Vidi kôd stranice Homo floresiensis

<!--'''Homo floresiensis'''-->{{Taksokvir
| boja = pink
| naziv = ''Homo floresiensis''
| status = izumrli
| raspon_fosila = 94-13 Ka
| slika = Homo floresiensis.jpg
| slika_širina = 240px
| slika_opis = Odljev lubanje ''Homo floresiensisa''
| regnum = [[životinje|Animalia]]
| phylum = [[svitkovci|Chordata]]
| classis = [[sisavci|Mammalia]]
| ordo = [[primati|Primates]]
| familia = [[Hominidae]]
| tribus = [[Hominini]]
| genus = ''[[Homo]]''
| species = †'''''H. floresiensis'''''
| dvoimeno = †''Homo floresiensis''
| dvoimeno_autorstvo = Brown et al., 2004.
| karta_raspon = ID - Flores.PNG
| karta_raspon_širina = 240px
| karta_raspon_opis = [[Flores]] u Indoneziji, crveno obojen
}}

'''''Homo floresiensis''''' ("'''čovjek s Floresa'''"; poznat i po nadimcima "Hobit" i "Flo") izumrla je vrsta roda ''[[Homo]]''. Prvi pronađeni ostaci, koji su pripadali jedinci visine od oko 1,1 m, otkriveni su [[2003.]] godine na otoku [[Flores]] u [[Indonezija|Indoneziji]]. Pronađeni su kosturi devet jedinki, uključujući i jednu potpunu lubanju.<ref name="Brown04">Brown ''et al.'' 2004.</ref><ref name = "Morwood05">Morwood, Brown ''et al.'' 2005.</ref> Ti ostaci postali su predmetom intenzivnog istraživanja u pokušaju spoznavanja da li predstavljaju vrstu zasebnu od današnjih ljudi. Ovaj je [[hominini|hominin]] bio poseban zbog svog malenog tijela i mozga i relativno nedavnog izumiranja, moguće prije samo 12 000 godina.<ref name="Morwood04">Morwood, Soejono ''et al.'' 2004.</ref> Uz njihove ostatke pronađen je kameni alat iz arheoloških horizonata u rasponu od prije 94 000 do 13 000 godina. Neki smatraju da je povijesni ''H. floresiensis'' možda vezan za mitove o [[Ebu gogo]]u, koji su česti na otoku Flores.<ref>Gregory Forth, [http://www.anthropology.ualberta.ca/People/Academic%20Faculty/~/media/anthropology/Documents/People/Forth/AnthropologyToday2005.ashx Hominids, hairy hominoids and the science of humanity] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130921055255/http://www.anthropology.ualberta.ca/People/Academic%20Faculty/~/media/anthropology/Documents/People/Forth/AnthropologyToday2005.ashx |date=21. rujna 2013. }}, ''[[Anthropology Today]]'', svezak 21, broj 3 (lipanj 2005.), str. 13. - 17.; [[John D. Hawks]], [http://johnhawks.net/weblog/fossils/flores/forth_2005_ebu_gogo.html Stalking the wild ebu gogo] (24. lipnja 2005.).</ref>

Otkrivači H. ''floresiensisa'', arheolog [[Mike Morwood]] i kolege, predložili su da veliki broj osobina, i primitivnih i naprednih, identificira te jedinke kao pripadnike nove vrste, ''H.&nbsp;floresiensis'', unutar taksonomskog tribusa ''[[Hominini]]'', koji uključuje sve vrste koje su u bližem srodstvu s ljudima nego čimpanzama.<ref name = "Brown04" /><ref name = "Morwood04" /> Otkrivači su također predložili da je ''H.&nbsp;floresiensis'' na [[Flores]]u živio u isto vrijeme kao i ljudi.<ref>{{cite news|url=http://www.guardian.co.uk/science/2010/feb/21/hobbit-rewriting-history-human-race|title=How a hobbit is rewriting the history of the human race|last=McKie|first=Robin|date=21. veljače 2010.|work=The Guardian|accessdate=23. veljače 2010.}}</ref>

Indonezijski antropolog Teuku Jacob ubrzo je izrazio sumnju da ti ostaci predstavljaju novu vrstu, te je predložio da je lubanja LB1 pripadala modernom čovjeku oboljelom od [[mikrocefalija|mikrocefalije]]. Dva istraživanja, koja su paleoneurologinja [[Dean Falk]] i njezini kolege proveli [[2005.]] i [[2007.]] godine, odbacila su tu mogućnost.<ref name = "Falk05">Falk ''et al.'' 2005.</ref><ref name = Falk2007>Falk ''et al.'' 2007</ref><ref>''FSU News'' 2007.</ref> Teze doktorice Falk ''et al.'' (2005.) odbačene su od Martina ''et al.'' (2006.) i Jacoba ''et al.'' (2006.), ali Morwood (2005.) i Argue, Donlon ''et al.'' (2006.) stali su u njezinu obranu.

Dva ortopedska istraživanja objavljena 2007. godine iznijela su o dokaze koji podupiru status vrste za ''H.&nbsp;floresiensisa''. Istraživanje nekoliko [[kosti pešća|kostiju pešća]] pokazalo je da su postojale sličnosti s istima kod čimpanzi ili ranih hominina, kao što je ''[[Australopithecus]]'', ali i razlike s kostima kod današnjih ljudi.<ref name=Tocheri2007>Tocheri ''et al.'' 2007.</ref><ref name="NS_20Sept">''New Scientist'' 20. rujna 2007.</ref> Proučavanje kostiju i zglobova ruke, ramena i donjih udova rezultiralo je zaključkom da je ''H.&nbsp;floresiensis'' bio sličniji ranim ljudima i čovjekolikim majmunima nego današnjim ljudima.<ref name = Larson2007>Larson ''et al.'' 2007. ([https://netfiles.uiuc.edu/ro/www/BiologicalAnthropologyJournalClub/Larson%20et%20al.,%202007.pdf?uniq=vvve70 preprint online] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110613054424/https://netfiles.uiuc.edu/ro/www/BiologicalAnthropologyJournalClub/Larson%20et%20al.%2C%202007.pdf?uniq=vvve70 |date=13. lipnja 2011. }})</ref><ref>''Guardian'' 21. rujna 2007.</ref> Objava jedne [[kladistika|kladističke]] analize<ref name="Argue2009">Argue, Morwood ''et al.'' 2009</ref> i studija komparativnih tjelesnih mjera iz [[2009.]] godine<ref name="Jun_Baab">Jungers and Baab 2009</ref> pružila je dodatnu podršku hipotezi da su ''H.&nbsp;floresiensis'' i ''Homo sapiens'' odvojene vrste.

Kritičari tvrdnje o statusu vrste nastavljaju vjerovati da su te jedinke u stvari ''Homo sapiens'' s patološkim promjenama u anatomiji i fiziologiji. Druga hipoteza u tom smislu je da su se jedinke rodile bez funkcionirajuće [[štitna žlijezda|štitne žlijezde]], što je rezultiralo endemičnim [[kretenizam|kretenizmom]].<ref name="ProceedingsRoySoc">Obendorf ''et al.'' 2008.</ref>

== Otkriće ==
Primjerke je na indonezijskom otoku [[Flores]] [[2003.]] godine otkrio australsko-indonezijski tim arheologa u potrazi za tragovima prvobitne migracije ''Homo sapiensa'' iz Azije u Australiju.<ref name = "Brown04" /><ref name = "Morwood04" /> Nisu očekivali da će otkriti novu vrstu i bili su iznenađeni pronalaskom gotovo sasvim potpunog kostura hominina, kojeg su označili šifrom LB1 jer je iskopan u pećini Liang Bua. Daljnjim iskapanjima otkriveno je još sedam kostura, starih između 38 000 i 13 000 godina.<ref name = "Morwood05" /> Jedna kost ruke privremeno pripisana vrsti ''H.&nbsp;floresiensis'' stara je oko 74 000 godina. Primjerci nisu bili fosilizirani i opisano je da imaju "konzistenciju vlažnog upijajućeg papira"; nakon otkrivanja, kosti su morali ostaviti da se osuše prije daljnjeg iskopavanja.<ref name = "Nature04">Dalton, 2004</ref><ref name = "Morwood2007">Morwood and van Oosterzee 2007.</ref>
[[Slika:Homo floresiensis cave.jpg|mini|250px|Špilja na [[Flores|otoku Flores]] u kojoj su primjerci pronađeni]]
Složeno kameno oruđe odgovarajuće veličine za čovjeka od oko 3 stope također je bilo prisutno u toj pećini. Otkriveno je u obzorima starosti između 95 000 i 13 000 godina i povezano je (tj. pronađeno u istim slojevima) s ostacima slona izumrlog roda ''[[Stegodon]]'' (čije se stanište tijekom [[kvartar]]a prostiralo cijelom Azijom). Pretpostavlja se da je slon bio plijen jedinke LB1.<ref name = "Morwood05" /> ''Homo sapiens'' se naselio ovo područje prije oko 45 000 godina.<ref>''Smithsonian'' srpanj 2008.</ref>

''Homo floresiensisovo'' postojanje otkriveno je znanstvenoj zajednici [[28. rujna]] [[2004.]] godine, nakon čega je ubrzo dobio nadimak "Hobit" prema izmišljenoj [[Hobiti|rasi]] iz [[J. R. R. Tolkien|Tolkienovog]] romana ''[[Hobit (roman)|Hobit]]'', a ''Homo hobbitus'' je predložen kao znanstveni naziv vrste. U početku je svrstan u vlastiti rod, ''Sundanthropus floresianus'' ("Sunda čovjek s Floresa"), ali su znanstvenici zaključili da lubanja, unatoč svojoj veličini, pripada rodu ''Homo''.<ref name=Aiello>{{Citiranje časopisa | doi = 10.1002/ajpa.21255 | last1 = Aiello | first1 = Leslie C. | title = Five years of ''Homo floresiensis'' | journal = American Journal of Physical Anthropology | pages = str. 167. – 179. | volume = svezak 142 | year = 2010. | archiveurl = https://www.webcitation.org/624kLkGVQ?url=http://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/ajpa.21255/pdf | archivedate = 30. rujna 2011. | url = http://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/ajpa.21255/pdf | pmid = 20229502 | issue = broj 2 | accessdate = 20. lipnja 2014. }}</ref>

