Vidi kôd stranice Hong Kong

<!--'''Hong Kong'''-->{{izdvojeni članak|ožujak 2011.}}
{{Infookvir zemlja svijeta
|ime                        = '''Hong Kong'''<br>
|izvorno_ime                = '''Posebna upravna regija Narodne Republike Kine Hong Kong''' <br><br>'''''Hong Kong Special Administrative Region of the People's Republic of China'''''{{#tag:ref|Ovo je službeni općeprihvaćeni prijevod teksta na hongkonškom regionalnom grbu, teksta temeljnog zakona Hong Konga, i službenoj stranici vlade Hong Konga,<ref>{{citiranje www|url=http://www.gov.hk/en/residents/|naslov=GovHK: Residents|izdavač=Hong Kong Government|preuzeto=29. rujna 2010.}}</ref> premda je također prihvatljivo "Specijalna administrativna regija Hong Kong" (''Hong Kong Special Administrative Region'') i "Hong Kong".|group=note}} <br /> 中華人民共和國 香港特別行政區
|ime_genitiv                = Hong Konga
|eng_ime                    = Hong Kong
|zastava                    = Flag of Hong Kong.svg
|grb                        = Hong Kong SAR Regional Emblem.svg
|moto                       = 
|himna                      = ''[[Marš dobrovoljaca]]''<br><center>[[Datoteka:March of the Volunteers instrumental.ogg]]</center>
|lokacija                   = TE-Collage_Hong_Kong.png
|lokacija_opis              = 
|lokacija2                  = Hong Kong in China (zoomed).svg
|lokacija2_opis             = Hongkong unutar NR Kine
|širina-stupnjevi           = 
|širina-minute              = 
|širina-oznaka              = 
|dužina-stupnjevi           = 
|dužina-minute              = 
|dužina-oznaka              = 
|najveći_grad               = 
|najveće_naselje_vrsta      = 
|najveće_naselje            = 
|službeni_jezik             = [[mandarinski kineski|kineski]] i [[engleski]]{{#tag:ref|Temeljni zakon Hong Konga navodi da su službeni jezici ", kineski i engleski jezik".<ref>{{citiranje www|url=http://www.yearbook.gov.hk/2006/en/01_13.htm|izdavač=Hong Kong Government|naslov=Official Languages|godina=2006|preuzeto=29. rujna 2010.}}</ref> Ne određuje izričito standard "kineskog". Dok se [[mandarinski kineski]] i pojednostavljeno kinesko pismo koriste kao govorni i pisani standard u kontinentalnoj Kini, [[Standardni kantonski jezik|kantonski]] i [[tradicionalno kinesko pismo]] odavno su afirmirani kao ''[[de facto]]'' standardi u Hong Kongu.|group=note}}
|vrsta_vlasti               = Nesuverena djelomična demokracija s neizabranom vladom unutar [[Kina|NR Kine]]
|predstavnik_države_množina = 
|predstavnik_države         = Šef administracije Hong Konga
|predstavnik_države_osoba   = Matthew Cheung
|predstavnik_države1        = Predsjednik Vrhovnog suda
|predstavnik_države_osoba1  = Geoffrey Ma 
|predstavnik_države2        = Predsjednik zakonodavnog savjeta
|predstavnik_države_osoba2  = Andrew Leung
|predstavnik_države3        = Izvršni šef Hong Konga
|predstavnik_države_osoba3  = [[Carrie Lam]]
|predstavnik_države4        = 
|predstavnik_države_osoba4  = 
|predstavnik_države5        = 
|predstavnik_države_osoba5  = 
|neovisnost                 = 
|utemeljenje_ime            = [[Britanski Hong Kong|Britanska okupacija]] 
|utemeljenje_datum          = [[26. siječnja]] [[1841.]]
|utemeljenje1_ime           = [[Mir iz Nanjinga]]
|utemeljenje1_datum         = [[29. kolovoza]] [[1842.]] 
|utemeljenje2_ime           = [[Pekingška konvencija]] 
|utemeljenje2_datum         = [[18. listopada]] [[1860.]] 
|utemeljenje3_ime           = [[Konvencija o proširenju teritorija Hong Konga]]
|utemeljenje3_datum         = [[9. lipnja]] [[1898.]] 
|utemeljenje4_ime           = [[Japanska okupacija Hong Konga|Japanska okupacija]]
|utemeljenje4_datum         = [[25. prosinca]] [[1941.]] – [[15. kolovoza]] [[1945.]] 
|utemeljenje5_ime           = [[Zajednička deklaracija Kine i Velike Britanije]]
|utemeljenje5_datum         = [[19. prosinca]] [[1984.]] 
|utemeljenje6_ime           = [[Predaja suvereniteta Hong Konga Kini]]
|utemeljenje6_datum         = [[1. srpnja]] [[1997.]]
|površina_poredak           = 191
|površina                   = 1104
|vode                       = 4,58 (50 km²)<ref name="cia" />
|stanovništvo_poredak       = 
|stanovništvo               = 7&nbsp;061&nbsp;200<ref name="census2">{{citiranje www|naslov=Population and Vital Events|url=http://www.censtatd.gov.hk/hong_kong_statistics/statistics_by_subject/index.jsp?subjectID=1&charsetID=2&displayMode=T|godina=2010|izdavač=Census and Statistics Department, Hong Kong Government|preuzeto=4. listopada 2010.}}</ref>
|godina_popisa              = 2010.
|gustoća_stanovništva       = 6480<ref name="census3">{{citiranje www|naslov=Population Density by Area|url=http://www.censtatd.gov.hk/FileManager/EN/Content_803/population.pdf|izdavač=Census and Statistics Department, Hong Kong Government|godina=2009|preuzeto=4. listopada 2010.}}</ref>
|BDP_PKM_godina             = 2008.
|BDP_PKM                    = 293,311 milijardi USD<ref name=imf2>{{citiranje www|url=http://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2008/02/weodata/weorept.aspx?sy=2004&ey=2008&scsm=1&ssd=1&sort=country&ds=.&br=1&c=532&s=NGDPD%2CNGDPDPC%2CPPPGDP%2CPPPPC%2CLP&grp=0&a=&pr.x=40&pr.y=4
  |naslov=Hong Kong
  |izdavač=[[MMF|International Monetary Fund]]
  |preuzeto=9. listopada 2008.}}</ref>
|BDP_PKM_rang               = 38.
|BDP_PKM_per_capita         = 44&nbsp;413 USD<ref name=imf2/>
|BDP_PKM_per_capita_rang    = 10.
|valuta                     = [[hongkonški dolar]] 
|stoti_dio_valute           = 100 centi
|vremenska_zona             = HKT ([[UTC+8]])
|internetski_nastavak       = .hk
|pozivni_broj               = +852
|komentar                   = 
}}
'''Hong Kong''', '''Hongkong'''{{#tag:ref|Ime je često pisano kao ''Hongkong'' dok vlada nije usvojila današnji oblik 1926. (''Hongkong Government Gazette, Notification 479, 3 September 1926''). Ipak, neke starije organizacije kao Hongkong Post, Hongkong Electric i The Hongkong and Shanghai Banking Corporation još uvijek koriste stari naziv. Dok su imena većine gradova u Narodnoj Republici Kini latinizirane na engleski [[Pinyin]]om, službeno englesko ime je ''Hong Kong'' umjesto pinyin verzije ''Xianggang''.|group=note}} ([[Kineski jezik|kineski]]: 香港) je grad, i zajedno s [[Makao]]m, jedna od dviju 
[[Posebna upravna regija|posebnih upravnih regija (''PUR'') Narodne Republike Kine]]. Smješten na južnoj obali Kine i okružen deltom [[Biserna rijeka|Biserne rijeke]] i [[Južno kinesko more|Južnim kineskim morem]],<ref name="censtatd">{{citiranje www|url=http://www.censtatd.gov.hk/FileManager/EN/Content_810/geog.pdf
  |naslov=Geography and Climate, Hong Kong
  |preuzeto=10. siječnja 2007.
  |izdavač=Census and Statistics Department, Hong Kong Government}}</ref> poznat je po svojoj neboderskoj arhitekturi i velikoj prirodnoj luci. S površinom od 1104&nbsp;km² i sedam milijuna stanovnika, jedno je od najgušće naseljenih područja na svijetu.<ref>{{Citiranje knjige| last=Ash|first=Russell|title=The Top 10 of Everything 2007| publisher=Hamlyn | isbn=0-600-61532-4| page=78| year=2006 }}</ref> Stanovništvo Hong Konga 95% je etnički kinesko dok se preostalih 5% odnosi na druge nacionalne grupe.<ref name="census1">{{citiranje www|url=http://www.censtatd.gov.hk/hong_kong_statistics/statistical_tables/index.jsp?htmlTableID=139&excelID=&chartID=&tableID=139&ID=&subjectID=1
  |naslov=Population by Ethnicity, 2001 and 2006
  |izdavač=Census and Statistics Department, Hong Kong Government
  |preuzeto=4. listopada 2010.}}</ref> Hongkonška [[Kinezi|Han kineska]] većina potječe uglavnom iz gradova [[Guangzhou]] i [[Taishan]] u susjednoj provinciji Guangdong.<ref name="cicred">{{cite journal|url=http://www.cicred.org/Eng/Publications/pdf/c-c21.pdf|last=Fan Shuh Ching|title=The Population of Hong Kong|work=World Population Year|publisher=[[Cicred|Committee for International Coordination of National Research in Demography]]|year=1974|pages=18–20|accessdate=25 August 2010}}</ref>

Hong Kong je postao [[Kolonijalizam|kolonija]] [[Britanski imperij|Britanskog imperija]] nakon [[Prvi opijumski rat|prvog opijumskog rata]] (1839.–42.). Izvorno ograničene [[Otok Hong Kong|otokom Hong Kong]], do 1898. granice kolonije postupno su širene na [[poluotok Kowloon]] i [[Novi Teritoriji|Nove Teritorije]]. U doba [[Drugi svjetski rat|drugog svjetskog rata]], tijekom [[Rat na Pacifiku|rata na Pacifiku]] bio je okupiran od strane Japana. 1945. Britanija je ponovo uspostavila svoju vlast do 1997., kada je Kina ponovo uspostavila suverenitet.<ref>{{citiranje www|naslov=Joint Declaration of the Government of the United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland and the Government of the People's Republic of China on the Question of Hong Kong|dan=19. prosinca 1984.|citat=The Government of the People's Republic of China declares that to recover the Hong Kong area (including Hong Kong Island, Kowloon and the New Territories, hereinafter referred to as Hong Kong) is the common aspiration of the entire Chinese people, and that it has decided to resume the exercise of sovereignty over Hong Kong with effect from 1 July 1997.|url=http://www.cmab.gov.hk/en/issues/jd2.htm|izdavač=Constitutional and Mainland Affairs Bureau, Hong Kong Government|postscript=<!--None-->|preuzeto=4. listopada 2010.}}</ref><ref name=otd>{{Citiranje novina|url=http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/july/1/newsid_2656000/2656973.stm|title=On This Day: 1997: Hong Kong handed over to Chinese control|publisher=BBC News|accessdate=9 September 2008|date=1 July 1997}}</ref> Regija je tijekom kolonijalnog doba prihvatila politiku minimalne intervencije vlasti pod etikom pozitivnog neintervencionizma.<ref>{{citiranje www|url=http://www.cnbc.com/id/32970596?slide=14|naslov=The World's Most Competitive Financial Centers|izdavač=CNBC|preuzeto=30. listopada 2009. }}</ref> To razdoblje snažno je utjecalo na aktualnu kulturu Hong Konga, koji se često opisuje kao mjesto gdje "Istok susreće zapad",<ref name="cnntravel" /> i obrazovni sustav, do reformi implementiranih 2009.<ref name=nss>{{citiranje www |url=http://www.edb.gov.hk/index.aspx?nodeID=2063&langno=1 |naslov=Programme Highlights|rad=Hong Kong Government|preuzeto=20. listopada 2010.}}</ref> slobodno temeljen na Engleskom sustavu.<ref name="HKUChan" />

Iako je dio Kine, Hong Kong funkcionira kao samostalna država, sa svojim zakonima, valutom, sportskim reprezentacijama, dok prema ostatku Kine i danas postoje granični prijelazi i naplata carine. Prema principu "jedna zemlja, dva sustava", Hong Kong ima drukčiji politički sistem od [[kontinentalna Kina|kontinentalne Kine]].<ref>{{Citiranje knjige|last=So|first=Dudley L.|last2=Lin|first2=Nan|last3=Poston|year=2001|title=The Chinese Triangle of Mainland China, Taiwan and Hong Kong|publisher=Greenwood Publishing|pages=13–29|isbn=0-313-30869-1}}</ref> Hongkonško neovisno sudstvo djeluje pod sustavom [[Običajno pravo|običajnog prava]].<ref name="BasicLawC4S4">{{citiranje www|url=http://www.basiclaw.gov.hk/en/basiclawtext/chapter_4.html#section_4|naslov=Basic Law, Chapter IV, Section 4|izdavač=Basic Law Promotion Steering Committee|preuzeto=10. studenoga 2009.}}</ref><ref name="RusellP">{{Citiranje knjige|last=Russell|first=Peter H.|first2=David M.|last2=O'Brien|title=Judicial Independence in the Age of Democracy: Critical Perspectives from around the World|year=2001|publisher=University of Virginia Press|isbn=9780813920160|page=306}}</ref> Temeljni zakon Hong Konga, ustavni dokument koji propisuje "visok stupanj autonomije" u svim pitanjima osim vanjskih odnosa i obrane, upravlja političkim sustavom teritorija.<ref name="BasicLawC2"/><ref name="Ghai">{{Citiranje knjige|last=Ghai|first=Yash P.|title=Autonomy and Ethnicity: Negotiating Competing Claims in Multi-ethnic States|year=2000|publisher=Cambridge University Press|isbn=9780521786423|pages=92–97}}</ref> Premda raspolaže s rastućim višestranačkim sustavom, uski krug biračkog tijela kontrolira polovicu legislature. Izborni odbor s 800 članova bira šefa administracije Hong Konga, tj. šefa vlade.<ref name="BasicLawC4S1" /><ref name="Rioni">{{Citiranje knjige|last=Rioni|first=S. G.|title=Hong Kong in Focus: Political and Economic Issues|year=2002|publisher=Nova Publishers|isbn=9781590332375|pages=9–10}}</ref>

Kao jedno od vodećih svjetskih međunarodnih financijskih središta, Hong Kong raspolaže sa značajnom kapitalističkom ekonomijom usluga, karakteriziranu niskim porezima, slobodnom trgovinom, dok je valuta, [[Honkonški dolar]], prema prometu deveta na svijetu.<ref>{{cite journal|url=http://www.bis.org/publ/rpfx07.pdf|title=Triennial Central Bank Survey of Foreign Exchange and Derivatives Market Activity in April 2007|date=September 2007|work=Triennial Central Bank Survey 2007|page=7|publisher=Bank for International Settlements|accessdate=5 September 2010}}</ref> Nedostatak prostora uvjetovao je gušću izgradnju, što je Hong Kong razvilo kao središte moderne arhitekture i grad s najvećim postotkom [[neboder]]a.<ref name="timeout" /><ref name="skyscraper" /> Zbijen prostor također je doveo do visoko razvijene transportne mreže sa stopom korištenja javnog prijevoza od iznad 90%,<ref name="TD" /> najvišom u svijetu.<ref name="pubtransport" />

== Etimologija ==
Ime "Hong Kong" približan je fonetski prijevod [[Standardni kantonski jezik|kantonskog]] ili Hakka izraza naziva "香港", što na hrvatskom znači "mirisna luka".<ref name="etym">{{Citiranje knjige
  |last=Room |first=Adrian
  |title=Placenames of the World
|url=http://books.google.com/?id=M1JIPAN-eJ4C&pg=PA168&lpg=PA168&dq=hong+kong+etymology+fragrant+harbor
  |year=2005
  |publisher=McFarland & Company
  |isbn=0786422483 |page=168}}</ref> Prije 1842., ime se odnosilo na mali morski rukavac - danas 
Aberdeen Harbour ili Little Hong Kong – između otoka [[Ap Lei Chau]] i južne strane otoka Hong Kong, jedne od prvih točaka kontakata između britanskih mornara i lokalnih ribara.<ref>{{Citiranje knjige
  |last=Bishop|first=Kevin|last2=Roberts|first2=Annabel
  |title=China's Imperial Way
  |url=http://books.google.com/?id=1c0UyPNF_I0C&pg=PT216&lpg=PT216&dq=%22Heung+Gong+Tsai%22
  |year=1997|publisher=China Books and Periodicals|isbn=9622175112|page=218}}</ref>

Miris iz naziva može se odnositi na lučke vode osvježene vodom iz estuarija Biserne rijeke, ili na tamjan iz tvornica duž obale sjeverno od Kowloona, koji je prije obrade u Victoria Harbouru bio radi izvoza uskladišten u okolici luke Aberdeen.<ref name=etym /> 1842., potpisan je [[ugovor u Nankingu]], te je ime Hong Kong prvi puta zabilježeno na službenim dokumentima kao naziv cijelog otoka.<ref name="fairbank">{{Citiranje knjige|last=Fairbank|first=John King|title=Trade and Diplomacy on the China Coast: The Opening of the Treaty Ports, 1842–1854|edition=2nd|publisher=Harvard University Press|year=1953|isbn=9780804706483|pages=123–128}}</ref>

== Povijest ==
:''Glavni članak: [[Povijest Hong Konga]]''
===Predkolonijalno doba===
[[Slika:Cheung Chau Rock Carving 1.jpg|lijevo|mini|180px|Jedan od petroglifa otkiven na području Hong Konga.]]

