Vidi kôd stranice Kemijsko inženjerstvo

<!--'''Kemijsko inženjerstvo'''-->[[Datoteka:Colonne distillazione.jpg|thumb|right|250px|Procesni inženjeri dizajniraju, konstruiraju i rukovode postrojenjima]]
'''Kemijsko inženjerstvo''' je [[inženjerstvo|inženjerska]] disciplina koja se oslanja na fundamentalna znanja iz [[kemija|kemije]], [[fizika|fizike]] i [[matematika|matematike]]. Ono što kemijsko inženjerstvo čini drugačijim od drugih inženjerskih disciplina je rješavanje problematike kemijskih procesa. Ovo podrazumijeva industrijske procese u kojima se odigravaju kemijske ili fizičke [[separacijski procesi|separacije materije]], kao i [[reakcijsko inženjerstvo|kemijske reakcije]].

Kemijsko inženjerstvo kao multidisciplinarna struka koja obuhvaća sljedeća znanstvena područja:
{{Columns-list|2|
* [[Matematika]]
* [[Fizika]]
* [[kemija]]
* [[Fizička kemija]]
* [[Tehnološke operacije|Osnovne tehnološke operacije]]
* [[Separacijski procesi]]
* [[Termodinamika|Tehnička i kemijska termodinamika]]
* [[Reakcijsko inženjerstvo]]
* [[Zaštita okoline]]
* [[Projektiranje procesa]]
* [[Strojarstvo]]
* [[Dinamika procesa]]
* [[Sistemi automatskog upravljanja]]
* [[Fenomeni prijenosa]]
}}

== Osnovni tipovi ==
Postoje tri osnovna tipa kemijskih inženjera koji odražavaju vrte posla:
* ''Inženjer u laboratoriju'' - onaj profil se bavi otkrivanjem fizičkih i kemijskih zakonitosti kemijskih procesa. Putem eksperimenata i teorijskog poznavanja procesa se vrši prijelaz sa eksperimentalne na industrijsku skalu, često uz pomoć pilot postrojenja. Za ovaj profil kemijskog inženjera najbitnija osobina je inventivnost.
* ''Inženjer projektant'' - ovaj profil kemijskog inženjera projektira opremu i/ili cijeli kemijski proces u skladu sa stečenim znanjem i iskustvom. Obično se posao ovakvog inženjera sprovodi već dokazanim postupkom projektiranja.
* ''Inženjer u pogonu'' - je najčešći slučaj. Ovaj tip inženjera neposredno rješava probleme koji nastaju u procesu, i kontinualno vodi i unapređuje proces. U ovom slučaju fundamentalno znanje je od manjeg značaja u odnosu na prethodna dva slučaja. Najbitnija osobina ovakvog inženjera je iskustvo.

