. Američki Centar za savezne bolesti je u svibnju 2020. godine bio procijenio broj takvih slučajeva na 35 posto,<ref>{{Citiranje weba|url=https://edition.cnn.com/2020/05/22/health/cdc-coronavirus-estimates-symptoms-deaths/index.html|title=CDC estimates that 35% of coronavirus patients don't have symptoms|author=Arman Azad|date=22. svibnja 2020.|work=|language=engleski|publisher=CNN|accessdate=13. listopada 2020.}}</ref> da bi u srpnju tu procjenu povećao na 40 posto.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.businessinsider.com/cdc-estimate-40-percent-infected-with-covid-19-asymptomatic-2020-7|title=40% of people infected with COVID-19 are asymptomatic, a new CDC estimate says|author=Ellen Cranlez|date=12. srpnja 2020.|work=|language=engleski|publisher=Business Insider|accessdate=13. listopada 2020.}}</ref> Prema studiji provedenoj u Belgiji krajem lipnja i objavljenoj u medicinskom časopisu "The Lancet" u srpnju 2020. godine, od 4.059 korisnika staračkih domova koji su bili pozitivni na testovima za koronavirus, njih 75,3 posto nije pokazivalo nikakve simptome; od 2.185 pripadnika osoblja u domovima koji su bili pozitivni na koronavirus, njih 74 posto također nije pokazivalo nikakve simptome.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.thelancet.com/action/showPdf?pii=S1473-3099%2820%2930560-0|title=Asymptomatic SARS-CoV-2 infection in Belgian long-term care facilities|author=Ana Hoxha, Chloe Wyndham-Thomas, Sofieke Klamer, Dominique Dubourg, Melissa Vermeulen, Naima Hammami, Laura Cornelissen|date=3. srpnja 2020.|work=|language=engleski|publisher=The Lancet|accessdate=13. listopada 2020.}}</ref> Medicinsko testiranje zatvorenika u američkim zatvorima pokazuje da 96 posto zaraženih nema nikakvih simptoma.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.reuters.com/article/us-health-coronavirus-prisons-testing-in-idUSKCN2270RX|title=In four U.S. state prisons, nearly 3,300 inmates test positive for coronavirus -- 96% without symptoms|author=Linda So, Grant Smith|date=|work=25. travnja 2020.|language=engleski|publisher=Reuters|accessdate=13. listopada 2020.}}</ref> <ref>{{Citiranje weba|url=https://wpln.org/post/massive-coronavirus-outbreak-at-corecivic-prison-in-middle-tennessee-raises-questions/|title=Massive Coronavirus Outbreak At CoreCivic Prison In Middle Tennessee Raises Questions|author=SAMANTHA MAX|date=1. rujna 2020.|work=|language=engleski|publisher=wplnNews, Nashville public radio|accessdate=13. listopada 2020.}}</ref> Postoji znatna nesigurnost može li se zaraza uopće širiti putem asimptomatskih pacijenata, a Svjetska zdravstvena organizacija u srpnju 2020. god. izjavljuje kako smatra da takvi slučajevi prijenosa postoje, ali da su vrlo rijetki.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.cnbc.com/2020/06/08/asymptomatic-coronavirus-patients-arent-spreading-new-infections-who-says.html|title=Asymptomatic spread of coronavirus is ‘very rare,’ WHO says|author=Will Feuer,  Noah Higgins-Dunn|date=8. srpnja 2020.|work=|language=engleski|publisher=CNBC|accessdate=27. rujna 2013.}}</ref> [[Hrvatski zavod za javno zdravstvo]] upućuje 31. srpnja 2020. god. da "oboljela osoba može izlučivati virus i više od 14 dana (zabilježen je pozitivan nalaz molekularnog testa i 60 i više dana nakon infekcije), no u blažim oblicima bolesti virus se nalazi u sluznici respiratornog trakta do osam dana nakon infekcije... Prijenos infekcije može se dogoditi i od osoba koje nemaju simptome bolesti, od takozvanih asimptomatskih slučajeva, no potrebna su daljnja istraživanja kako bi se utvrdili razmjeri takvih prijenosa. Zaraznost se smanjuje kako &nbsp;protiču dani od pojave simptoma i do sada nije uspješno izoliran živi virus iz uzoraka gornjih dišnih puteva nakon drugog tjedna bolesti".<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-zarazne-bolesti/covid-19-o-rizicima-prijenosa-testiranju-i-zastiti/|title=COVID-19 – o rizicima prijenosa, testiranju i zaštiti|author=|date=31. srpnja 2020.|work=|language=|publisher=HZJZ|accessdate=13. listopada 2020.}}</ref> 

Od pacijenata koji pokazuju simptome, 80 posto ih ima blage do umjerene simptome, što može uključuje suhi kašalj, temperaturu, osjećaj umora i privremeni gubitak njuha. Oko petina pacijenata koja pokazuju simptome predstavljaju slučajeve koji zahtijevaju medicinsku njegu; u toj grupi, nešto manje od trećine dolazi u stanje koje potencijalno može izazvati teške tjelesne posljedice ili čak smrt.<ref>{{Citiranje weba|url=https://wexnermedical.osu.edu/blog/coronavirus-symptoms|title=How can you tell if coronavirus symptoms are mild, moderate or severe|author=Sophia Tolliver, MD, MPH|date=18. ožujak 2020.|work=|language=|publisher=The Ohio State Universitz|accessdate=13. listopada 2020.}}</ref> Rizik za razvitak teških slučajeva višestruko je veći kod zaraženih koji boluju od ozbiljnih kroničnih bolesti, a snažno raste i kod starijih od 65 godina.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.cdc.gov/mmwr/volumes/69/wr/mm6924e2.htm|title=Coronavirus Disease 2019 Case Surveillance — United States, January 22–May 30, 2020|author=Erin K. Stokes|date=19. lipnja 2020.|work=|language=engleski|publisher=CDC, Morbidity and Mortality Weekly Report (MMWR)|accessdate=13. listopada 2020.}}</ref>

== Podrijetlo epidemije ==
[[File:SARS-CoV-2 virion animation.gif|200px|thumb|[[SARS-CoV-2]] je uzročnik pandemije COVID-19.]]
Prvi slučaj vjerojatno nastaje prenošenjem virusa sa životinje na čovjeka, što je vjerojatno bio [[šišmiš|netopir]] s tržišta u [[Wuhan]]u. U privremenom dokumentu objavljenom 23. siječnja o prvim rezultatima [[Sekvenciranje|sekvenciranja]] genoma [[virus]]a, članovi Instituta za virusologiju u Wuhanu, sveučilišta kineske akademije znanosti i centra za kontrolu i prevenciju [[bolest]]i u pokrajini [[Hubei]], pokazuju da je [[genom]] virusa 2019-nCoV 96&nbsp;% identičan [[koronavirus]]u kod [[šišmiš|netopir]]a. Iako podatci pokazuju da su [[šišmiš|netopiri]] prenosioci virusa, podatak još uvijek nije potpuno utvrđen.

[[Li Wenliang]] bio je kineski [[Oftalmologija|oftalmolog]] koji je već u prosincu 2019. primijetio [[simptom|simptome]] slične [[SARS]]-u kod pacijenata. Svoje znanje dijelio je sa kolegama putem društvene mreže [[WeChat]], a onda su se informacije počele širiti [[internet]]om. Tada ga je [[komunizam|komunistička]] vlast [[Kina|Narodne Republike Kine]] optužila za širenje [[Lažne vijesti|lažnih vijesti]]. Bio je prisiljen potpisati [[dokument]] u kojem stoji da su izvještaji koje je objavio „ozbiljno narušili društveni poredak“ i obećao da će prestati raditi.<ref>{{cite news |title='Hero who told the truth': Chinese rage over coronavirus death of whistleblower doctor |url=https://www.theguardian.com/global-development/2020/feb/07/coronavirus-chinese-rage-death-whistleblower-doctor-li-wenliang |work=[[The Guardian]] |date=7. veljače 2020.}}</ref> Preminuo je [[7. veljače]] [[2020.]] godine. Uzrok njegove smrti je bio [[SARS-CoV-2|koronavirus]].<ref>{{Cite news |url=https://www.economist.com/obituary/2020/02/13/li-wenliang-died-on-february-7th |title=Li Wenliang died on 7 February |work=[[The Economist]] |access-date=22. ožujka 2020.|issn=0013-0613}}</ref>

== Kronologija ==
{{Quote box|width=20%|align=right|quote=Kronologija pandemije u članku Goranka Fižulića – [https://www.telegram.hr/price/analiza-pandemija-ce-trajno-prestati-kada-oboli-bar-70-posto-ljudi-sto-europa-danas-moze-uciniti/ Analiza: pandemija će trajno prestati kada se zarazi bar 70 % ljudi ili se izumi cjepivo. Što Europa danas može učiniti] Telegram.hr, 17. ožujka 2020.}}
{{glavni|Kronološki pregled pandemije COVID-19 (2019.)}}
31. prosinca 2019. kineske vlasti su objavile da je zabilježeno grupiranje oboljelih od [[upala pluća|upale pluća]] u gradu [[Wuhan]], u proviniciji [[Hubei]]. Oboljeli su razvili simptome povišene temperature, kašlja i otežanog disanja s pozitivnim nalazom na plućima, dokazanim radiološkom pretragom. Prvi slučajevi oboljelih zabilježeni su početkom prosinca, a epidemiološki su bili povezani s boravkom na gradskoj tržnici ''Huanan Seafood Wholesale Market'', veleprodajnom tržnicom morskih i drugih živih životinja. 7. siječnja 2020. kineske su zdravstvene vlasti službeno priopćile otkriće novog koronavirusa povezanog sa slučajevima virusne upale pluća u Wuhanu. Radi suzbijanja i sprječavanja širenja epidemije, kineske su vlasti, uz zatvaranje spomenute tržnice poduzele niz mjera, uključujući uvođenje karantene u Wuhanu i drugim gradovima Kine, ograničavanje međunarodnog zračnog prijevoza, ali i onog unutar same [[kina|Kine]], kao i restrikciju drugih oblika javnog transporta te provođenje mjera masovne dezinfekcije javnih površina i prostora. Unatoč tome epidemija se brzo proširila i na druge kineske pokrajine, ali i izvan Kine. 30. siječnja 2020. [[Svjetska zdravstvena organizacija]] proglasila je epidemiju koronavirusa javnozdravstvenom prijetnjom od međunarodnog značaja zbog brzine širenja epidemije i velikog broja nepoznanica s njom u vezi.<ref name="Kronologija">Koronavirus.hr - [https://www.koronavirus.hr/cinjenice-o-koronavirusu/kronologija-razvoja-epidemije/59 Kronologija razvoja epidemije] pristupljeno 25. ožujka 2020.</ref>

