Vidi kôd stranice Barnardova petlja

<!--'''Barnardova petlja'''-->{{Jubilarni članak|215.000}}
{{Objekt dubokog svemira |
| image = [[Datoteka:BarnardLoopHunterWilson.jpg|250px|]]
<small>Barnardova petlja može se vidjeti na ovoj slici kao difuzni crveni polukrug.</small>
| name = Barnardova petlja
| type = [[Emisijska maglica]], [[Difuzna maglica]]
| epoch = [[J2000]]
| ra = {{RA|05|27|30.0}}
| dec = {{DEC|-04|58|00.0}}
| dist_ly = 518 ili 1.434
| dist_pc = 500
| appmag_v = 5,00
| size_v = 10,0
| radius_ly = 50 ili 100
| absmag_v = 
| constellation = [[Orion (zviježđe)|Orion]]
| notes = 
| names = Sh 2-276
}}
'''Barnardova petlja''' (oznake '''Sh 2-276''') slaba je [[emisijska maglica]] u obliku ogromnog polukružnoga prstena plina koja svojom veličinom okružuje gotovo cijeli [[Orion (zviježđe)|Orion]]. Sama maglica prilično je tamna pa nije vidljiva, ali fotografije duge ekspozicije otkrivaju njenu prisutnost. Njeno otkriće također je nejasno. Vjeruje se da ju je još [[1786.]] otkrio [[William Herschel]], ali nema čvrstih dokaza da je riječ o Barnardovoj petlji (tj. njenom dijelu), a ne nekoj drugoj maglici unutar maglicama prebogatog Oriona. Službeno se uzima da ju je [[1885.]] otkrio američki astronom [[Edward Emerson Barnard|E. E. Barnard]] na [[Opservatorij Yerkes|Opservatoriju Yerkesu]]. Petlja je sastavljena od [[svemirska prašina|svemirske prašine]] i vrućeg [[ionizirani vodik|ioniziranog vodika]]. Sam nastanak petlje je zagonetan, a postoji više teorija.

Jedna teorija govori da je Barnardova petlja ostatak eksplozija više [[supernova]] prije otprilike 2,5 i 5 milijuna godina. To je teoriju još [[1953.]] predložio estonski znanstvenik [[Ernst Öpik]]. U prilog toj teoriji ide podatak o "odbjeglim zvijezdama". Naime, zvijezde [[AE Aur]], [[53 Ari]] i ''[[µ Col]]'' udaljuju se od središnjeg djela Oriona jedne od drugih brzinama većim od 100 km/s (za usporedbu, naše Sunce kreće se Mliječnom stazom samo oko 20 km/s brže od lokalnog prosjeka)<ref>{{Citiranje časopisa|title=Što je pobjegla zvijezda? {{!}} Drugo {{!}} hr.toaksgogreen.org|url=https://hr.toaksgogreen.org/what-is-a-runaway-star-2486|accessdate=2020-02-14}}</ref>, što bi mogla biti posljedica eksplozije niza [[supernova]], zbog čega su one izgubile svoje pratioce i bile odbačene u sadašnje putanje. Suprotno tome neki znanstvenici tvrde da je moguće da su te zvijezde pretrpjele veći poremećaj svojih orbita zbog bliskog prolaska masivne zvijezde.

Druga pak teorija govori da je Barnardova petlja "napuhana" djelovanjem zračenja zvijezda OB1 asocijacije Oriona, koje su međuzvjezdani materijal izgurale u stanje današnje petlje. Izračunato je da je za takvo "napuhavanje" potrebno približno 3 milijuna godina. 

Bilo kako bilo, Barnardova petlja nije zaseban objekt nego dio [[Veliki Orionov oblak|Velikog Orionovog oblaka]] koji se proteže gotovo cijelim Oriononom i sadrži brojne [[Maglica|maglice]] i otvorene skupove. Taj veliki oblak tvornica je zvijezda [[Orionova OB1 asocijacija|Orionove OB1 asocijacije]], ali i mogućih planeta, koji nastaju iz protoplanetarnih diskova koji se formiraju iz prašine i plina koji mlade zvijezde vuku za sobom nakom nastanka.<ref>{{Citiranje časopisa|title=Orion - neosporni vladar zimskoga neba|url=https://www.zvjezdarnica.com/astronomija/zanimljivosti/orion-neosporni-vladar-zimskoga-neba/154|accessdate=2020-02-14}}</ref>

UV promatranja pokazala su da je Barnardova petlja također vidljiva u [[Ultraljubičasto zračenje|ultraljubičastoj svjetlosti]] kao [[Odrazna maglica|refleksna maglica]] koja blista u raspršenoj zvjezdanoj svjetlosti. Odraz njezinih čestica prašine naizgled je najučinkovitiji u tom dijelu spektra i poklapa se s maksimalnim intenzitetom svjetlosti O i B zvijezda. Nedavno je otkriveno da u tom prostoru postoji još veća maglica od UV zračenja koja seže daleko izvan Barnardove petlje. Ta maglica ima prividni promjer preko 30 stupnjeva.<ref>{{Citiranje časopisa|title=Barnard's Loop|url=http://messier.obspm.fr/xtra/ngc/b-loop.html|accessdate=2020-02-14}}</ref>

== Galerija ==

<gallery>
Datoteka:Nebula-Barnard's-Loop-bw-inverse.jpeg|Fotografija Barnardove petlje u obrnutoj crno-bijeloj boji crvenog kanala
Datoteka:Nebula-Barnard's-Loop.jpeg
Datoteka:Orion Head to Toe.jpg|Barnardova petlja viđena protiv glavnih zvijezda i maglice Oriona
Datoteka:Barnard Loop 5RGB 1Ha 2002-2010 rwk (21223105453).jpg|Uvećani prikaz Barnardove petlje. Na vrhu slike se mogu uočiti [[maglica Plamen]] i Konjska glava.
Datoteka:Orion the Hunter Watches Over ALMA.jpg|Orion izand [[ALMA|ALMA-e]]. Barnardova petlja je vidljiva iznad Orionova pojasa.
</gallery>

== Izvori ==
{{izvori}}
{{commons|Category:Barnard's Loop}}

[[Kategorija:Orion (zviježđe)]]
[[Kategorija:Difuzne maglice]]
{{Nebeske koordinate|05|27|30|-|04|58|0|1434}}