== Povijest kemijskog inženjerstva ==
Francuski fizičar Sadi Karno u svom djelu „O pokretnoj snazi vatre“ prvi je proučavao termodinamiku reakcija sagorijevanja [[1824.]] godine u [[Parni stroj|parnim strojevima]]. U [[1950e|1950-im]] godinama, njemački fizičar Rudolf Klauzijus počeo je primjenjivati principe koje je razvio Karno na kemijske sustave na [[atom]]skom i [[molekula]]rnom nivou. Tokom [[1873.]] i [[1876.]] na Univerzitetu [[Yale]], američki matematičar i fizičar Josiah Williard Gibs, koji je prvi u SAD stekao titulu doktora znanosti, razvio je grafičku metodologiju baziranu na matematici za proučavanje kemijskih sustava pomoću Klauzijusove termodinamike. [[1882.]] godine, njemački fizičar Herman fon Helmholc objavio je rad o termodinamici, sličan Gibsovom, ali više baziran na [[Elektrokemija|elektrokemiji]], u kojem je pokazao da je mjera kemijskog afiniteta odnosno "sila" kemijske reakcije određena mjerom slobodne energije kemijskog procesa. Prateći ove rane razvitke, počela se razvijati nova znanost kemijskog inženjerstva. Slijede ključni koraci u razvoju znanosti kemijskog inženjerstva u svijetu i kod nas:
{{Columns-list|2|
* [[1805.]] - John Dalton objavljuje [[atomska težina|atomske težine]], omogućavajući izjednačavanje [[kemijske jednadžbe|kemijskih jednadžbi]] i stvarajući osnovu kemijskog inženjerstva
* [[1882.]] - otvara se smjer „kemijska tehnologija“ na Sveučilišnom Koledžu u [[London]]u
* [[1883.]] - [[Osborn Reynolds]] definira bezdimenzionalnu grupu za protok fluida, koja vodi do razumijevanja protoka i transfera mase i topline
* [[1885.]] - Henri E. Armstrong otvara smjer „kemijsko inženjerstvo“ na Central Koledžu u Londonu (potonji Imperijalni Koledž)
* [[1888.]] - Luis M. Norton otvara novi smjer „kemijsko inženjerstvo“ na [[Масачусетски технолошки институт|Masačusetskom institutu za tehnologiju]] (MIT)
* [[1889.]] - Na Politehničkom institutu Rose diplomirala je prva generacija kemijskih inženjera u SAD
* [[1891.]] - [[MIT]] dodjeljuje diplomu iz kemijskog inženjerstva Williamu Pageu Brianu i još šestorici kandidata
* [[1901.]] - George E. Davis izdaje Priručnik o kemijskom inženjerstvu
* [[1905.]] - Oliver Paterson watts dobiva titulu doktora tehničkih znanosti iz kemijskog inženjerstva na Univerzitetu u Wisconsinu
* [[1908.]] - osniva se Američki institut kemijskih inženjera
* [[1922.]] - osniva se Britanski institut kemijskih inženjera
}}

== Tipični problemi kemijskog inženjerstva ==
Postoje tri tipična problema kemijskog inženjerstva, koji se često i ne mogu jasno odvojiti.
* Prvi je bilansiranje procesa. Ovo podrazumijeva bilanse mase unutar procesa, bilanse [[impuls|količine kretanja]] i bilanse [[toplina|topline]]. Ovakvi problemi ovise od stupnja aproksimacije, i kreću se od vrlo jednostavnih do veoma složenih.
* sljedeći problem je predviđanje [[Fazna transformacija|fazne]] i/ili [[Kemijska ravnoteža|reakcione ravnoteže]] u heterogenim ili homogenim sustavima.
* Treći problem je projektiranje ili vođenje reaktora i separatora na osnovu proračuna prva dva problema i empirijskih korelacija.

== Srodne znanosti i naučne discipline ==
Kemijsko inženjerstvo ne bi postojalo bez [[kemija|kemije]]. [[Kemijska reakcija|kemijsku reakciju]] koju kemičari otkriju, a za čiju se proizvodnju ispostavi da bi bila isplativa, potrebno je razviti u proizvodni proces. Kemičari definiraju zakonitosti reakcije, dok kemijski inženjeri te zakonitosti primjenjuju u kontekstu industrijske proizvodnje.

Problemi fenomena prijenosa koji se javljaju u procesu transporta, zagrijavanja, hlađenja, ili kemijske reakcije, često nisu direktno povezani s kemijom, nego sa [[fizika|fizičkim]] aspektom procesa. Ova dva područja su vjerojatno najtješnje povezana u području [[fenomeni prijenosa|fenomena prijenosa]]. Matematičke formulacije ovog područja su često kompleksne. Nakon definiranja procesnog problema, potrebno je takav proces fizički ostvariti, tj. izraditi industrijsko postrojenje. Taj posao se realizira zajedničkim radom kemijskih i strojarskih inženjera.