Arheološkim istraživanjima na prostoru Hong Konga, pronađeni su na otoku Chek Lap Kok ostaci pračovjeka stari 35 000 do 39 000 godina, i na poluotoku Sai Kung stari 6000 godina.<ref name=HKAS1>{{citiranje www|url=http://www.hkarch.org/en_news.html|naslov=The Trial Excavation at the Archaeological Site of Wong Tei Tung, Sham Chung, Hong Kong SAR|izdavač=Hong Kong Archaeological Society|dan=January 2006|preuzeto=21. kolovoza 2010.}}</ref><ref>{{Citiranje novina|url=http://scitech.people.com.cn/BIG5/53757/4115149.html|language=Chinese|title=港現舊石器制造場 嶺南或為我發源地|trans_title=Paleolithic site appears in Hong Kong, Lingnan perhaps discovered our birthplace|newspaper=People's Daily|date=17 February 2006|accessdate=21 August 2010}}</ref> Wong Tei Tung i Three Fathoms Cove dvije su najstarije lokacije ljudskog boravka u [[paleolitik]]u. Vjeruje se da je Three Fathom Cove bilo naselje u dolini rijeke a Wong Tei Tung 
mjesto izrade kamenih predmeta. Pronađeni [[Neolitik|neolitski]] artefakti upućuju na kulturne razlike u odnosu na [[Kultura Longshan|kulturu Longshan]] u sjevernoj Kini i naselje naroda Che prije migracije naroda [[Narodi Yue|Yue]].<ref>{{cite journal|url=http://comonca.org.cn/LH/Doc/A07.pdf|title=百越遗传结构的一元二分迹象|last=Li|first=Hui|trans_title=The genetic structure of Baiyue divide in half|language=Chinese|year=2002|journal=Guangxi Ethnic Group Research|accessdate=21 August 2010|volume=70|issue=4|pages=26–31|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110501111035/http://comonca.org.cn/LH/Doc/A07.pdf|archivedate=1. svibnja 2011.}}</ref><ref name=HKAS2>{{citiranje www|url=http://www.hkarch.org/en_news.html|naslov=2005 Field Archaeology on Sham Chung Site|izdavač=Hong Kong Archaeological Society|dan=January 2006|preuzeto=21. kolovoza 2010.}}</ref> Osam [[petroglif]]a, datiranih u doba dinastije [[Dinastija Shang|Shang]], otkiveno je na okolnim otocima.<ref>{{citiranje www|url=http://www.lcsd.gov.hk/ce/Museum/Monument/en/monuments_16.php|naslov=Declared Monuments in Hong Kong – New Territories |izdavač=Leisure and Cultural Services Department, Hong Kong Government|dan=13. siječnja 2010.|preuzeto=21. kolovoza 2010.}}</ref>

Kinezi su na taj prostor došli u doba dinastije Qin u 3. st. pr. Kr., kada je 214 pr. Kr., [[Čin Ši Huangdi]], prvi kineski car, osvojio  stotinu plemena Yue u području Jiaozhi (moderna regija [[Liangguang]]), i prvi puta teritorij priključio kineskom carstvu. Lokacija modernog Hong Konga bila je smještena u zapovjedništvu Nanhai (moderni okrug Nanhai), kraj drevnog glavnog grada [[Pun Yue]].<ref name=NanhaiGov>{{citiranje www|url=http://www.investnanhai.gov.cn/en/hj.asp|naslov=Characteristic Culture|izdavač=Invest Nanhai|preuzeto=26. kolovoza 2010.}}</ref><ref>{{cite journal|last=Peng|first=Quanmin|url=http://d.wanfangdata.com.cn/Periodical_nfww200102008.aspx|title=从考古材料看汉代深港社会|language=Chinese|trans_title=Archaeological material from the Shenzhen-Hong Kong Society of Han|accessdate=26 August 2010|year=2001|work=Relics From South}}</ref> Područje je ujedinjeno pod kraljevstvom [[Nanyue]], koje je nakon pada dinastije Qin, 204. pr. Kr. osnovao general Zhao Tuo.<ref name="KeatGinOoi">{{Citiranje knjige|title=Southeast Asia: A Historical Encyclopedia|publisher=ABC-CLIO|last=Keat|first=Gin Ooi|url=http://books.google.com/books?id=QKgraWbb7yoC&pg=PA932|isbn=1576077705|year=2004|page=932}}</ref> Kada je 111. Pr. Kr. kraljevstvo osvojio car [[Wu od Hana]], zemlja je dodijeljena zapovjedništvu Jiaozhi po dinastijom Han. Arheološki nalazi indiciraju da je u to doba broj stanovnika rastao i cvali proizvodnja soli i vađenje bisernih školjaka. Luka Tai Po Hoi na prostoru Hong Konga postala je najveći kineski izvor bisera. Grob Lei Cheng Uk Han na poluotoku Kowloon vjeruje se da je izgrađen za vrijeme dinastije Han.<ref>{{cite journal|url=http://www.yearbook.gov.hk/2005/en/21_02.htm|title=Archaeological Background|work=Hong Kong Yearbook |volume= 21|publisher=Hong Kong Government|year=2005|accessdate=27 August 2010}}</ref>

U doba dinastije [[Dinastija T’ang|dinastije T’ang]], regija Guangdong razvila se kao regionalno trgovačko središte. 736., car [[Xuánzōng od Tanga]] osnovao je radi obrane obalnih područja u regiji, vojni grad u [[Tuen Mun]]u.<ref name="SiuKK">{{cite journal|last=Siu Kwok-kin|language=Chinese|title=唐代及五代時期屯門在軍事及中外交通上的重要性|trans_title=The importance of Tuen Mun during Tang and Five Dynasties period for foreign traffic and military|url=http://www.edb.gov.hk/FileManager/TC/Content_3419/CH_S1-3_AV_12.doc|journal=From Sui to Ming|publisher=Education Bureau, Hong Kong Government|pages=40–45|accessdate=29 August 2010|archiveurl=https://web.archive.org/web/20100829000000/http://www.edb.gov.hk/FileManager/TC/Content_3419/CH_S1-3_AV_12.doc|archivedate=29. kolovoza 2010.}}</ref> Prva seoska škola, Li Ying College, osnovana je na Novim Teritorijima oko 1075. za vrijeme sjeverne [[Dinastija Sung|dinastije Sung]].<ref name="Sweeting">{{Citiranje knjige|last=Sweeting|first=Anthony|year=1990|title=Education in Hong Kong, Pre-1841 to 1941: Fact and Opinion|publisher=Hong Kong University Press|page=93|isbn=9622092586}}</ref> Broj stanovnika povećao se u doba mongolskog osvajanja Kine kad u taj prostor dolaze izbjeglice iz sjevernih dijelova Kine. Tijekom mongolske invazije 1276., dvor južne dinastije Sung preseljen je [[Fujian]], potom na otok Lantau i kasnije u Sung Wong Toi (moderni [[Kowloon City]]), ali je car dječak [[Džao Bing od Sunga]] nakon poraza u bitci kod Yamena zajedno sa svojim dužnosnicima izvršio samoubojstvo utapanjem. Hau Wong, carev dužnosnik, i danas je predmet obožavanja u Hong Kongu.<ref name="Barber">{{Citiranje knjige|last=Barber|first=Nicola|year=2004|title=Hong Kong|publisher=Gareth Stevens|page=48|isbn=9780836851984}}</ref>

Najraniji zabilježeni [[Europa|europski]] posjetitelj bio je 1513. [[portugal]]ski istraživač [[Jorge Álvares]].<ref>{{Citiranje knjige|first=Jonathan|last=Porter|title=Macau, the Imaginary City: Culture and Society, 1557 to the Present|publisher=Westview Press|year=1996|page=63|isbn=9780813328362}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|first=Richard L.|last=Edmonds|title=China and Europe Since 1978: A European Perspective|publisher=Cambridge University Press|year=2002|page=1|isbn=9780521524032}}</ref> Nakon osnivanja naselja u regiji, portugalski su trgovci započeli trgovati u južnoj Kini. U isto vrijeme, zaposjeli su Tuen Mun i tamo izgradili vojne utvrde. Vojni sukobi između Kine i Portugala doveli su do protjerivanja Portugalaca. Sredinom 16. stoljeća, zapovijed [[Haijin]] zabranjuje pomorske djelatnosti i dodir sa strancima, i također ograničava lokalne morske aktivnosti.<ref name="Barber" /> 1661.–1669., 
teritorij je bio pogođen velikom evakuacijom obalnih područja  Guangdonga, naređenom od cara [[Kang-sji od Činga|Kang-sjia]]. Zabilježeno je da je oko 16 000 osoba iz okruga Xin'an odvedeno u unutrašnjost, dok ih se, nakon što je evakuacija povučena 1669.,
vratilo 1648.<ref name="historiography">{{cite journal|url=http://sunzi1.lib.hku.hk/hkjo/view/44/4401283.pdf|last=Hayes|first=James|title=The Hong Kong Region: Its Place in Traditional Chinese Historiography and Principal Events Since the Establishment of Hsin-an County in 1573|work=Journal of the Royal Asiatic Society Hong Kong Branch|volume= 14|year=1974|pages=108–135|accessdate=31 August 2010}}</ref> Današnji teritorij Hong Konga, za vrijeme zabrane naseljavanja postao je uglavnom pustopoljina.<ref name="HK story">{{citiranje www|url=http://www.lcsd.gov.hk/CE/Museum/History/download/the_hk_story_exhibition_materials_e.pdf|naslov=Hong Kong Museum of History: "The Hong Kong Story" Exhibition Materials|izdavač=Hong Kong Museum of History|preuzeto=30. kolovoza 2010.}}</ref> 1685., Kang-sji postao je prvi car koji je dozvolio ograničenu trgovinu sa strancima, najprije na kantonskom teritoriju. Također je nametnuo striktne uvjete trgovini, kao obaveza stranim trgovcima da žive u ograničenim područjima, s dozvolom boravka samo u sezonama trgovine, zabranom vatrenog oružja, i s plaćanjem isključivo u srebru.<ref name="Discovery">{{Citiranje knjige|title=Discovery Channel guide|year=2005|origyear=1980|series=Insight Guide Hong Kong|publisher=American Psychological Association Publications|page=18|isbn=9812582460}}</ref> [[Britanska Istočnoindijska kompanija]] poduzela je prvo putovanje u Kinu 1699., te se ubrzo potom naglo razvila regionalna trgovina s Britancima. 1711., kompanija je osnovala svoj prvi trgovački punkt u Kantonu. Do 1773., Britanci su u Kantonu dosegli trgovinu 1000 sanduka [[opijum]]a, dok je 1799. cijela Kina godišnje trošila 
2000 sanduka.<ref name="Discovery" />

===Britansko kolonijalno doba===
[[Slika:HK Island 1840.jpg|lijevo|mini|180px|Pogled na otok Hong Kong iz Kowloona 1840.]]
Godine 1839., odbijanje vlasti dinastije [[Dinastija Qing|Qing]] da uvozi opijum rezultiralo je [[Prvi opijumski rat|prvim opijumskim ratom]] između Kine i [[UK|Britanije]]. Otok Hong Kong britanske su snage okupirale 20. siječnja 1841. te je isprva predan pod konvecijom Chuenpee kao dio dogovora o primirju između kapetana Charlesa Elliota i guvernera Qishana, ali dogovor nije nikada bio formalno odobren radi nesuglasica među visokim dužnosnicima obje vlade.<ref name="Courtauld">{{Citiranje knjige|last=Courtauld|first=Caroline|last2=Holdsworth|first2=May|last3=Vickers|first3=Simon|year=1997|title=The Hong Kong Story|publisher=Oxford University Press|pages=38–58|isbn=9780195903539}}</ref> Tek je 29. kolovoza 1842., ugovorom u Nankingu, otok formalno u trajnu vlast predan Ujedinjenom Kraljevstvu. Britanci su utemeljili [[Krunska kolonija|krunsku koloniju]] osnivanjem [[Victoria, Hong Kong|Victoria Cityja]] iduće godine.<ref name="HoeRoebuck">{{Citiranje knjige|last=Hoe|first=Susanna|last2=Roebuck|first2=Derek|year=1999|title=The Taking of Hong Kong: Charles and Clara Elliot in China Waters|publisher=Routledge|page=203|isbn=9780700711451}}</ref>

Godina 1856. - 1860. vodio se [[drugi opijumski rat]], te su nakon kineskog poraza, prema Pekinškoj konvenciji poluotok Kowloon i Stonecutter's Island predani u trajnu vlast Britaniji. 1898., prema uvjetima konvencije za proširenje teritorija Hong Konga, Britanija je isposlovala 99 godišnji najam otoka Lantau i susjednih sjevernih zemalja, kasnije poznatih kao Novi Teritoriji.<ref name="Wiltshire">{{Citiranje knjige|first=Trea|last=Wiltshire|title=Old Hong Kong|volume=Volume II: 1901–1945|page=148|publisher=FormAsia Books|edition=5th|year=1997|isbn=9627283134}}</ref> Takav teritorij Hong Konga ostao je nepromijenjen do danas.<ref>{{citiranje www|url=http://www.globaltimes.cn/www/english/life/travel/chinamap/2010-07/548745.html|naslov=History of Hong Kong|newspaper=Global Times|dan=6. srpnja 2010.|preuzeto=31. kolovoza 2010.}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|title=Political change and the crisis of legitimacy in Hong Kong|first=Ian|last=Scott|year=1989|publisher=University of Hawaii Press|page=6|isbn=9780824812690}}</ref> 1894., smrtonosna treća pandemija žljezdane kuge proširila se iz Kine u Hong Kong, uzrokujući 50 000–100 000 mrtvih.<ref>{{Cite book
  | first = Joseph Patrick
  | last = Byrne
  | title = [http://books.google.com/books?id=5Pvi-ksuKFIC&pg=PA499&dq&hl=en#v=onepage&q=&f=false Encyclopedia of Pestilence, Pandemics, and Plagues: A-M]
  | publisher=ABC-CLIO
  | year = 2008
  | page = 499
  | isbn = 0313341028}}
</ref>