== Anatomija ==

Najbitnije i najočitije osobine koje odlikuju ''H.&nbsp;floresiensisa'' su njegovo malo tijelo i volumen moždane šupljine. Brown i Morwood također su identificirali mnoštvo manje upadljivih osobina koje bi razlikovale LB1 od današnjeg ''H.&nbsp;sapiensa'', među kojima su oblik zubiju, nepostojanje brade i manji kut u glavi [[ramena kost|ramene kosti]]. Znanstvena zajednica strogo je razmotrila svaku od tih navodnih karakterističnih osobina, a različite istraživačke grupe došle su do različitih zaključaka po pitanju toga da li te osobine podržavaju postojanje nove vrste<ref name = "Argue2006">Argue, Donlon ''et al.'' 2006</ref> ili LB1 pripada teško oboljeloj jedinki ''H.&nbsp;sapiensa''.<ref name = "Jacob06">Jacob ''et al.'' 2006</ref>

Otkriće dodatnih nepotpunih kostura<ref name = "Morwood05" /> potvrdilo je postojanje nekih osobina koje su pronađene kod primjerka LB1, kao što je nepostojanje brade, ali Jacob i ostali istraživački timovi tvrde da te osobine ne razlikuju LB1 od lokalnih ''H.&nbsp;sapiensa''.<ref name = "Jacob06" /> Lyras ''et al.'' su na osnovu 3D morfometrije ustvrdili da se lubanja LB1 znatno razlikuje od lubanje bilo kojeg ''H.&nbsp;sapiensa'', uključujući i one kod manjih osoba i onih s mikrocefalijom, te da im je lubanja jedino slična onoj kod ''[[Homo erectus]]a''.<ref name="lyras">Lyras ''et al.'' 2008</ref>

=== Maleno tijelo ===
Prvi pronađeni ostaci, LB1, odabrani su za nomenklaturalni tip predložene vrste. LB1 je prilično potpun kostur s gotovo cijelom lubanjom, a utvrđeno je da je pripadao 30-godišnjoj ženi. LB1 je dobio nadimak ''Mala dama s Floresa'' ili "Flo".<ref name = "Brown04" />

Visina LB1 procijenjena je na oko 1,06 m. Visina drugog kostura, LB8, mjerenjem [[goljenična kost|goljenične kosti]] procijenjen je na 1,09 m.<ref name = "Morwood05" /> Te procjene leže izvan raspona visine normalnog modernog čovjeka i znatno su niže od prosječne veličine odraslih ljudi, čak i kod onih najnižih, kao što su narodi [[Mbenga]] i [[Mbuti]] (< 1,5 m),<ref>''Encyclopædia Britannica Online''. Pygmy.</ref> [[Twa]], [[Semang]] (1,37 m za odrasle žene) s [[Malajski poluotok|Malajskog poluotoka]]<ref name=Fix>Fix 1995</ref> ili [[Andamanci]] (1,37 m za odrasle žene).<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.andaman.org/BOOK/chapter5/text5.htm |title=Weber ch. 5 |publisher=Andaman.org |accessdate=1. rujna 2011. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120710025916/http://www.andaman.org/BOOK/chapter5/text5.htm |archivedate=10. srpnja 2012. }}</ref>

Po tjelesnoj masi, razlike između modernih [[Pigmeji|Pigmeja]] i ''Homo floresiensisa'' još su i veće. Tjelesna masa LB1 procjenjuje se na 25 kg. To je manje ne samo od modernog ''H.&nbsp;sapiensa'', već i od ''[[Homo erectus|H.&nbsp;erectusa]]'', za kojeg su Brown i kolege predložili da je izravni predak ''H.&nbsp;floresiensisa''. LB1 i LB8 također su i nešto manji od [[Australopithecus|australopitecina]] od prije tri milijuna godina, za koje se prethodno nije smatralo da su se raširili izvan Afrike. Prema tome, LB1 i LB8 mogli bi biti do sada najmanji pripadnici šire čovjekove porodice.

Osim manje tjelesne veličine, primjerci u ostalim pogledima podsjećaju na ''H.&nbsp;erectusa'', vrstu za koju se zna da je živjela u [[Jugoistočna Azija|Jugoistočnoj Aziji]] u isto vrijeme kada i ''H.&nbsp;floresiensis''.<ref name = "Morwood05" /> Te sličnosti formiraju osnovu za predloženu filogenetsku srodnost. Kontroverzno, isti taj tim prijavio je otkriće kamenih alata ''H. erectusa'' na Floresu starih oko 840 000 godina, ali ne i ostatke samog ''H.&nbsp;erectusa'' ili ikakve prijelazne fosile.<ref>Morwood ''et al.'', 1998</ref>

Kao objašnjenje za nizak rast ''H.&nbsp;floresiensisa'', Brown ''et al.'' predložili su da je zbog ograničene količine hrane na Floresu ''H.&nbsp;erectus'' razvio manju tjelesnu veličinu ([[otočna patuljastost]],<ref name="Brown04" /> oblik specijacije) što je primijećeno kod još nekoliko vrsta na Floresu, uključujući i nekoliko vrsta [[surlaši|surlaša]] iz roda ''[[Stegodon]]''. Patuljasta vrsta Stegodona s Floresa, ''Stegodon sondaari'', izumrla je prije oko 850 000 godina i njeno je mjesto preuzela vrsta normalne veličine, ''Stegodon florensis'', koji se potom također razvio u svoji patuljasti oblik, ''Stegodon florensis insularis'', koja je nestala prije oko 12 000 godina.<ref>Morwood and van Oosterzee 2007: 8, 169</ref><ref name = "Van Den Bergh">{{cite journal
  | last = Van Den Bergh | first = G. D. | authorlink =
  | coauthors = Rokhus Due Awe; Morwood, M. J.; Sutikna, T.; Jatmiko; Wahyu Saptomo, E.
  | title = The youngest ''Stegodon'' remains in Southeast Asia from the Late Pleistocene archaeological site Liang Bua, Flores, Indonesia
  | journal = [[Quaternary International]] | volume =svezak 182 | issue =broj 1 | pages =str. 16. – 48.
  | publisher = | location = | date = srpanj 2008.
  | language = | url = http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S1040618207000377
  | doi = 10.1016/j.quaint.2007.02.001 | accessdate =27. studenog 2011.|bibcode = 2008QuInt.182...16V }}</ref> Tu hipotezu kritiziraju Teuku Jacob i kolege,<ref name = "Jacob06" /> koji tvrde da je LB1 sličan Pigmejima koji žive u floreskom selu Rampasasa<ref>{{cite news|url=http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,501050606-1066965,00.html|title=Science: Bones of Contention|last=Elegant|first=Simon|date=2005-04-30|work=[[Time (časopis)|Time]]|accessdate=16. siječnja 2011..|location=Rampasasa}}</ref> i koji ističu da veličina u pigmejskim populacijama može znatno varirati. Pojavili su se kontradiktorni dokazi.<ref>{{cite news|url=http://www.guardian.co.uk/world/2009/may/07/hobbit-indonesia-primates-research|title=Indonesian 'hobbits' were distinct human species, say researchers|last=Tran|first=Mark|date=7. svibnja 2009.|publisher=guardian.co.uk|accessdate=24. veljače 2010. | location=London}}</ref>

=== Malen mozak ===
[[Slika:LB1 skull.jpg|mini|250px|Pogled odozgo na lubanju LB1]]
Osim malenog tijela, ''H.&nbsp;floresiensis'' je imao i neobično malen mozak. Zapremina mozga holotipa LB1 procjenjuje se na 380 cm<sup>3</sup>, što ga svrstava u skupinu s čimpanzama i izumrlim australopitecinima.<ref name = "Brown04" /><ref name = "Falk05" /> Veličina mozga kod LB1 upola je manja od njegovog pretpostavljenog izravnog pretka, ''H.&nbsp;erectusa'' (980 cm<sup>3</sup>).<ref name = "Falk05" /> Odnos mase mozga i tijela kod LB1 leži između onog kod ''H.&nbsp;erectusa'' i čovjekolikih primata.<ref name = "Falk06">Falk ''et al.'' 2006</ref> Kao objašnjenje redukcije u veličini mozga koristi se [[otočna patuljastost]].Znanstvenici s Prirodoslovnog muzeja u Londonu otkrili su da je redukcija veličine mozga kod izumrlog [[patuljasti vodenkonj|patuljastog vodenkonja]] s [[Madagaskar]]a u odnosu na njegove živuće srodnike veća nego redukcija u veličini tijela, te da je slična redukciji u veličini mozga kod ''H.&nbsp;floresiensisa'' pri usporedbi s ''H.&nbsp;erectusom''.<ref>Weston ''et al.'' 2009</ref><ref>{{Citiranje weba|url=http://www.nhm.ac.uk/about-us/news/2009/may/hippos-island-life-helps-explain-dwarf-hobbit29895.html |title=Hippo's island life helps explain dwarf hobbit|publisher=Natural History Museum |date=2009-05-07 |accessdate=1. rujna 2011.}}</ref>

Još jedan pokazatelj inteligencije je veličina Brodmannovog područja 10, dorsomedijalnog dijela prefrontalnog [[moždana kora|korteksa]] (kore mozga), što je dio mozga koji je povezan s višim procesima razmišljanja. Područje 10 primjerka LB1 iste je veličine kao i kod današnjih ljudi, unatoč mnogo manjoj sveukupnoj veličini mozga.<ref name = "Falk05" />

Bez obzira na malen mozak kod ''H.&nbsp;floresiensisa'', znanstvenici mu pripisuju napredno ponašanje. Njihova pećina pokazuje tragove korištenja vatre za kuhanje, a kosti ''[[Stegodon]]a'' nose tragove rezanja.<ref name = "Morwood05" /><ref name = "Morwood04" /> Primjerci hominina također su pronađeni s kamenim oruđem iz razvijene tradicije [[gornji paleolitik|gornjeg paleolitika]], koja se obično asocira s modernim ljudima, koji imaju gotovo četverostruko veći volumen mozga (1310-1475 cm<sup>3</sup>) i 2,6 puta veću tjelesnu masu. Čini se da su neke od tih alata koristili u nužno kooperativnom lovu na ''[[Stegodon]]e''.<ref name = "Morwood05" />

=== Ostale osobine ===
Dodatne osobine koje idu u korist stavu da ostaci s Floresa potječu od populacije prethodno nepoznatih hominida su odsustvo [[brada|brade]], relativno niska uvijenost [[ramena kost|kostiju ruke]], te debljina nožnih kostiju.<ref name = "Brown04" /><ref name="Morwood05" /><ref name="Morwood04" /> Prisutnost svake od tih osobina potvrdili su nezavisni istraživači,<ref name = "Jacob06" /> ali postoje dvojbe o njihovom značaju.

