Vidi kôd stranice Opsada Bihaća

<!--'''Opsada Bihaća'''-->{{bitka
| sukob    = Opsada Bihaća
| dio      = [[Rat u Bosni i Hercegovini]], [[Rat u Hrvatskoj]]
| slika       = Western Bosnia 1994.png
| opis_slike = Karta bihaćke enklave (pod kontrolom vlade Bosne i Hercegovine), opkoljene [[Republika Srpska Krajina|Republikom Srpskom Krajinom]] (sjeverozapad), [[Autonomna pokrajina Zapadna Bosna|Autonomnom pokrajinom zapadnom Bosnom]] (sjever) i [[Republika Srpska|Republikom Srpskom]] (jugoistok) 
| vrijeme      = 12. lipnja 1992. - 4.-5. kolovoza 1995.
| mjesto       = [[Bihać]] i okolica, [[Bosna i Hercegovina]]
| teritorija   = 
| ishod      = prestanak opsade<br>strateška pobjeda snaga Bosne i Hercegovine
| strana1  = [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg|border|25px]] [[Bosna i Hercegovina]]<br><sup>'''1995'''</sup><br>[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Hrvatska]]
| strana2  = <sup>'''1992.'''</sup><br>[[File:YPA helmet decal (1991-1992).jpg|23px|YPA helmet decal (1991-1992)]] [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]]<br><sup>'''1992.-1995.'''</sup><br>[[Datoteka:Flag of Republika Srpska.svg|22px|22px]] [[Republika Srpska]]<br>[[Datoteka:Flag of Serbian Krajina (1991).svg|22px]] [[Republika Srpska Krajina]]<br><sup>'''1993.-1995.'''</sup><br>[[Datoteka:Flag of AP Western Bosnia (1993-1995).svg|22px]] [[Autonomna pokrajina Zapadna Bosna|Autonomna pokrajina zapadna Bosna]]
| strana3  = 
| strana1a  = 
| strana2a  = 
| strana3a  = 
| komandant1  = [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg|25px]] [[Mirsad Sedić]]<br>[[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg|25px]] Hajro Osmanagić<br>[[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg|25px]] [[Atif Dudaković]]<br>[[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg|25px]] [[Tomislav Dreter]]<br>[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Zvonimir Červenko]]
| komandant2  = [[Datoteka:Flag of Republika Srpska.svg|22px|22px]] [[Radovan Karadžić]]<br> [[Datoteka:Flag of Republika Srpska.svg|22px|22px]] [[Ratko Mladić]]<br>[[Datoteka:Flag of Serbian Krajina (1991).svg|22px]] [[Milan Martić]]<br>[[Datoteka:Flag of AP Western Bosnia (1993-1995).svg|22px]] [[Fikret Abdić]]
----
[[Datoteka:Logo of the JNA.svg|22px]] [[Života Panić]]
| komandant3  = 
| snaga1   =  '''ARBiH'''<br>10.000<ref>{{Citiranje weba| publisher= Chicago Tribune| url= http://articles.chicagotribune.com/1995-07-30/news/9507300180_1_bihac-bosnian-serb-bosnian-government| author= Tom Hundley| title=  Croatia, Serbia Face Off At Bihac| date= 30. srpnja 1995.| accessdate= 29. srpnja 2013.}}</ref>-20.000 vojnika<ref>[[#Gow|Gow 2003]], str. 131</ref><br/><sup>'''1995'''.</sup><br>'''HV''':<br/> 10.000 vojnika<ref>{{Citiranje weba| publisher= Orlando Sentinel| url= http://articles.orlandosentinel.com/1995-07-29/news/9507290173_1_bosnian-serb-bihac-serbs-in-croatia| title= Escalation Feared As Croats Advance| date= 29. srpnja 1995| accessdate= 29. srpnja 2013.}}</ref>
| snaga2   = '''VRS''':<br/> 10.000 vojnika<br/> '''RSK''':<br/> 3.000-5.000 vojnika<ref>{{Citiranje weba| publisher= The New York Times| url= http://www.nytimes.com/1994/11/30/world/conflict-in-the-balkans-strategy-croat-warns-of-wider-war-if-bihac-falls.html| author= Michael R. Gordon| title= Conflict in the Balkans: Croats Warn Of Wider War if Bihać Falls| date= 30. studenog 1994.| accessdate=29. srpnja 2013.}}</ref> <br/> '''APZB''':<br/>4.000-5.000 vojnika<ref>[[#Ramet|Ramet 2006]], str. 451</ref>
| snaga3   = 
| gubici1 = 
| gubici2 = 
| gubici3 = '''Ukupno'''<br>4.856 mrtvih civila i vojnika<ref name="IDC: Pounje"/>