11. veljače 2020. Svjetska zdravstvena organizacija je bolest uzrokovanu novim koronavirusom nazvala koronavirusna bolest 2019, kratica [[COVID-19]] (eng. ''Coronavirus disease 2019''). 25. veljače 2020. Zabilježen [[Pandemija koronavirusa u Hrvatskoj 2020.|prvi slučaj koronavirusa u Hrvatskoj]]. 28. veljače 2020. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) podigla globalni rizik vezan uz koronavirus na vrlo visok. 2. ožujka 2020. [[Europska unija]] je podigla rizik od koronavirusa s umjerenog na visoki. 4. ožujka 2020. [[Italija]] poduzima nove mjere protiv širenja koronavirusa; ograničenja sportskih natjecanja, nastavnih aktivnosti, školskih putovanja, rada trgovačkih centara i dr. 5. ožujka 2020. zabilježeni su prvi slučajevi zaraze koronavirusom u Sloveniji i Mađarskoj. 8. ožujka 2020. Italija je ograničila ulazak i izlazak u područja u sjevernoj Italiji. Javni događaji su otkazani i uveden je niz novih mjera za ograničavanje širenja koronavirusa. Slovenija je ograničila javna okupljanja. 11. ožujka 2020. WHO je proglasio globalnu [[pandemija|pandemiju]] zbog koronavirusa.<ref name="Kronologija"/> Čelnik Svjetske zdravstvene organizacije [[Tedros Adhanom Ghebreyesus]] upozorio je trebalo 67 dana da virus zarazi prvih 100.000 ljudi, 11 dana za drugih 100.000, dok su za treću trećinu bila potrebna samo četiri dana. Zaključak je da se virus prebrzo širi i da su se oštre mjere trebale i ranije uvesti.<ref name="SD">[[Slobodna Dalmacija]]: [https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/svijet/oko-20-posto-svjetskog-stanovnistva-nalazi-se-u-izolaciji-borba-protiv-koronavirusa-se-nastavlja-a-u-italiji-su-vidljivi-rezultati-1011354 Oko 20 posto svjetskog stanovništva nalazi se u izolaciji: borba protiv koronavirusa se nastavlja, a u Italiji su vidljivi rezultati] pristupljeno 25. ožujka 2020.</ref> 3. travnja 2020., broj zaraženih koronavirusom u svijetu premašio je milijun, umrlo je više od 53.000 ljudi, a više od 200.000 je ozdravilo.<ref>[[Oslobođenje]]: [https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/svijet/broj-zarazenih-koronavirusom-u-svijetu-premasio-milion-vise-od-200-000-ljudi-ozdravilo-545300 Broj zaraženih koronavirusom u svijetu premašio milion, više od 200.000 ljudi ozdravilo] 3. travnja 2020.</ref> 

== Simptomi ==
[[Datoteka:Symptoms of coronavirus disease 2019 2.0.svg|minijatura|desno|COVID-19 simptomi|198x198px]]
Oni inficirani mogu biti asimptomatski ili razviti simptome poput vrućice, [[Kašalj|kašlja]], umora, nedostatka daha ili bolova u mišićima. Pregled 55.924 laboratorijski potvrđenih slučajeva u Kini, pokazao je sljedeće tipične znakove i simptome: [[vrućica]] (87,9&nbsp;% slučajeva), suh [[kašalj]] (67,7&nbsp;%), umor (38,1&nbsp;%), stvaranje ispljuvaka (33,4&nbsp;%), kratkoća daha (18,6&nbsp;%), grlobolja (13,9&nbsp;%), glavobolja (13,6&nbsp;%), bolovi u mišićima ili bol u zglobovima (14,8&nbsp;%), zimica (11,4&nbsp;%), mučnina ili povraćanje (5,0&nbsp;%), nazalna kongestija (4,8&nbsp;%), [[proljev]] (3,7&nbsp;%), [[hemoptiza]] (0,9&nbsp;%) i zagušenje konjunktiva (0,8&nbsp;%).<ref>{{cite web |title=Report of the WHO-China Joint Mission on Coronavirus Disease 2019 (COVID-19) |url=https://www.who.int/docs/default-source/coronaviruse/who-china-joint-mission-on-covid-19-final-report.pdf |website=WHO |accessdate=29. veljače 2020. |pages=11. – 12.}}</ref><!-- zimica?, možda je mrzlica, mrzla zimlica, zimlica, febris rapida et quercera) i u Popovićevu rječniku (kaltes Fieber) -->

Dalji razvoj može dovesti do teške upale pluća, sindroma akutnog respiratornog distresa, [[Sepsa|sepse]], septičkog šoka i [[smrt]]i. Neki od zaraženih mogu biti asimptomatski, vraćaju se rezultati ispitivanja koji potvrđuju infekciju, ali ne pokazuju kliničke simptome, pa su istraživači izdali savjet da osobe koje su u bliskom kontaktu sa potvrđenim zaraženim pacijentima moraju biti pažljivo nadgledane i pregledane kako bi se isključila infekcija.<ref>{{Cite journal|last=Guan|first=Wei-jie|last2=Ni|first2=Zheng-yi|last3=Hu|first3=Yu|last4=Liang|first4=Wen-hua|last5=Ou|first5=Chun-quan|last6=He|first6=Jian-xing|last7=Liu|first7=Lei|last8=Shan|first8=Hong|last9=Lei|first9=Chun-liang|last10=Hui|first10=David S. C.|last11=Du|first11=Bin|date=28 February 2020|title=Clinical Characteristics of Coronavirus Disease 2019 in China|journal=New England Journal of Medicine|language=en|doi=10.1056/NEJMoa2002032|pmid=32109013}}</ref><ref>{{Cite journal|last=Pan|first=Xingfei|last2=Chen|first2=Dexiong|last3=Xia|first3=Yong|last4=Wu|first4=Xinwei|last5=Li|first5=Tangsheng|last6=Ou|first6=Xueting|last7=Zhou|first7=Liyang|last8=Liu|first8=Jing|date=19 February 2020|title=Asymptomatic cases in a family cluster with SARS-CoV-2 infection|url=https://www.thelancet.com/journals/laninf/article/PIIS1473-3099(20)30114-6/abstract|journal=The Lancet Infectious Diseases|volume=0|doi=10.1016/S1473-3099(20)30114-6|issn=1473-3099|pmid=32087116}}</ref><ref>{{cite web |title=2019 Novel Coronavirus (2019-nCoV) |url=https://www.cdc.gov/coronavirus/2019-ncov/about/symptoms.html |website=Centers for Disease Control and Prevention |accessdate=18 February 2020  |date=11 February 2020}}</ref>

Vrijeme [[Inkubacija|inkubacije]] (vrijeme između infekcije i pojave simptoma) kreće se od jednog do 14 dana, mada je najčešće pet dana.<ref>{{cite web|url=http://www.who.int/docs/default-source/coronaviruse/situation-reports/20200219-sitrep-30-covid-19.pdf?sfvrsn=6e50645_2|title=WHO COVID-19 situation report 29|date=19 February 2020|website=World Health Organization|url-status=live}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.who.int/news-room/q-a-detail/q-a-coronaviruses|title=Q&A on coronaviruses (COVID-19): How long is the incubation period for COVID-19?|website=who.int|url-status=live|access-date=26 February 2020}}</ref> Međutim, prijavljeno je da jedan slučaj imao period inkubacije od 27 dana.<ref>{{cite news |url=https://www.reuters.com/article/us-china-health-incubation/coronavirus-incubation-could-be-as-long-as-27-days-chinese-provincial-government-says-idUSKCN20G06W |title=Coronavirus incubation could be as long as 27 days, Chinese provincial government says |agency=Reuters|date= 22 February 2020}}</ref>

== Prijenos ==
[[Datoteka:Sneeze.JPG|mini|Nezaštićenim [[kihanje]]m kapljice putuju 4.5–8.2 metara.]]
Bolest se može prenijeti sa čovjeka na čovjeka putem malih kapljica iz nosa ili usta koja se šire kada osoba sa COVID-19 kašlje ili kiše. Te kapljice se spuštaju na objekte i površine oko osobe. Drugi ljudi mogu dobiti COVID-19 tako što će rukama doticati te objekte i površine, a potom doticati svoje oči, nos ili usta. Ljudi se također mogu zaraziti u slučaju da udahnu kapljice koje zaražena osoba koja ima COVID-19 izbacuje prilikom kašljanja ili kihanja. Zato je važno biti više od jednog metra udaljen od osobe koja je bolesna.<ref>Radiotelevizija Bosne i Hercegovine (BHRT): [https://bhrt.ba/korona-virus-uglavnom-se-prenosi-respiratornim-kapljicama/1113531/ Korona virus uglavnom se prenosi respiratornim kapljicama] 14. ožujka 2020.</ref>

Rukovanje se smatra bliskim kontaktom za širenje bolesti koje se prenose kapljičnim putem, te se zbog toga preporučuje da se ljudi što manje rukuju, jer se time smanjuje rizik potencijalnog prijenosa bolesti koje uzrokuje novi koronavirus (COVID-19) i drugih bolesti koje se prenose tim putem.<ref>Hrvatski zavod za javno zdravstvo [https://www.hzjz.hr/priopcenja-mediji/koronavirus-najnoviji-podatci/2/ Koronavirus – najnoviji podatci] 3. travnja 2020.</ref>

== Virologija ==
[[Datoteka:Coronavirus virion structure.svg|mini|Ilisutracija virona [[SARS-CoV-2]]]]
{{glavni|SARS-CoV-2}}

Mnogi rani slučajevi bili su povezani sa velikom pijacom [[Morski plodovi|morskih plodova]] i [[Životinje|životinja]] u [[Wuhan]]u. Smatra se da virus ima životinjsko porijeklo. Redanjem genetskih sekvenci ovog virusa i drugih uzoraka virusa pokazala su sličnost sa [[Teški akutni respiratorni sindrom|SARS-CoV]] (79,5 %) i koronavirusom [[šišmiš|netopira]] (96 %).<ref name=":22">{{Cite journal|last1=Zhou|first1=Peng|last2=Yang|first2=Xing-Lou|last3=Wang|first3=Xian-Guang|last4=Hu|first4=Ben|last5=Zhang|first5=Lei|last6=Zhang|first6=Wei|last7=Si|first7=Hao-Rui|date=3. veljače 2020.|title=A pneumonia outbreak associated with a new coronavirus of probable bat origin|url=https://www.nature.com/articles/s41586-020-2012-7|journal=Nature|pages=1–4|doi=10.1038/s41586-020-2012-7|pmid=32015507|archive-url=https://web.archive.org/web/20200203131759/https://www.nature.com/articles/s41586-020-2012-7|archive-date=3. veljače 2020.|access-date=27. ožujka 2020.|via=www.nature.com/|url-status=live}}</ref> Zbog toga se smatra da porijeklo virusa vjerojatno dolazi od [[šišmiš|netopira]],<ref name=":4">{{cite journal|last1=Benvenuto|first1=Domenico|last2=Giovannetti|first2=Marta|last3=Ciccozzi|first3=Alessandra|last4=Spoto|first4=Silvia|last5=Angeletti|first5=Silvia|last6=Ciccozzi|first6=Massimo|year=2020|title=The 2019 new Coronavirus epidemic: evidence for virus evolution|url=https://www.biorxiv.org/content/10.1101/2020.01.24.915157v1|journal=bioRxiv|volume=|pages=2020.01.24.915157|doi=10.1101/2020.01.24.915157|via=}}</ref><ref name="Cyranoski">{{Cite journal|last=Callaway|first=Ewen|last2=Cyranoski|first2=David|date=23. siječnja 2020.|title=Why snakes probably aren't spreading the new China virus|url=https://www.nature.com/articles/d41586-020-00180-8|journal=Nature|doi=10.1038/d41586-020-00180-8|archive-url=https://web.archive.org/web/20200125051951/https://www.nature.com/articles/d41586-020-00180-8|archive-date=21. siječnja 2020.|access-date=27. ožujka 2020.|url-status=live}}</ref> iako porijeklo od [[Ljuskavci|pangolina]] nije isključeno.