[[Ramena kost]] i rameni pojas kod ''H.&nbsp;floresiensisa'' bili su predmet istraživanja Larsona ''et al.'' ([[2007.]]).<ref name = Larson2007/> Današnji ljudi imaju vrh kosti uvijen između 145 i 165 stupnjeva u odnosu na ravninu lakatnog zgloba. Kod primjerka LB1, uvijenost je u početku utvrđena na 110 stupnjeva. Larson je kasnije revidirao to mjerenje na 120 stupnjeva.<ref name="ScienceMay06">{{Citiranje weba|url=http://www.clas.ufl.edu/users/krigbaum/4468/Culotta_Flores_2006_Science.pdf |title=Science Magazine |format=PDF |date=19. svibnja 2006. |accessdate=1. rujna 2011.}}</ref>

To bi moglo predstavljati prednost pri zamahivanju rukom, ali komplicira aktivnost koje se asociraju s modernim ljudima, kao što je izrada oruđa. Po pitanju ramenog pojasa ''H.&nbsp;floresiensisa'', istraživali su slomljenu [[ključna kost|ključnu kost]] LB1 i [[lopatica|lopaticu]] primjerka LB6. Ključna kost bila je relativno kratka, što je u kombinaciji s oblikom lopatice i niskom uvijenošću kosti ruke rezultiralo ramenima postavljenim malo prema naprijed, kao da sliježe ramenima. Prema tome, ''H.&nbsp;floresiensis'' je mogao savijati lakat na način na koji to čine današnji ljudi i Larson je zaključio da je bio sposoban za izradu oruđa.<ref name = Larson2007/>

Tocheri ''et al.'' (2007.) pregledali su tri [[kosti pešća]] za koje se smatra da pripadaju jedinki LB1. Oblik tih kostiju navodno se znatno razlikovao od kostiju ručnog zgloba današnjih ljudi i više je sličio na zglob [[Hominidae|velikih afričkih čovjekolikih majmuna]] ili ''[[Australopithecus]]a''.<ref name=Tocheri2007/>

Stopala ''H.&nbsp;floresiensisa'' bila su neobično ravna i duga u odnosu na ostatak tijela.<ref name="Jungers">Jungers ''et al.'' 2008.</ref> Zbog toga su pri hodu morali savijati koljena prema natrag u odnosu na današnje ljude. To je stvaralo hod s visokim koracima, a brzina hoda bila je mala. Prsti su bili neobičnog oblika, a palac je bio vrlo kratak.<ref name="like_a_clown">''New Scientist'' 2008.</ref>

== Opstanak ==
Smatra se da je ta vrsta preživjela na Floresu sve do prije 12 000 godina, što ju čini najdugovječnijim čovjekom (pored današnjeg), jer je preživjela mnogo dulje od [[Neandertalci|Neandertalaca]] (''H.&nbsp;neanderthalensis''), koji su izumrli prije 24 000 godina.<ref name=Morwood05/>

Zbog dubokog obližnjeg tjesnaca, [[Flores]] je ostao izoliran tokom Wisconsinskog glacijalnog perioda ([[Ledeno doba|posljednjeg ledenog doba]]) unatoč niskoj razini mora koja je ujedinila [[Sundaland]].<ref>{{Citiranje weba|url=http://patagoniamonsters.blogspot.com/2011/01/homo-erectus-sailor-seaman.html |title=Homo erectus the sailor seaman |publisher=Patagoniamonsters.blogspot.com |date=18. siječnja 2011. |accessdate=1. rujna 2011.}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.greenstone.org/greenstone3/sites/nzdl/collect/hdl/archives/HASH0181.dir/80197e01.gif |accessdate=20. lipnja 2014. |title=Arhivirana kopija |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110927133558/http://www.greenstone.org/greenstone3/sites/nzdl/collect/hdl/archives/HASH0181.dir/80197e01.gif |archivedate=27. rujna 2011. }}</ref> To je navelo otkrivače ''H.&nbsp;floresiensisa'' na zaključak da je ta vrsta, ili njeni preci, mogla dospjeti na taj izolirani otok samo vodenim putem, te da je možda tu došla na splavovima od bambusa prije oko 100 000 godina (ili, ako je u pitanju ''H.&nbsp;erectus'', prije oko milijun godina). U to vrijeme otoci Flores i [[Komodo]] bila su spojena, pri čemu je ostao tjesnac širine 19 km i otok Komodo vidljiv s kopna. Ideja da je ''H.&nbsp;floresiensis'' koristio naprednu tehnologiju i suradnju na razini modernog čovjeka potaklo je otkrivače na hipotezu da se ''H.&nbsp;floresiensis'' gotovo sasvim sigurno služio jezikom za komunikaciju.<ref>''Science Daily'' 2004-10-28</ref>

Lokalni geološki pokazatelji ukazuju na to da je vulkanska erupcija na Floresu prije oko 12 000 godina bila razlogom nestanka ''H.&nbsp;floresiensisa'', zajedno s ostalom lokalnom faunom, uključujući i slona ''[[Stegodon]]a''.<ref name=Morwood04/> Gregory Forth je hipotizirao da je ''H.&nbsp;floresiensis'' možda dulje preživio na drugim dijelovima Floresa i na kraju postao izvor mitova o ''Ebu Gogou'' među narodom [[Nage]] s Floresa. Za ''Ebu Gogoa'' se kaže da su bili maleni, dlakavi stanovnici pećina s loše razvijenom verbalnom komunikacijom na razini spomenute vrste.<ref>Forth 2005</ref> Smatra se da su ta stvorenja preživjela sve do kasnog [[19. stoljeće|19. stoljeća]], a da su bila prisutna i kada su u [[16. stoljeće|16. stoljeću]] tu doplovili prvi portugalski brodovi.<ref name="telegraph">''Telegraph'' 2004-11-02</ref>

Gerd van den Bergh, paleontolog koji je radio s njihovim fosilima, čuo je mitove o Ebu Gogou desetljeće prije otkrića prvog fosila.<ref name="Congitive Science Online">{{cite journal|author=Sereno, M.I.|url=http://cogsci-online.ucsd.edu/3/3-1.pdf |title=Language Origins Without the Semantic Urge| journal=Cognitive Science Online|volume=svezak 3.1|pages=str. 1. – 12.|year=2005. |format=PDF}}</ref> Na otoku [[Sumatra|Sumatri]] bilo je glasina o humanoidima visine između 1 i 1,5 m - [[Orang Pendek]]u koji bi možda mogao biti u srodstvu s ''H.&nbsp;floresiensisom''.<ref>''Nature'' 27. rujna 2004.</ref> [[Henry Gee]], viši urednik časopisa ''Nature'', špekulira da bi vrsta poput ''H.&nbsp;floresiensisa'' još uvijek mogla postojati u neistraženim tropskim šumama [[Indonezija|Indonezije]].<ref>{{cite news| url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/sci/tech/3948165.stm | work=BBC News | title='Hobbit' joins human family tree | date=27. rujna 2004.}}</ref>

== Skandal s oštećenim primjercima ==
Tijekom ranog prosinca [[2004.]] indonezijski paleoantropolog [[Teuku Jacob]] uklonio je većinu ostataka iz njihovog skladišta, Nacionalnog istraživačkog centra za arheologiju u [[Jakarta|Jakarti]], s dopuštenjem samo jednog direktora projektnog tima, te ih je zadržao tri mjeseca.<ref>Morwood and van Oosterzee 2007: ch. 9</ref><ref>''New Zealand Herald'' 30. studenog 2004.</ref><ref>''New Scientist'' 11. prosinca 2004.</ref><ref>''Times Online'' 3. prosinca 2004.</ref> Neki su znanstvenici izrazili strah da bi bitni znanstveni dokazi mogli biti zaplijenjeni od strane malene grupe znanstvenika koji ne bi omogućavali pristup ostalim znanstvenicima niti bi objavljivali vlastita istraživanja. Jacob je na zaprepaštenje svojih kolega vratio te ostatke [[23. veljače]] [[2005.]] znatno oštećene,<ref name="smh.com.au">''Sydney Morning Herald'' 5. ožujka 2005.</ref> a nedostajale su i dvije kosti noge.<ref>''Scientist'' 28. veljače 2005.</ref>

Izvještaji su naveli stanje vraćenih ostataka; "[uključujući i] duge, duboke posjekotine na donjem rubu Hobitove čeljusti s obje strane, navodno izazvane nožem korištenim za skidanje gumenog kalupa"; "brada druge čeljusti Hobita bila je odlomljena i potom zalijepljena. Ko god da je bio odgovoran, loše je poravnao te dijelove i složio ih pod krivim kutem"; i "[[zdjelica]] je bila zdrobljena, čime su uništeni detalji koji otkrivaju oblik tijela, hod i evolutivnu povijest",<ref name="bbc-restart">''BBC News'' 25. siječnja 2007.</ref> što je navelo vođu otkrivačkog tima Morwooda na sljedeću opasku "To je odvratno, Jacob je bio pohlepan i djelovao je potpuno neodgovorno".<ref name="smh.com.au"/>