| napomene       = 
}}
Okolica [[Bihać]]a je bila lokacija bitke tijekom [[rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]]. U njoj je sudjelovala [[Armija Republike Bosne i Hercegovine]] u Bihaću na jednoj strani i srpske snage na drugoj strani, koje su stavile to područje pod dvostruku opsadu – od [[Srpska vojska Krajine|vojske srpske Krajine]] (SVK) (na teritoriju [[Hrvatska|Hrvatske]] pod kontrolom srpskih snaga) na sjeverozapadu do [[Vojska Republike Srpske|vojske Republike Srpske]] (na teritoriju [[Bosna|Bosne]] pod kontrolom srpskih snaga) na jugoistoku – kao i pobunjenih bošnjačkih snaga koje su stale na stranu vojske Republike Srpske (VRS)<ref name="independent.co.uk">{{cite news|title=Weary Bihac cries with joy as siege ends | url=http://www.independent.co.uk/news/world/weary-bihac-cries-with-joy-as-siege-ends-1595403.html|work=The Independent | date=9. kolovoza 1995 | accessdate=4. veljače 2013.}}</ref> u [[Autonomna pokrajina Zapadna Bosna|Autonomnoj pokrajini zapadnoj Bosni]] na sjeveru od 1993. godine.<ref name="bihac siege">{{Citiranje weba |title=Bosnia Enclave of Bihac Faces 3-Way Siege  |url=http://articles.latimes.com/1995-07-25/news/mn-27571_1_bosnian-serb  |work=Los Angeles Times  |author=Tracy Wilkinson |date=25. srpnja 1995.|accessdate=4. veljače 2013.}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=CONFLICT IN THE BALKANS: IN CROATIA; Balkan War May Spread Into Croatia |url=http://www.nytimes.com/1994/12/02/world/conflict-in-the-balkans-in-croatia-balkan-war-may-spread-into-croatia.html?scp=1&sq=krajina%20biha%C4%87%201994&st=cse |work=New York Times|author=Roger Cohen|date=2. prosinca 1994.|accessdate=4. veljače 2013.}}</ref> '''Opsada Bihaća''' je trajala tri godine, od ljeta 1992. do 4.–5. kolovoza 1995., kada ju je prekinula vojna akcija [[Operacija Oluja]] u kojoj je [[Oružane snage Republike Hrvatske|Hrvatska vojska]] vratila područja RSK-a Hrvatskoj na sjeverozapadu. 

Istraživačko dokumentacijski centar u Sarajevu je utvrdio da su općine koje su bile zahvaćene opsadom i borbama – Bihać, [[Bosanska Krupa]], [[Cazin]] i [[Velika Kladuša]] – imale sveukupno 4.856 ubijenih ili nestalih osoba od 1991. do 1995.<ref name="IDC: Pounje">{{Citiranje weba|url=http://www.idc.org.ba/index.php?option=com_content&view=section&id=35&Itemid=126&lang=bs|title=IDC: Pounje victim statistics|accessdate=4. veljače 2013.}}</ref>

==Kronologija==

===1992.===
Nakon što je proglašena [[Republika Srpska Krajina]] (RSK) 1991. na zapadu, stanovnici Bihaća nisu više mogli olako prijeći na taj teritorij. Nakon što je proglašena i [[Republika Srpska]] (RS) 1992. na istoku, općine Bihać, Bosanska Krupa, Cazin i Velika Kladuša su se našle opkoljene na dvije strane. Dvije vojske RSK-a i RS-a su surađivale kako bi osvojile bihaćki džep između njih. Blokada i borbe su započele 12. lipnja 1992. Kao posljedica, stanovnici okolice Bihaća su bili prisiljeni živjeti u skloništima, bez struje i vode, a dobivali su ograničene količine namirnica. Povremeno bi izbijala glad.<ref name="end"/> Općina Bihać je proglasila izvanredno stanje te razvila vlastitu vojsku, V. korpus.