Tijekom prve polovice 20. stoljeća, Hong Kong se brzo razvijao kao britanska trgovačka postaja na
dalekom istoku i [[slobodna luka]], služeći kao ''entrepôt'' Britanskog imperija. Britanci su uveli obrazovni sustav temeljen na vlastitom modelu, dok lokalno kinesko stanovnišvo nije imalo mnogo kontakata s europskom zajednicom imućnih ''tai-pana'' naseljenih kraj brda Victoria Peak.<ref name="Wiltshire" />

U sklopu svojih [[Rat na Pacifiku|vojnih pohoda]], [[Japansko Carstvo]] napalo je Hong Kong 8. prosinca 1941. Hongkonška bitka završila je britansko-kanadskom predajom vlasti kolonije Japanu 25. prosinca iste godine. Tijekom japanske okupacije, civilno je stanovništvo trpjelo velike nestašice hrane,
racioniranje i hiper-inflaciju radi prisilne razmjene valute za vojne bonove. Radi nedostatka hrane, politikom prisilne repatrijacije nezaposlenih u kontinetalnu Kinu, u to je doba broj stanovnika opao s 1,6&nbsp;milijuna 1941. na 600 000 in 1945. kada je Ujedinjeno Kraljevstvo ponovo uspostavilo vlast u koloniji.<ref name="NYTime05">{{Citiranje novina|last=Bradsher|first=Keith|url=http://www.nytimes.com/2005/04/17/international/asia/17cnd-hong.html|title=Thousands March in Anti-Japan Protest in Hong Kong|newspaper=[[The New York Times]]|date=17 April 2005|accessdate=20 October 2010}}</ref>

{{Dvostruka slika|right|Flag_of_Hong_Kong_(1959-1997).svg|180|Coat of arms of Hong Kong (1959-1997).svg|100|Odobreni od ''College of Arms'' 21. siječnja 1959., '' Blue Ensign'' kolonijalna zastava i grb Hong Konga korišteni su od 1959. do 1997.}}
Stanovništvo Hong Konga povećalo se kako su pristizali valovi migranata iz Kine, izbjeglica kineskog građanskog rata. Nakon proglašenja Narodne Republike Kine 1949. i dolaska komunista na vlast, u Hong Kong iz straha od progona dolazi velik broj izbjeglica.<ref name="Wiltshire" /> Mnoge tvrtke iz [[Šangaj]]a i Guangzhoua svoja su poslovanja preselila u Hong Kong.<ref name="Wiltshire" />

1950-ih, rapidna industrijalizacija bila je vođena izvozom tekstila i drugih rastućih proizvodnih industrija. Kako je stanovništvo raslo a cijena rada ostala niska, životni je standard bio u stalnom porastu.<ref>{{Citiranje knjige|url=http://books.google.com/?id=cxxGJ7c10noC&pg=PA48&dq=textiles+growth+hong+kong&q=textiles%20growth%20hong%20kong |title=The growth and structure of international trade since the Second World War‎
|first=Lynden |last=Moore |year=1985
|page=48 |publisher=Cambridge University Press |isbn=9780521469791}}</ref> Izgradnja naselja Shek Kip Mei 1953. nakon velikog požara slumova, označila je početak programa izgradnje javnih državnih stanova radi prihvata velikog broja imigranata. Daljni napredak trgovini Hong Konga donijelo je osnivanje posebne ekonomske zone u [[Šenžen]]u, neposredno sjeverno od Hong Konga, te se britanska kolonija učvrstila kao glavni izvor stranih ulaganja u Kini.<ref name="Wei">{{citiranje www|ime=Shang-Jin|prezime=Wei|mjesec=January|godina=2000|url=http://www.nber.org/chapters/c8501.pdf|naslov=Why Does China Attract So Little Foreign Direct Investment?|stranice=6–8|izdavač=National Bureau of Economic Research|format=PDF|preuzeto=10. studenoga 2009.}}</ref>

Konkurentnost proizvodnje u Hong Kongu postepeno se smanjivala razvojem industrije u južnoj Kini od početka 1980-ih.  Za razliku od toga, uslužne djelatnosti doživjele su 1980-ih i 1990-ih, nakon zapošljavanja bivših industrijskih radnika, visoke stope rasta.<ref name="Dodsworth">{{Citiranje knjige|work=Hong Kong, China: Growth, Structural Change, and Economic Stability During the Transition|publisher=International Monetary Fund|year=1997|page=54|isbn=1557756724|first=John|last=Dodsworth|first2=Dubravko|last2=Mihaljek}}</ref>

[[Slika:HK010.jpg|mini|desno|Otok Hong Kong 1986.]]
Godine 1983., kada je Velika Britanija Hong Kong prerasporedila iz krunske kolonije u [[Britanski prekomorski teritoriji|teritorij]], vlade Velike Britanije i Kine već su razgovarale o pitanju
suvereniteta  Hong Konga radi predstojećeg isteka roka (unutar dva desetljeća) zakupa Novih Teritorija. 1984., potpisana je zajednička kinesko-britanska deklaracija - sporazum o prelasku suvereniteta Narodnoj Republici Kini 1997.<ref name="Wiltshire" /> Sporazum je predvidio upravu Hong Konga kao posebne administrativne regije, zadržavajući svoje zakone i visok stupanj autonomije najmanje 50 godina nakon prelaska vlasti. Temeljni zakon Hong Konga, koji će nakon prelaska suvereniteta služiti kao ustavni dokument, prihvaćen je 1990.<ref name="Wiltshire" />

===Od 1997.===
1. srpnja 1997., proveden je prijenos suvereniteta s Velike Britanije na Narodnu Republiku Kinu, 
označivši službeni kraj 156 godina britanske kolonijalne vladavine. Hong Kong je postao prva kineska Specijalna Administrativna Regija, te je Tung Chee Hwa preuzeo dužnost kao prvi šef administracije Hong Konga. Iste godine, Hong Kong je pretrpio dvostruki ekonomski udarac radi [[Azijska financijska kriza 1997.|azijske financijske krize]] i [[H5N1|ptičje gripe H5N1]].<ref name="Wiltshire" /> 2003., bio je teško pogođen pojavom [[Teški akutni respiratorni sindrom|teškog akutnog respiratornog sindroma (SARS)]],<ref>{{Citiranje novina |url=http://english.people.com.cn/200401/16/eng20040116_132721.shtml |title=Links between SARS, human genes discovered |newspaper=People's Daily |date=16 January 2004 |accessdate=1 February 2008}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|title=SARS in China and Hong Kong|first=S. H.|last=Lee|publisher=Nova Publishers|pages=63–70|year=2006|isbn=9781594546785}}</ref> te je [[Svjetska zdravstvena organizacija]] izvjestila je o 1755 zaraženih i 299 umrlih.<ref name="WHO">{{citiranje www|url=http://www.who.int/csr/sars/country/table2004_04_21/en/index.html|naslov=Summary of probable SARS cases with onset of illness from 1&nbsp;November&nbsp;2002 to 31&nbsp;July 2003|dan=31. prosinca 2003.|izdavač=[[WHO|World Health Organization]]|preuzeto=4. listopada 2010.}}</ref> Procijenjuje se da su radi epidemije izgubljeni ugovori vrijedni 380 milijuna Hongkonških dolara (48,9 milijuna [[USD]]).<ref>{{Citiranje novina|url=http://news.bbc.co.uk/hi/chinese/news/newsid_2944000/29441642.stm|publisher=BBC News|language=Chinese|date=28 May 2003|title=疫情衝擊香港經濟損失巨大|trans_title=The impact of economic losses in the great epidemic|accessdate=24 August 2010}}</ref>

Dana 10. ožujka 2005. Tung Chee Hwa najavio je svoju ostavku na dužnost šefa administracije iz "zdrastvenih razloga".<ref>{{Citiranje novina|last = Yau|first = Cannix|title = Tung's gone. What next?|newspaper = The Standard|date = 11 March 2005|url = http://www.thestandard.com.hk/news_detail.asp?pp_cat=&art_id=4513&sid=&con_type=1&d_str=20050311&sear_year=2005|accessdate = 17 September 2010|archiveurl = https://web.archive.org/web/20110522031840/https://www.thestandard.com.hk/news_detail.asp?pp_cat=&art_id=4513&sid=&con_type=1&d_str=20050311&sear_year=2005|archivedate = 22. svibnja 2011.}}</ref> Donald Tsang, u to doba glavni tajnik administracije, izašao je na izbore 2005. bez protivnika i postao 21. lipnja 2005. drugi šef administracije Hong Konga.<ref>{{cite journal|url=http://www.gld.gov.hk/cgi-bin/gld/egazette/gazettefiles.cgi?lang=e&extra=e&year=2005&month=06&day=21&vol=09&no=20&gn=51&header=1&acurrentpage=12&df=1&nt=gn&agree=1&gaz_type=mg&part=1&newfile=1&pid=|title=Appointment of Chief Executive|date=21 June 2005|publisher=Hong Kong Government|work=GN(E)|accessdate=17 September 2010}}</ref> Godine 2007. Tsang je ponovo pobijedio na izborima za šefa administracije i nastavio svoju dužnost u drugom mandatu.<ref>{{Citiranje novina|url=http://www.news.gov.hk/en/category/administration/070325/html/070325en01002.htm|publisher=Hong Kong Government|title=Donald Tsang wins Chief Executive election|date=25 March 2007|accessdate=17 September 2010|archiveurl=https://web.archive.org/web/20080526043407/http://www.news.gov.hk/en/category/administration/070325/html/070325en01002.htm|archivedate=26. svibnja 2008.}}</ref>

Godine 2009., Hong Kong je bio domaćin petih [[Istočnoazijske igre|istočnoazijskih igara]], na kojima su se natjecale reprezentacije pet zemalja. To je bio prvi međunarodni višesportski događaj ikada održan na teritoriju.<ref name="kmt">{{Citiranje novina|publisher=Kuomintang|url=http://www.kmt.org.tw/english/page.aspx?type=article&mnum=112&anum=7341|title=Chinese Taipei Wins God Medal in Men’s 400-Meter Relay|date=14 December 2009|accessdate=17 September 2010}}</ref> Danas, Hong Kong je i dalje značajan globalni financijski centar, ali je suočen s nesigurnom budućnosti s obzirom na rastuću [[Ekonomija Narodne Republike Kine|ekonomiju kontinentalne Kine]], i odnos s vladom NR Kine u pitanjima kao što su demokratske reforme i opće biračko pravo.<ref>{{citiranje www|url=http://www.eiu.com/index.asp?layout=VWPrintVW3&article_id=1222907707&printer=printer&rf=0 |naslov=Hong Kong politics: China sets reform timetable |dan=2. siječnja 2008.|autor=The Economist Intelligence Unit|rad=The Economist |preuzeto=6. rujna 2010.}}</ref>

== Uprava ==
[[Slika:Hong Kong Legislative Council Building.jpg|mini|lijevo|180px|Zgrada zakonodavnog savjeta u okrugu Central, sjedište zakonodavnog savjeta Hong Konga od 1985.]]
U skladu sa zajedničkom kinesko-britanskom deklaracijom, i temeljnim načelom [[Jedna zemlja, dva sustava|jedne zemlje, dva sustava]], Hong Kong, kao posebna administrativna regija, raspolaže s "visokim stupnjem autonomije u svim područjima osim obrane i vanjskih poslova."{{#tag:ref|Odjeljak 3 (2) ''Kinesko-britanske zajedničke deklaracije'' djelomično navodi "Posebna administrativna regija Hong Kong uživati će visok stupanj autonomije, osim u vanjskoj politici i obrani, koje su dužnosti središnje narodne vlade." (eng. ''Section 3(2) of the ''Sino-British Joint Declaration'' states in part, "The Hong Kong Special Administrative Region will enjoy a high degree of autonomy, except in foreign and defence affairs which, are the responsibilities of the Central People's Government."'')|group=note}} U deklaraciji se utvrđuje da regija zadržava svoj kapitalistički gospodarski sustav te jamči prava i slobode svojih ljudi najmanje 50 godina nakon primopredaje 1997.{{#tag:ref|Odjeljak 3 (5) ''Kinesko-britanske zajedničke deklaracije'' navodi se da će socijalne i ekonomski sustavi i stil života u Hong Kongu ostati nepromijenjeni, te spominje slobodu i prava osigurana zakonom. Odjeljak 3 (12) djelomično navodi, "gore navedene osnovne politike Narodne Republike Kine ... ostati će nepromijenjene 50 godina." (eng. ''Section 3(5) of the ''Sino-British Joint Declaration'' states that the social and economic systems and lifestyle in Hong Kong will remain unchanged, and mentions rights and freedoms ensured by law. Section 3(12) states in part, "The above-stated basic policies of the People's Republic of China ... will remain unchanged for 50 years."'')|group=note}}

Jamstva autonomije teritorija i individualnih prava i sloboda zajamčena su ustavom, temeljnim zakonom Hong Konga (''Hong Kong Basic Law''), koji određuje sustav upravljanja posebnom administrativnom regijom Hong Konga, ali je podložan tumečenjima Stalnog komiteta Svekineskog narodnog kongresa.<ref name="BasicLawC8">{{citiranje www|url=http://www.basiclaw.gov.hk/en/basiclawtext/chapter_8.html|naslov=Basic Law, Chapter VIII|izdavač=Basic Law Promotion Steering Committee|preuzeto=10. studenoga 2009.}}</ref><ref name="ChenWenmin">{{Citiranje knjige|last=Chen|first=Wenmin|first2=H. L.|last2=Fu|first3=Yash P.|last3=Ghai|title=Hong Kong's Constitutional Debate: Conflict Over Interpretation|year=2000|publisher=Hong Kong University Press|isbn=9789622095090|pages=235–236}}</ref>