Jacob je, međutim, negirao da je načinio prijestup. Izjavio je da je do oštećenja došlo prilikom transporta iz [[Yogyakarta|Yogyakarte]] natrag u [[Jakarta|Jakartu]]<ref name="bbc-restart"/> unatoč fizičkim pokazateljima koji ukazuju na to da je čeljusna kost slomljena prilikom stvaranja kalupa kostiju.<ref name="smh.com.au"/><ref>Morwood and van Oosterzee 2007.: svezak 9, str. 230. - 231.</ref>

Indonezijski dužnosnici su [[2005.]] zabranili pristup pećini. Neki mediji, kao što je [[BBC]], izrazili su mišljenje da je razlog zabrane pristupa bio da bi se zaštitio Jacob, koji se smatrao "indonezijskim kraljem paleoantropologije". Znanstvenicima je [[2007.]] godine, ubrzo nakon Jacobove smrti, ponovo omogućen pristup pećini.<ref name="bbc-restart"/>

== Hipoteze o porijeklu ==

=== Hipoteza o mikrocefaliji ===
Prije Jacobovog uzimanja fosila [[Dean Falk]] ''et al.'' izvršili su [[CT]] skeniranje lubanje i izradili njen virtualni unutarnji odljev (tj. računalno generirani model unutrašnjosti lubanje). Tim je zaključio da ona nije pripadala [[pigmeji|pigmeju]] niti osobi s deformiranom lubanjom i mozgom.<ref name="Falk05" />

Kao odgovor na to, Weber ''et al.'' su iste te godine proveli istraživanje, uspoređujući računalni model lubanje LB1 s uzorcima ljudskih lubanja s [[mikrocefalija|mikrocefalijom]], te su zaključili da veličina lubanje LB1 spada u središte raspona veličine ljudskih primjeraka i da ne isključuje mikrocefaliju.<ref>Weber ''et al.'' 14. rujna 2005.</ref><ref>''Spiegel'' 1. rujna 2006.</ref> Sljedeći koji su osporili zaključke Falka ''et al.'' (2005.) bili su Martin ''et al.'' (2006.), koji su imali prigovore na neuspjeh uspoređivanja modela lubanje LB1 s tipičnim primjerkom mikrocefalije kod odraslih. Martin i njegovi suradnici zaključili su da je lubanja vjerojatno pripadala osobi s mikrocefalijom, tvrdeći da je mozak premalen da bi pripadao zasebnoj patuljastoj vrsti; kada bi to bio slučaj, mozak od 400 kubičnih centimetara ukazivao bi na stvorenje visoko samo jednu stopu, što je trećina visine otkrivenog [[kostur]]a.<ref name=Times20May2006>''Los Angeles Times'' 20. svibnja 2006.</ref> Ubrzo nakon toga skupina znanstvenika iz [[Indonezija|Indonezije]], [[Australija|Australije]] i [[SAD|Sjedinjenih Američkih Država]] došla je do istog zaključka nakon istraživanja strukture kostiju i lubanje (Jacob (2006.)).<ref name = "Jacob06"/>

[[Datoteka:H-floresiensis-Cretan-microcephalic.jpg|mini|250px|Odljev primjerka LB1 (lijevo) uspoređen je sa nekoliko mikrocefaličnih lubanja, među kojima je i ona (desno) koju je Henneman iskoristio u pokušaju da predstavi LB1 kao osobu s mikrocefalijom. Argue (2006.) i Lyras (2008.) suprotnog su stava.]]

Brown i Morwood suprotstavili su se tome tvrdeći da su skeptici došli do neispravnih zaključaka o strukturi kostiju i lubanje, te da su greškom povezali visinu ''H.&nbsp;floresiensisa'' s mikrocefalijom.<ref name=NYTimes21August2006>''New York Times'' 21. kolovoza 2006.</ref> Falkov tim replicirao je na njihove studije (Falk ''et al.'' (2006.)).<ref name = "Falk06" /> Morfolog Jungers pregledao je lubanju i zaključio da kostur "ne pokazuje tragove bolesti". Argue, Donlon, ''et al.'' (2006.) odbacuju mikrocefaliju i zaključuju da ostaci zaista pripadaju novoj vrsti.<ref name = "Argue2006" /><ref>''USA Today'' 16. srpnja 2006.</ref>

Falk ''et al.'' (2007.) ponudili su daljnje dokaze za tvrdnju da mikrocefalični ''H.&nbsp;sapiensi'' nisu uvjerljivi.<ref name = Falk2007 /> Istraženi su virtualni unutarnji odljevi još devet mikrocefaličnih mozgova i deset normalnih ljudskih mozgova, čime je utvrđeno da su lubnje ''floresiensisa'' oblikom slične normalnim ljudskim mozgovima, ali i da imaju jedinstvene osobine koje su dosljedne s onim što bi čovjek očekivao od nove vrste. Čeoni i sljepoočni režanj u mozgu ''floresiensisa'' bili su vrlo razvijeni, što je u snažnom kontrastu s mikrocefaličnim mozgom, te napredni na drukčije načine od mozgova današnjih ljudi. To otkriće također je odgovorilo na prethodne kritike da je mozak ''floresiensisa'' jednostavno bio premalen da bi bio sposoban za razinu [[inteligencija|inteligencije]] koja bi pripadnicima vrste ''H.&nbsp;floresiensis'' bila neophodna za izradu alata koji su pronađeni u njihovoj blizini. Falk ''et al.'' (2007.) zaključuju da je sada dužnost kritičara koji podržavaju tvrdnju o mikrocefaliji da iznesu primjer mikrocefaličnog mozga koji je sličan onom kod ''floresiensisa''.<ref name = Falk2007 />

Falkin argument podržali su Lyras et al. ([[2008.]]) u tome da su 3D morfeometrijske osobine lubanja ''H.&nbsp;sapiensa'' s mikrocefalijom zaista padale unutar raspona normalnog ''H.&nbsp;sapiensa'', a da lubanja LB1 pada dobro izvan tog raspona. To je shvaćeno kao dokaz da se LB1 ne može, na temelju morfologije mozga ili lubanje, klasificirati kao ''H.&nbsp;sapiens'' s mikrocefalijom.<ref name="lyras"/>

Jungers et al. su [[2009.]] u svom istraživanju predstavili statističku analizu oblika lubanje kod zdravih modernih ljudi, ljudi s mikrocefalijom i nekolicinom starih ljudskih vrsta, uključujući i ''H.&nbsp;floresiensisa''. Pokazali su da su se one lako mogle razdvojiti u tri grupe, gdje je ''H.&nbsp;floresiensis'' spadao u stare ljudske vrste, što je bio daljnji dokaz da je ''H.&nbsp;floresiensis'' odvojena vrsta, a ne bolestan moderni čovjek.<ref name="Jun_Baab" />

Usporedba unutarnjih odljeva LB1 s 100 normocefaličnih i 17 mikrocefaličnih odljeva, koju su [[2013.]] proveli Vannucci, Baron i Holloway, pokazala je da postoje velike varijacije u omjeru oblika mikrocefaličnih mozgova, te da se uslijed tih omjera ta grupa ne može jasno razlikovati od normocefaličnih odljeva. Oblik mozga kod LB1 se ipak bolje poklapa s mikrocefaličnim uzorkom, s oblikom koji je na ekstremnom rubu normocefalične grupe.<ref name="Vannucci">[http://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/ar.22663/abstract R.C. Vannucci et al. 2013, Frontal Brain Expansion During Development Using MRI and Endocasts: Relation to Microcephaly and ''Homo floresiensis''], ''The Anatomical Record'' svezak 296, str. 630. - 637.</ref>

=== Hipoteza o Laronovom sindromu ===
Anato Gary D.&nbsp;Richards uveo je novu skeptičnu hipotezu u lipnju [[2006.]] godine: da bi kosturi s Floresa mogli biti ostaci ljudi koji su patili od [[Laronov sindrom|Laronovog sindroma]], genetskog poremećaja o kojem je prvi put izviješteno [[1966.]] godine. Iduće je godine jedan tim, zajedno sa samim Laronom, objavio istraživanje u kojem se tvrdi da se morfološke osobine ''H.&nbsp;floresiensisa'' u biti ne razlikuju od onih kod jedinki sa Laronovim sindromom.<ref name="Hershkovitz">Hershkovitz ''et al.'' 2007</ref>

Tim je rekao da bi utvrđivanje da li su jedinke ''H.&nbsp;floresiensisa'' patile od Laronovog sindroma zahtijevalo testiranje pristnosti defektnih [[gen]]a u njihovoj [[DNK]], ukoliko bi uzorci DNK ikada bili dostupni.<ref>''Science News'' 2006</ref> Međutim, kritičari te hipoteze istakli su da, unatoč niskom rastu, ljudi s Laronovim sindromom uopće ne nalikuju na ostatke ''Homo floresiensisa'', posebno u pogledu anatomije svoda lubanje.<ref>Falk, D. ''& al.'' (2009): LB1's virtual endocast, microcephalyand hominin brain evolution. ''Journal of Human Evolution'', str. 597. - 607.</ref>

=== Hipoteza o endemskom kretenizmu ===
Australski istraživači Peter J. Obendorf, Charles E. Oxnard i Ben J. Kefford su [[2008.]] predložili da su LB1 i LB6 bili dio populacije ''H.&nbsp;sapiensa'' na tom otoku, koji su patili od [[miksedem]]atoznog (ME) endemskog [[kretenizam|kretenizma]] kao rezultata [[hipotireoza|urođene hipotireoze]].<ref name="ProceedingsRoySoc"/> Ta bolest, koju izazivaju različiti okolišni faktori, uključujući i nedostatak [[jod]]a, oblik je patuljastosti koji se još uvijek može naći kod lokalne indonezijske populacije.<ref name="ProceedingsRoySoc"/>

Ljudi rođeni bez funkcionalne [[štitna žlijezda|štitne žlijezde]] imaju maleno tijelo i reduciranu veličinu mozga, ali njihove intelektualne i motorne teškoće nisu toliko teške kao kod neurološkog endemskog kretenizma. Prema autorima tog istraživanja, neophodna okolina mogla je biti prisutna na Floresu prije oko 18 000 godina, što je period iz kojeg potiču LB fosili. Napisali su da su razne osobine pronađene kod tih fosila, kao što su povećano [[hipofiza|hipofizno]] udubljenje,<ref name="ProceedingsRoySoc" /> neobično ravni i neuvijeni vrhovi kosti nadlaktice i relativno debeli udovi, naznake te dijagnoze. Donji pretkutnjak s dvostrukim korijenom i primitivna morfologija zgloba ruke također se može objasniti na taj način. Usmena predanja o neobičnim čovjekolikim stvorenjima isto bi se tako mogla odnositi na osobe s kretenizmom.<ref name="ProceedingsRoySoc"/>

Falk je izazvala pretpostavku Oberndorfa ''et al''. Istražujući računalne tomografske snimke hipofiznog udubljenja kod LB1, došla je na zaključak da ono nije bilo veće od uobičajenog.