kemijsko inženjerstvo je široko tehnološko polje, koje pokriva područje od [[biotehnologija|biotehnologije]] i [[nanotehnologija|nanotehnologije]] do obrade minerala.
{{col-begin}}
{{col-break}}
* [[Biokemijsko inženjerstvo]]
* [[Biomedicinsko inženjerstvo]]
* [[Biomolekularno inženjerstvo]]
* [[Biotehnologija]]
* [[Tehnologija keramike]]
* [[Modeliranje kemijskih procesa]]
* [[kemijski reaktor]]
* [[Dizajn destilacije]]
* [[Elektrokemija]]
* [[Inženjerstvo životne sredine]]
* [[Dinamika fluida]]
* [[Inženjerstvo prerade hrane]]
{{col-break}}
* [[Transfer toplote]]
* [[Transfer mase]]
* [[Nauka o materijalima]]
* [[Nauka o mikrofluidima]]
* [[Nanotehnologija]]
* [[Prirodno okruženje]]
* [[Polimer]]i
* [[Kontrola procesa]]
* [[Dizajn procesa (kemijsko inženjerstvo)|Dizajn procesa]]
* [[Razvoj procesa]]
* [[Tehnologija papira]]
{{col-break}}
* [[Separacija (kemijsko inženjerstvo)|Procesi separacije]]
** [[Kristalizacija|Procesi kristalizacije]]
** [[Destilacija|Procesi destilacije]]
** [[Membranski procesi (kemija)|Membranski procesi]]
* [[Termodinamika]]
{{col-end}}

== Moderno kemijsko inženjerstvo ==
Moderna disciplina kemijskog inženjerstva obuhvaća mnogo više od samog inženjerstva procesa. Kemijski inženjeri sudjeluju u razvoju i proizvodnji širokog asortimana proizvoda, kao i posebnih kemikalija. Neki od ovih proizvoda su materijali potrebni za aero- i kozmonautiku, proizvodnju automobila, primjenu u biomedicinske svrhe, [[Elektronika|elektroniku]], zaštitu životne sredine, vojne potrebe itd. Neki od primjera su ultra jaka vlakna, tekstil, biokompatibilni materijali za implantate i proteze, gelovi za medicinsku primjenu, [[lijek]]ovi, filmovi sa posebnim dielektričnim, optičkim ili spektroskopskim osobinama koji se koriste kod optoelektroničkih uređaja. Mnogi kemijski inženjeri rade na biološkim projektima kao što je proučavanje [[Biomolekula|biopolimera]] ([[protein]]a) i dešifriranje ljudskog [[genom]]a.

== Budućnost kemijskog inženjerstva ==
Budućnost kemijskog inženjerstva je svjetla. Na primer, početkom [[2007.]] godine otkriven je laboratorijski postupak dobivanja [[vodnik]]a i [[kisik]]a iz vode pomoću [[Solarna energija|solarne energije]], što nagovještava početak industrijske proizvodnje čistog goriva. kemijski inženjeri će biti neophodni i u proizvodnji [[gorivne ćelije|gorivnih ćelija]], goriva budućnosti. Napuštanjem [[nafta|nafte]] kao energetskog resursa, morat će se usavršiti Fischer-Tropschova sinteza da bi se održala svjetska proizvodnja [[plastika|plastike]] i [[petrokemijska industrija]]. [[farmaceutska industrija|Farmaceutska]] i [[prehrambena industrija]] će nastaviti raditi s maksimalnim kapacitetima da bi bio moguć održivi razvoj. [[Kemijska industrija]] je bazična industrija, te je preduvjet progresa mnogih drugih primarnih, sekundarnih i tercijarnih djelatnosti. Trenutno, na našim prostorima postoji više tehnoloških fakulteta, na kojima se izučava kemijsko inženjerstvo.