[[Tomislav Dretar]], [[Hrvati|Hrvat]], je organizirao obranu Hrvata u Bihaću. Uspostavio je [[Hrvatsko vijeće obrane|HVO]] Bihaća 28. srpnja 1992. u selu [[Šmrekovac]], [[Velika Kladuša]]. Njegove snage su imale 1.200 boraca te su priključene V. korpusu uz status autonomije. 
[[File:Ratno Predsjedništvo Okruga Bihac.jpg|left|thumb|220px|Ratno Predsjedništvo na jednom sastanku, [[Cazin]], srpanj 1992.]]

Čahura ispaljena s položaja VRS-a je eksplodirala u središtu grada 11. kolovoza, pokraj zgrade prenamijenjene u skladište za žene i djecu. Ubila je petero osoba, među njima i troje djece, a ranila 24. Osam ljudi je zahtijevalo amputacije. Bihaćke snage, naoružane tek puškama, nisu mogle uzvratiti. Svjedok je rekao da je trajalo "satima dok je oprana krv s tog mjesta". Bombardiranja su katkad započinjala ujutro, katkad popodne, a katkad i po noći. Jednog kolovoza, bombardiranje je trajalo od 18:40 do iza ponoći.<ref>{{Citiranje weba|title=Defenceless Muslims face the final agony: Tony Barber witnesses the relentless demolition of Bihac by Serbian guns |url=http://www.independent.co.uk/news/defenceless-muslims-face-the-final-agony-tony-barber-witnesses-the-relentless-demolition-of-bihac-by-serbian-guns-1540468.html  |work=The Independent |author=Tony Barber |date=12. kolovoza 1992.|accessdate=4. veljače 2013.}}</ref>

Područje su naseljavali uglavnom [[Bošnjaci]], a od izbijanja sukoba je primila 35.000 raseljenih, većinom iz područja koja su pala pod RS, kao što je [[Banja Luka]] i [[Sanski Most]] 1992. S druge strane, [[Srbi]], civili, su napustili i Bihać te krenuli suprotnim smjerom, prema Banjoj Luci.<ref>{{Citiranje weba|title=Central and southwest Bosnia- Herzegovina: civilian population trapped in a cycle of violence |url=http://repository.forcedmigration.org/pdf/?pid=fmo:1156 |publisher=[[Amnesty International]]|date=siječanj 1994.|accessdate=4. veljače 2013.}}</ref>

===1993.===
Pretvaranje [[Srebrenica|Srebrenice]] u sigurnosnu zonu je prošireno 6. svibnja 1993. i na pet drugih bosanskih gradova: Sarajevo, [[Tuzla]], [[Žepa]], [[Goražde]] i [[Bihać]]. [[Alija Izetbegović]] je odbacio tak plan jer je smatrao da će te zone postati klopke u kojima će bosanske izbjeglice biti lake mete za VRS.<ref>{{Citiranje weba |title=1993: UN makes Srebrenica 'safe haven'
 |url=http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/april/16/newsid_4253000/4253441.stm  |publisher=BBC News  |date=16. travnja 2005.  |accessdate=3. veljače 2013.}}</ref> 

Bihać je imao par konvoja s hranom kroz tri godine, a povremeno i je dobivao i namirnice putem zrakoplova. Pješčane vreće su postavljene oko kuća a [[bunker]]i su iskopani na uglovima ulice. Velik dio stanovništva je mobiliziran radi obrane gradova. Auti su također nestali jer je bilo malo benzina. Skoro svaka telefonska veza je odsječena još 1991.<ref name="independent.co.uk"/> Razmještanje UN-ovih mirovnih snaga nije puno pomogao: snage RSK-a su u zonama Hrvatske pod zaštitom UN-a oteli konvoj hrane na putu prema Bihaću u travnju 1993. 19 tona hrane je oteto od UN-a te distribuirano stanovnicima RSK-a.<ref name="protected">{{cite news|title=Bosnia: Bihac shelling destroys UN peace-keeping role: Serbs from 'protected' Krajina step up attacks on Bosnia | url=http://www.independent.co.uk/news/world/europe/bosnia-bihac-shelling-destroys-un-peacekeeping-role-serbs-from-protected-krajina-step-up-attacks-on-bosnia-writes-marcus-tanner-in-zagreb-1458096.html |work=The Independent | author=Marcus Tanner|date=29. travnja 1993. | accessdate=3. veljače 2013.}}</ref> Novinar Marcus Tanner je komentirao kako "Srbi iz Krajine, pod zaštitom UN-a, napadaju Bihać, sigurnosnu zonu UN-a".<ref name="protected"/>