U radu dostavljenom Australazijskom društvu za ljudsku biologiju [[2009.]] godine, Colin Groves i Catharine FitzGerald usporedili su floreske kosti s onima kod deset osoba s kretenizmom, fokusirajući se na anatomske osobine koje su tipične za tu bolest. Nisu pronašli preklapanja i izjavili su da su pobili tu tvrdnju.<ref name=GrovesandFitzgerald>Groves and Fitzgerald, 2010.</ref><ref>New Scientist, 26. lipnja 2010., str. 17.</ref> Međutim, članak koji su napisali Oxnard, Obendorf i Kefford odbacuje Grovesov i FitzGeraldin argument i oživljava hipotezu o kretenizmu.<ref name=oxnard-plos>{{cite journal |author=Oxnard, C.; Obendorf, P.J.; Kefford, B.B. |title=Post-cranial skeletons of hypothyroid cretins show a similar anatomical mosaic as ''Homo floresiensis'' |journal=PLoS ONE |year=2010. |volume=svezak 5 |issue=9broj  |page=str. e13018. |doi=10.1371/journal.pone.0013018|bibcode = 2010PLoSO...513018O |last2=Obendorf |last3=Kefford }}</ref> Oxnard i kolege također kritiziraju [[kladistika|kladsističku]] analizu Arguea ''et al.'' (2009.), izjavivši da je logički nemoguće za analitičare zaključiti da ostaci iz Liang Buaa predstavljaju odvojenu vrstu umjesto oboljele osobe zato što kladistička analiza pretpostavlja da nije u pitanju ovo zadnje.<ref name=oxnard-plos/>

Brown je [[2012.]] usporedio morfologiju kostura i zuba ''H.&nbsp;floresiensisa'' s kliničkim i osteološkim pokazateljima kretenizma i osobinama koje se asociralo s ME kretenizmom kod LB1 i LB6. Zaključuje da LB1 i LB6 nisu ostaci modernog čovjeka (''H.&nbsp;sapiens'') s kretenizmom.<ref>Brown, Peter. (2012). LB1 and LB6 Homo floresiensis are not modern human (Homo sapiens) cretins. "Journal of Human Evolution", 62:2, str. 201. -2 24. http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0047248411002223</ref>

=== Hipoteza o ranoj vrsti roda ''Homo'' dugog opstanka ===
Dokazi podržavaju tvrdnju da je ''Homo ﬂoresiensis'' rana vrsta [[Homo (rod)|roda ''Homo'']] dugog opstanka, s morfološkim sličnostima koje dijeli s ranim afričkim pred-''erectus/ergaster'' [[hominini]]ma. Ta hipoteza pruža racionalnije objašnjenje za ''H. ﬂoresiensisa'' od prethodno iznesenih hipoteza o genetskim [[mutacija]]ma, [[bolest]]ima i poremećajima rasta. Ni jedno od trenutnih objašnjenja ne obuhvaća sve osobine ''H. ﬂoresiensisa'' niti pruža odgovore na pitanje zašto bi patološko stanje kod modernih ljudi u tolikoj mjeri sličilo morfologiji ranijih hominina.<ref name="Aiello"/>

== Struktura kostiju ==
[[Slika:Specimen LB1.jpg|mini|250px|Odljev cijelog primjerka LB1]]
Koštana struktura ramena, ruke<ref name="Larson2007" /> i zgloba ruke<ref name="Tocheri2007" /> kod ''H.&nbsp;floresiensisa'' opisana je kao mnogo drukčija od one kod današnjih ljudi, te mnogo sličnija koštanoj strukturi [[čimpanze|čimpanzi]] ili ranih hominina. To pruža podršku ideji da je ''H.&nbsp;floresiensis'' odvojena vrsta ranog čovjeka, a ne današnji čovjek s fizičkim poremećajem.<ref name="Larson2007" />

Susan G. Larson ''et al.'' analizirali su nadlakticu primjerka LB1. Otkrili su da je kod LB1 kut uvijanja [[ramena kost|ramene kosti]] mnogo manji nego kod današnjih ljudi. Tu su osobinu prethodno istraživali Richards et al., koji su izjavili da je to znak populacija današnjih Pigmeja, i T. Jacob et al., koji su istakli da vezivanje mišića za kost ukazuje na to da je LB1 imao slabe mišiće, što je rezultiralo slabim razvijanjem kuta uvijanja ramene kosti. Larson ''et al.'' odbacili su Richardsov zaključak, tvrdeći da je kut uvijanja ramene kosti kod populacija Pigmeja obično sličan onom kod ljudi prosječne visine. Tvrdili su da su Richards ''et al.'' citirali objavu iz [[1972.]] u kojoj je istražen uzorak šest žena centralnoafričkih Pigmeja, te da je taj uzorak bio premalen da bi predstavljao cijelu populaciju. Larson ''et al.'' također nisu uspjeli pronaći znakove mikrocefalije na kostima koje su pregledali.<ref name = Larson2007/>

Larson ''et al.'' su također istraživali relativno kratku [[ključna kost|ključnu kost]] i neobičnu formaciju ramenog pojasa. Usporedili su svoje otkriće sa skeletom [[Dječak iz Turkane|dječaka iz Turkane]] (kojeg neki klasificiraju kao ''H.&nbsp;ergastera'', a drugi kao ''H.&nbsp;erectusa'') i predložili su da je rameni pojas ''H.&nbsp;floresiensisa'' bio prelazni stadij u evoluciji ramena kod ljudi.<ref name = Larson2007/>

Dok neki specijalisti, kao što je paleoantropolog Russell Ciochon, podržavaju taj zaključak, drugi, među kojima je i Eric Delson, ističu da je nedavni uzorak jedinki ''H.&nbsp;floresiensisa'' premalen i da se Larsonovo istraživanje zasniva na samo jednoj kosti ramena.<ref name="ScienceMay06"/>

Tocheri ''et al.'' ([[2007.]]) (uključujući Morwooda, Larsona i Jungersa) usporedili su tri [[kosti pešća]], za koje se smatra da su pripadale primjerku LB1, s kostima pešća današnjeg čovjeka, nekih ranijih hominida i afričkih čovjekolikih majmuna. Zaključili su da kosti pešća iz špilje Liang Bua podsjećaju na one kod čovjekolikih majmuna i da su znatno drukčije od kostiju ''H.&nbsp;sapiensa'', ''[[Homo neanderthalensis]]a'', pa čak i ''[[Homo antecessor]]a'', te da se mogu usporediti s onima kod ''[[Australopithecus]]a''. Kosti pešća ''H.&nbsp;floresiensisa'' nisu posjedovale osobine koje su se razvile kod predaka današnjeg čovjeka prije barem 800 000 godina. Te osobine javljaju se već tijekom [[embriogeneza|embriogeneze]] i prema tome Tocheri et al. tvrde da je nevjerojatno da je oblik kostiju zgloba ruke kod ''H.&nbsp;floresiensisa'' mogao biti rezultat razvojne bolesti. Ti dokazi također ukazuju na to da ''H. Florensiensis'' nije današnji čovjek s nedijagnosticiranom bolešću ili defektom rasta, već da predstavlja vrstu poteklu od homininskog pretka, koja se odvojila prije porijekla kladusa u koji spadaju današnji ljudi, neandertalci i njihov posljednji zajednički predak.<ref name = Tocheri2007/>

Taj zaključak izazvali su Roberta Martina, vodećeg zastupnika hipoteze o mikrocefaliji nakon Jacobove smrti, i Alanaa Thornea. Martin je naglasio da nikada nije provedeno istraživanje o povezanosti oblika i dimenzije zgloba ruke ljudi s mikrocefalijom.<ref name="NS_20Sept" /> Thorne je smatrao da su razlike bile malene i da bi se slične varijacije mogle pojaviti kod današnjih ljudi. Istaknuo je također da su kosti pešća pronađene raštrkane u pećini i da nije sigurno da li su sve pripadale istoj jedinci.<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.abc.net.au/science/articles/2007/09/21/2038346.htm |title=Wrist gives hobbit theory the flick |author=Anna Salleh. |publisher=[[Australian Broadcasting Corporation|ABC.net.au]] |date=21. lipnja 2007. |accessdate=14. rujna 2012.}}</ref> Morwood, vođa projekta, suprotstavio se tako što je istakao da su postojale i druge osobine, poput visine, tjelesnih proporcija, veličine mozga, ramena, karlice, čeljusti i zuba, koje su ukazivale na to da je ''H.&nbsp;floresiensis'' odvojena vrsta koja je evoluirala u izolaciji na tom otoku.<ref>[http://www.nature.com/doifinder/10.1038/464335a Hobbit origins pushed back Nature 464, 335 2010]</ref><ref>[http://dx.doi.org/10.1038/nature08844 Hominins on Flores, Indonesia, by one million years ago Nature 464, 748-752 2010]</ref>

== Protivljenje multiregionalista ==
Pristalice ''H.&nbsp;floresiensisa'', kao što su [[Chris Stringer]] i [[Dean Falk]], pripisuju opoziciju djelomično činjenici da postojanje te vrste izaziva teorije [[Multiregionalno porijeklo današnjih ljudi|multiregionalista]], koji vjeruju da je ''[[Homo sapiens]]'' bio jedina živuća vrsta hominina i da se pojavio u isto vrijeme u različitim regijama (u vrijeme kada su jedinke s Floresa bile žive). Među rane multiregionalističke kritičare spadaju [[Alan Thorne]] i Maciej Henneberg.<ref>Stringer 2011, pp. 81-82</ref><ref>Falk, 2011, pp. 96-98</ref>