Glavni su [[Podjela vlasti|stupovi vlasti]] [[Izvršno vijeće Hong Konga|izvršno vijeće]], civilna služba, zakonodavni savjet i sudstvo. Izvršnim vijećem predsjeda šef izvršnog vijeća kojeg bira izborni odbor i potom imenuje Centralna narodna vlada.<ref name="BasicLawC4S6">{{citiranje www|url=http://www.basiclaw.gov.hk/en/basiclawtext/chapter_4.html#section_6|naslov=Basic Law, Chapter IV, Section 6|izdavač=Basic Law Promotion Steering Committee|preuzeto=10. studenoga 2009.}}</ref><ref name="CivilServiceFactSheet">{{citiranje www|url=http://www.gov.hk/en/about/abouthk/factsheets/docs/civil_service.pdf|naslov=Civil Service|izdavač=Information Services Department, Hong Kong Government|dan=June 2009|preuzeto=6. rujna 2010.}}</ref> Civilna služba, gdje se službenici imenuju na temelju zasluga, politički je neutralno tijelo koje provodi politiku i osigurava vladine usluge.<ref name="BasicLawC4S1">{{citiranje www|url=http://www.basiclaw.gov.hk/en/basiclawtext/chapter_4.html#section_1|naslov=Basic Law, Chapter IV, Section 1|izdavač=Basic Law Promotion Steering Committee|preuzeto=10. studenoga 2009.}}</ref><ref name="Burns">{{Citiranje knjige|last=Burns|first=John P.|title=Government Capacity and the Hong Kong Civil Service|year=2004|publisher=Oxford University Press|isbn=9780195905977|page=114}}</ref> Zakonodavno vijeće ima 60 članova, od kojih se polovica neposredno bira na temelju općeg biračkog prava stalnih stanovnika Hong Konga u skladu s pet geografskih jedinica. Druga polovica, poznata kao funkcionalne jedinice, izravno se bira od manjeg elektorata, koji se sastoji od korporativnih tijela i osoba iz različitih ugovorenih sektora. Cijelim vijećem predsjeda predsjednik zakonodavnog vijeća kao služi kao predsjednik parlamenta.<ref name="BasicLawC4S3">{{citiranje www|url=http://www.basiclaw.gov.hk/en/basiclawtext/chapter_4.html#section_3|naslov=Basic Law, Chapter IV, Section 3|izdavač=Basic Law Promotion Steering Committee|preuzeto=10. studenoga 2009.}}</ref><ref name="Madden">{{Citiranje knjige|last=Madden|first=Frederick|title=The End of Empire: Dependencies since 1948. Pt. 1: The West Indies, British Honduras, Hong Kong, Fiji, Cyprus, Gibralter, and the Falklands|year=2000|publisher=Greenwood Publishing|isbn=9780313290725|pages=188–196|volume=Volume VIII: Select Documents on the Constitutional History of the British Empire and Commonwealth}}</ref> Suce imenuje šef administracije na preporuku neovisnog odbora.<ref name="BasicLawC4S4" /><ref name="Gaylord">{{Citiranje knjige|first=Mark S.|last=Gaylord|first2=Danny|last2=Gittings|first3=Harold|last3=Traver|title=Introduction to Crime, Law and Justice in Hong Kong|year=2009|publisher=Hong Kong University Press|isbn=9789622099784|page=153}}</ref>

[[Slika:HK Government House 2005.jpg|mini|desno|180px|Vladina zgrada (''Government House''), službena rezidencija šefa administracije.]]
Primjena temeljnog zakona, uključujući i kako i kada će se postići obećano opće pravo glasa, veliko je političko pitanje od primopredaje vlasti. 2002., vladin predloženi zakon protiv subverzije sukladan članku 23. temeljnog zakona, koji je zahtijevao donošenje zakona koji zabranjuju djela izdaje i subverzije protiv kineske vlade, naišao je na oštro protivljenje, te se 
od zakona odustalo.<ref name="BasicLawC2">{{citiranje www|url=http://www.basiclaw.gov.hk/en/basiclawtext/chapter_2.html|naslov=Basic Law, Chapter II|izdavač=Basic Law Promotion Steering Committee|preuzeto=10. studenoga 2009.}}</ref><ref name="immd" /> Hongkonšku političku scenu karakterizira debata između pro-pekinških grupa, koje teže podržavanju izvršne vlasti, i sve-demokratskog tabora (''pan-democracy camp'') koji se zalaže  za brži ritam demokratizacije i načelo jedan čovjek, jedan glas.<ref name="Cohen">{{Citiranje knjige|last=Cohen|first=Warren I.|last2=Li|first2=Zhao|year=1997|title=Hong Kong Under Chinese Rule: The Economic and Political Implications of Reversion|publisher=Cambridge University Press|isbn=9780521627610|pages=220–235}}</ref>

2004., vlada nije uspjela dobiti sve-demokratsku podršku za donošenje svog takozvanog "modela okružnog savjeta" za političke reforme.<ref>{{cite journal|title=The Legitimacy Problem and Democratic Reform in Hong Kong|last=Ming|first=Sing|work=Journal of Contemporary China|volume= 15|issue=48|month=August|year=2006|pages=517–532|publisher=Informa|doi=10.1080/10670560600736558}}</ref> 2009., vlada je obnovila prijedloge kao ''"Savjetodavni dokument o metodama izbora šefa administracije i formiranja zakonodavnog savjeta 2012."'' U dokumentu se predlaže proširenje izbornog odbora, hongkonškog izbornog kolegija s 800 na 1200 članova 2012. i proširenje parlamenta s 60 na 70 zastupničkih mjesta. 10 novih mjesta sastojati će se od pet mjesta geografskih jednica i pet mjesta funkcionalnih jedinica, koje će među sobom odabrati izabrani članovi vijeća okruga.<ref name=consult2012>{{citiranje www|url=http://www.cmab-cd2012.gov.hk/doc/consultation_document_en.pdf|naslov=Public Consultation on the Methods for Selecting the Chief Executive and for Forming the Legislative Council in 2012|dan=11. lipnja 2010.|izdavač=Hong Kong Government|preuzeto=5. rujna 2010.}}</ref> Prijedlozi su bili osuđeni na odbacivanje od strane sve-demokrata, ali značajan se prodor dogodio
nakon što je Centralna Narodna Vlada prihvatila protuprijedlog Demokratske stranke. Konkretno, tabor sve-demokrata bio je podijeljen kada prijedlog izravnog izbora pet novoosnovanih mjesta funkcionalnih jedinica nije bio prihvatljiv dvjema konstitutivnim strankama. Demokratska stranka prvi je puta nakon prelaska suverenosti stala na stranu vlade i prihvatila prijedloge s glasanjem 46-12.<ref>{{citiranje www|prezime=Balfour|ime=Frederik|last2=Lui|first2=Marco|dan=25. lipnja 2010.|url=http://www.businessweek.com/news/2010-06-25/hong-kong-lawmakers-approve-tsang-s-election-plan.html|naslov=Hong Kong Lawmakers Approve Tsang’s Election Plan|rad=Businessweek|izdavač=Bloomberg|preuzeto=6. listopada 2010.}}</ref>

===Pravni sustav i sudstvo===
[[Slika:HK Court of Final Appeal.jpg|mini|lijevo|180px|Sud posljednjeg priziva, u okrugu Central, vrhovni je sud Hong Konga.]]
Hongkonški pravni sustav u potpunosti je nezavisan od pravnog sustava u Kini. Za razliku od sustava [[Civilno pravo|civilnog prava]] kontinentalne Kine, Hong Kong nastavlja pratiti tradiciju engleskog običajnog prava ustanovljenu pod britanskom vlašću.<ref name=doj>{{citiranje www |url=http://www.doj.gov.hk/eng/legal/index.htm |naslov=The Legal System in Hong Kong |izdavač=Department of Justice, Hong Kong Government|preuzeto=20. rujna 2008.}}</ref>

Hongkonški sudovi mogu se kao na presedane pozivati na odluke donesene na drugim sudovima jurisdikcija običajnog prava,<ref name="BasicLawC4S4" /><ref name="AshRob">{{Citiranje knjige|last=Ash|first=Robert F.|title=Hong Kong in Transition: One Country, Two Systems|year=2003|publisher=Psychology Press|isbn=9780415299541|pages=161–188|volume=Volume 11: RoutledgeCurzon Studies in the Modern History of Asia}}</ref> i suci iz drugih jurisdikcija običajnog prava mogu vršiti dužnost ne-permanentnih sudaca Suda posljednjeg priziva.<ref name="BasicLawC4S4" /><ref name="AshRob" />

Sudski sistem sastoji se od Suda posljednjeg priziva, Visokog suda, sastavljenog od Prizivnog suda i Suda prvog stupnja, i Okružnog suda koji uključuje i Obiteljski sud.<ref name="jud" /> Ostala sudska tijela uključuju Zemaljski sud, Prekršajni sud, Sud za maloljetnike, Istražni sud, 
Sud rada, Sud malih potraživanja i Sud za opscene članke.<ref name="jud">{{citiranje www|url=http://www.judiciary.gov.hk/en/crt_services/pphlt/html/guide.htm |naslov=Introduction |izdavač=Hong Kong Judiciary|preuzeto=20. rujna 2008.}}</ref> Suce Suda posljednjeg priziva imenuje šef administracije Hong Konga.<ref name="BasicLawC4S4" /><ref name="AshRob" />

Ministarstvo pravosuđa odgovorno je za upravljanje pravnim pitanjima za vladu. Dužnosti ministarstva uključuju pružanje pravnih savjeta, kazneni progon, državno zastupanje, reforme i planiranja politike i prava, i međunarodnu pravnu suradnju između različitih jurisdikcija.<ref name=doj /> Osim kaznenih progona, pravnici Ministarstva pravosuđa djeluju u ime Vlade u svim građanskim i upravnim sporovima protiv vlade.<ref name=doj /> Kao zaštitnik javnog interesa, ministarstvo može zahtijevati ponavljanje suđenja i može intervenirati u svim slučajevima koji uključuju veći javni interes.<ref>{{citiranje www |url=http://www.doj.gov.hk/eng/about/sjo.htm |naslov=About Us: Organisation chart of the Secretary for Justice's Office|izdavač=Department of Justice, Hong Kong Government |preuzeto=5. rujna 2008.}}</ref> Temeljni zakon štiti Ministarstvo pravosuđa od bilo kakvog 
miješanja vlade u svoju kontrolu kaznenog progona.<ref name="BasicLawC4S2">{{citiranje www|url=http://www.basiclaw.gov.hk/en/basiclawtext/chapter_4.html#section_2|naslov=Basic Law, Chapter IV, Section 2|izdavač=Basic Law Promotion Steering Committee|preuzeto=10. studenoga 2009.}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|last=Weisenhaus|first=Doreen|first2=Jill|last2=Cottrell|first3=Mei Ning|last3=Yan|title=Hong Kong Media Law: A Guide for Journalists and Media Professionals|year=2007|publisher=Hong Kong University Press|isbn=9789622098084|page=74}}</ref>

===Administrativni okruzi===
{{Hong Kong districts imagemap}}
Hong Kong ima unitarni sustav vlasti; nakon što je su 2000. ukinuta dva općinska vijeća, ne postoji niti jedna lokalna vlada. Radi toga nema formalne definicije za gradove i mjesta. Administrativno, Hong Kong je podijeljen na 18 geografskih okruga, zastupana okružnim vijećima koja vladu savjetuje o lokalnim pitanjima, kao što su javni objekti, programi zajednice, kulturne aktivnosti i poboljšanja zaštite okoliša.<ref name=district>{{citiranje www |url=http://www.gov.hk/en/about/abouthk/factsheets/docs/district_admin.pdf|naslov=Hong Kong – The Facts: District Administration |izdavač=Hong Kong Government |preuzeto=31. kolovoza 2008.}}</ref>

Ukupno je 534 mjesta u vijeću okruga, od kojih je 405 izabrano, dok su ostali imenenovani od šefa administracije i  27 ''ex officio'' predsjednika seoskih odbora.<ref name=district/>

Ministarstvo unutarnjih poslova kroz okružne urede javnosti objavljuje vladinu politiku i planove.<ref name="HAD">{{citiranje www|url=http://www.had.gov.hk/en/about_us/mission/mission.htm|naslov=Mission|izdavač=Home Affairs Department, Hong Kong Government |dan=30. lipnja 2009.|preuzeto=10. studenoga 2009.}}</ref>

===Vojska===
Kada je Hong Kong bio britanska kolonija, i kasnije [[Britanski prekomorski teritoriji|teritorij]], obranu je osiguravala [[Britanske oružane snage|britanska vojska]] pod zapovjedništvom guvernera Hong Konga koji je bio ''ex officio'' vrhovni zapovjednik.<ref>{{Citiranje knjige |title=The Civil Service in Hong Kong |url=http://books.google.com/?id=9Lqq7tp7n00C&pg=PA19&dq=governor+of+hong+kong+is+commander+in+chief |year=1998 |publisher=Hong Kong University Press |isbn=9622094589 |page=19 |first=Ahmed Shafiqul|last=Huque|first2=Grace O. M.|last2=Lee|first3=Anthony|last3=Cheung}}</ref> Kada je 1997. NR Kina preuzela suverenitet, britansku je vojsku zamijenio garnizon Narodne oslobodilačke vojske, uključujući kopnene, pomorske i zračne snage, pod zapovjedništvom Centralne kineske vojne komisije.<ref name=otd />

Temeljni zakon zaštićuje lokalne civilne poslove od interferencija garnizona, te su članovi garnizona podložni zakonima Hong Konga. Vlada Hong Kong ostaje odgovorna za održavanje javnog reda, ipak, može zatražiti od vlade NR Kine pomoć garnizona u održavanju javnog reda i u slučaju katastrofa. Vlada NR Kine odgovorna je za troškove održavanja garnizona.<ref name="BasicLawC2" /><ref name="Rioni2">{{Citiranje knjige|last=Rioni|first=S. G.|title=Hong Kong in Focus: Political and Economic Issues|year=2002|publisher=Nova Publishers|isbn=9781590332375|pages=154–163}}</ref>

== Zemljopis i klima ==
[[Slika:HongKong boundary from space.png|mini|180px|Područja urbanog razvoja i vegetacije vidljivi na satelitskoj snimci u lažnim bojama.]]
Hong Kong je smješten na jugu Kine, 60&nbsp;km istočno od [[Makao|Makaa]] na suprotnoj strani velikog i dubokog zaljeva nazvanog Biserna rijeka, zajedničkog ušća rijeka Xi Jiang, Bei Jiang i Dong Jiang. Okružen je [[Južno kinesko more|Južnim kineskim morem]] na istoku, jugu i zapadu, dok sjeverno preko rijeke Shenzen graniči s gradom Shenzhenom u provinciji Guangdong. Površina teritorija od 1104&nbsp;km² sastoji se od otoka [[Hong Kong Island|Hong Kong]], poluotoka [[Poluotok Kowloon|Kowloon]], [[Novi teritoriji|Novih teritorija]] i preko 200 otoka, od kojih je najveći Lantau. Od ukupne površine, 1054&nbsp;km² odnosi se na zemlju, dok se 50&nbsp;km² odnosi na unutarnje vode. Pojas [[Teritorijalne vode|teritorijalnih voda]] širok je 3 nautičke milje (5,6&nbsp;km). Površina zemlje, Hong Kong čini [[Dodatak:Popis država po površini|179. najvećim naseljenim teritorijem]] na svijetu.<ref name="cia">{{citiranje www
  |url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/hk.html
  |naslov=Hong Kong
  |rad=The World Factbook
  |izdavač=CIA
  |dan=23. kolovoza 2010.
  |preuzeto=17. rujna 2010.}}</ref><ref name="censtatd" />