Bihać i okolica je imala 170.000 ljudi a konvoji hrane su prekinuti od svibnja 1993.<ref>{{Citiranje weba |title=NATO Hits Serb Missiles; Siege of Bihac Grows  |url=http://articles.latimes.com/1994-11-24/news/mn-1083_1_nato-hits-serb-missile-sites |work=Los Angeles Times  |author=Art Pine |date=24. studenog 1994.  |accessdate=3. veljače 2013.}}</ref> Do 1993., enklava je ugostila 61.000 raseljenih iz drugih dijelova Bosne, što je bilo 27% njenog ukupnog stanovništva.<ref>{{Citiranje weba| last1=Mann |last2=Drucker |last3=Tarantola | last4=McCabe|first1=Jonathan |first2=Ernest |first3= Daniel |first4=Mary Pat|title=Bosnia: The War Against Public Health|year=1994.|url=http://www.ippnw.org/pdf/mgs/1-3-mann.pdf|publisher=Medicine & Global Survival|page=4}}</ref> Cijeli Bihać je imao samo jednu bolnicu koja je iscrpila svoje medicinske rezerve do prosinca 1994., tako da je 900 pacijenata imalo samo jedan obrok dnevno. Bez potrebnih lijekova, počele su se širiti bolesti - [[tuberkuloza|tuberkoloza]], bolesti crijeva, [[hepatitis]], nedostatak vitamina A. <ref>{{Citiranje weba |title=In Bihac, a Hospital Under Siege: Medicine and food are almost gone for 900 patients trapped in a Serb chokehold  |url=http://articles.latimes.com/1994-12-26/local/me-13038_1_baby-food  |work=Los Angeles Times  |author=Bekir Tatlic  |date=26. prosinca 1994. |accessdate=3. veljače 2013.}}</ref>

Stanje se dodatno pogoršalo za Bihać kada su [[Fikret Abdić]] i njegove snage na sjeveru proglasile Autonomnu pokrajinu zapadnu Bosnu (APZB) te se pridružili snagama VRS-a. 

===1994.===
{{glavni|Operacija Pauk}}
[[File:Krupa nakon rata.JPG|left|thumb|250px|[[Bosanska Krupa]] nakon rata]]
V. korpus je osvojio APZB, ali su odbijeni uz snažnu podršku snaga VRS-a i SVK-a te je ponovno uspostavljena zapadna Bosna.  

Do 27. studenog 1994., VRS je osvojila trećinu bihaćke enklave. Borbe su bile manje od 500 metara od bihaćke bolnice. [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda|Vijeće sigurnosti]] je raspravljalo o pogoršanju stanja.<ref name="independent">{{Citiranje weba|url=http://www.independent.co.uk/news/bihac-fears-massacre-1439958.html |title=Bihac fears massacre  |work=The Independent |author=Emma Daly |date=27. studenog 1994. |accessdate=3. veljače 2013.}}</ref> VRS je pozvao Bihać na predaju 26. studenog, da bi potom promijenila ponudu da se preda Fikretu Abdiću. Ali gradonačelnik Bihaća, Hamdija Kabiljagić, je odbacio predaju, jer se bojao masakra.<ref name="independent"/>

Michael Williams, glasnogovornik za mirovne snage UN-a, je izjavio da je selo [[Vedro Polje]], zapadno od Bihaća, palo nakon napada snaga RS-a. I snažna paljba na Veliku Kladušu na sjeveru je dolazilo s položaja srpskih snaga na području Hrvatske. Oružjem ih je snabdijevao Beograd.<ref>{{Citiranje weba|url=http://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9F01E4DF1330F93BA15752C1A962958260&&scp=2&sq=krajina%20biha%C4%87%201994&st=cse |title=Hard-Fought Ground |work=New York Times|author=Roger Cohen|date=28. listopada 1994. |accessdate=3. veljače 2013.}}</ref>