== Izolacija DNK ==
Oko [[2006.]] dva su tima pokušala izolirati [[DNK]] iz zuba otkrivenog [[2003.]] godine, ali oboma to nije uspjelo. Neki su smatrali da se to desilo jer su ciljali [[dentin]]; nova istraživanja također predlažu da [[cement (zub)|cement]] sadrži višu koncentraciju DNK. Štoviše, toplina stvorena velikom brzinom bušilice možda je denaturirala DNK.<ref>{{Citiranje weba|author=Cheryl Jones |url=http://www.nature.com/news/2011/110105/full/news.2011.702.html |title=Researchers to drill for hobbit history : Nature News |publisher=Nature.com |accessdate=1. rujna 2011.}}</ref>

== Nadimak "Hobit" i Tolkien Estate ==
U rujnu [[2012.]] [[Tolkien Estate]] je jednom novozelandskom znanstveniku saopćio vijesti da neće smjeti koristiti riječ "hobit" (naslov [[J.R.R. Tolkien|Tolkienovog]] romana ''[[The Hobbit]]'') tijekom javnog predavanja o ''Homo floresiensisu'' u svrhu promoviranja tog predavanja.<ref>{{cite news | url=http://www.3news.co.nz/Hobbit-makers-ban-uni-from-using-hobbit/tabid/423/articleID/273952/Default.aspx | work=3 News NZ | title=Hobbit makers ban uni from using ‘hobbit’ | first=Julian | last=Lee | date=24. rujna 2012. | accessdate=20. lipnja 2014. | archiveurl=https://web.archive.org/web/20130607112003/http://www.3news.co.nz/Hobbit-makers-ban-uni-from-using-hobbit/tabid/423/articleID/273952/Default.aspx | archivedate=7. lipnja 2013. }}</ref>

Američki studio [[The Asylum]], koji relizira niskobudžetne "[[mockbuster]]" filmove,<ref>Somma, Brandon (2013-01-04). "[http://the-artifice.com/what-the-asylum-is-all-about/ Masters of the Mockbuster:What The Asylum Is All About]". The Artifice.</ref> 2012. je planirao pustiti film naslova ''Age of the Hobbits'', koji predstavlja "miroljubivu" zajednicu ''H. floresiensisa'' "koju porobljavaju Javanci, rasa mesoždera koji jašu zmajeve."<ref name="BBC">{{cite news |url=http://www.bbc.co.uk/news/entertainment-arts-20252820 |title=''The Hobbit'' producers sue 'mockbuster' film company |publisher=[[BBC]] |date=8. studenog 2012. |accessdate=10. studenog 2012.}}</ref> Filmom su namjeravali iskoristiti uspjeh [[Peter Jackson]]ovog filma ''[[Hobit: Neočekivano putovanje (2012.)]]''.<ref name=LAT>{{Citiranje weba|url=http://www.latimes.com/entertainment/envelope/cotown/la-et-ct-age-hobbits-blocked-20121210,0,6595906.story|title='Hobbit' knockoff release blocked by judge|last=Fritz|first=Ben|date=10. studenog 2012.|publisher=Los Angeles Times|accessdate=11. prosinca 2012.}}</ref> Onemogućena je objava filma zbog pravnog spora o korištenju riječi "hobit."<ref name="LAT"/> The Asylum je tvrdio da taj film ne krši Tolkienova autorska prava zato što se radi o ''H. floresiensisu'', "koji se podjednako naziva i hobitom u znanstvenoj zajednici."<ref name="BBC"/> Film je kasnije preimenovan u ''[[Clash of the Empires]]''.

== Unutarnje poveznice ==
* [[Denisovski čovjek]] - fosil nove vrste roda ''Homo'' pronađen u [[Rusija|Rusiji]] 2008. godine
* [[Ljudi iz Crvenojelenje špilje]] - najmlađi otkriveni prapovijesni ljudi