Kako je većina područja Hong Konga brdovito ili planinsko sa strmim padinama, manje od 25% teritorija kopnene mase je urbanizirano, dok je 40% rezervirano za državne parkove i prirodne rezervate.<ref>{{Citiranje knjige|title=An Introduction to the Cape d'Aguilar Marine Reserve, Hong Kong|first=Brian|last=Morton|first2=Elizabeth|last2=Harper|publisher=Hong Kong University Press|year-1995|page=9|isbn=9789622093881}}</ref> Većina urbaniziranog područja nalazi se na poluotoku Kowloon, sjevernom kraju otoka Hong Kong i po raspršenim naseljima diljem Novih teritorija.<ref name="Census2006">{{citiranje www
  |url=http://www.bycensus2006.gov.hk/FileManager/EN/Content_962/06bc_mainrpt_v1.pdf
  |naslov=2006 Population By-census
  |izdavač=Census and Statistics Department, Hong Kong Government
  |preuzeto=13. studenoga 2009.}}</ref> Najveća nadmorska visina na teritoriju je 957 m na vrhu planine Tai Mo Shan.<ref>{{citiranje www
|url=http://www.afcd.gov.hk/english/country/cou_vis/cou_vis_cou/cou_vis_cou_tms/cou_vis_cou_tms.html
  |naslov=Tai Mo Shan Country Park
  |dan=17. ožujka 2006.
  |izdavač=Agriculture, Fisheries and Conservation Department, Hong Kong Government
  |preuzeto=8. studenoga 2009.}}</ref> Hongkonška dugačka i nepravilna obala stvara mnoge zaljeve, rijeke i plaže.<ref>{{citiranje www
  |url=http://www.ocasia.org/NOCS/NocCountries.aspx?Nocs=12
  |naslov= Hong Kong
  |izdavač=Olympic Council of Asia
  |preuzeto=14. studenoga 2009. }}</ref>

Unatoč tome što je Hong Kong poznat kao vrlo urbanizirano područje, teritorij je nastojao promovirati zeleni okoliš.<ref>{{citiranje www|url=http://www.hktrader.net/200111/200104/200104s1.htm  |naslov=Chief Executive pledges a clean, green, world-class city|izdavač=Hong Kong Trade Development Council|mjesec=November|godina=2001|preuzeto=17. rujna 2010.}}</ref> Kako radi svog zemljopisa i visokih zgrada Hong Kong trpi povećanje zagađenja, u porastu je svijest o okolišu te je nedavna rastuća javna zabrinutost potakla stroga ograničenja daljnjeg nasipavanja mora u Victoria Harbouru.<ref name="BBCHarbor">{{Citiranje novina|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/asia-pacific/3381827.stm|title=HK harbour reclamation reprieve|publisher=BBC News|date=9 January 2004|accessdate=4 October 2010}}</ref> Oko 80% smoga dolazi iz drugih krajeva delte Biserne rijeke.<ref>{{Citiranje novina
|url=http://www.nytimes.com/2007/03/22/world/asia/22hongkong.html?ex=1332216000&en=d298556ccd753714&ei=5088&partner=rssnyt
  |title=Dirty Air Becomes Divisive Issue in Hong Kong Vote
  |newspaper=The New York Times |date=5 November 2006
  |accessdate=1 February 2008|first=Keith|last=Bradsher}}</ref>

Smješten južno od [[Rakova obratnica|rakove obratnice]], Hong Kong ima vlažnu suptropsku klimu s velikim utjecajem monsuna ([[Köppenova klasifikacija klime|Köppenova klasifikacija]] ''Cwa''). Ljeta su vruća i vlažna s povremenim pljuskovima i gmljavinskim nevremenima s toplim zrakom koji pristiže s jugozapada. Ljeti je najveća mogućnost [[tajfun]]a, koji ponekad uzrokuju poplave ili odrone. Zimsko je vrijeme u početku uobičajeno sunčano, dok u veljači postaje oblačnije s povremenim hladnim frontama s jakim hladnim sjevernim vjetrovima. Najumjerenija godišnja su doba proljeće, moguće promjenjivo, i jesen, uglavnom sunčana i suha.<ref name="HKClimate">{{citiranje www
  |url=http://www.hko.gov.hk/wxinfo/climat/climahk.htm
  |naslov=Climate of Hong Kong
  |izdavač=Hong Kong Observatory
  |dan=4. svibnja 2003.
  |preuzeto=2. kolovoza 2007.}}</ref> Prosjek sunčanih sati je 1948 godišnje,<ref name="sunshine">{{citiranje www
|url=http://www.censtatd.gov.hk/products_and_services/products/publications/statistical_report/general_statistical_digest/index_cd_B1010006_dt_latest.jsp
  |naslov=Hong Kong in Figures 2008 Edition
  |izdavač=Census and Statistics Department, Hong Kong Government
  |dan=27. veljače 2008.
  |preuzeto=7. svibnja 2008.}}</ref> dok su najviša i najniža temperatura ikad zabilježene na Hongkonškom opservatoriju (''Hong Kong Observatory'') 36,1&nbsp;°C i 0,0&nbsp;°C.<ref>{{citiranje www
  |url=http://www.weather.gov.hk/cis/extreme/mon_extreme_e.htm
  |naslov=Extreme Values and Dates of Occurrence of Extremes of Meteorological Elements between 1884–1939 and 1947–2006 for Hong Kong
  |izdavač=Hong Kong Observatory
  |preuzeto=1. veljače 2008.}}</ref>
[[Slika:Peak walk 2.jpg|mini|center|590px|Pogled s otoka Hong Kong preko centralnog okruga prema sjeveru na luku i Kowloon.]]

{{Infobox vrijeme
|mjesto =<!--Hong Kong|-->Hong Kong
|Sij_sr_maks=18.6
|Velj_sr_maks=18.6
|Ožu_sr_maks=21.5
|Tra_sr_maks=25.1
|Svi_sr_maks=28.4
|Lip_sr_maks=30.4
|Srp_sr_maks=31.3
|Kol_sr_maks=31.1
|Ruj_sr_maks=30.2
|Lis_sr_maks=27.7
|Stu_sr_maks=24.0
|Pro_sr_maks=20.3
|God_sr_maks=25.6
|Sij_sr=16.1
|Velj_sr=16.3
|Ožu_sr=18.9
|Tra_sr=22.5
|Svi_sr=25.8
|Lip_sr=27.9
|Srp_sr=28.7
|Kol_sr=28.4
|Ruj_sr=27.6
|Lis_sr=25.3
|Stu_sr=21.4
|Pro_sr=17.8
|God_sr=23.1
|Sij_sr_min=14.1
|Velj_sr_min=14.4
|Ožu_sr_min=16.9
|Tra_sr_min=20.6
|Svi_sr_min=23.9
|Lip_sr_min=26.1
|Srp_sr_min=26.7
|Kol_sr_min=26.4
|Ruj_sr_min=25.6
|Lis_sr_min=23.4
|Stu_sr_min=19.4
|Pro_sr_min=15.7
|God_sr_min=21.1
|Sij_obo=24.9
|Velj_obo=52.3
|Ožu_obo=71.4
|Tra_obo=188.5
|Svi_obo=329.5
|Lip_obo=388.1
|Srp_obo=374.4
|Kol_obo=444.6
|Ruj_obo=287.5
|Lis_obo=151.9
|Stu_obo=35.1
|Pro_obo=34.5
|God_obo=2382.7
|Izvor=Hong Kong Observatory<ref name="met_norms">
{{citiranje www
  |url=http://www.weather.gov.hk/cis/normal/1971_2000/normals_e.htm
  |naslov=Monthly Meteorological Normals for Hong Kong
  |izdavač=Hong Kong Observatory
  |preuzeto=1. veljače 2008.
}}</ref> 
}}

== Ekonomija ==
[[Slika:2ifc at twilight.jpg|mini|180px|International Finance Centre u okrugu Central.]]
[[Milton Friedman]] jednom je Hong Kong opisao kao najveći svjetski eksperiment ''[[laissez faire]]'' kapitalizma.<ref name=EconomistEnd>{{citiranje www|url=http://www.economist.com/node/16591088|naslov=End of an experiment|rad=The Economist|dan=15. srpnja 2010.|preuzeto=5. rujna 2010.}}</ref> Visoko razvijena kapitalistička ekonomija Hong Konga, bila je tijekom 15 godina prva na Indeksu ekonomske slobode.<ref>{{citiranje www|url=http://www.heritage.org/index/Ranking.aspx|naslov=2009 Index of Economic Freedom |izdavač=The Heritage Foundation|preuzeto=19. siječnja 2008.}}</ref><ref>{{Citiranje novina|url=http://www.heritage.org/research/features/index/|archiveurl=https://web.archive.org/web/20080201022352/http://www.heritage.org/research/features/index/|title=2008 Index of Economic Freedom|publisher=The Heritage Foundation|accessdate=1 February 2008|archivedate=1. veljače 2008.}}</ref><ref>{{Citiranje novina|url=http://www.heritage.org/research/features/index/topten.cfm|archiveurl=https://web.archive.org/web/20080124041217/http://www.heritage.org/research/features/index/topten.cfm|title=Top 10 Countries|publisher=The Heritage Foundation|accessdate=1 February 2008|archivedate=24. siječnja 2008.}}</ref> Kao značajno središte međunarodnih financija i trgovine, s jednom od najvećih koncentracija korporacijskih sjedišta u azijsko-pacifičkoj regiji,<ref>{{Citiranje knjige|title=How to Invest in Offshore Real Estate and Pay Little Or No Taxes|first=Hubert|last=Bromma|publisher=McGraw-Hill Professional|year=2007|page=161|isbn=9780071470094}}</ref> radi svojih visokih stopa rasta i naglog razvoja od 1960-ih do 1990-ih poznat je i kao jedan od [[Četiri azijska tigra|četiri azijskih tigrova]]. Od 1961. do 1997., hongkonški [[bruto domaći proizvod]] porastao je 180 puta dok je BDP po glavi stanovnika porastao 87 puta.<ref>{{Citiranje knjige|first=Peter Wallace|last=Preston|first2=Jürgen|last2=Haacke|title=Contemporary China: The Dynamics of Change at the Start of the New Millennium|publisher=Psychology Press|year=2003|pages=80–107|isbn=9780700716371}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|first=Rikkie|last=Yeung|title=Moving Millions: The Commercial Success and Political Controvesies of Hong Kong's Railways|publisher=Hong Kong University Press|year=2008|page=16|isbn=9789622099630}}</ref><ref>{{Citiranje novina|url=http://www.zyen.com/Knowledge/Research/GFCI%201%20March%202007%20Executive%20Summary.pdf|archiveurl=https://web.archive.org/web/20070605112931/http://www.zyen.com/Knowledge/Research/GFCI+1+March+2007+Executive+Summary.pdf|title=The Global Financial Centres Index 1 Executive Summary|publisher=[[London|City of London]]|month=March|year=2007|page=6|accessdate=12 April 2007|archivedate=5. lipnja 2007.}}</ref>

Hongkonška burza, sedma je najveća na svijetu, s tržišnom kapitalizacijom od 2,3 bilijuna USD prosinca 2009.<ref>{{citiranje www|url=http://www.world-exchanges.org/statistics/ytd-monthly|naslov=World Federation of Exchanges – Statistics/Monthly|izdavač=World Federation of Exchanges|preuzeto=17. rujna 2010.}}</ref> Te godine, Hong Kong je prikupio 22% svjetskog kapitala [[Inicijalna javna ponuda (IPO)|inicijalnih javnih ponuda]], postavši najveće svjetsko tržište za inicijalne javne ponude.<ref>{{citiranje www|url=http://www.bloomberg.com/apps/news?pid=newsarchive&sid=aI3U6ahtfIyo|naslov=Hong Kong IPOs May Raise Record $48&nbsp;Billion in 2010, E&Y Says|izdavač=Bloomberg|preuzeto=17. rujna 2010.}}</ref> Lokalna valuta je [[Honkonški dolar]], koji je od 1983. vezan uz [[USD|Američki dolar]].<ref>{{Cite book|url=http://www.info.gov.hk/hkma/eng/public/hkmalin/full_e.pdf|title= Hong Kong's Linked Exchange Rate System|page=33|publisher=Hong Kong Monetary Authority|accessdate=6 October 2010}}</ref>

Vlada Hong Konga tradicionalno je igrala uglavnom pasivnu ulogu u gospodarstvu, s malim intervencijama u industriji i gotovo bez ikakve kontrole uvoza i izvoza. Tržišnim snagama i privatnom sektoru bilo je dozvoljeno utvrditi praktični razvoj. Prema službenoj politici "pozitivnog ne-intervencionizma", Hong Kong se često navodi kao primjer ''laissez-faire'' kapitalizma. Nakon drugog svjetskog rata  rapidno se industrijalizirao kao proizvodni centar potaknut izvozom, a potom je 1980-ih bio podvrgnut brzom prijelazu na [[Usluga|uslužnu ekonomiju]].<ref name=ceo>{{Citiranje novina|url=http://www.ceo.gov.hk/eng/press/oped.htm|title=Big Market, Small Government|first=Donald|last=Tsang|date=18 September 2006|publisher=Hong Kong Government|accessdate=17. prosinca 2010.|archiveurl=https://web.archive.org/web/20081205021241/http://www.ceo.gov.hk/eng/press/oped.htm|archivedate=5. prosinca 2008.}}</ref>

1990-ih postao je financijskim središtem, ali je bio teško pogođen azijskom financijskom krizom 1998. i epidemijom SARS-a 2003. Oživljavanje vanjske i domaće potražnje dovelo je do snažnog oporavka, jer je smanjenje troškova ojačalo konkurentnost izvoza a dugi [[Deflacija|deflacijski]] period završio.<ref>{{citiranje www |url=http://info.hktdc.com/econforum/tdc/tdc071201.htm |naslov=Hong Kong's Export Outlook for 2008: Maintaining Competitiveness through Supply Chain Management|izdavač=Hong Kong Trade Development Council |dan=6. prosinca 2007.|preuzeto=30. kolovoza 2010.}}</ref><ref>{{citiranje www |url=http://www.hkdf.org/newsarticles.asp?show=newsarticles&newsarticle=126 |naslov=HKDF – Has Hong Kong Lost its Competitiveness?|izdavač=Hong Kong Democratic Foundation |preuzeto=14. studenoga 2009. }}</ref> Vladine intervencije, započete kasnijim kolonijalnim vladama i nastavljene nakon 1997., u porastu su, uvođenjem izvoznih kreditnih garancija, obveznog mirovinskog osiguranja, minimalnih plaća, anti-diskriminacijskih zakona i jamcem državne hipoteke.<ref name=EconomistEnd/>

Teritorij nema mnogo obradivih površina i prirodnih resursa, tako da uvozi većinu svoje hrane i sirovina. Hong Kong je jedanaesti najveći trgovački entitet u svijetu,<ref>{{Citiranje novina|url=http://www.info.gov.hk/info/hkbrief/eng/ahk.htm|archiveurl=https://web.archive.org/web/20080119053435/http://www.info.gov.hk/info/hkbrief/eng/ahk.htm|title=About Hong Kong|publisher=Hong Kong Government|month=April|year=2006|accessdate=1 February 2008|archivedate=19. siječnja 2008.}}</ref> s ukupnom vrijednosti uvoza i izvoza većom od bruto domaćeg proizvoda. Hong Kong je najveći svjetski centar reeksporta,<ref>{{Citiranje novina|url=http://www.economist.com/displaystory.cfm?story_id=15014282|title=The Panama Canal: A plan to unlock prosperity|work=The Economist |date=3 December 2009|accessdate=4 December 2009}}</ref><ref>{{Citiranje novina|url=http://www.thestandard.com.hk/news_detail.asp?pp_cat=1&art_id=34998&sid=11525347&con_type=1|title=Growth in exports defies predictions|newspaper=The Standard|first=Gita|last=Dhungana|date=29 December 2006|accessdate=4 October 2010|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110629174926/http://www.thestandard.com.hk/news_detail.asp?pp_cat=1&art_id=34998&sid=11525347&con_type=1|archivedate=29. lipnja 2011.}}</ref> većinom za proizvode izrađene izvan teritorija, posebno u kontinentalnoj Kini, i distribuirani putem Hong Konga. Čak i prije prijenosa suvereniteta, Hong Kong je ustanovio opsežne trgovačke i investicijske veze s Kinom, što mu sada omogućuje da služi kao ulazna točka za investicije na kontinentu. Krajem 2007., U Hong Kongu je bilo 3,46 milijuna zaposlenih na puno radno vrijeme, s prosječnom stopom nezaposlenosti od 4,1% za četvrtu uzastopnu godinu pada.<ref>''Hong Kong Monthly Digest of Statistics'', Hong Kong Government, March 2008</ref> Ekonomijom dominira uslužni sektor, koji donosi više od 90% BDP-a, dok industrija donosi 9%. [[Inflacija]] je 2007. bila 2,5%.<ref name="UNPub">{{Citiranje knjige|title=Economic and Social Survey of Asia and the Pacific 2009: Addressing Triple Threats to Development|pages=94–99|year=2009|publisher=United Nations Publications|isbn=9789211205770}}</ref> Kontinentalna Kina, [[Sjedinjene Države]] i [[Japan]], najveća su izvozna tržišta Hong Konga.<ref name="cia" />