Prijenos s čovjeka na čovjeka potvrđen je tijekom pandemije novog koronavirusa.<ref name="Chan24Jan20202">{{cite journal|display-authors=6|date=februar 2020|title=A familial cluster of pneumonia associated with the 2019 novel coronavirus indicating person-to-person transmission: a study of a family cluster|journal=Lancet|volume=395|issue=10223|pages=514–523|doi=10.1016/S0140-6736(20)30154-9|pmid=31986261|vauthors=Chan JF, Yuan S, Kok KH, To KK, Chu H, Yang J, Xing F, Liu J, Yip CC, Poon RW, Tsoi HW, Lo SK, Chan KH, Poon VK, Chan WM, Ip JD, Cai JP, Cheng VC, Chen H, Hui CK, Yuen KY}}</ref> Prenosi se uglavnom putem respiratornih kapljica od [[Kašalj|kašljanja]] u rasponu od oko 1,8 m.<ref>{{cite news|url=https://www.nbcnews.com/health/health-news/how-does-new-coronavirus-spread-n1121856|title=How does coronavirus spread?|vauthors=Edwards E|date=25. siječnja 2020.|publisher=[[NBC News]]|access-date=13. 3. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200128081650/https://www.nbcnews.com/health/health-news/how-does-new-coronavirus-spread-n1121856|archive-date=28. siječnja 2020.|url-status=live}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.cdc.gov/coronavirus/2019-ncov/about/transmission.html|title=How COVID-19 Spreads|date=27. siječnja 2020.|website=U.S. [[Centers for Disease Control and Prevention]] (CDC)|archive-url=https://web.archive.org/web/20200128152653/https://www.cdc.gov/coronavirus/2019-ncov/about/transmission.html|archive-date=28. siječnja 2020.|url-status=live|access-date=27. ožujka 2020.}}</ref> Moguće se zaraziti i indirektno preko kontaminiranih površina.<ref>{{Cite web|url=https://www.who.int/docs/default-source/coronaviruse/getting-workplace-ready-for-covid-19.pdf|title=Getting your workplace ready for COVID-19|date=27. veljače 2020.|website=[[Svjetska zdravstvena organizacija]]|archive-url=|archive-date=|url-status=live|access-date=3. ožujka 2020.}}</ref> Preliminarna istraživanja pokazuju da virus može ostati održiv na plastici i čeliku do tri dana, ali ne opstaje na kartonu dulje od jednog dana ili na bakru dulje od četiri sata;<ref>{{Citation|title=Aerosol and Surface Stability of SARS-CoV-2 as Compared with SARS-CoV-1|last4=Holbrook|first9=Natalie J.|last8=Harcourt|first8=Jennifer L.|last7=Tamin|first7=Azaibi|last6=Williamson|first6=Brandi N.|last5=Gamble|first5=Amandine|first4=Myndi G.|url=https://www.nejm.org/doi/10.1056/NEJMc2004973|last3=Morris|first3=Dylan H.|last2=Bushmaker|first2=Trenton|last=Doremalen|first=Neeltje van|language=en|doi=10.1056/nejmc2004973|accessdate=2020-03-27|date=2020-03-17|last9=Thornburg}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa|author=Cybermed d o o http://www.cybermed.hr|title=Novi koronavirus može satima ostati u zraku, a na površinama danima|url=https://www.cybermed.hr/vijesti/novi_koronavirus_moze_satima_ostati_u_zraku_a_na_povrsinama_danima|language=hr|accessdate=2020-03-29}}</ref> virus se inaktivira sapunom, koji destabilizira njegov lipidni (zaštitni) sloj.<ref>{{Citiranje časopisa|author=Ed Yong|title=Why the Coronavirus Has Been So Successful|url=https://www.theatlantic.com/science/archive/2020/03/biography-new-coronavirus/608338/|date=2020-03-20|language=en-US|accessdate=2020-03-27}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa|title=Home|url=https://covid19.govt.nz/|language=en-GB|accessdate=2020-03-27}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa|author=Piše: Jelena Kalinić|title=Oslobođenje - Koji sapun će vas zaštititi od SARS-CoV-2?|url=https://www.oslobodjenje.ba/o2/tehnologija/nauka/koji-sapun-ce-vas-zastititi-od-sars-cov-2-542325|language=bs-ba|accessdate=2020-03-29}}</ref>

[[SARS-CoV-2]] se jedino može reproducirati ulaskom u živu stanicu. Kada virus uđe u tijelo, obično odlazi u pluća, slezenu ili utrobu. Pluća su obložena milijardama epitelnih stanica. Virus se povezuje na specifičan način receptor stanične membrane kako bi unio svoj genetski materijal. Nakon što se SARS-CoV-2 virion pričvrsti na ciljanu stanicu, stanična [[ proteaze|proteaza]] TMPRSS2 razreže šiljasti protein virusa, izlažući [[ Fuzijski peptid|fuzijski peptid]]. Tada virion oslobađa RNK u stanicu, prisiljavajući je da stvara kopije virusa koji se [[ Propadanje virusa|diseminiraju]] kako bi inficirao više stanica. <ref name="econ-anatomy-killer">{{cite magazine|title=Anatomy of a Killer: Understanding SARS-CoV-2 and the drugs that might lessen its power|url=https://www.economist.com/briefing/2020/03/12/understanding-sars-cov-2-and-the-drugs-that-might-lessen-its-power|vauthors=|magazine=[[The Economist]]|date=12 March 2020|access-date=14 March 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200314010231/https://www.economist.com/briefing/2020/03/12/understanding-sars-cov-2-and-the-drugs-that-might-lessen-its-power|archive-date=14 March 2020|url-status=live}}</ref> SARS-CoV-2 proizvodi najmanje tri [[ Faktor virulencije|faktora virulencije]] koji promiču izbacivanje novih viriona iz stanica domaćina i koče [[ Imunološki odgovor|imunološki odgovor]]. <ref name="WuStructure">{{Citiranje časopisa|title=Analysis of therapeutic targets for SARS-CoV-2 and discovery of potential drugs by computational methods|date=February 2020|journal=Acta Pharmaceutica Sinica B}}</ref> Broj zaraženih stanica raste eksponencijalno. Nakon otprilike 10 dana milijuni tjelesnih stanica se zaraze, a pluća vrve milijardama virusa.<ref>{{Citiranje časopisa|author=Jiang Gu, Christine Korteweg|title=Pathology and Pathogenesis of Severe Acute Respiratory Syndrome|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC1829448/|date=2007-4|journal=The American Journal of Pathology|volume=170|issue=4|pages=1136–1147|id=10.2353/ajpath.2007.061088|accessdate=2020-03-29}}</ref>

== Dijagnoza ==
[[Datoteka:CDC 2019-nCoV Laboratory Test Kit.jpg|mini|CDC-ovi testovi za COVID-19]]
Prema trenutnoj procjeni, sam boravak u rizičnom području nije dovoljan da bi se opravdao test. Nisu svi kojima curi nos ili kašlju zaraženi virusom [[SARS-CoV-2]]. Tko ima simptome virusne pneumonije „nejasnog uzroka", tko ima upadljive simptome kao što su kašalj, groznica i nedostatak daha, a imao je kontakt sa zaraženom osobom ili je bio u posebno pogođenom području – taj spada u slučajeve za koje se osnovano sumnja da su zaraženi novim virusom. Pacijentu se u većini slučajeva uzima bris iz grla ili iz grla i nosa. Ako postoji osnovana sumnja, preporučuje se ne samo uzimanje uzoraka iz gornjih dišnih puteva, već i iz dubokih dišnih puteva, koji se dobivaju iskašljavanjem. Sam test traje oko pet sati, plus vrijeme transporta do laboratorija. Rezultati su obično dostupni tijekom dana testiranja, a pacijenta obavještava liječnik.<ref name="DW">Deutsche Welle: [https://www.dw.com/hr/kako-funkcionira-brzi-test-za-koronavirus/a-52633284 Kako funkcionira brzi test za koronavirus?] 4. ožujka 2020.</ref>

Ako je rezultat pozitivan, pored pacijenta odmah se obavještavaju i nadležne vlasti. Zatim eventualno slijedi smještaj u bolnici s posebno predviđenim izolacijskim prostorijama i zaštitnim mjerama. Ako je tijek bolesti blag, pacijenti mogu ostati i u kućnoj izolaciji sve dok postoji opasnost od širenja zaraze. U načelu rezultati testa su jasni, ali ni negativan rezultat ne isključuje u potpunosti moguću infekciju koronavirusom. Ako su uzorci uzeti u pogrešno vrijeme ili su pogrešno tretirani, može doći do krivog rezultata. To je jedan od razloga zbog kojeg se sumnjivi pacijenti testiraju nekoliko puta.<ref name="DW"/>

== Prevencija ==
[[Datoteka:FlattenTheCurveCDC.gif|mini|lijevo|
Cilj ublažavanja zaraze: 1) kašnjenje izbijanja vrhunca, 2) dekompresiranje vršnog opterećenja na zdravstvo, poznato kao ravnanje krivulje, 3) umanjivanje ukupnih slučajeva i utjecaja na zdravlje.]]

Trenutno ne postoji odobren lijek ili vakcina za tretman bolesti. Prevencija je slična kao i kod ostalih tipova gripe gdje potrebno imati adekvatnu higijenu ruku, sigurnu prehranu i izbjegavati bliski kontakt sa svima koji pokazuju simptome respiratornih bolesti poput kašlja i kihanja.