== Bilješke ==
{{izvori|3}}

== Izvori ==

*{{Citiranje časopisa |author=''ABC Science Online'' [Australian Broadcasting Corporation] | title = Wrist gives hobbit theory the flick | volume = 172 | issue = 12 | pages = |date= 21. rujna 2007. | url = http://www.abc.net.au/science/news/stories/2007/2038346.htm }}
*{{cite journal |author=''The Age''. |url=http://www.theage.com.au/articles/2004/10/27/1098667841536.html |title= Lost race of human 'hobbits' |date=28. rujna 2008. }}
*{{cite journal |author=Agence France-Presse |url=http://www.mywire.com/a/AFP/Indonesian-scientist-says-Flores-hominid/642869?&pbl=273 |title=Indonesian scientist says Flores hominid not new species |date=6. studenog 2004. }} 
*{{cite journal | author = Argue, D. | coauthors = Donlon, D., Groves, C. and Wright, R. |date=rujan 2006. | title = ''Homo floresiensis'': Microcephalic, pygmoid, ''Australopithecus'', or ''Homo''? | journal = Journal of Human Evolution | volume = 51|pages = 360–374 |doi = 10.1016/j.jhevol.2006.04.013 | pmid = 16919706 | issue = 4}}
*{{cite journal | first = Debbie | last = Argue | coauthors = Morwood, M.; Sutikna, T.; Jatmiko; Saptomo, W. |date=srpanj 2009. | title = '''Homo floresiensis: A cladistic analysis''' | journal = Journal of Human Evolution | volume = Online Only as of Aug 4, 09. | url = http://www.sciencedirect.com/science?_ob=GatewayURL&_method=citationSearch&_uoikey=B6WJS-4WTYXVS-1&_origin=SDEMFRHTML&_version=1&md5=c0effb68fc1ae59ac67dfe6ef7f0ade9 | doi=10.1016/j.jhevol.2009.05.002 | issue = 5 | pages = 623–639}}
*''BBC''. {{cite video |title= The Mystery of the Human Hobbit (Horizon 2005.) |publisher=BBC |accessdate=2005}}
*{{cite journal |author=BBC News |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/science/nature/6294101.stm |title=Hobbit cave digs set to restart |date= 25. siječnja 2007. }}
*{{cite journal| author=Brown, P. | coauthors=Sutikna, T., Morwood, M. J., Soejono, R. P., Jatmiko, Wayhu Saptomo, E. and Rokus Awe Due | date=27. rujna 2004. | title=A new small-bodied [[Hominini|hominin]] from the [[Late Pleistocene]] of Flores, Indonesia | journal=[[Nature (journal)|Nature]]| pmid=15514638 | volume=431 |issue=7012 | doi=10.1038/nature02999| pages=1055–1061 |bibcode = 2004Natur.431.1055B }}
*{{Citiranje weba |work=Encyclopædia Britannica |url=http://www.britannica.com/eb/article-9062017 |title=Pygmy}}
*{{cite journal |date=28. rujna 2004. |last=Dalton|first=Rex|title= Little lady of Flores forces rethink of human evolution | volume = 431 | pmid = 15510116 | issue = 7012 | page = 1029 | doi = 10.1038/4311029a | journal = [[Nature (journal)|Nature]]|bibcode = 2004Natur.431.1029D }}
*{{cite journal | author = Falk, D. | coauthors = Hildebolt, C., Smith, K., Morwood, M. J., Sutikna, T., Brown, P., Jatmiko, Wayhu Saptomo, E., Brunsden, B. and Prior, F. | date =8. travnja 2005. | title = The Brain of LB1, ''Homo floresiensis'' | journal = [[Science (journal)|Science]] | volume = 308 | issue = 5719 | doi = 10.1126/science.1109727 | pmid = 15749690|bibcode = 2005Sci...308..242F | pages = 242–5 }}
*{{cite journal | author = Falk, D. | coauthors = Hildebolt, C.; Smith, K.; Morwood, M.J.; Sutikna, T.; Others, |date=2. veljače 2007. | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences | volume = 104 | issue = 7 | url = http://www.pnas.org/cgi/content/abstract/104/7/2513 | title = Brain shape in human microcephalics and ''Homo floresiensis'' | doi = 10.1073/pnas.0609185104 | pmid = 17277082 | pmc = 1892980|bibcode = 2007PNAS..104.2513F | pages = 2513–8 }}
*{{cite journal| author = Falk, D. | coauthors = Hildebolt, C., Smith, K., Morwood, M.J., Sutikna, T., Jatmiko, Wayhu Saptomo, E., Brunsden, B. and Prior, F. | date =19. svibnja 2006. |title = Response to Comment on "The Brain of LB1, ''Homo floresiensis''"|journal = [[Science (journal)|Science]] | volume = 312 | pages = 999c | doi = 10.1126/science.1124972| issue = 5776|bibcode = 2006Sci...312.....F }}
*{{Citiranje knjige |first=Dean|last=Falk|authorlink=Dean Falk |title=The Fossil Chronicles: How Two Controversial Discoveries Changed Our View of Human Evolution |publisher=University of California Press |year=2011|isbn=978-0-520-26670-4}}
*{{cite journal | last = Fix | first = Alan G. | title = Malayan Paleosociology: Implications for Patterns of Genetic Variation among the Orang Asli | journal = American Anthropologist, New Series | volume = 97 | issue = 2 | pages = 313–323 |date=lipanj 1995. | doi = 10.1525/aa.1995.97.2.02a00090 | jstor=681964}}
*{{cite journal|author=Forth, G.|year=2005.|title=Hominids, hairy hominoids and the science of humanity|journal=Anthropology Today|volume=21|issue=3|pages=13–17|doi=10.1111/j.0268-540X.2005.00353.x|url=http://www3.interscience.wiley.com/journal/118652221/abstract}}
*{{cite journal |author=''FSU News'' |url=http://www.fsu.edu/news/2007/01/29/brain.analysis/ |title=FSU anthropologist's brain analysis confirms ancient 'Hobbit' a separate species |date=29. siječnja 2007.}}
*{{cite journal |last=Gee|first=Henry|authorlink=Henry Gee|journal=Nature |date=27. rujna 2004.|title=Flores, God and Cryptozoology: The discovery poses thorny questions about the uniqueness of ''Homo sapiens''| doi=10.1038/news041025-2|url=http://www.bioedonline.org/news/news.cfm?art=1329}}
*{{Citiranje časopisa | doi = 10.1016/j.jchb.2010.01.019| last1 = Groves | first1 = C. | last2 = Fitzgerald | first2 = C. | title = Healthy hobbits or victims of Sauron | journal = HOMO - Journal of Comparative Human Biology | volume = 61 | issue = 3 | page = 211 | year = 2010. }}
*{{cite journal |author=''Guardian'' |url=http://www.guardian.co.uk/science/2007/sep/21/2 |title=Yes, it's a Hobbit. The debate that has divided science is solved at last (sort of) |date=21. rujna 2007. }}
*{{cite journal |author=Hershkovitz, I., Kornreich, L., Laron, Z. |title=Comparative skeletal features between ''Homo floresiensis'' and patients with primary growth hormone insensitivity (Laron Syndrome) |journal=American Journal of Physical Anthropology |volume=134 |issue=2 |pages=198–208 |year=2007. |pmid=17596857 |doi=10.1002/ajpa.20655}}
*{{cite journal| author = Jacob, T. | coauthors = Indriati, E., Soejono, R. P., Hsu, K., Frayer, D. W., Eckhardt, R. B., Kuperavage, A. J., Thorne, A. and Henneberg, M. | date = 5. rujna 2006. | title = Pygmoid Australomelanesian ''Homo sapiens'' skeletal remains from Liang Bua, Flores: Population affinities and pathological abnormalities | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 103 |pages = 13421–13426 | doi = 10.1073/pnas.0605563103 | pmid = 16938848| issue = 36| pmc = 1552106|bibcode = 2006PNAS..10313421J }}
*{{cite journal |last=Jungers |first=W |author2=Baab, K. |date=prosinac 2009. |url=http://www3.interscience.wiley.com/journal/122688405 |title=The geometry of hobbits: ''Homo floresiensis'' and human evolution |journal=Significance |volume=6 |issue=4 }}
*{{cite journal | last = Jungers | first = William L. | title = Descriptions of the lower limb skeleton of ''Homo floresiensis'' | journal = Journal of Human Evolution | volume = 57 | issue = 5| date =4. prosinca 2008. | url = http://www.sciencedirect.com/science?_ob=ArticleURL&_udi=B6WJS-4V2PSNH-1&_user=10&_rdoc=1&_fmt=&_orig=search&_sort=d&view=c&_acct=C000050221&_version=1&_urlVersion=0&_userid=10&md5=f61fb21de0ea1cfea8e8a9a422d3d85d | pmid = 19062072| doi = 10.1016/j.jhevol.2008.08.014 | last2 = Larson | first2 = S.G. | last3 = Harcourt-Smith | first3 = W. | last4 = Morwood | first4 = M.J. | last5 = Sutikna | first5 = T. | last6 = Due Awe | first6 = Rokhus | last7 = Djubiantono | first7 = T. | pages = 538–54}}
*{{cite journal |author=Larson, S.G., Jungers, W.L., Morwood, M.J., et al. |title=[https://netfiles.uiuc.edu/ro/www/BiologicalAnthropologyJournalClub/Larson%20et%20al.,%202007.pdf?uniq=vvve70 ''Homo floresiensis'' and the evolution of the hominin shoulder] |journal=Journal of Human Evolution |volume=53 |issue=6 |pages=718–31 |date=prosinca 2007. |pmid=17692894 |doi=10.1016/j.jhevol.2007.06.003}}
*{{cite journal |author=''Los Angeles Times'' |title='Hobbit' Bones Said to Be of Deformed Human |date=20. svibnja 2006. }}
*{{cite journal|author=Lyras, G.A., Dermitzakis, D.M., Van Der Geer, A.A.E., Van der Geer, S.B., De Vos, J.|title=The origin of ''Homo floresiensis'' and its relation to evolutionary processes under isolation|journal=Anthropological Science|date=August 1, 2008|url=http://www.jstage.jst.go.jp/article/ase/advpub/0/advpub_0807280043/_article|doi=10.1537/ase.080411|volume=117|page=33}}
*{{cite journal | author = Martin, R. D. | coauthors = MacLarnon, A. M., Phillips, J. L., Dussubieux, L., Williams, P. R. and Dobyns, W. B. | date =19. svibnja 2006. | title = Comment on "The Brain of LB1, ''Homo floresiensis''" | journal = [[Science (journal)|Science]] | volume = 312 | issue = 5776 | page = 999 | doi = 10.1126/science.1121144 | pmid = 16709768 |bibcode = 2006Sci...312.....M }}
*{{cite journal | author = Morwood, M. J. |author2=O'Sullivan, P. B. |author3=Aziz, F. |author4=Raza, A.  | date = March 12, 1998 | title = Fission-track ages of stone tools and fossils on the east Indonesian island of Flores | journal = Nature |volume = 392 | pages = 173–176 | doi = 10.1038/32401 | issue = 6672|bibcode = 1998Natur.392..173M }}
*{{cite journal | author = Morwood, M. J. | coauthors = Soejono, R. P., Roberts, R. G., Sutikna, T., Turney, C. S. M., Westaway, K. E., Rink, W. J., Zhao, J.- X., van den Bergh, G. D., Rokus Awe Due, Hobbs, D. R., Moore, M. W., Bird, M. I. and Fifield, L. K. | date =27. rujna 2004. | title = Archaeology and age of a new hominin from Flores in eastern Indonesia | journal = [[Nature (journal)|Nature]] | pmid = 15510146 | volume = 431 |issue=7012 | pages = 1087–1091 | doi = 10.1038/nature02956|bibcode = 2004Natur.431.1087M }}
*{{cite journal | author = Morwood, M. J. | coauthors = Brown, P., Jatmiko, Sutikna, T., Wahyu Saptomo, E., Westaway, K. E., Rokus Awe Due, Roberts, R. G., Maeda, T., Wasisto, S. and Djubiantono, T. | date =13. rujna 2005. | title = Further evidence for small-bodied hominins from the Late Pleistocene of Flores, Indonesia|journal = [[Nature (journal)|Nature]] | pmid = 16229067 | volume = 437 | issue = 7061 | pages = 1012–1017 | doi = 10.1038/nature04022 |bibcode = 2005Natur.437.1012M }}
*{{Citiranje knjige |last=Morwood |first=Mike |coauthors=van Oosterzee, Penny |title=A New Human: The Startling Discovery and Strange Story of the "Hobbits" of Flores, Indonesia |publisher=Smithsonian Books |year= 2007. |isbn=0-06-089908-5}}
*{{cite journal |author=''New Scientist'' | url=http://www.newscientist.com/channel/being-human/mg18424772.900 | title=Fight over access to 'hobbit' bones – being-human | date=11. prosinca 2004.}}
*{{cite journal |author=''New Scientist'' |url=http://www.newscientist.com/article/dn12667-hobbit-wrist-bones-suggests-a-distinct-species.html | title = 'Hobbitt' wrist bones suggest a distinct species |date=20. rujna 2007. }}
*{{cite journal | author=''New Scientist'' | url = http://www.newscientist.com/article/dn13692-flores-hobbit-walked-more-like-a-clown-than-frodo.html | title = Flores 'hobbit' walked more like a clown than Frodo | volume = 3| pages = 983–984 |date=16. travnja 2008. }}
*{{cite journal |author= ''[[The New York Times]]'' | url = http://www.nytimes.com/2006/08/21/science/21cnd-tiny.html |title= Report Reignites Feud Over 'Little People' as Separate Species |date= 21. kolovoza 2006. }}
*{{cite journal |author=''New Zealand Herald'' |url=http://www.nzherald.co.nz/index.cfm?c_id=82&ObjectID=8500998 | title=Hobbit woman' remains spark row among academics|date=30. studenog 2004. }}
*{{cite journal|last=Obendorf|first=P.J.|coauthors=Oxnard, C.E.; Kefford, C.E.|date= June 7, 2008 |title=Are the small human-like fossils found on Flores human endemic cretins?|journal= [[Proceedings of the Royal Society B]]|publisher=Royal Society|location=Online|volume=275|pmid=18319214 |issue=1640|pmc=2602669 |pages=1287–1296| doi = 10.1098/rspb.2007.1488|url=http://journals.royalsociety.org/content/jl77276376781n87/}}
*{{cite journal |author=''Science''| title = How the Hobbit Shrugged: Tiny Hominid's Story Takes New Turn | volume = 312 | issue=5776 | pages=983–984 |date=19. svibnja 2006. | doi = 10.1126/science.312.5776.983a | pmid = 16709753 |journal=Science}}
*{{cite journal |author=''Science Daily'' |url=http://www.sciencedaily.com/releases/2004/10/041028144857.htm |title=Skeleton reveals lost world of 'Little people' |date=28. rujna 2004.}}
*{{Citiranje časopisa |author=''Science News'' | title = Did small hominids have a genetic defect? | journal = ScienceNews | volume = 170 | issue = 3 | page = 46 |date=15. srpnja, 2006. | url = http://www.thefreelibrary.com/Did+small+hominids+have+a+genetic+defect%3F-a0149357363}}
*{{cite journal |author=''The Scientist''| url=http://www.biomedcentral.com/news/20050228/01/ |title=Flores hominid bones returned |date= 28. veljače 2005. }}
*{{cite journal |author=''Smithsonian'' |url=http://www.smithsonianmag.com/history-archaeology/human-migration.html |title=The Great Human Migration |date=srpnja 2008. }}
*{{cite journal |author=[[Der Spiegel|''Spiegel'']] |title=A Huge Fight over a Little Man |url=http://www.spiegel.de/international/spiegel/0,1518,434604,00.html |date= 1. rujna 2006. }}
*{{Citiranje knjige |last=Stringer |first=Chris |title=The Origin of Our Species|publisher=Allen Lane |place=London |year=2011. |isbn=978-1-84614-140-9}}
*{{cite journal |author=''Sydney Morning Herald''|url=http://www.smh.com.au/news/Science/Hobbits-triumph-tempered-by-tragedy/2005/03/04/1109700677461.html|title=Hobbits triumph tempered by tragedy|date= 5. ožujka 2005. }}
*{{cite journal|author=''Telegraph''|url=http://www.telegraph.co.uk/connected/main.jhtml?xml=/connected/2004/11/01/ecnhuman228.xml | title = Villagers speak of the small, hairy Ebu Gogo |date=2. studenog 2004. }}
*{{cite journal |author=''TIME'' |title=Bones of contention |date=30. travnja 2005. }}
*{{cite journal |author=''Times Online''| url=http://www.timesonline.co.uk/article/0,,3-1386423,00.html|date=3. prosinca 2004. | title=Professor fuels row over Hobbit man fossils | location=London}}
*{{cite journal | author = Tocheri, M.W. |date=21. rujna 2007. | title = The Primitive Wrist of ''Homo floresiensis'' and Its Implications for Hominin Evolution | journal = [[Science (journal)|Science]] | volume = 317 | issue = 5845 | doi = 10.1126/science.1147143 | pmid = 17885135 | last2 = Orr | first2 = CM | last3 = Larson | first3 = SG | last4 = Sutikna | first4 = T | last6 = Saptomo | first6 = EW | last7 = Due | first7 = RA | last8 = Djubiantono | first8 = T | last9 = Morwood | first9 = MJ |last10= Jungers |first10= W. L. | last5 = Jatmiko|bibcode = 2007Sci...317.1743T | pages = 1743–5|display-authors= 8 }}
*{{cite journal |author=''USA Today'' |title=The hullabaloo about hobbits |url=http://www.usatoday.com/tech/science/columnist/vergano/2006-07-16-hobbit-argument_x.htm |date= 16. srpnja 2006. }}
*{{Citiranje weba|url=http://www.andaman.org/BOOK/chapter5/text5.htm|title=Lonely islands: The Andamanese (poglavlje 5)|author=Weber, George|publisher=Andaman Association|accessdate=20. lipnja 2014.|archiveurl=https://web.archive.org/web/20120710025916/http://www.andaman.org/BOOK/chapter5/text5.htm|archivedate=10. srpnja 2012.}}
*{{cite journal |journal=Science| url=http://www.sciencemag.org/cgi/content/full/310/5746/236b | title=Comment on "The Brain of LB1, ''Homo floresiensis''" |date=14. rujna 2005. |last=Weber |first=J. |author2=Czarnetzki, A. |author3=Pusch, C.M.  |pmid=16224005 |volume=310 |issue=5746 |page=236 |doi=10.1126/science.1114789}}
*{{Citiranje časopisa| doi = 10.1038/nature07922| date=7. svibnja 2009. | author = Weston, E. M.|author2=Lister, A. M.| title = Insular dwarfism in hippos and a model for brain size reduction in ''Homo floresiensis''| volume = 459| issue = 7243| pages = 85–8| issn = 0028-0836| pmid = 19424156| pmc = 2679980| journal = Nature| bibcode=2009Natur.459...85W}}