2009., Hong Kong je bio peti najskuplji grad za strane zaposlenike iza [[Tokyo|Tokija]], [[Osaka|Osake]], [[Moskva|Moskve]] i [[Ženeva|Ženeve]]. 2008., bio je rangiran na šestom mjestu dok 2007. također na petom.<ref>{{citiranje www|url=http://www.mercer.com/costoflivingpr#Top_50 |naslov=Worldwide Cost of Living survey 2009 |izdavač=Mercer|dan=29. lipnja 2010.|preuzeto=25. kolovoza 2010.}}</ref> 2009., zauzeo je treće mjesto na indeksu jednostavnog biznisa (''Ease of Doing Business Index'').<ref>{{citiranje www|url=http://www.doingbusiness.org/ExploreEconomies/?economyid=43|naslov=Explore Economies|izdavač=[[Svjetska banka|World Bank]]|godina=2010|preuzeto=31. kolovoza 2010.}}</ref>

== Demografija ==
[[Slika:Hksycss.jpg|mini|180px|S 6480 stanovnika po kvadratnom kilometru, Hong Kong je jedno od najgušće naseljenih područja na svijetu.]]
[[Slika:Hong Kong Budha.jpg|mini|180px|Tian Tan Buddha na otoku Lantau.]]
Teritorij naseljava 7,03 milijuna stanovnika. 2009., stopa nataliteta bila je 11,7 na 1000 stanovnika, a stopa fertiliteta 1032 djece na 1000 žena.<ref name="Factsheet Population">{{citiranje www|url=http://www.gov.hk/en/about/abouthk/factsheets/docs/population.pdf|naslov=Hong Kong: The Facts – Population|izdavač=Hong Kong Government|mjesec=October|godina=2009|preuzeto=4. prosinca 2009.}}</ref> Stanovnici iz Kine nemaju pravo prebivališta u Hong Kongu, niti smiju slobodno ulaziti na teritorij.<ref name="immd">{{citiranje www|url=http://www.immd.gov.hk/ehtml/hksarvepid.htm|naslov= Right of Abode in HKSAR—Verification of Eligibility for Permanent Identity Card|izdavač=Immigration Department, Hong Kong Government|dan=5. lipnja 2007.|preuzeto=1. veljače 2008.}}</ref> Međutim, priliv imigranata iz Kine, od oko 45 000 godišnje, značajan je doprinos porastu broja stanovnika - dnevnoj kvoti od 150 kontinentalnih Kineza s obiteljskim vezama u Hong Kongu odobrava se "dozvola u jednom smjeru".<ref>{{citiranje www |url=http://www.hkclic.org/en/topics/immigration/for_non_residents/q1.shtml |naslov=Who is entitled to sponsor family members to come to live in Hong Kong? If I am a lawful resident of Hong Kong, can my family members in the Mainland (or elsewhere) apply to immigrate to Hong Kong? |izdavač=Community Legal Information Centre |preuzeto=4. studenoga 2009.}}</ref> Očekivani životni vijek u Hong Kong je 2009. bio 79,16 godina za muškarce i 84,79 godina za žene, što ga čini jednim od najviših u svijetu.<ref name="cia" />

Oko 95% stanovništva kineskog je porijekla,<ref name="census1" /> od kojih su većina Taishan, Chiu Chow, drugi [[Kantonski Kinezi]], i [[Hakka]]. Hongkonška Han većina uglavnom potječe iz regija [[Guangzhou]] i [[Taishan]] provincije Guangdong.<ref name="cicred" /> Preostalih 5% stanovništva čine ne-etnički Kinezi, koji su unatoč manjem broju vrlo primjetna grupa.<ref name=census1/> To su južnoazijska populacija [[Indija]]ca, [[Pakistan]]aca i [[Nepal]]aca, i nešto vijetnamskih izbjeglica koji su postali stalni stanovnici Hong Konga. Također i Europljani (većinom Britanci), Amerikanci, [[Kanada|Kanađani]], Japanci i [[Koreja|Koreanci]] na radu u gradskom trgovačkom i financijskom sektoru.{{#tag:ref|Popis stanovništva i Odjel statistike izvijestili su da je broj ljudi koji se izjašnjava kao "bijeli" pao s 46 584, na popisu iz 2001., na 36 384 u 2006., tj. pad od 22%.<ref>{{Citiranje novina|url=http://www.globalautoindustry.com/article.php?id=2764&jaar=2008&maand=7&target=China|title=Counting Expat Numbers a Complex Task (Hong Kong)|date=July 2008|publisher=Global Auto Industry|accessdate=30 August 2010|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110429092605/http://www.globalautoindustry.com/article.php?id=2764&jaar=2008&maand=7&target=China|archivedate=29. travnja 2011.}}</ref>|group=note}} 2008., na radu u Hong Kongu bilo je procijenjenih 252 500 kućnih pomagaća iz Indonezije i Filipina.<ref>{{Citiranje knjige|title=Application of International Labour Standards 2009 (I)|author=International Labour Office|year=2009|publisher=[[ILO|International Labour Organization]]|isbn=9221206343|page=640|accessdate=30 August 2010}}</ref>

Hongkonški ''de facto'' službeni jezik je [[kantonski]], kineski jezik koji potječe iz pokrajine Guangdong, sjeverno od Hong Konga.<ref>{{citiranje www |url=http://jmsc.hku.hk/hkstories/content/view/97/35/|prezime=Westra|ime=Nick|dan=5. lipnja 2007.|naslov=Hong Kong as a Cantonese speaking city |izdavač=Journalism and Media Studies Centre, University of Hong Kong|preuzeto=14. studenoga 2009. }}</ref> Engleski je također službeni jezik, i prema među-popisu iz 1996. njime kao svakodnevnim jezikom govori 3,1% stanovništva i 34,9% stanovništva kao drugim jezikom.<ref>{{citiranje www|url=http://www.ucl.ac.uk/english-usage/ice/icehk.htm|naslov=ICE Hong Kong|izdavač=University College London|preuzeto=1. veljače 2008.}}</ref> Znakovi koji prikazuju kineske i engleske natpise uobičajeni su na cijelom teritoriju. Od 1997., povećanje doseljenika iz Kine i veća integracija s ekonomijom kontinentalne Kine doveli su u Hong Kong sve veći broj ljudi koji govore [[Mandarinski kineski|Mandarinski]].<ref>{{cite journal|url=http://www.swarthmore.edu/SocSci/Linguistics/Papers08/Yum.pdf|last=Yum|first=Cherry|title=Which Chinese? Dialect Choice in Philadelphia’s Chinatown|year=2007|publisher=Haverford College|accessdate=25 August 2010|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110414022440/http://www.swarthmore.edu/SocSci/Linguistics/Papers08/Yum.pdf|archivedate=14. travnja 2011.}}</ref>

Hong Kong uživa visok stupanj vjerske slobode, zajamčene temeljnim zakonom. 90% stanovništva prakticira mješavinu lokalnih religija,<ref name="cia" /> većinom [[Budizam]], ali također i [[Konfucijanizam]] i [[Taoizam]].<ref>{{cite journal|url=http://www.yearbook.gov.hk/2006/en/18_01.htm|work=Hong Kong Yearbook|year=2006|title= Chapter 18: Religion and Custom|publisher=Hong Kong Government|date=15 August 2007|accessdate=16 May 2009}}</ref> [[Kršćanstvo|Kršćanska]] zajednica od oko 600 000 ljudi čini oko 8% ukupnog stanovništva,<ref name = "onnxty">{{citiranje www|url=http://www.state.gov/g/drl/rls/irf/2007/90133.htm#hk |naslov=International Religious Freedom Report 2007 – Hong Kong|izdavač=United States Department of State|godina=2007|preuzeto=16. svibnja 2009.}}</ref><ref name="Hong Kong 2006">{{citiranje www|url=http://www.yearbook.gov.hk/2006/en/18_06.htm |naslov=Hong Kong Year Book (2006):Chapter 18 – Religion and Custom: Christianity |izdavač=Hong Kong Government |dan=15. kolovoza 2007. |preuzeto=16. svibnja 2009.}}</ref> i skoro je ravnomjerno podjeljena između [[Katolicizam|Katolika]] i [[Protestantizam|Protestanata]], premda postoje manje zajednice, uključujući [[Crkva Isusa Krista svetaca posljednjih dana|Svece posljednih dana]]<ref>{{citiranje www|url=http://lds.org/temples/main/0,11204,1912-1-84-0,00.html|naslov=Hong Kong China Temple|izdavač=The Church of Jesus Christ of Latter-day Saints|preuzeto=30. rujna 2010.}}</ref> i [[Jehovini svjedoci|Jehovine svjedoke]].<ref>{{citiranje www|url = http://www.watchtower.org/e/statistics/worldwide_report.htm |naslov = 2007 Report of Jehovah's Witnesses Worldwide|izdavač=The Watchtower|preuzeto = 9. kolovoza 2008.}}</ref> [[Anglikanska zajednica|Anglikanska]] i Rimokatolička crkva, za razliku od kontinentalne Kine, slobodno imenenuju svoje biskupe. Postoje također i [[Sikhizam|Sikh]], [[Islam|Muslimanske]], [[Židovi|Židovske]], [[Hinduizam|Hindu]] i [[Bahá'í]] zajednice. Dopušta se prakticiranje 
[[Falun Gong]]a.<ref>{{citiranje www|url=http://www.state.gov/g/drl/rls/irf/2006/71338.htm#hongkong|naslov=International Religious Freedom Report 2006 – Hong Kong|godina=2006|izdavač=United States Department of State|preuzeto=6. listopada 2010.}}</ref>

Statistički, hongkonška razlika u prihodima jedna je od najgorih u azijsko-pacifičkoj regiji. Prema izvještaju programa Ujedinjenih naroda za ljudska naselja 2008., Gini koeficijent od 0,53, 
bio je najviši u Aziji i "realtivno visok prema međunarodnim standardima".<ref>{{citiranje www|prezime=Piboontanasawat |ime=Nipa |url=http://www.bloomberg.com/apps/news?pid=newsarchive&sid=a7.igvdrfs5g |naslov=Hong Kong Has Highest Income Disparity in Asia, UN Report Says |izdavač=Bloomberg |dan=23. listopada 2008. |preuzeto=25. kolovoza 2010.}}</ref> Međutim, vlada je istaknula kako nesrazmjer prihoda nije sukladan situaciji pogoršanja siromaštva, te da [[Ginijev koeficijent]] nije strogo usporediv među regijama. Vlada je ukazala na restrukturiranje gospodarstva, promjene u veličini kućanstava, te povećanje broja radnih mjesta visokih prihoda kao faktore koji iskrivljuju [[Ginijev koeficijent]].<ref>{{cite journal|url=http://www.legco.gov.hk/yr04-05/english/hc/sub_com/hs51/minutes/hs510623.pdf|title=Subcommittee to Study the Subject of Combating Poverty|date=23 June 2005|publisher=Legislative Council of Hong Kong|accessdate=30 August 2010}}</ref><ref>{{cite journal|url=http://www.cop.gov.hk/eng/pdf/Income%20Distribution%20of%20HK%20and%20the%20Gini%20Coefficient.pdf|last=Kwok Kwok-chuen|title=Income Distribution of Hong Kong and the Gini Coefficient|author=Commission on Poverty|publisher=Hong Kong Government|date=12 February 2007|accessdate=30 August 2010|archiveurl=https://web.archive.org/web/20100331203048/http://www.cop.gov.hk/eng/pdf/Income%20Distribution%20of%20HK%20and%20the%20Gini%20Coefficient.pdf|archivedate=31. ožujka 2010.}}</ref>

== Obrazovanje ==
[[Slika:The University of Hong Kong.jpg|mini|lijevo|180px|Sveučilište u Hong Kongu.]]
Obrazovni sustav Hong Konga bio je donekle sličan engleskome,<ref name="HKUChan">{{Citiranje knjige|last=Chan|first=Shun-hing|last2=Leung|first2=Beatrice|year=2003|title=Changing Church and State Relations in Hong Kong, 1950–2000|publisher=Hong Kong University Press|page=24|isbn=962-2096123}}</ref> premda postoje međunarodni sustavi. Vlada vodi politiku "učenja materinjeg jezika" ([[Kineski jezik|Kineski]] 母語教學) prema kojoj je jezik nastave kantonski,<ref>{{citiranje www|url=http://www.edb.gov.hk/index.aspx?nodeID=1909&langno=2 |naslov=母語教學小冊子|trans_title=Mother Tongue Instruction Handbook|jezik=Chinese|izdavač=Education Bureau, Hong Kong Government|preuzeto=4. studenoga 2009.}}</ref> uz pisanje kineskog i engleskog. U srednjim školama, potiče se znanje više jezika, te je u porastu i učenje [[Mandarinski kineski|mandarinskog]].<ref>{{citiranje www |url=http://www.edb.gov.hk/index.aspx?nodeID=1901&langno=1 |naslov=Policy for Secondary Schools -Medium of Instruction Policy for Secondary Schools |izdavač=Education Bureau, Hong Kong Government|preuzeto=4. studenoga 2009.}}</ref> [[PISA (istraživanja)|Program za Međunarodnu procjenu studenata]] (PISA), hongkonški je obrazovni sustav rangirao kao drugi najbolji na svijetu.<ref name="OECD">{{citiranje www|url=http://www.pisa.oecd.org/document/2/0,3343,en_32252351_32236191_39718850_1_1_1_1,00.html|naslov=PISA 2006 Science Competencies for Tomorrow's World|godina=2006|izdavač=[[OECD|Organisation for Economic Co-operation and Development]]|preuzeto=14. prosinca 2007.}}</ref>