[[Operacija zabrana leta]] nije dozvoljavala borbenim zrakoplovima let iznad Bosne, pa je VRS tu zabranu zaobišla ostavljajući SVK-u zračne napade s hrvatskog teritorija: s vojnog aerodroma [[Udbina|Udbine]], južno od Bihaća, SVK je poslao borbene zrakoplove koje su izbacili [[napalm]] i [[kasetna bomba|kazetne bombe]]. Iako je većina bombi bilo staro te stoga nije eksplodiralo, takav napad je bio jasno kršenje zabrane leta. [[NATO]] je htio odgovoriti, ali nije imao dopuštenje izvesti vojne operacije nad hrvatskim zračnim prostorom, pa su SVK-ovi borbeni zrakoplovi zbog blizine granice mogli napasti Bihać i vratiti se u Hrvatsku prije nego što ih netko presretne.  <ref>{{cite news|title = Napalm and Cluster Bombs Dropped on Bosnian Town | first = Chuck | last = Sudetic | date = 19. studenog 1994. | work = The New York Times | url = http://www.nytimes.com/1994/11/19/world/napalm-and-cluster-bombs-dropped-on-bosnian-town.html?sec=&spon=&scp=5&sq=bihac%20udbina&st=cse | accessdate =3. veljače 2013.}}</ref> Kako bi se stalo na kraj takvoj praksi, usvojena je rezolucija 958 Vijeća sigurnosti, koja je proširila djelovanje NATO-vih zrakoplova i na području Hrvatske.

Rezolucija 959 je "izrazila u+zabrinutost zbog eskalacije borbi na bihaćkom džepu te odljev izbjeglica i raseljenih kao posljedica istih" te osudila "kršenje međunarodne granice između Republike Hrvatske i Republike Bosne i Hercegovine". Također je zatražila da se snage RSK-a suzdrže od "agresivnog djelovanja preko granice".<ref>{{Citiranje weba| url=http://www.nato.int/ifor/un/u941119b.htm |title=UN Security Council, 3462nd Meeting, Resolution S/RES/959 |date=19. studenog 1994. |publisher=Vijeće sigurnosti UN-a |accessdate=3. veljače 2013.}}</ref>

===1995.===
23. srpnja su ponovno izbili minobacački i tenkovski napadi na bihaćku enklavu, što su promatrači UN-a nazvali "najozbiljnijim borbama u Bosni u zadnjih mjeseci". Tisuće vojnika VRS-a i 100 tenkova su krenule u napad.<ref name="bihac siege"/>

Opća skupština Ujedinjenih naroda osvrnula se na napade:
{{citat|Vojne aktivnosti su pojačane nakon što je bosanski V. korpus ušao u okršaj sa srpskim snagama u zapadnoj Bosni (područje Bihaća). Istodobno, vojska srpske Krajine je započela s opširnim pripremama radi ofenzive u zapadnoj Bosni.... U rujnu 1994., 700 do 800 dobrovoljaca iz [[Srbija|Srbije]] su trenirani u [[Slunj]]u radi borbi u zapadnoj Bosni.<ref>{{Citiranje weba| url=http://www.undemocracy.com/S-1995-82.pdf |title=United Nations General Assembly on the situation in the occupied territories of Croatia, A/50/72, S/1995/82| date=26. siječnja 1995. |publisher=Opća skupština Ujedinjenih naroda|accessdate=3. veljače 2013.}}</ref>|[[Generalna skupština Ujedinjenih naroda|Opća skupština Ujedinjenih naroda]] o situaciji u okupiranim područjima Hrvatske}}

==Kraj opsade==
Nakon pada [[masakr u Srebrenici|Srebrenice]] i [[Žepa|Žepe]] u srpnju 1995., Hrvatska je počela gomilati vojnike kraj srpskih položaja, dok je SVK napadala bosansko bojište. Hrvatska je htjela zaustaviti pad Bihaća jer bi time spajanje RS-a i RSK-a bio dovršen. Hrvatski i bosanski vođe su potpisali međusobni sporazum o obrani (''Splitska deklaracija'').<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.independent.co.uk/news/world/croats-ready-to-hurl-troops-into-battle-of-bihac-1593388.html|title=Croats ready to hurl troops into battle of Bihac |work=The Independent |author=Tony Barber |date=28. listopada 1995. |accessdate=3. veljače 2013.}}</ref> [[Operacija Oluja]] je naposljetku prekinula opsadu 4. i 5. kolovoza 1995., uz koordiniranu vojnu akciju s V. korpusom [[Atif Dudaković|Atifa Dudakovića]].<ref name="end">{{cite news|title=After Long Siege, Bosnians Relish 'First Day of Freedom'| url=http://www.nytimes.com/1995/08/09/world/after-long-siege-bosnians-relish-first-day-of-freedom.html?pagewanted=1| work=The New York Times| date=9. kolovoza 1995. | accessdate=3. veljače 2013.}}</ref> Dudaković je izjavio: "trebali smo "Operaciju Oluju" jednako kao i Hrvatska".<ref name="bosnia">{{Citiranje weba |date=15. rujna 2006.|url = http://www.bosnia.org.uk/news/news_body.cfm?newsid=2225|title = We needed Operation Storm as much as Croatia did|publisher = Bosnia Report i| accessdate =30. rujna 2007. | last=interview with General Atif Dudakovic  |quote=}}</ref> Nakon kraja ABZP-a i RSK-a, te time i napada sa zapada, u Bihać i okolicu su stigle namirnice i lijekovi, koji su normalizirali živote stanovnika.