== Literatura ==

*{{Citiranje knjige |first=Linda| last=Goldenberg |title=Little People and a Lost World: An Anthropological Mystery |publisher=Twenty-First Century Books |location=Minneapolis, Minnesota |year=2007. |isbn=978-0-8225-5983-2 |oclc=62330789 |page=112}}
*{{Citiranje knjige|first1=Maciej |last1=Henneberg |first2=John |last2=Schofield|title=The Hobbit Trap:Money, Fame, Science and the Discovery of a 'New Species'|publisher=Wakefield Press|location=Kent Town|year=2008|isbn=978-1-86254-791-9|page=159}}
*Trueman, J. W. H. (2010). "A new cladistic analysis of Homo floresiensis". Journal of Human Evolution 59 (2): 223–226. doi:10.1016/j.jhevol.2010.01.013. PMID 20494404.
*Brumm, A.; Jensen, G. M.; Van Den Bergh, G. D.; Morwood, M. J.; Kurniawan, I.; Aziz, F.; Storey, M. (2010). "Hominins on Flores, Indonesia, by one million years ago". Nature 464 (7289): 748–752. Bibcode:2010Natur.464..748B. doi:10.1038/nature08844. PMID 20237472.
*Jungers, W. L.; Harcourt-Smith, W. E. H.; Wunderlich, R. E.; Tocheri, M. W.; Larson, S. G.; Sutikna, T.; Due, R. A.; Morwood, M. J. (2009). "The foot of Homo floresiensis". Nature 459 (7243): 81–84. doi:10.1038/nature07989. PMID 19424155.
*Gordon, A. D.; Nevell, L.; Wood, B. (2008). "The Homo floresiensis cranium (LB1): Size, scaling, and early Homo affinities". Proceedings of the National Academy of Sciences 105 (12): 4650. doi:10.1073/pnas.0710041105.
*Vannucci, R. C.; Barron, T. F.; Holloway, R. L. (2011). "Craniometric ratios of microcephaly and LB1, Homo floresiensis, using MRI and endocasts". Proceedings of the National Academy of Sciences 108 (34): 14043. doi:10.1073/pnas.1105585108.
*Argue, D.; Morwood, M.; Sutikna, T.; Jatmiko; Saptomo, E. W. (2010). "A Reply to Trueman's "A new cladistic analysis of Homo floresiensis."". Journal of Human Evolution 59 (2): 227. doi:10.1016/j.jhevol.2010.05.004.
*Holliday, T. W.; Franciscus, R. G. (2009). "Body size and its consequences: Allometry and the lower limb length of Liang Bua 1 (Homo floresiensis)". Journal of Human Evolution 57 (3): 223–228. doi:10.1016/j.jhevol.2009.04.007. PMID 19674770.
*Lieberman, D. E. (2009). "Palaeoanthropology: Homo floresiensis from head to toe". Nature 459 (7243): 41–42. doi:10.1038/459041a. PMID 19424142.
*Montgomery, S. H.; Capellini, I.; Barton, R. A.; Mundy, N. I. (2010). "Reconstructing the ups and downs of primate brain evolution: Implications for adaptive hypotheses and Homo floresiensis". BMC Biology 8: 9. doi:10.1186/1741-7007-8-9. PMC 2825212. PMID 20105283.
*Larson, S. G.; Jungers, W. L.; Tocheri, M. W.; Orr, C. M.; Morwood, M. J.; Sutikna, T.; Awe, R. D.; Djubiantono, T. (2009). "Descriptions of the upper limb skeleton of Homo floresiensis". Journal of Human Evolution 57 (5): 555–570. doi:10.1016/j.jhevol.2008.06.007. PMID 19056103.
*Kaifu, Y.; Baba, H.; Sutikna, T.; Morwood, M. J.; Kubo, D.; Saptomo, E. W.; Jatmiko; Awe, A.; Djubiantono, T. (2011). "Craniofacial morphology of Homo floresiensis: Description, taxonomic affinities, and evolutionary implication". Journal of Human Evolution 61 (6): 644–682. doi:10.1016/j.jhevol.2011.08.008. PMID 22036083.
*"What is the Hobbit?" A review of the state of debate regarding the status of H. Floresiensis, circa 2006, from the open access journal Public Library of Science, Biology
*[http://biology.plosjournals.org/perlserv/?request=get-document&doi=10.1371%2Fjournal.pbio.0040440 "What is the Hobbit?"] A review of the state of debate regarding the status of ''H. Floresiensis'', circa 2006., from the open access journal [[Public Library of Science]], Biology

== Vanjske poveznice ==
*[[John D. Hawks|Hawks, John]]. Blog profesora antropologije koji pobliže prati tu temu.
**{{Citiranje weba | authorlink = | title = Još jedna dijagnoza za hobita | work = | publisher = | date = 3. srpnja 2007. | url = http://johnhawks.net/weblog/fossils/flores/hershkovitz_laron_syndrome_2007.html | format = online }}
**{{Citiranje weba | title = Reportaža iz pećine Liang Bua | work = | publisher = | date = 10. kolovoz 2007.| url = http://johnhawks.net/weblog/fossils/flores/hershkovitz_laron_syndrome_2007.html | format = online }}
**{{Citiranje weba | authorlink = | title = Ostaci prednjih i stražnjih udova iz špilje Liang Bua | work = | publisher = | date = 18. prosinca 2008. | url = http://johnhawks.net/weblog/fossils/flores/jungers-larson-hindlimb-forelimb-2008.html | format = online }}
*[http://www.sciam.com/article.cfm?id=digging-deeper-qa-with-pe Intervju ''Scientific Americana'' s prof. Brownom] 27. rujna 2004.
*[http://news.nationalgeographic.com/news/2004/10/1027_041027_homo_floresiensis.html Članak ''National Geographic Newsa'' o ''H. floresiensisu'']
*[http://humanorigins.si.edu/evidence/human-fossils/species/homo-floresiensis Homo floresiensis] - Program čovječjeg porijekla Institucije Smithsonian
*{{Citiranje weba | authorlink = | title = Da li je ''Homo floresiensis'' bio samo populacija ''Homo sapiensa'' za miksoedematoznim endemskim kretenizmom? | work = Anthropology.net | publisher = | date =5. ožujka 2008. | url = http://anthropology.net/2008/03/05/was-homo-floresiensis-a-population-of-myxoedematous-endemic-cretin-homo-sapiens/ | format = online | doi = }} Blog-komentar o Obendorfovom članku.
*[http://erl.wustl.edu/research/imseg/hobbit.html Washington University u St. Louisu] virtualni unutarnji odljevi "Hobita" – Laboratorij za elektronsku radiologiju
*[http://www.pbs.org/wgbh/nova/hobbit/ Novina dokumentarna webstranica Alien from Earth, potpun program dostupan preko opcije Watch Online]
*[http://turkanabasin.org/humanevolution Hobiti u plastu sijena: Homo floresiensis i ljudska evolucija – predstavljanje Instituta Turkhana Basin tijekom Sedmog simpozija o čovječjoj evoluciji u Stony Brooku]

{{čovječja evolucija}}

[[Kategorija:Homo]]
[[Kategorija:Evolucija čovjeka]]