Vakcina protiv SARS-CoV-2 se ne očekuje do najmanje 2021. godine,<ref>{{cite web|url=https://www.sciencealert.com/who-says-a-coronavirus-vaccine-is-18-months-away|title=Here's Why It's Taking So Long to Develop a Vaccine for the New Coronavirus|last1=Grenfell|first1=Rob|last2=Drew|first2=Trevor|date=17. 2. 2020|website=Science Alert|archive-url=https://web.archive.org/web/20200228010631/https://www.sciencealert.com/who-says-a-coronavirus-vaccine-is-18-months-away|archive-date=28. 2. 2020|url-status=live|access-date=26. 2. 2020|name-list-format=vanc}}</ref> stoga ključni dio upravljanja pandemijom COVID-19 jest smanjivanje epidemiološke krivulje, tj. smanjivanje broja slučajeva na vrhuncu epidemije.<ref name="Lancet2020Flatten">{{cite journal|date=mart 2020|title=How will country-based mitigation measures influence the course of the COVID-19 epidemic?|journal=Lancet|doi=10.1016/S0140-6736(20)30567-5|pmid=32164834|quote=A key issue for epidemiologists is helping policy makers decide the main objectives of mitigation – eg, minimising morbidity and associated mortality, avoiding an epidemic peak that overwhelms health-care services, keeping the effects on the economy within manageable levels, and flattening the epidemic curve to wait for vaccine development and manufacture on scale and antiviral drug therapies.|vauthors=Anderson RM, Heesterbeek H, Klinkenberg D, Hollingsworth TD|doi-access=free}}</ref> To omogućava zdravstvenom sustavu da se nosi sa pandemijom i ne bude zagušen.<ref name="Lancet2020Flatten" />

=== Pranje ruku ===
[[File:Stop the Spread of Germs (COVID-19).jpg|mini|200px|Što činiti tijekom pandemije koronavirusa 2020.]]
Centri za kontrolu i prevenciju bolesti preporučuju redovno pranje ruku sapunom najmanje 20 sekundi posebno nakon odlaska u toalet, prije jela, i nakon istresanja nosa, kašljanja ili kihanja. Ako sapun nije dostupan, onda se preporučuje bilo koje sredstvo za pranje ruku s najmanje 60% alkohola.

=== Respiratorna higijena ===
Zdravstvena tijela preporučuju pojedincima da pokrivaju usta i nos maramicom tokom kašljanja ili kihanja (koju bi trebalo odmah odložiti), ili rukavom ako maramica nije dostupna.<ref>https://www.who.int/emergencies/diseases/novel-coronavirus-2019/advice-for-public</ref><ref>{{cite web|url=https://www.hpsc.ie/a-z/respiratory/coronavirus/novelcoronavirus/|title=Novel Coronavirus|date=|publisher=Health Protection Surveillance Centre|accessdate=27. veljače 2020.|author=Home}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.who.int/emergencies/diseases/novel-coronavirus-2019/advice-for-public|title=Advice for public|publisher=[[World Health Organization]] (WHO)|accessdate=8. 2. 2020}}</ref>

Pojedincima koji mogu biti zaraženi savjetuje se nošenje kirurške maske.<ref>{{cite web|url=https://www.chp.gov.hk/en/features/102465.html|title=Severe Respiratory Disease associated with a Novel Infectious Agent|publisher=Centre for Health Protection, Department of Health|location=Hong Kong|accessdate=1. 2. 2020}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.moh.gov.sg/2019-ncov-wuhan|title=Updates on Wuhan Coronavirus (2019-nCoV) Local Situation|publisher=Ministry of Health|location=Singapore|accessdate=1. 2. 2020}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.who.int/emergencies/diseases/novel-coronavirus-2019/advice-for-public/when-and-how-to-use-masks|title=Advice on the use of masks the community, during home care and in health care settings in the context of the novel coronavirus (2019-nCoV) outbreak|publisher=[[World Health Organization]]|accessdate=21. 2. 2020}}</ref> Maske za lice mogu ograničiti jačinu i put putovanja kapi koje se raspršuju tijekom razgovora, kihanja i kašljanja. [[Svjetska zdravstvena organizacija]] je izdala najbolje prakse za upotrebu maski:<ref>{{Cite web|url=https://www.who.int/emergencies/diseases/novel-coronavirus-2019/advice-for-public/when-and-how-to-use-masks|title=When and how to use masks|website=www.who.int|language=en|access-date=29. 2. 2020}}</ref>

* Pažljivo stavite masku tako da prekrije usta i nos i vodite računa da ne postoje praznine između vašeg lica i maske.
* Izbjegavajte dodirivanje maske dok ju koristite; ako to radite, očistite ruke trljanjem ruku ili sapunom na bazi alkohola.
* Zamijenite masku novom ako je vlažna i ne koristite maske za jednokratnu upotrebu više puta.
* Skinite masku sa stražnje strane (ne dodirujte prednju stranu maske); odbacite odmah u zatvoreni kantu; očistite ruke trljanjem ruku ili sapunom na bazi alkohola.

=== Socijalno distanciranje ===
[[Datoteka:Why Social Distancing Matters-The Math-(Coronavirus, Covid-19).svg|mini|300px|Važnost socijalnog distanciranja i samoizolacije.]]
Socijalno distanciranje je način na koji ljudi mogu spriječiti blisku i čestu interakciju s drugima kako bi se prestala širiti zarazna bolest, u ovom slučaju koronavirus. Škole i druga mjesta okupljanja, poput kina i kazališta, se zatvaraju, a sportski događaji i vjerska okupljanja otkazuju. [[Karantena]] odvaja i ograničava kretanje ljudi koji su izloženi mogućoj zarazi, a traje toliko dugo da se osigura pojava simptoma ukoliko je osoba zaražena.<ref>[[Večernji list]]: [https://www.vecernji.hr/lifestyle/socijalno-distanciranje-i-njegov-utjecaj-na-mentalno-zdravlje-psihicke-posljedice-koronavirusa-1388661 Socijalno distanciranje i njegov utjecaj na mentalno zdravlje – psihičke posljedice koronavirusa] pristupljeno 25. ožujka 2020.</ref>

=== Samoizolacija ===

Izolacija znači da se osoba smješta i boravi u posebnoj sobi/prostoriji radi sprečavanja širenja zarazne bolesti. Isto vrijedi i za samoizolaciju, samo se termin izolacija koristi za bolesne osobe, a samoizolacija ili kućna karantena za zdrave. Izolacija je mjera izdvajanja osobe od drugih ljudi koja se primjenjuje prilikom liječenja osoba koje su bolesne i imaju simptome bolesti, u ovom slučaju su to simptomi akutne respiratorne infekcije (barem jedan od sljedećih simptoma: povišena tjelesna temperatura, kašalj, kratak dah odnosno poteškoće s disanjem) uz ispunjene epidemiološke kriterije (boravak u zemljama koje su zahvaćene epidemijom ili bliski kontakt s osobom koja je vjerojatan ili potvrđen slučaj bolesti). Osobe za koje zdravstveni djelatnik postavi sumnju na infekciju virusom COVID-19 hospitaliziraju se uz primjenu mjera izolacije, dijagnostike i liječenja.<ref name="samoizol">Hrvatski zavod za javno zdravstvo: [https://www.hzjz.hr/aktualnosti/izolacija-tko-sve-treba-biti-u-njoj-i-pravila-koja-trebaju-postovati-ukucani-osobe-koja-je-izolaciji/ SAMOIZOLACIJA – tko sve treba biti u njoj i pravila koja trebaju poštovati ukućani osobe koja je u izolaciji] pristupljeno 25. ožujka 2020.</ref>

Samoizolacija je posebna mjera zdravstvene zaštite koja se provodi temeljem odluke ministra zdravstva. Primjenjuje se za zdrave osobe (bez simptoma) koje se bile u bliskom kontaktu s oboljelim osobama ili su unazad 14 dana boravile u područjima/zemljama s lokalnom ili raširenom transmisijom (prijenosom) koronavirusnom bolesti COVID-19 u trajanju od 14 dana od napuštanja zahvaćenog područja ili doticaja s oboljelom osobom. Osnovno pravilo je da treba ostati kod kuće (u kućnoj karanteni, strani državljani u organiziranoj karanteni) i izbjegavati fizički bliski kontakt s drugim ljudima. Vrijeme trajanja zdravstvenog nadzora odnosno samoizolacije je 14 dana, zato što inkubacija COVID-19 bolesti (od zaraze do pojave simptoma) može trajati od 2 do 14 dana.<ref name="samoizol"/>

== Liječenje ==
Nakon izbijanja epidemije u Kini i na temelju iskustava u toj zemlji, [[Svjetska zdravstvena organizacija|Svjetska zdravstvena organizacij]]<nowiki/>a u ožujku 2020. godine bila objavila privremene stručne smjernice za liječenje teške respiratorne infekcije COVID-19. Kod blagih oblika bolesti predloženo je u tim smjernicama simptomatsko liječenje, uz liječnički nadzor i poduzimanje mjera da se zaraza ne bi od takvih bolesnika dalje širila. Kod teških oblika infekcije predložen je tretman davanjem kisika, po potrebi nadoknađivanjem tekućina a kod najtežih oblika stavljanjem pacijenta na [[Respirator|respiratore]]. Preporučeno je da se daju antibiotici u slučajevima kada postoji sumnja na dodatne infekcije drugim mikroorganizmima.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.who.int/docs/default-source/coronaviruse/clinical-management-of-novel-cov.pdf|title=Clinical management of severe acute respiratory infection (SARI) when COVID-19 disease is suspected|author=|date=13. ožujka 2020.|work=|language=engleski|publisher=Svjetska zdravstvena organizacija|accessdate=24. listopada 2020.}}</ref>

U smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije od 27. svibnja 2020. god. daje se preporuka protiv korištenja profilakse davanjem antibiotika kod zaraženih s blažim oblikom COVID-19 infekcije, a kod onih s težim oblikom je preporučeno davati antibiotike tek ukoliko postoji klinička sumnja u bakterijsku infekciju.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.who.int/publications/i/item/clinical-management-of-covid-19|title=Clinical management of COVID-19, Interim guidance|author=|date=27. svibanja 2020.|work=|language=engleski|publisher=Svjetska zdravstvena organizacija|accessdate=24. listopada 2020.}}</ref>