Državnim školama u Hong Kongu upravlja Obrazovni ured (''Education Bureau''). Sustav je podijeljen na neobavezne tri godine vrtića, nakon čega slijedi obaveznih šest godina osnovnog obrazovanja, tri godine nižeg srednjoškolskog obrazovanja, neobavezne dvije godine višeg srednjoškolskog obrazovanja koje dovode do hongkonškog certifikata obrazovnih ispita (''Hong Kong Certificate of Education Examinations'') i dvije godine kursa prijemnog ispita koje vode ka hongkonškim ispitima napredne razine (''Hong Kong Advanced Level Examinations'').<ref>{{citiranje www|url=http://www.edb.gov.hk/index.aspx?nodeID=97&langno=1|naslov=Kindergarten, Primary and Secondary Education|izdavač=Education Bureau, Hong Kong Government |preuzeto=1. veljače 2008.}}</ref> Nova viša akademska struktura i nastavni plan, primijenjeni rujna 2009., svim studentima pružaju tri godine obaveznoga nižeg i tri godine višeg obaveznog srednjoškolskog obrazovanja.<ref name=nss/><ref name="HKEduLi">{{Citiranje novina|url=http://news.gov.hk/en/category/ontherecord/050518/html/050518en11001.htm|title=Creating a better education system|last=Li|first=Arthur|date=18 May 2005|publisher=Hong Kong Government|accessdate=17 August 2010|archiveurl=https://web.archive.org/web/20080303190339/http://www.news.gov.hk/en/category/ontherecord/050518/html/050518en11001.htm|archivedate=3. ožujka 2008.}}</ref> Pod novom nastavnom planu postoji samo javni ispit, hongkonška diploma srednjeg obrazovanja (''Hong Kong Diploma of Secondary Education'').<ref>{{citiranje www |url=http://www.hkeaa.edu.hk/en/hkdse/ |naslov=HKDSE|dan=12. listopada 2010.|rad=Hong Kong Examinations and Assessment Authority |preuzeto=20. listopada 2010.}}</ref>

Većina općih škola u Hong Kongu spada pod tri kategorije: rjeđe državne škole, češće subvencionirane škole, uključujući i vladine ''aids-and-grant'' škole, i privatne škole, često pod upravom kršćanskih organizacija s upisima temeljenim na akademskim zaslugama umjesto financijskim sredstvima. Izvan su tog sustava škole pod shemom direktne subvencije (''Direct Subsidy Scheme'') i privatne međunarodne škole.<ref name="HKEduLi" />

U Hong Kongu djeluje devet javnih sveučilišta, i određeni broj privatnih institucija visokog obrazovanja koje nude razne stupnjeve diploma, magisterija i doktorata, drugih visokoškolskih diploma, i vezane akademske tečajeve. Sveučilište u Hong Kongu, najstariju instituciju visokog obrazovanja na teritoriju, ''Quacquarelli Symonds'' je opisao kao "opće istraživačko sveučilište svjetske klase"<ref>{{citiranje www|naslov=QS World University Rankings™ Launches 2010 Research|izdavač=Quacquarelli Symonds|dan=8. ožujka 2010.|url=http://www.topuniversities.com/articles/rankings/qs-world-university-rankings%E2%84%A2-launches-2010-research|preuzeto=30. kolovoza 2010.}}</ref> te je 2009. prema popisu ''Times Higher Education-QS World University Rankings'' bilo rangirano na 24. mjestu u svijetu,<ref name=THES>{{citiranje www|izdavač=Quacquarelli Symonds|naslov=Times Higher Education-QS World University Rankings 2009 – Top 200 world universities|rad=Times Higher Education Supplement|godina = 2008|url=http://www.timeshighereducation.co.uk/Rankings2009-Top200.html|preuzeto=31. kolovoza 2010.}}</ref> i na prvom mjestu u Aziji.<ref name="200rank">{{citiranje www|naslov=Top 200 Universities|izdavač=Quacquarelli Symonds|preuzeto=27. srpnja 2009.|godina=2009|url=http://www.topuniversities.com/university-rankings/asian-university-rankings}}</ref> Hongkonški univerzitet znanosti i tehnologije (''Hong Kong University of Science & Technology'') bio je 2009. rangiran na 35 mjestu u svijetu i 2010. na drugom mjestu u Aziji. Kineski univerzitet u Hong Kongu (''Chinese University of Hong Kong'') bio je 2009. na 46. mjestu u svijetu i 2010. četvrti u Aziji.<ref name="200rank"/>

== Kultura ==
[[Slika:Avenue of Stars Statue crop.jpg|mini|lijevo|180px|Statua na ''Avenue of Stars'', postavljena u čast hongkonškoj kinematografiji.]]
Hong Kong se često opisuje kao mjesto gdje "istok susreće zapad", što je odraz kulturne mješavine kineskih korijena i utjecaja iz vremena britanske kolonije.<ref name="cnntravel">{{Citiranje novina |url=http://edition.cnn.com/2009/TRAVEL/03/06/24hours.hongkong/index.html?eref=rss_travel |title=24 hours in Hong Kong: Urban thrills where East meets West |publisher=[[CNN]]|date=8 March 2009 |accessdate=27 May 2009}}</ref> Uravnotežuje se sklad modernog načina života s tradicionalnim kineskim običajima. Vještine kao ''[[feng shui]]'' shvaćaju se vrlo ozbiljno, vjeruje se da mogu utjecati na poslovanje te skupi građevinski projekti često unajmljuju stručne konzultante.<ref>{{Citiranje novina|url=http://globalnation.inquirer.net/propertyfocus/propertyfocus/view/20090217-189707/Feng-shui-used-in-90-of-RP-businesses|title=Feng shui used in 90% of RP businesses|newspaper=Philippine Daily Inquirer|date=17 February 2009|accessdate=14 November 2009|archiveurl=https://web.archive.org/web/20090222223542/http://globalnation.inquirer.net/propertyfocus/propertyfocus/view/20090217-189707/Feng-shui-used-in-90-of-RP-businesses|archivedate=22. veljače 2009.}}</ref> Drugi predmeti, kao [[Ba gua]] ogledala, još se uvijek redovito koriste za odvraćanje zlih duhova,<ref>{{Citiranje knjige|title=Chinese Religions: Beliefs and Practices|first=Jeaneane D.|last=Fowler|first2=Merv|last2=Fowler|publisher=Sussex Academic Press|year=2008|page=263|isbn=9781845191726}}</ref> dok se u zgradama često izbjegava numeriranje katova bilo kojim brojem koji sadrži 4,<ref>{{Citiranje knjige|title=City Voices: Hong Kong writing in English, 1945–present|publisher=Hong Kong University Press|last=Xi|first=Xu|first2=Mike|last2=Ingham|year=2003|page=181|isbn=9789622096059}}</ref> radi sličnosti s riječju "umrijeti" na kantonskom.<ref>{{Citiranje knjige|title=Death, Dying and Bereavement: a Hong Kong Chinese Experience|volume=Volume 1|publisher=Hong Kong University Press|first=Cecilia|last=Chan|first2=Amy|last2=Chow|year=2006|page=3|isbn=9789622097872}}</ref> 
Spoj istoka i zapada također karakterizira i hongkonšku kuhinju. [[Dim sum]], [[hot pot]], i [[brza hrana]] koegzistiraju zajedno s ''[[haute cuisine]]'' restoranima.<ref>{{Citiranje knjige|title=Hong Kong and Macau|publisher=Lonely Planet|page=7|isbn=9781741046656|last=Stone|first=Andrew|last2=Chow|first2=Chung Wah|last3=Ho|first3=Reggie|date=15 January 2008}}</ref>

Osim što je priznati trgovački i finacijski centar, Hong Kong je i središte industrije zabave.<ref name=M&C>{{Citiranje novina |url=http://www.monstersandcritics.com/movies/news/article_1281858.php/Hong_Kong_calls_itself_Asia_s_entertainment_hub|title=Hong Kong calls itself Asia's entertainment hub
|publisher=Monsters and Critics|date=23 March 2007}}</ref> Hongkonški filmovi o [[Borilačke vještine|borilačkim vještinama]] stekli su veliku popularnost krajem 1960-ih i 1970-ih. Nekoliko istaknutih holivudskih glumaca, izvođača i majstora borilačkih vještina potječe iz hongkonške kinematografije, posebno [[Bruce Lee]], [[Jackie Chan]], [[Chow Yun-fat]], [[Michelle Yeoh]], [[Maggie Cheung]] i [[Jet Li]]. Također, nekoliko hongkonških filmaša, kao [[John Woo]], [[Wong Kar-wai]], i [[Stephen Chow]], postiglo je veliku slavu u [[Hollywood]]u,<ref name=M&C/> dok su lokalni filmovi kao ''Chungking Express, Infernal Affairs, Shaolin Soccer, Rumble in the Bronx''  i  ''In the Mood for Love'' stekli međunarodno priznanje. Hong Kong je središte međunarodno popularne [[Cantopop]] glazbe, koja svoje utjecaje crpi iz drugih vrsta kineske glazbe i zapadnih žanrova.<ref>{{Citiranje novina |url=http://www.time.com/time/musicgoesglobal/asia/mcantopop.html |title=Hong Kong music circles the globe with its easy-listening hits and stars |first=Richard |last=Corliss |work=Time|accessdate=4 November 2009 | date=24 September 2001}}</ref>

Vlada Hong Konga podržava kulturne institucije kao Hongkonški muzej nasljeđa (''Hong Kong Heritage Museum''), Hongkonški muzej umjetnosti (''Hong Kong Museum of Art''), Hongkonška akademija scenskih umjetnosti (''The Hong Kong Academy for Performing Arts'') i Hongkonški filharmonijski orkestar. Vladino ministarstvo za slobodno vrijeme i kulturne djelatnosti subvencionira i sponzorira međunarodne izvođače na gostovanju u Hong Kongu. Mnoge međunarodne kulturne aktivnosti organizirane su od strane vlade, konzulata, i privatno.<ref name="HeritageGovHK">{{citiranje www|url=http://www.heritagemuseum.gov.hk/english/gen_info.htm|naslov=General Information|dan=15. listopada 2009.|izdavač=Leisure and Cultural Services Department, Hong Kong Government |preuzeto=31. kolovoza 2010.}}</ref><ref>{{citiranje www|url=http://www.lcsd.gov.hk/ce/Museum/Arts/english/aboutus/aboutus.html|naslov=About the Museum|dan=25. svibnja 2010.|izdavač=Leisure and Cultural Services Department, Hong Kong Government |preuzeto=31. kolovoza 2010.}}</ref>

Hong Kong ima dvije zemaljske televizije s koncesijom na razini teritorija - ATV i TVB, te tri lokalna i nekoliko stranih koncesionara kabelskih i satelitskih usluga.<ref>{{citiranje www |url=http://www.cedb.gov.hk/ctb/eng/broad/licences.htm |naslov=Broadcasting: Licences |izdavač=Commerce and Economic Development Bureau, Hong Kong Government|preuzeto=4. studenoga 2009.}}</ref> Produkcija hongkonških sapunskih drama, humorističnih serija i zabavnih emisija nudi se publici diljem kineskog govornog područja. Magazini i novinski izdavači pišu i distribuiraju se i na kineskom i na engleskom, s naglaskom na senzacionalizmu i celebrity traču.<ref>{{Citiranje knjige|title=Global Media Spectacle: News War Over Hong Kong|first=Jinquan|last=Li|publisher=State University of New York Press|year=2002|pages=69–74|isbn=9780791454725}}</ref>

Mediji u Hong Kongu relativno su slobodni od službenih intervencija u odnosu na kontinentalnu Kinu, iako ''Far Eastern Economic Review'' ukazuje na znakove autocenzure u časopisima čiji vlasnici imaju bliske veze ili poslovne interese u Narodnoj Republici Kini, te navodi da čak i zapadni mediji nisu imuni na rastuću kinesku ekonomsku moć.<ref>{{Citiranje novina |url=http://www.feer.com/politics/2009/october54/Chinas-Export-of-Censorship |title=China's Export of Censorship |first=Christopher |last=Walker |last2=Cook|first2=Sarah|date=12 October 2009 |accessdate=4 November 2009|work=Far Eastern Economic Review}}</ref>

Unatoč ograničenoj površini, Hong Kong nudi velike mogućnosti rekreacije i natjecateljskog sporta. Svoje delegacije šalje na međunarodna natjecanja kao što su [[Olimpijske igre]] i [[Azijske igre]], te je bio i domaćin konjičkih natjecanja tijekom [[XXIX. Olimpijske igre - Peking 2008.|Olimpijskih igara 2008]].<ref>{{citiranje www|url=http://en.beijing2008.cn/venues/equ/index.shtml |naslov=Hong Kong Olympic Equestrian Venue (Beas River & Shatin)|izdavač=Beijing Organizing Committee for the Olympic Games|preuzeto=4. studenoga 2009.}}</ref>

Postoje veliki višenamjenski objekti kao Hong Kong Coliseum i MacPherson Stadium. Također, strmi teren i opsežna mreža staza s atraktivnim pogledima privlače planinare, dok razvedena obala nudi mnoge plaže za plivanje.<ref>{{Citiranje knjige|title=National Geographic Traveler: Hong Kong|edition=2nd|first=Phil|last=Macdonald|publisher=[[National Geographic Society]]|year=2006|page=263|isbn=9780792253693}}</ref>

== Arhitektura ==
[[Slika:HK TST Salisbury Road Peninsula Hotel facade KMB bus stop sign HKCC 香港文化中心 Cultural Centre.JPG|mini|180px|Kolonijalna arhitektura u Hong Kongu, čuveni ''Peninsula hotel''.]]
Prema njemačkoj kompaniji ''Emporis'', u Hong Kongu je 7650 nebodera, što je najveći broj nebodera u jednom gradu na svijetu.<ref>{{citiranje www
  |url=http://www.emporis.com/en/bu/sk/st/ma/ci/
  |naslov=Most Active Cities in terms of High-rise Construction
  |izdavač=Emporis
  |preuzeto=24. svibnja 2009.}}</ref> Velika urbanistička zbijenost i mnoštvo visokih zgrada uvjetovani su nedostakom prostora za gradsko širenje (''urban sprawl''). S prosječnom udaljenošću od obale mora do strmih obronaka na otoku Hong Kong od 1,3&nbsp;km,<ref>{{cite journal
  |last=Tong|first=C. O.|last2=Wong|first2=S. C.
  |year=1997
  |month=August
  |title=The advantages of a high density, mixed land use, linear urban development
  |journal=Transportation
  |volume= 24|issue=3|pages=295–307
  |doi=10.1023/A:1004987422746
  |accessdate=26 April 2008
 }}</ref> mnogo je prostora dobiveno nasipavanjem mora. Takav nedostatak prostora uzrokuje potražnju za visokim zgradama za urede i stanovanje. Trideset i šest od 100 svjetskih najviših stambenih zgrada nalazi se u Hong Kongu.<ref>{{citiranje www
  |url=http://www.emporis.com/en/bu/sk/st/tp/ty/rs/
  |naslov=World's Tallest Residential Towers
  |izdavač=Emporis
  |preuzeto=24. svibnja 2009.}}</ref> Također, u Hong Kongu iznad 14. kata živi više ljudi nego bilo gdje drugdje u svijetu, što ga čini "najvertikalnijim svjetskim gradom".<ref name="timeout">{{citiranje www|url=http://www.timeout.com/newyork/kids/events/things-to-do/112841/2384561/vertical-cities |naslov=Vertical Cities: Hong Kong/New York.|rad=Time Out|dan=3. kolovoza 2008. |preuzeto=25. kolovoza 2010.}}</ref><ref name="skyscraper">{{citiranje www|url=http://www.skyscraper.org/home.htm|naslov=Home page|izdavač=Skyscraper Museum|dan=14. srpnja 2008.|preuzeto=25. kolovoza 2010.}}</ref> Radi nedostatka prostora i potražnje za građevinskim terenima, malo je sačuvanih starih zgrada, te grad postaje središtem moderne arhitekture. [[International Commerce Centre]] (ICC), visok 484 m, najviša je zgrada u Hong Kongu i treća najviša na svijetu po mjerenju do visine krova.<ref>{{citiranje www|url=http://www.emporis.com/en/wm/bu/?id=101555
  |naslov=International Commerce Centre
  |izdavač=Emporis
  |preuzeto=2. rujna 2008.}}</ref> Najviša zgrada prije izgradnje ICC-a bila je s 415 m visine Two International Finance Centre.<ref>{{citiranje www
  |url=http://www.emporis.com/en/wm/bu/?id=2internationalfinancecentre-hongkong-china
  |naslov=Two International Finance Centre
  |izdavač=Emporis
  |preuzeto=24. svibnja 2009.}}</ref> Druge su prepoznatljive zgrade HSBC Headquarters Building, trokutasta Central Plaza s vrhom tornja u obliku piramide, The Center s noćnom neonskom rasvjetom u bojama, i Bank of China Tower, arhitekta [[I. M. Pei]]ja sa svojom oštrom, uglatom fasadom. Smatra se da gradski pejzaž ostavlja najveći vizualni dojam među svim svjetskim gradovima.<ref>{{citiranje www
  |url=http://www.emporis.com/en/bu/sk/st/sr/
  |naslov=Emporis Skyline Ranking
  |izdavač=Emporis
  |preuzeto=24. svibnja 2009.}}</ref> Najstarije preostale povijesne građevine, uključujući Tsim Sha Tsui Clock Tower, Centralnu policijsku stanicu, i ostaci Kowloon Walled Cityja, izgrađene su tijekom 19. i početkom 20. stoljeća.<ref>{{citiranje www|url=http://www.lcsd.gov.hk/ce/Museum/Monument/en/monuments_53.php|naslov=Declared Monuments in Hong Kong – Hong Kong Island|izdavač=Leisure and Cultural Services Department, Hong Kong Government|dan=13. siječnja 2010.|preuzeto=31. kolovoza 2010.}}</ref><ref name="Sinn">{{cite journal|last=Sinn|first=Elizabeth|title=Kowloon Walled City: Its Origin and Early History|journal=Journal of the Hong Kong Branch of the Royal Asiatic Society|volume= 27|pages=30–31|year=1990|url=http://sunzi.lib.hku.hk/hkjo/view/44/4401608.pdf|accessdate=31 August 2010}}</ref>