==Suđenja==
[[Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije]] je optužio [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]] zbog sudjelovanja u  [[udruženi zločinački poduhvat|udruženom zločinačkom pothvatu]] jer je navodno "planirao, poticao, naredio ili na neki drugi način pomagao i podržavao" izvedbu [[progoni|progona]] nesrpskih stanovnika, među njima i na teritoriju Bihaća. Milošević je preminuo prije presude.<ref>{{Citiranje weba |date=22. studenog 2001.|url=http://www.icty.org/x/cases/slobodan_milosevic/ind/en/mil-ii011122e.htm |title=The Prosecutor of the Tribunal against Slobodan Milosevic – Indictment (p. 33, 36)|publisher=Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju| accessdate=3. veljače 2013.}}</ref>

General [[Ratko Mladić]] je također optužen zbog progona Bošnjaka i Hrvata, između ostalog i na području Bihaća-[[Ripač]]a.<ref>{{Citiranje weba |date=studeni 2002.|url=http://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/en/mla-ai021010e.pdf |title=The Prosecutor of the Tribunal against Ratko Mladic- Indictment (p. 36)|publisher=Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju| accessdate=3. veljače 2013.}}</ref>

Vlada Bosne i Hercegovine je podigla optužnicu protiv Fikreta Abdića zbog smrti 121 civila te ranjavanje 400 ostalih u okolici Bihaća.<ref>{{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/2165007.stm|title=Bosnia candidate jailed for war crimes|date=31. srpnja 2002.|publisher=BBC News|accessdate=3. veljače 2013.}}</ref> Uhitile su ga hrvatske vlasti te pravomoćno osudile na 15 godina zatvora.<ref name="osce">{{Citiranje weba|url=http://www.osce.org/documents/mc/2006/09/20668_en.pdf|title=Background Report: Domestic War Crime Trials 2005 (page 23)|publisher=Organization for Security and Co-operation in Europe mission in Croatia|date=3. veljače 2013.}}</ref>

==Reference==
{{izvori|2}}
== Knjige ==
* {{Citiranje knjige| last=Gow| first=James| ref=Gow| year=2003.| publisher=McGill-Queen's Press|  url=http://books.google.ca/books?id=1PP987m08R8C&printsec=frontcover&dq=The+Serbian+Project+and+Its+Adversaries:+A+Strategy+of+War+Crimes&hl=en&sa=X&ei=ivofUZ7nJJGA2AXujYHICQ&ved=0CDEQ6AEwAA#v=onepage&q=The%20Serbian%20Project%20and%20Its%20Adversaries%3A%20A%20Strategy%20of%20War%20Crimes&f=false| title= The Serbian Project and Its Adversaries: A Strategy of War Crimes}}
* {{Citiranje knjige| last=Ramet| first=Sabrina P.| ref=Ramet| year=2006.| publisher=Indiana University Press|  url=http://books.google.ca/books?id=FTw3lEqi2-oC&printsec=frontcover&dq=The+Three+Yugoslavias:&hl=en&sa=X&ei=crgfUYyBBOeK2QWJ04GgAg&ved=0CDEQ6AEwAA| title= The Three Yugoslavias: State-Building And Legitimation, 1918-2005}}
==Vanjske poveznice==
*[http://www.ina.fr/histoire-et-conflits/autres-conflits/video/CAC92063533/bosnie-bihac-assiege.fr.html Francuski video izvještaj iz Bihaća] nt Ina.fr


[[Kategorija:Rat u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Opsade|B]]
[[Kategorija:Povijest Bihaća]]