Rani rezultati iz Kine su ukazivali da su sekundarne infekcije kod nove epidemije rijetke, ali su podatci iz drugih zemalja već u travnju ukazivali da tome ipak nije tako.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.cidrap.umn.edu/news-perspective/2020/04/researchers-report-21-covid-19-co-infection-rate|title=Researchers report 21% COVID-19 co-infection rate|author=Mary Van Beusekon|date=16. travnja 2020.|work=|language=engleski|publisher=University of Minnesota, Center for Infectious Disease Research and Policy|accessdate=24. listopada 2020.}}</ref> Do kraja travnja 2020. godine bili su dostupni i dodatni podatci iz Kine, prema kojima je kod oko polovice preminulih utvrđena neka dodatna infekcija, te je struka upozorila da ipak postoji visoka opasnost od smrtnosti uslijed sekundarnih infekcija.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.thelancet.com/journals/lanmic/article/PIIS2666-5247(20)30009-4/fulltext|title=Co-infections: potentially lethal and unexplored in COVID-19|author=Michael J. Cox i dr.|date=24. travnja 2020.|work=|language=engleski|publisher=The Lancet|accessdate=24. listopada 2020.}}</ref>

Možda zbog boljeg liječenja, u Italiji - u kojoj se epidemija prvoj razmahala nakon Kine te je ondje do sredine svibnja 2020. god. zabilježeno već preko 30.000 mrtvih u svezi epidemije<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.reuters.com/article/us-health-coronavirus-italy-bergamo-idUSKBN22Q1LN|title=City at center of Italy's COVID-19 tragedy works to heal 'deep scar'|author=James Mackenzie, Alex Fraser|date=14. svibnja 2020.|work=|language=engleski|publisher=Reuters|accessdate=24. listopada 2020.}}</ref> - liječnici su početkom lipnja 2020. god. mogli izvijestiti o snažnom padu smrtnosti u pacijenata.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.news-medical.net/news/20200602/COVID-19-has-become-less-deadly-in-Italy-health-expert-says.aspx|title=COVID-19 has become less deadly in Italy, health expert says|author=Angela Betsaida B. Laguipo|date=2. lipnja 2020.|work=|language=engleski|publisher=NewsMedical.net|accessdate=24. listopada 2020.}}</ref>

U Hrvatskoj su nakon izbijanja epidemije izdane Smjernice Klinike za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević" u Zagrebu i Hrvatskoga društva za infektivne bolesti HLZ-a za antivirusno i imunomodulacijsko liječenje oboljelih od COVID-19, te smjernice Hrvatskoga društva za infektivne bolesti HLZ-a Kliničko zbrinjavanje pacijenata s COVID-19. Ministar zdravstva je krajem 2020. godine osnovao Povjerenstvo za primjenu lijekova u liječenju i profilaksi COVID-19, koje je 8. rujna 2020. god. objavilo 1. verziju svojih Smjernica za liječenje oboljelih od COVID-19, obvezujućih za sve zdravstvene radnike u Republici Hrvatskoj.<ref>{{Citiranje weba|url=https://zdravstvo.gov.hr/UserDocsImages//2020%20CORONAVIRUS//Smjernice%20za%20lije%C4%8Denje%20oboljelih%20od%20COVID-19,%20verzija%201%20od%2008.09.2020..pdf|title=Smjernice za liječenje oboljelih od COVID-19|author=Povjerenstvo Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske|date=1. kolovoza 2020.|work=|language=|publisher=Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske|accessdate=24. listopada 2020.}}</ref>

== Broj zaraženih i smrtnost ==
{{COVID-19-slučajevi}}



Pandemija se brzo proširila svijetom, a metode prikupljanja informacija o zarazi i smrtnosti se jako razlikuju od zemlje do zemlje. John P.A. Ioannidis krajem svibnja 2020. god., na temelju analize 32 studije na antitijela (gdje se može utvrditi ukupan broj zaraženih u proteklom razdoblju, uključujući sve one koji nisu imali simptome ili zbog drugih razloga nisu bili ranije testirani) provedene širom svijeta, daje procjenu o prosječnoj smrtnosti od 0,24 posto, uz napomene da se u dijelovima svijeta s manjom raširenošću zaraze bilježi smrtnost od oko 0,1 posto, te da je općenito smrtnost kod populacije mlađe od 70 godina oko 0,05 posto. J.P.A. Ioannidis ukazuje u svibnju 2020. god. da se prosječna veća smrtnost od 0,24 posto koja proizlazi iz promatranih studija može pripisati jakom širenju epidemije među starijom populacijom u razvijenim zemljama, gdje je pretežni dio promatranih studija i proveden: primjerice studija provedena u Njemačkoj je evidentirala među mlađima od 60 godina samo 2,5 posto ukupnog broja zaraženih, te je u toj populaciji zaraženih stanovnika Njemačke mlađih od 60 godina evidentirana smrtnost od samo 0,01 posto.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.medrxiv.org/content/10.1101/2020.05.13.20101253v1.full.pdf|title=(preprint) The infection fatality rate of COVID-19 inferred from seroprevalence data|author=John P.A. Ioannidis|date=19. svibnja 2020.|work=|language=engleski|publisher=medRXiv|accessdate=10. rujna 2020.}}</ref> Abraxam H. Flaxman smatra da podatci koje je mogao koristiti J.P.A. Ioannidis nisu bili dovoljno precizni, te je stoga bilo preuranjeno (u svibnju 2020. god.) iskazati takve izračune.<ref>{{Citiranje weba|url=https://rapidreviewscovid19.mitpress.mit.edu/pub/p6tto8hl/release/1|title=Review 3: "The infection fatality rate of COVID-19 inferred from seroprevalence data"|author=Abraham D. Flaxman|date=6. rujna 2020. god.|work=|language=|publisher=Rapid Reviews|accessdate=10. rujna 2020.}}</ref>

U Hrvatskoj je sa sredinom srpnja 2020. godine oko 100 tisuća ljudi koji su bili izloženi infekciji COVID-19 virusom; u tom broju se bilježi 119 umrlih osoba.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.politika24.net/2020/07/13/capak-po-rezultatima-seroloskih-testiranja-24-ispitanika-ima-antitijela-na-virus/|title=Capak: Po rezultatima seroloških testiranja 2,4 % ispitanika ima antitijela na virus|author=|date=|work=|language=|publisher=Politika.24.net|accessdate=13. srpnja 2020.}}</ref> Slična smrtnost bilježi se i u  susjednoj Sloveniji<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.index.hr/vijesti/clanak/slovenija-objavila-rezultate-masovnog-testiranja-na-koronavirus/2181102.aspx|title=Slovenija objavila rezultate masovnog testiranja, znaju koliko ljudi ima antitijela|author=HINA|date=20. SRPNJA 2020.|work=|language=|publisher=Index.hr|accessdate=20. srpnja 2020.}}</ref>, ali se u nekim zapadnim zemljama registrira višestruko veći fatalitet. Tako se [[Nizozemska|Nizozemskoj]] s krajem lipnja 2020. god. među oko 940 tisuća zaraženih (5,5 posto od 17,1 milijuna stanovnika) bilježi 6.100 umrlih pacijenata.<ref>{{Citiranje weba|url=https://nltimes.nl/2020/06/25/known-covid-19-deaths-6100-netherlands|title=KNOWN COVID-19 DEATHS UP TO 6,100 IN NETHERLANDS|author=Zack Newmark|date=25. lipnja 2020.|work=|language=|publisher=NLTIMES.NL|accessdate=20. SRPNJA 2020.}}</ref> U [[Španjolska|Španjolskoj]], studija provedena od kraja travnja do sredine svibnja 2020. god. ustanovila je antitijela kod 5% testiranih stanovnika, tj. bilo bi u ukupnom tamošnjem stanovništu od 46,7 milijuna ljudi njih oko 2,35 milijuna zaraženih, do tog razdoblja.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Pollán|first=Marina|authorlink=|coauthors=|title=Prevalence of SARS-CoV-2 in Spain (ENE-COVID): a nationwide, population-based seroepidemiological study|url=https://www.thelancet.com/journals/lancet/article/PIIS0140-6736(20)31483-5/fulltext|date=06. srpnja 2020.|year=|month=|journal=The Lancet|volume=|issue=|pages=|id=|accessdate=20. srpnja 2020.}}</ref> Do sredine svibnja 2020. god., bilo je evidentirano u Španjolskoj 27 tisuća mrtvih s koronavirusom.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.reuters.com/article/us-health-coronavirus-spain-idUSKBN22P1GH|title=Spain's daily coronavirus death toll at 184 on Wednesday|author=Reuters|date=13. svibnja 2020.|work=|language=engleski|publisher=|accessdate=20. srpnja 2020.}}</ref>

Ovakve velike razlike u stopama smrtnosti kakve se bilježe u raznim dijelovima Europe, bilježe  se i u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]]. Izrazito velike razlike u stopama smrtnosti za sada se tumače različitom dobnom strukturom stanovništva u različitim dijelovima SAD, te različitim reakcijama zdravstvenog sustava. Stope smrtnosti kakve se bilježe u Hrvatskoj, bile bi i za SAD među najnižima.<ref>{{Citiranje weba|url=https://reason.com/2020/06/28/cdc-antibody-studies-confirm-huge-gap-between-covid-19-infections-and-known-cases/|title=CDC Antibody Studies Confirm Huge Gap Between COVID-19 Infections and Known Cases|author=Jacob Sulum|date=20. srpnja 2020.|work=|language=engleski|publisher=REASON|accessdate=20. srpnja 2020.}}</ref>

Gideon Meyerowitz-Katz i Lea Merone početkom srpnja 2020. ukazuju da su za sada podatci o broju zaraženih koronavirusom iz raznih dijelova svijeta nepouzdani i da je stoga još uvijek teško dati dobre procjene o smrtnosti. Na temelju studija na antitijela provedenih u raznim dijelovima svijeta, koje su oni konzultirali, daju ti autori procjenu o vjerojatnoj prosječnoj smrtnosti među zaraženima od 0,68 posto. Pri tome ukazuju na studiju Perez-Saez J. i dr., gdje se na populaciji zaraženih u Ženevi izračunava smrtnost od samo 0.0016% za zaražene koji su mlađi od 50 godina, od 0.14% za pacijente u dobi od 50 do 64 godina, te mnogo viših 5.6% za zaražene starije od 65 godina. Stoga ocjenjuju da valja očekivati "ovisno o starosti i moguće drugim bolestima prisutnima u stanovništvu, kako će na različitim područjima biti ostvareni različiti postotci smrtnosti među zaraženima".<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.medrxiv.org/content/10.1101/2020.05.03.20089854v4.full.pdf|title=A systematic review and meta-analysis of published research data on COVID-19 infection-fatality rates|author=Gideon Meyerowitz-Katz, Lea Merone|date=7. srpanj 2020.|work=https://www.medrxiv.org/|language=engleski|publisher=MedRxiv|accessdate=10. rujna 2020.}}</ref>