U tijeku je mnogo razvojnih projekata, uključujući i izgradnju novih vladinih zgrada,<ref>{{citiranje www|url=http://www.admwing.gov.hk/tamar/eng/background.htm|naslov=Tamar Development Project|izdavač=Hong Kong Government|dan=23. travnja 2010.|preuzeto=17. rujna 2010.}}</ref> obnovu obale u okrugu Central,<ref>{{citiranje www|url=http://centralwaterfront.designinghongkong.com/index.php?lang=eng|naslov=Central Waterfront Design Competition|izdavač=Designing Hong Kong|preuzeto=26. travnja 2008.}}</ref> i niz projekata u [[West Kowloon]]u.<ref>{{citiranje www|url=http://www.hab.gov.hk/wkcd/pe/eng/intro.htm|naslov=West Kowloon Cultural District Public Engagement Exercise|izdavač=Home Affairs Bureau, Hong Kong Government|dan=26. kolovoza 2008.|preuzeto=6. listopada 2010.}}</ref> Veća izgradnja visokih zgrada planira se na drugoj strani Victoria Harboura u Kowloonu, jer je zatvaranje obližnjeg aerodroma Kai Tak ukinulo stroga ograničenja visine.<ref>{{citiranje www|url=http://www.info.gov.hk/gia/general/199807/10/0710062.htm|naslov=Kai Tak building height restrictions lifted|izdavač=Hong Kong Government|dan=10. srpnja 1998.|preuzeto=26. travnja 2008.}}</ref>

[[Slika:Hong Kong Skyline Panorama -_Dec_2008.jpg|mini|center|590px|Panoramski pogled na Hong Kong Island noću.]]

== Prijevoz ==
[[Slika:SP1900 E227.jpg|mini|180px|Vlak linije ''East Rail Line'' hongkonškog metroa ''Mass Transit Railway'', na stanici Tai Wai.]] 
Hongkonška transportna mreža visoko je razvijena. Više od 90% dnevnih putovanja (11 milijuna) obavlja se javnim prijevozom,<ref name="TD">{{Citiranje novina|url=http://www.td.gov.hk/transport_in_hong_kong/public_transport/introduction/index.htm|archiveurl=https://web.archive.org/web/20080707095241/http://www.td.gov.hk/transport_in_hong_kong/public_transport/introduction/index.htm|title=Public Transport Introduction|publisher=Transport Department, Hong Kong Government|accessdate=13 July 2008|archivedate=7. srpnja 2008.}}</ref> što je najveći takav postotak u svijetu.<ref name="pubtransport">{{Citiranje knjige |first=William H. K.|last=Lam|first2=Michael G. H.|last2=Bell|year=2003|title=Advanced Modeling for Transit Operations and Service Planning |publisher=Emerald Group Publishing|page=231|isbn=9780080442068}}</ref> Prijevoz se može plaćati korištenjem kartice ''Octopus card'', sustavom elektroničkog plaćanja uvedenog u [[podzemna željeznica|podzemnoj željeznici]] Mass Transit Railway (MTR), a može se koristiti i na željeznici, autobusima i trajektima, te se prihvaća kao gotovina na drugim prodajnim mjestima.<ref name="octopus">{{citiranje www|url=http://www.octopuscards.com/consumer/products/en/index.jsp|naslov=Octopus Card Information|izdavač=Octopus Cards Limited|preuzeto=10. prosinca 2008.}}</ref><ref>{{cite journal|title=Octopus: The Growing E-payment System in Hong Kong|last=Poon|first=Simpson|journal=Electronic Markets|last2=Chau|first2=Patrick|doi=10.1080/101967801300197016|volume= 11|issue=2|date=February 2001|pages=97–106|publisher=Informa}}</ref>

Radi kreiranja sveobuhvatne [[Željeznica|željezničke]] mreže na cijelom teritoriju, glavna gradska željeznička kompanija bila je 2007. spojena s gradskom podzemnom željeznicom.<ref>{{citiranje www|url=http://www.info.gov.hk/gia/general/200604/11/P200604110236.htm|naslov=Press Release: Government has reached understanding with MTRCL on the terms for merging the MTR and KCR systems|izdavač=Hong Kong Government|dan=11. travnja 2006.|preuzeto=17. studenoga 2007.}}</ref> 
Sustav podzemne željeznice ima 150 stanica i opslužuje 3,4 milijuna ljudi dnevno.<ref name="mtr">{{citiranje www |url=http://www.mtr.com.hk/eng/whatsnew/tourist_intro.html |naslov=Tourist Information |izdavač=Mass Transit Railway|preuzeto=29. travnja 2008.}}</ref> Hongkonški tramvaji (''Hong Kong Tramways''), uvedeni 1904., pokrivaju sjeverni dio otoka Hong Kong.<ref name="trams">{{citiranje www|url=http://www.hktramways.com/en/company/index.html|naslov=The Company|izdavač=Hong Kong Tramways|preuzeto=29. travnja 2008.}}</ref>

Uslugom [[autobus]]nog prijevoza upravljaju privatne kompanije pod koncesijom. Pet privatnih tvrtki na cijelom teritoriju održava ukupno 700 linija. Dvije najveće, Kowloon Motor Bus, s 402 linije u Kowloonu i Novim Teritorijima, i Citybus, s 154 linije na otoku Hong Kong, pružaju usluge prijevoza preko luke. Danas se skoro isključivo koriste [[Autobus na kat|autobusi na kat]], uvedeni 1949., dok standardni autobusi ostaju u upotrebi na rutama sa slabijom popunjenošću i cestama manjeg kapaciteta.

Gradski minibusi (''Public light bus'') opslužuju veći dio Hong Konga, osobito područja koja ne mogu doseći standardni autobusi, ili ih ne mogu doseći često, brzo, ili direktno.<ref>{{cite journal|doi=10.1016/j.physletb.2003.10.071|title=The relationship between car ownership and public transport provision: a case study of Hong Kong|last=Cullinane|first=S.|year=January 2002|volume= 9|issue=1|page=290|work=Transport Policy|journal=Physics Letters B|publisher=Elsevier Science Limited|accessdate=1 September 2010}}</ref>
[[Slika:K310UD.jpg|mini|180px|Autobus na kat tvrtke Kowloon Motor Bus.]]

[[Trajekt]]ni prijevoznik Star Ferry osnovan 1888., održava četiri linije preko Victoria Harboura, s 53 000 putnika dnevno.<ref name="ferryyears">{{Citiranje novina|url=http://www.iht.com/articles/2006/11/10/news/ferry.php|last=Ng|first=Tze-wei|title=Not even HK's storied Star Ferry can face down developers |newspaper=International Herald Tribune|date=10 November 2006 |accessdate=1 September 2010}}</ref> Stekao je kultni status nakon objave romana ''[[Svijet Suzie Wong]]'', ambijentiranog u Hong Kongu. Putopisac Ryan Levitt liniju Tsim Sha Tsui - Central smatrao je jednom od najslikovitijih na svijetu.<ref name="worldferry">{{Citiranje novina|url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/england/cornwall/3755270.stm |title=Ferry is amongst the world's best|publisher=BBC News |date=19 October 2004 |accessdate=29 April 2008}}</ref> Druge trajektne usluge pružaju kompanije koje opslužuju udaljenije otoke, nove gradove, Macau i gradove u kontinentalnoj Kini. Čuvene su i hongkonške [[Džunka|džunke]] u luci i mali ''kai-to'' trajekti koji povezuju udaljena obalna naselja.<ref>{{citiranje www|url=http://www.time.com/time/travel/cityguide/article/0,31489,1850110_1850124_1850315,00.html|naslov=Hong Kong: 10 Things to Do in 24 Hours|ime=Liam|prezime=Fitzpatrick|rad=Time |preuzeto=31. kolovoza 2010.}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|title=Fields from the sea: Chinese junk trade with Siam during the late eighteenth and early nineteenth centuries|first=Jennifer Wayne|last=Cushman|year=1993|page=57|publisher=SEAP Publications|isbn=0877277117}}</ref>

Na hongkonškom strmom, brdovitom terenu u početku se putovalo nosiljkama.<ref name=thomson>{{Citiranje knjige|title=Illustrations of China and Its People|first=John |last=Thomson|year=1873|pages=96|publisher=Sampson Low, Marston, Low, and Searle}}</ref> [[Uspinjača]] ''Peak Tram'', prvi sustav javnog prijevoza u Hong Kongu, od 1888. omogućava prijevoz između okruga Central i Victoria Peaka.<ref name="old lady">{{Citiranje novina |first=Eric |last=Cavaliero |url=http://www.thestandard.com.hk/news_detail.asp?pp_cat=&art_id=52189&sid=&con_type=1&d_str=19970724&sear_year=1997 |title=Grand old lady to turn 110 |newspaper=The Standard |date=24 July 1997 |accessdate=1 September 2010 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110522042043/http://www.thestandard.com.hk/news_detail.asp?pp_cat=&art_id=52189&sid=&con_type=1&d_str=19970724&sear_year=1997 |archivedate=22. svibnja 2011. }}</ref> U centralnom i zapadnom okrugu, postoji opsežan sustav pokretnih stepenica i travelatora, uključujući i najduži vanjski pokriveni sustav eskalatora u svijetu, ''Mid-Levels escalator''.

[[Hong Kong International Airport]], vodeći je putnički aerodrom i logističko čvorište u Aziji i jedna od najprometnijih svjetskih međunarodnih putničkih i teretnih zračnih luka, s više od 47 milijuna putnika i 3,74 milijuna tona tereta 2007.<ref name="airportnumbers">{{Citiranje novina|url=http://www.hongkongairport.com/eng/aboutus/index.html|archiveurl=https://web.archive.org/web/20070821101759/http://www.hongkongairport.com/eng/aboutus/index.html|title=About Us|publisher=Hong Kong International Airport|accessdate=28 April 2008|archivedate=21. kolovoza 2007.}}</ref> Zamijenio je 1998. čuveni ali i prenapučeni [[Kai Tak Airport]], te je u više anketa ocijenjen kao najbolji svjetski aerodrom.<ref name="bestairport">{{citiranje www |url=http://www.airlinequality.com/news/080807-Awards.htm |naslov=International travellers have voted Hong Kong the best airport in the world |izdavač=Skytrax|dan=8. kolovoza 2007. |preuzeto=28. travnja 2008.}}</ref> Više od 85 zrakoplovnih kompanija djeluje na dva terminala zračne luke, glavnog čvorišta [[Cathay Pacific]]a, Dragonaira, Air Hong Konga, Hong Kong Airlinesa, i Hong Kong Expressa.<ref name="airportnumbers" /><ref>{{citiranje www|url=http://www.hongkongairport.com/eng/pdf/business/about-the-airport/air-cargo/AirCargo_brochure.pdf|naslov=Air Cargo and Aviation Logistic Services|izdavač=Hong Kong International Airport|page=1|preuzeto=31. kolovoza 2010.}}</ref>

== Vidi još ==
* [[Makao]]
* [[Britanski imperij]]
* [[Narodna Republika Kina]]

== Napomene i izvori ==
===Napomene===
<references group="note"/>

===Izvori===
{{izvori}}

== Dodatne informacije ==
*Endacott, G. B (1964). An Eastern Entrepot;: A Collection of Documents Illustrating the History of Hong Kong. Her Majesty's Stationary Office. p.&nbsp;293. ASIN B0007J07G6.
*Fu, Poshek; Deser, David (2002). The Cinema of Hong Kong: History, Arts, Identity. Cambridge University Press. p.&nbsp;346. {{ISBN|9780521776028}}.
*Lui, Adam Yuen-chung (1990). Forts and Pirates – A History of Hong Kong. Hong Kong History Society. p.&nbsp;114. {{ISBN|9627489018}}.
*Liu, Shuyong; Wang, Wenjiong; Chang, Mingyu (1997). An Outline History of Hong Kong. Foreign Languages Press. p.&nbsp;291. {{ISBN|9787119019468}}.
*Ngo, Tak-Wing (1 August 1999). Hong Kong's History: State and Society Under Colonial Rule. Routledge. p.&nbsp;205. {{ISBN|9780415208680}}.
*Tsang, Steve (1995). Government and Politics: A Documentary History of Hong Kong. Hong Kong University Press. p.&nbsp;312. {{ISBN|9622093922}}.
*Tsang, Steve (4 September 2007). A Modern History of Hong Kong. I. B. Tauris. {{ISBN|9781845114190}}.
*Welsh, Frank (1993). A Borrowed place: the history of Hong Kong. Kodansha International. p.&nbsp;624. {{ISBN|9781568360027}}.

== Vanjske poveznice ==
{{commons}}
* [http://www.discoverhongkong.com/eng/index.jsp ''Discover Hong Kong'']  Službena stranica hongkonškog turističkog odbora 
* [http://www.britannica.com/nations/Hong-Kong Hong Kong] - [[Encyclopædia Britannica]]
* [https://web.archive.org/web/20081121092744/http://ucblibraries.colorado.edu/govpubs/for/hongkong.htm HongKong] - ''UCB Libraries GovPubs''
* [http://www.dmoz.org/Regional/Asia/Hong_Kong/ Hong Kong] - [[Open Directory Project]]
* [http://commons.wikimedia.org/wiki/Atlas_of_Hong_Kong ''Wikimedia Atlas of Hong Kong'' ]
* [http://www.wikimapia.org/#y=22339914&x=114066925&z=10&l=0&m=a Satelitske snimke - WikiMapia]

{{Administrativna podjela NR Kine}}
{{Azija}}

[[Kategorija:Gradovi u Kini]]
[[Kategorija:Hong Kong]]