Više istraživanja ukazuje da bi prokuženost stanovništva mogla biti nešto veća, nego što to otkrivaju testiranja na antitijela - pa bi onda i smrtnost među zaraženima mogla biti nešto manja. Prvi rezultati istraživanja Takuya Sekine i dr. objavljeni u Švedskoj krajem lipnja 2020. god. ukazuju da bi se, u prvom redu kod osoba koje nisu imale simptoma, imuni sustav mogao suočavati s infekcijom koronavirusa pomoću tzv. [[T-stanica]] (vrsta [[Limfociti|limfocita]]), a bez formiranja antitijela.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.biorxiv.org/content/10.1101/2020.06.29.174888v1.full|title=Robust T cell immunity in convalescent individuals with asymptomatic or mild COVID-19|author=Takuya Sekine i dr.|date=29. lipnja 2020.|work=|language=engleski|publisher=bioRxiv|accessdate=23. rujna 2020.}}</ref> Više daljnjih studija objavljenih do sredine rujna 2020. god. ukazuje da bi takav način reakcije imunog sustava - smatra se da bi on mogao biti stečen uslijed stanovite izloženosti COVID-19 virusu, a možda i zbog ranije izloženosti sličnim virusima - mogao od bolesti štititi znatan dio populacije koja biva izložena koronavirusu, a kod koje se testiranjem potom ne nalazi antitijela na koronaviruse.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.bmj.com/content/370/bmj.m3563|title=Covid-19: Do many people have pre-existing immunity?|author=Peter Doshi|date=17. rujna 2020.|work=|language=|publisher=BMJ|accessdate=23. rujna 2020.}}</ref> Prema rezultatima istraživanja njemačkog [[Robert-Koch-Institut|Robert-Koch-Instituta]] objavljenih sredinom kolovoza 2020. god., prema istraživanjima u pojedinim gradovima može se procijeniti da između 6 i 7,7 posto njemačkog stanovništva ima antitijela na koronavirus; ali kod čak 28 posto onih za koje je ranije serološkim istraživanjima bilo utvrđeno da su zaraženi koronavirusom, ne detektiraju se antitijela.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.rki.de/DE/Content/Gesundheitsmonitoring/Studien/cml-studie/Dokumente/Factsheet_Kupferzell.pdf?__blob=publicationFile|title=Corona-Monitoring lokal, Erste Eckdaten für Kupferzell|author=|date=14. kolovoza 2020.|work=|language=njemački|publisher=RKI|accessdate=23. rujna 2020.}}</ref> <ref>{{Citiranje weba|url=https://www.rki.de/DE/Content/Gesundheitsmonitoring/Studien/cml-studie/cml-studie_node.html|title=Studie CORONA-MONITORING lokal (pregledna stranica projekta nadziranja prokuženosti koronavirusom u Njemačkoj, s linkovima)|author=|date=|work=|language=njemački|publisher=RKI|accessdate=23. rujna 2020.}}</ref>Službeni broj umrlih u svezi koronavirusa u Njemačkoj 14. kolovoza 2020. god. je bio 9.211 - znatan postotak od 219.964 serološkim testiranjem potvrđenih slučajeva<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.thelocal.de/20200814/in-numbers-whats-the-latest-on-the-coronavirus-situation-august-2020-in-germany|title=IN NUMBERS: What's the latest on the coronavirus situation in Germany?|author=|date=14. kolovoz 2020.|work=|language=engleski|publisher=TheLocal.de|accessdate=29. rujna 2020.}}</ref>, ali relativno mali postotak od mogućih 4,8 do 6,4 milijuna stanovnika (tj., između 6 i 7,7 posto ukupne populacije, na koliko bi se mogla procijeniti prokuženost prema stanju istraživanja iz kolovoza 2020. god.) s antitijelima, i još manji postotak od 8,9 milijuna, ako se uvaži podatak istog instituta o 28 posto zaraženih koji ne razviju antitijela. Tek u listopadu 2020. god., pokrenule su njemačke vlasti prvo istraživanje s 34.000 promatranih osoba u svim dijelovima Njemačke, koje bi trebalo dati točan uvid u broj zaraženih i temelj za izračunavanje postotka smrtnosti.<ref>{{Citiranje weba|url=https://infosurhoy.com/news/germany-starts-covid-19-antibody-study-with-34000-volunteers/|title=Germany starts COVID-19 antibody study with 34,000 volunteers|author=DENIS BEDOYA|date=3. listopada 2020. god.|work=|language=engleski|publisher=Infosurhoz|accessdate=6. listopada 2020.}}</ref>

== Do ==

=== Dijagrami ===

{{clear}}
<gallery mode="nolines" widths="360" heights="360">
File:Total-cases-covid-19-who.png|Potvrđeni slučajevi
File:Total-deaths-covid-19-who (1).png|Smrtni slučajevi
File:Total-confirmed-cases-of-covid-19-per-million-people.png|Potvrđeni slučajevi COVID-19 na milijun stanovnika
File:Total-covid-deaths-per-million.png|Potvrđene smrti uzrokovane COVID-19 na milijun stanovnika 
</gallery>

== Mjere ==
[[Datoteka:COVID-19 Outbreak World Map-GlobalTravelBan.svg|mini|300px|Države koje su uvele zabranu putovanja.]]
25. ožujka, više od trećine svjetskog stanovništva, koje UN procjenjuje na 7.8 milijardi ljudi 2020. godine, pozvano da ostane kod kuće. Većina tih zemalja i teritorija, njih oko 40 gdje živi najmanje 2,3 milijarde stanovnika, odredila je obveznu zabranu kretanja. Posebno se tu ističe [[Indija]], zemlja od 1.3 milijarde ljudi, zatim nekoliko američkih saveznih država, među kojima [[Kalifornija]], [[New York]], zatim [[Kolumbija]], [[Argentina]], [[Nepal]], [[Irak]], [[Madagaskar]] i brojne europske zemlje ([[Ujedinjeno Kraljevstvo]], [[Francuska]], [[Italija]], [[Španjolska]] itd.). U većini tih zemalja i teritorija postoji mogućnost odlaska na posao, u kupnju nužnih namirnica i lijekova te na liječenje. U nekim zemljama nije dozvoljeno napuštanje mjesta prebivališta, ukinut je javni prijevoz i zračni letovi.<ref name="indi">Index.hr: [https://www.index.hr/vijesti/clanak/vise-od-tri-milijarde-ljudi-na-svijetu-pozvano-je-da-ostane-kod-kuce/2168994.aspx Više od tri milijarde ljudi na svijetu pozvano je da ostane kod kuće] pristupljeno 26. ožujka 2020.</ref>

Najmanje sedam drugih zemalja i teritorija (s ukupno više od 416 milijuna stanovnika), među kojima su [[Iran]], [[Njemačka]] i [[Kanada]], pozvalo je svoje stanovnike da ostanu kod kuće, ali nije poduzelo prisilne mjere. [[Rusija]] je posljednja zemlja koja je u srijedu objavila te mjere. Najmanje 18 zemalja i teritorija (s više od 300 milijuna osoba) uvelo je policijski sat i zabranilo kretanja od večeri do jutra, poput [[egipat|Egipta]], [[Obala Bjelokosti|Bjelokosne Obale]], [[Čile]]a, [[filipini|Filipina]], [[BiH]] i [[srbija|Srbije]]. Najstroži [[policijski sat]] je na snazi u [[ekvador|Ekvadoru]], gdje je dozvoljeno kretanje samo između 5 i 14 sati.<ref name="indi"/>

== Posljedice ==
=== Društvo ===
[[File:Ntuc_super_store,_Singapore_(49505410793).jpg||mini|Strah od koronavirusa izazvao je i panično kupovanje osnovnih potrepština.]]
Pandemija novog koronavirusa [[COVID-19]] je uzrokovala niz društveno-gospodarstvenih posljedica kao što su nestašice raznih vrsta robe, djelomično zbog paničnog kupovanja, ali i poremećaja u tvornicama i logistici.<ref>{{Cite web|url=https://www.fda.gov/news-events/press-announcements/coronavirus-covid-19-supply-chain-update|title=Coronavirus (COVID-19) Supply Chain Update|date=27. veljače 2020,|publisher=US Food and Drug Administration|accessdate=21. ožujka 2020.}}</ref> Mnoge države kao što su [[Sjedinjene Američke Države]],<ref>{{Cite web|url=https://www.usatoday.com/story/money/2020/02/28/coronavirus-2020-preparation-more-supply-shortages-expected/4903322002/|title=Coronavirus fears empty store shelves of toilet paper, bottled water, masks as shoppers stock up|last=Tkyo|first=Kelly|date=29. 2. 2020|website=USA Today|url-status=live}}</ref> [[Italija]] i [[Hong Kong]], su posebno pogođene masovnim pražnjenjem polica u tržnim centrima, posebno kada je riječ o hrani, toaletnom papiru i flaširanoj vodi.

[[Saudijska Arabija]] je privremeno zabranila strancima ulazak u [[Meka|Meku]] i [[Medina|Medinu]] kako bi osujetila širenje novog koronavirusa.<ref>{{cite news|title=Coronavirus: Saudi Arabia suspends entry for pilgrims visiting holy sites|url=https://www.bbc.com/news/world-middle-east-51658061|publisher=BBC News|date=27. veljače 2020.}}</ref> Turizam je jedna od najpogođenijih grana ekonomije, što je pogodilo i brojne zrakoplovne tvrtke.<ref>{{cite web|url=https://www.bbc.com/news/business-51746564|title=Collapsed Flybe: 'Do not travel to the airport'|date=5. ožujka 2020.|publisher=BBC}}</ref> Neki analizirači smatraju da bi gospodarske posljedice mogle daleko prevazići one koje su se desile u izbijanju epidemije [[Teški akutni respiratorni sindrom|SARS-a]].

Iako su [[Sjeverna Italija]] (izuzetno regije: [[Lombardija]], [[Emilia-Romagna]] i [[Veneto]]) i kineska provincija [[Hubei]] posebno pogođeni, nijedna regija nije imala akutnu oskudicu prehrambenim proizvodima zahvaljujući mjerama protiv prekomjernog kupovanja kritičnih proizvoda. U Hrvatskoj je uvedena je mjera strogog ograničavanja zadržavanja na ulicama, trgovinama i drugim javnim mjestima.<ref>[https://dnevnik.hr/vijesti/koronavirus/strogo-se-ogranicava-zadrzavanje-na-ulicama-i-trgovima-policija-patrolira-po-zagrebu---598493.html Strogo se ograničava zadržavanje na ulicama i trgovima, policija patrolira po Zagrebu], dnevnik.hr, pristupljeno 21. ožujka 2020.</ref> 21. ožujka 2020., stožer civilne zaštite Republike Hrvatske donio i odluku o privremenoj obustavi javnog prometa u cijeloj Hrvatskoj, čime bi se spriječio porast broja zaraženih.<ref>[https://www.glasistre.hr/hrvatska/nacionalni-stozer-168-oboljelih-prekida-se-medugradski-promet-629953], glasistre.hr, pristupljeno 21. ožujka 2020.</ref> [[Trajekt]]i voze samo ograničeno.<ref>[https://dnevnik.hr/vijesti/koronavirus/dramatican-apel-uvedite-stroze-mjere-ogranicite-i-kontrolirajte-migracije-prema-otocima---598463.html Odluka Stožera: Trajekti od danas voze ograničeno, a na otoke će moći samo oni s prebivalištem], dnevnik.hr, pristupljeno 21. ožujka 2020.</ref>

=== Gospodarstvo ===
{{glavni|Financijska kriza 2020.}}

Prvo je nastradao turizam, uključujući putničke agencije, zatim zrakoplovne kompanije. Kriza se potom prelila na druge grane gospodarstva. Pandemija koronavirusa pokrenula je veliku ekonomsku krizu koja će unazaditi društvo u narednih nekoliko godina. Kriza je nazvana “najvećim ekonomskim, financijskim i društvenim šokom 21. stoljeća”. Stručnjaci su predvidjeli kako će pandemija imati posljedice na gospodarstvo, no sve skupa to će trajati nekoliko godina. Taj šok donosi dvostruki problem. Prvi je zaustavljanje proizvodnje i lanaca opskrbe u zahvaćenim zemljama, a drugi je opadanje konzumacije koji će dovesti do pada povjerenja konzumenata. Mjere koje se donose će obuzdati širenje virusa, ali će i svjetsku ekonomiju staviti u stanje “dubokog zamrzavanja” bez presedana. [[Recesija]] će se najprije vidjeti u krizi poslovanja.<ref>Dnevnik.ba: [https://www.dnevnik.ba/vijesti/tajnik-oecd-koronavirus-ce-izazvati-najveci-ekonomski-i-financijski-sok-21-stoljeca Tajnik OECD-a: Koronavirus će izazvati najveći ekonomski i financijski šok 21. stoljeća] pristupljeno 26. ožujka 2020.</ref>

Na svjetskoj i državnoj razini sprovedene su razne mjere pomoći gospodarstvu, prije svega poduzetništvu. 
Američka Federalna banka (FED) snizila je [[15. ožujka]] kamatne stope skoro na ništicu i pokrenula poticajni program u iznosu od 700 milijarda dolara, sve u sklopu usklađene akcije koju su pokrenule Velika Britanija, Japan, eurozona, Kanada i Švicarska. FED je najavio da će surađivati s drugim središnjim bankama na povećanju dostupnosti dolara za komercijalne banke. Slične mjere poduzete su prije, [[valutni swap|valutne swap linije]] i bile su važno sredstvo u održavanju financijske stabilnosti nakon [[bankarska kriza 2008.|bankarske krize 2008.]] godine. Cilj usklađena djelovanja glavnih središnjih banaka trebao bi poboljšati globalnu likvidnost snižavanjem cijena i produženjem maksimalnog roka posudbe američkih dolara. [[Banka Japana]] ublažila je monetarnu politiku obvezavši se kupiti rizičnu imovinu dvostruko većim od trenutnog tempa i najavila novi program zajma za produljenje jednogodišnjih zajmova s ništičnom stopom financijskim ustanovama.<ref name="poslovni15.ož">Majda Mikulandra: [https://www.poslovni.hr/europska-unija/europa-uspostavlja-financijski-spasilacki-put-vrijedan-milijarde-4220120 '' Europa uspostavlja financijski spasilački put vrijedan milijarde''] Poslovni dnevnik. 19. ožujka 2020. Pristupljeno 6. travnja 2020.</ref> [[17. ožujka]] (13.?) euroinstitucije za nadzor banaka ([[Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo]] EBA i [[Europska središnja banka]] ESB) omogućile su i privremeno djelovanje ispod razine kapitala Pillar 2. Mjere obuhvaćaju i određena izuzeća u području nadzora nad adekvatnošću kapitala, odnosno vezana uz smjernice iz drugog stupa (eng. Pillar 2 Guidance), [[zaštitni sloj za očuvanje kapitala]] (eng. Capital Conservation Buffer, CCB) i [[koeficijent likvidnosne pokrivenosti]] (eng. Liquidity Coverage Ratio, LCR). Zaštitni slojevi kapitala i likvidnosti osmišljeni su da bi se bankama omogućila otpornost na stresne uvjete. ESB je smatrao da bi mjere trebale rezultirati ublažavanjem [[protuciklički zaštitni sloj kapitala|protucikličnog zaštitnog sloja glavnice]] (eng. Countercyclical Capital Buffer, CCyB) uz potporu od strane nacionalnih makrobonitetnih tijela. Da bi se bankama pružila neposredna [[likvidnosna potpora]] i zaštitili uvjeti na tržištu novca, ESB je donijela odluku o dodatnim operacijama dugoročnijeg [[refinanciranje|refinanciranja]] da bi se bankama pružila neposredna likvidnosna potpora i zaštitili uvjeti na tržištu novca. Da bi se smanjio operativni pritisak na banke, EBA je donijela odluku o odgodi testa otpornosti na stres. [[Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala]] (eng. European Securities and Markets Authority, ESMA) izdala je preporuke sudionicima na financijskim tržištima u području izvještavanja. Preporučila je izdavateljima objavu stvarnih i mogućih utjecaja virusa, a na temelju kvalitativne i kvantitativne procjene, u svojim godišnjim financijskim izvješćima za razdoblje koje završava 31. prosinca 2019. (ako je moguće), ili nekako drukčije u svojim periodičnim financijskim izvještajima.<ref>(): [https://www.poslovni.hr/trzista/odgada-se-stres-test-banaka-kako-bi-osigurale-kontinuitet-kljucnih-operacija-4219567 ''Odgađa se stres-test banaka kako bi osigurale kontinuitet ključnih operacija ''] Poslovni dnevnik. 17. ožujka 2020. Pristupljeno 6. travnja 2020.</ref> [[Europska središnja banka]] lansirala je [[19. ožujka]] hitan paket u iznosu od 750 milijardi eura da bi olakšala utjecaj pandemije koronavirusa. Njime će se otkupiti dugovi vlada i poduzeća diljem eurozone, uključujući dug iz Grčke i Italije. T.zv. ''[[Pandemijski program kupnje u hitnim slučajevima|Pandemijski program kupnje u hitnim slučajima]]'' došao je samo šest dana nakon što je Europska središnja banka predstavila mjere koje nisu uspjele smiriti tržišta. Shema kupovine imovine privremena je i zaključit će se nakon što Europska središnja banka ocijeni da je krizna faza coronavirusa Covid-19 završena. Shema ne će završiti prije konca 2020. godine.<ref name="poslovni15.ož"/>

Postoji europska tzv. [[korona investicijska inicijativa]], u sklopu koje se unutar postojećih sredstava olakšava likvidnost. U Hrvatskoj je [[24. ožujka]] uveden novi financijski instrument t.zv. [[zajam covid-19]], te razni drugi financijski instrumenti, [[mikrozajam|mikrozajmovi]] pod povoljnim uvjetima, produženje rokova korištenja, duži [[poček|počeci]], niže kamatne stope, moratoriji na rate zajmova, podignuta [[jamstvena lisnica]] i dr.<ref>Otvoreno: [https://otvoreno.hr/gospodarstvo/novac/darko-horvat-najvazniji-cilj-mjera-je-ocuvanje-radnih-mjesta-i-osiguranje-dodatne-likvidnosti/270579 ''Darko Horvat: Najvažniji cilj mjera je očuvanje radnih mjesta i osiguranje dodatne likvidnosti ''] Otvoreno. 24. ožujka 2020. Pristupljeno 1. travnja 2020.</ref>

Vladine mjere protiv zatvaranja poduzeća i za smanjenje izloženosti radnika udaru koronakrize predstavlja i poziv domaćim proizvođačima i dobavljačima proizvoda na preorijentiranje proizvodnje za proizvodnju nužnih medicinskih potrepština. Oni koji su spremni smjesta preorijentirati proizvodnju, uvršteni su u katalog Ravnateljstva za robne zalihe Ministarstva gospodarstva. Katalog je čvorište preko kojeg se povezuju proizvođači međusobno (n.pr. proizvođači alkohola i sredstava za čišćenje) i s dobavljačima, te stvara nove poslovne kanale i tržišta na kojima je zadnjih desetljeća bilo vrlo malo domaćih hrvatskih proizvoda, pa su robne zalihe punjene uvoženom robom. Akcija je postigla uspjeh. Prva se odazvala županjska Sladorana, Saponia, Labud, Alfa Car i dr. a za dezinficijense se aktivirao cijeli niz malih proizvođača od kraft džina i piva do vinara i raznih OPG-ova. Stvorio se cijeli niz proizvođača od alkohola i dezinficijensa, te zaštitne opreme do respiratora.<ref>Marija Brnić: [https://www.poslovni.hr/hrvatska/pozivu-ministra-horvata-odazvalo-se-vise-od-250-hrvatskih-tvrtki-4223622 '' Pozivu ministra Horvata odazvalo se više od 250 hrvatskih tvrtki''] Poslovni dnevnik. 2. travnja 2020. Pristupljeno 2. travnja 2020.</ref>

Pandemija COVID-19 je u [[Ožujak|ožujku]] izazvao [[Veliko zatvaranje 2020.|Veliko zatvaranje]] pri čemu je učinila najveći ekonomski impact u povijesti čovječanstva. IMF je statirao da je ovaj ekonomski pad je veći od [[Velika depresija|Velike depresije]].

=== Obrazovanje ===
[[Datoteka:School Closings in Europe due to the COVID-19 pandemic.svg|mini|Zatvorene škole u Europi, 13. ožujka 2020.]]
16. ožujka 2020., oko 510 milijuna djece i omladine ne prisustvuje nastavi u [[škola]]ma zbog privremenih zatvaranja u nastojanju da se spriječi širenje bolesti.<ref name="UNESCO2020">{{cite web|url=https://en.unesco.org/themes/education-emergencies/coronavirus-school-closures|title=Coronavirus impacts education|date=4. ožujka 2020.|website=UNESCO|language=en|accessdate=21. ožujka 2020.}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://news.un.org/en/story/2020/03/1058791|title=Coronavirus update: 290 million students now stuck at home|date=5. ožujka 2020.|website=UN News|language=en|access-date=21. ožujka 2020.}}</ref> Zbog velikih dnevnih migracija stanovništva između Istre i Italije [[Vlada Republike Hrvatske]] donijela je 11. ožujka 2020. godine odluku o zatvaranju vrtića, osnovnih i srednjih škola te [[Visoko obrazovanje|fakulteta]] na području [[Istarska županija|Istarske županije]] s ciljem sprječavanja širenja bolesti [[COVID-19]]. Ponedjeljka, 16. ožujka 2020., su zatvorene sve obrazovne institucije u [[Hrvatska|Republici Hrvatskoj]].<ref>[https://www.koronavirus.hr/o-skolovanju/13 O školovanju], koronavirus.hr, pristupljeno 21. ožujka 2020.</ref>

=== Kultura ===
Jedna od glavnih posljedica pandemije je otkazivanje velike većine događaja u športu, filmskoj industriji, kao i drugim industrijama, između ostalog glazbeni festivali i koncerti, tehnološke konferencije i slično.<ref>{{cite web|url=https://www.businessinsider.com/major-events-cancelled-or-postponed-due-to-the-coronavirus-2020|title=Over 20,000 people have signed a petition to cancel SXSW over coronavirus worries. Here's a list of all the major event cancellations due to the outbreak so far.|last=Hadden|first=Joey|date=2. ožujka 2020.|work=Business Insider|access-date=21. ožujka 2020.}}</ref> Zbog zabrane okupljanja i otkazivanje kulturnih događanja, kulturne institucije su među prvima osjetili posljedice pandemije. [[Ministarstvo kulture Republike Hrvatske]] osniva krizni fond, kako bi kulturnim institucijama pružila financijsku potporu.<ref>[https://www.koronavirus.hr/mjere-za-kulturu/133 Mjere za kulturu], koronavirus.hr, pristupljeno 21. ožujka 2020.</ref> Otazani su svi kulturni događaji, npr. od velikih [[Eurosong]].<ref>N1: [http://hr.n1info.com/Showbiz/a492135/Otkazan-Eurosong.html Otkazan Eurosong] pristupljeno 26. ožujka 2020.</ref>

Mnogi [[šport]]ski događaji su zaustavljeni ili se održavaju bez publike. [[NBA]] je zaustavio odigravanje svih utakmica nakon što je [[Utah Jazz]] obavijestio ligu da je 11. ožujka njihov [[Centar (košarka)|centar]] [[Rudy Gobert]] bio pozitivan na [[COVID-19]]. [[McLaren]] je povukao svoju ekipu s prve [[Formula 1 - sezona 2020.|ovogodišnje utrke]] [[Formula 1|Formule 1]] u [[Velika nagrada Australije|Australiji]],<ref>{{Cite web|url=https://sportsport.ba/auto-moto/mclaren-se-povukao-s-vn-australije/354811|title=McLaren se povukao s VN Australije|website=SportSport.ba|language=bosanski|accessdate=21. ožujka 2020.}}</ref> nakon čega je otkazana i utrka. Ubrzo su otkazani svi športski događaji, uključujući UEFA-inu [[Liga prvaka|Ligu Prvaka]] i [[UEFA Europska liga|Europsku ligu]], [[Europsko prvenstvo u nogometu - Europa 2021.|Europsko nogometno prvenstvo]] i [[XXXII. Olimpijske igre - Tokio 2020.|Olimpijske igre u Tokiju]].

=== Politika ===
Pojedini su kritizirali [[Europska unija|Europsku uniju]] zbog manjka solidarnosti s teško pogođenom Italijom.<ref>{{cite news|title=The EU Is Abandoning Italy in Its Hour of Need|url=https://foreignpolicy.com/2020/03/14/coronavirus-eu-abandoning-italy-china-aid/|work=[[Foreign Policy]]|date=14. ožujka 2020.}}</ref><ref>{{cite news|title=Italy criticises EU for being slow to help over coronavirus epidemic|url=https://www.theguardian.com/world/2020/mar/11/italy-criticises-eu-being-slow-help-coronavirus-epidemic|work=[[The Guardian]]|date=11. ožujka 2020.}}</ref><ref>{{cite news|title=Italy wonders where Europe's solidarity is as coronavirus strains show|url=https://www.ft.com/content/d3bc25ea-652c-11ea-b3f3-fe4680ea68b5|work=Financial Times|date=13. ožujka 2020.}}</ref><ref>{{cite news|title=Italy criticizes EU for not responding its call for help, 'only China responded bilaterally'|url=https://news.cgtn.com/news/2020-03-12/Italy-calls-for-extra-help-for-COVID-19-only-China-responded--ONp6w2rmvu/index.html|work=CGTN News|publisher=[[China Global Television Network]]|date=12. ožujka 2020.}}</ref> [[Diplomacija|Diplomatski]] odnosi [[Japan]]a i [[Južna Koreja|Republike Koreja]] su se pogoršali nakon što je [[Južna Koreja#Politika|Vlada Republike Koreje]] kritizirala japansku vladu zbog pasivnih napora u uspostavljanju efektivne samoizolacije.<ref>{{cite news|title=Coronavirus quarantine plans ignite row between South Korea and Japan|url=https://www.theguardian.com/world/2020/mar/06/coronavirus-quarantine-plans-ignite-row-between-south-korea-and-japan|work=The Guardian|date=6. ožujka 2020.}}</ref><ref>{{cite news|title=Japan and Korea Won't Let A Pandemic Stop Them Fighting|url=https://foreignpolicy.com/2020/03/12/japan-and-korea-wont-let-a-pandemic-stop-them-fighting/|work=[[Foreign Policy]]|date=12. ožujka 2020.}}</ref> Američki predsjednik [[Donald Trump]] i njegovi ljudi koronavirus nazivaju "kineski virus" jer vjeruju kako je Peking propustio identificirati, zaustaviti ili upozoriti svijet na problem u počecima širenja virusa. [[SAD]] ne vjeruje u istinitost podataka koje Kina šalje svijetu. [[Kina]] je brzo odgovorila i poručila da SAD pokušava ocrniti kinesku vladu, mijenja odgovornost i traži krivca. Kineska vlada nadodaje da je tvrdnja kako je virus krenuo iz [[Wuhan]]a neodgovorna i nemoralna. Uz to, podupiru teoriju zavjere kako je virus uvezen u Kinu preko američke vojske.<ref>Index.hr: [https://www.index.hr/vijesti/clanak/sad-tvrdi-da-kina-laze-oko-koronavirusa/2168285.aspx SAD tvrdi da Kina laže oko koronavirusa] pristupljeno 26. ožujka 2020.</ref>

=== Priroda ===
{{glavni|Utjecaj pandemije COVID-19 na okoliš}}

[[Datoteka:Nitrogen_dioxide_Density_Change_In_China_Due_To_Coronavirus.png|mini|Razina NO<sub>2</sub>, u Kini početkom 2020. i nakon izbijanja pandemije. Slika sa [https://earthobservatory.nasa.gov/images/146362/airborne-nitrogen-dioxide-plummets-over-china ''Earth Obersvatory''-a].]]
Satelitske fotografije pokazuju značajan pad zagađenja zraka iznad Kine, nakon što je epidemija koronavirusa dovela do pada industrijske proizvodnje i smanjenja putovanja. NASA je navela kako je do ove promjene, vidljive i iz [[Svemir|svemira]], došlo i zbog usporavanja ekonomije, do kojeg su dovele mjere uvedene zbog suzbijanja koronavirusa. U svakom slučaju, vidljivo je da su se razine [[Dušikov(IV) oksid|dušikova dioksida]], koji nastaje izgaranjem u vozilima elektranama i tvornicama, spustile, nakon uvođenja karantene u cijeloj regiji oko grada Wuhana, iz kojeg je krenula epidemija koronavirusa. Znanstvenici su ranije otkrili da je koronavirus u Kini u samo dva tjedna sredinom veljače izbrisao najmanje četvrtinu emisija stakleničkih plinova. Zatvaranje tvornica i naputak građanima da ostaju u domovima doveli su do naglog pada u izgaranju [[Fosilna goriva|fosilnih goriva]], procesa koji je najveći proizvođač [[Staklenički plinovi|stakleničkih plinova]]. Pad zagađenja najprije je uočen oko Wuhana, no trend se ubrzo proširio na cijelu Kinu.<ref>{{Citiranje časopisa|author=Neomedia Komunikacije|title=Fotografije iz Svemira pokazuju da koronavirus ima i neke pozitivne učinke po planet Zemlju / Novi list|url=http://www.novilist.hr/content/view/full/2283157|language=hr-HR|accessdate=2020-04-01}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.poslovni.hr/svijet/koronavirus-ima-i-neke-pozitivne-ucinke-po-planet-zemlju-4215847|title=Koronavirus ima i neke pozitivne učinke po planet Zemlju|language=en-US|accessdate=2020-04-01}}</ref> Emisija ugljikova dioksida u tijekom veljače 2020. u Kini smanjila za najmanje 100 milijuna kubnih tona. To je gotovo šest posto globalne emisije u odnosu na isto razdoblje prošle [[2019.]] godine.<ref>{{Citiranje časopisa|author=Neomedia Komunikacije|title=Koronavirus ima i svojih dobrih strana, čuva okoliš i planet Zemlju / Novi list|url=http://www.novilist.hr/content/view/full/2272563|language=hr-HR|accessdate=2020-04-01}}</ref>

Znanstvenici koji proučavaju dubinska kretanja i signale izvijestili su o padu seizmičkog šuma, odnosno vibracija u kori planeta, a što bi mogla biti posljedica prekida prometnih mreža i drugih ljudskih aktivnosti. Ovakav pad seizmičke buke obično događa samo nakratko oko [[Božić|Božića]]. Naime, vibracije koje proizvode vozila u pokretu i neprekinut rad industrijskih strojeva uzrokuju manja pomicanja Zemljine kore isto kao i prirodni događaji poput potresa. Iako su učinci pojedinačnih izvora mali, zajedno stvaraju jači pozadinski šum zbog čega seizmolozi teže otkrivaju druge signale koji se javljaju u istoj frekvenciji.<ref>{{Citiranje časopisa|title=Znanstvenici: Zemlja drugačije vibrira zbog karantena i pandemije|url=https://www.index.hr/clanak.aspx?id=2171212|language=hr|accessdate=2020-04-01}}</ref>

== Povezani članci ==
*[[Pandemija koronavirusa u Hrvatskoj 2020.]]
*[[Pandemija koronavirusa u Bosni i Hercegovini 2020.]]
*[[Pandemija koronavirusa u Crnoj Gori 2020.]]
*[[Pandemija koronavirusa na Farskim otocima 2020.]]
*[[Koronavirus]]
*[[SARS-CoV-2]]

== Izvori ==
<div style="height: 220px; overflow: auto; padding: 3px; border:1px solid #AAAAAA; reflist4" >
{{izvori|2}}
</div>

== Vanjske poveznice ==
{{WProjekti
|commons        =
|commonshr      =
|commonscat     = 
|commonscathr   = 
}}

{{Commonscat|2019–20 coronavirus outbreak}}
* [https://www.who.int/emergencies/diseases/novel-coronavirus-2019 O COVID-u 19 na službenim stranicama Svjetske zdravstvene organizacije] {{jezikk|eng.|engleski}}
* [https://www.koronavirus.hr/ Vlada Republike Hrvatske, Sve što trebate znati o zaštiti od koronavirusa]

{{upozorenje-medicina}}

[[Kategorija:Pandemija koronavirusa 2019./20.]]