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{Citiranje weba | url = http://www.aiche.org/About/WhoWeAre/Governance/Constitution.aspx | title = AIChE Constitution | author = American Institute of Chemical Engineers | date = 17. 1. 2003. | accessdate = 13. 8. 2011.}}.
* {{Cite book |ref= harv|url=http://books.google.com/books?id=L5FnNlIaGfcC | title = Transport Phenomena | edition = 2nd |author1=Bird R. Byron |author2=Stewart Warren E |author3=Lightfoot Edwin N. | editor = Kulek Petrina | publisher = John Wiley & Sons | location = United States |year=2002|isbn=978-0-471-41077-5| id = {{LCC|QA929.B% 2001}}<!-- , {{LCCN|2001023739}} -->}}.
* {{Cite book |ref= harv|url=http://books.google.com/books?id=arJLaKa4yDQC | title = Chemical and Catalytic Reaction Engineering |author=Carberry James J. | location = Canada | publisher = General Publishing Company | series = McGraw-Hill Chemical Engineering Series |isbn=978-0-486-41736-3| id = {{LCC|TP155.7.C37 2001}}<!--, {{LCCN|2001017315}} -->}}.
* {{cite journal | url = http://www.ruf.rice.edu/~che/links/The%20early%20history%20of%20chemical%20engineering-%20a%20reassessment.pdf | title = The Early History of Chemical Engineering: A Reassessment | author = Clive Cohen | journal = The British Journal for the History of Science | volume = 29 | issue = 2 | date = June 1996 | publisher = Cambridge University Press | jstor = 4027832 | access-date = 22. 01. 2012 | archive-url = https://web.archive.org/web/20120601010443/http://www.ruf.rice.edu/~che/links/The%20early%20history%20of%20chemical%20engineering-%20a%20reassessment.pdf | archive-date = 01. 06. 2012 | dead-url = yes | df = }}.
* {{Citiranje weba | url = http://www.ruf.rice.edu/~che/research/white_paper_1.html | title = Engineering the Future of Biology and Biotechnology | author = Rice University | accessdate = 7. 8. 2011. | archive-url = https://web.archive.org/web/20100725005612/http://www.ruf.rice.edu/~che/research/white_paper_1.html | archive-date = 25. 07. 2010 | dead-url = yes | df = }}.
* {{Cite book |ref= harv|url=http://books.google.com/books?id=6-c4P223B1YC | title = Careers in engineering | series = VGM Professional Career Series |author=Garner Geraldine O. |year=2003| edition = 2nd | publisher = McGraw-Hill | location = United States |isbn=978-0-07-139041-5| id = {{LCC|TA157.G3267 2002}}<!-- , {{LCCN|2002027208}} -->}}.
* {{cite journal | url = http://www.clarkson.edu/~wilcox/Design/evolvche.pdf | title = Chemical engineering: A rich and diverse history | author = Kim Irene | date = January 2002 | volume = 98 | issue = 1 | journal = Chemical Engineering Progress | publisher = American Institute of Chemical Engineers | location = Philadelphia | issn = 0360-7275 | access-date = 22. 01. 2012 | archive-url = https://web.archive.org/web/20040821044114/http://www.clarkson.edu/~wilcox/Design/evolvche.pdf | archive-date = 21. 08. 2004 | dead-url = yes | df = }}.
* {{Cite book |ref= harv|title = Unit Operations of Chemical Engineering | series = McGraw-Hill Chemical Engineering Series |author1=McCabe Warren L. |author2=Smith Julian C. |author3=Hariott Peter | publisher = McGraw-Hill | edition = 5th |year=1993|editor1=Clark B.J. |editor2=Castellano Eleanor | location = Singapore |isbn=978-0-07-044844-5| id = {{LCC|TP155.7.M393 1993}}<!-- , {{LCCN|9236218}} -->}}.
* {{Cite book |ref= harv|author=Ogawa Kōhei |url=http://books.google.com/books?id=3oWkzyazNCgC | edition = 1st | publisher = Elsevier | location = Netherlands | title = Chemical engineering: a new perspective | chapter = Chapter 1: Information Entropy |isbn=978-0-444-53096-7 |year=2007| id=}}.
* {{Cite book |ref= harv|url=http://books.google.com/books?id=VCLt0shyTQMC | title = Chemical Engineering: Visions of the World | editor = Darton R.C., Prince R.G.H., Wood D.G. |year=2003| publisher = Elsevier Science | location = Netherlands |isbn=0-444-51309-4 | edition = 1st | chapter = Chapter 2: Chemical Engineering — the First 100 Years |last=Perkins | first = J.D.}}.
* {{Cite book |ref= harv|url=http://books.google.com/books?id=K1fXRZIosJMC | title = History of Science in United States: An Encyclopedia | editor = Rothenberg Marc |year=2001| publisher = Garland Publishing | location = New York City |isbn=978-0-8153-0762-4| id = {{LCC|Q127.U6 H57 2000}}<!-- , {{LCCN|99043757}} --> |author=Reynolds Terry S. | chapter = Engineering, Chemical}}.
* {{Cite book |ref= harv|url=http://books.google.com/books?id=lWmIX0r-XggC | title = Chemical Process Engineering: Design and Economics |year=2003|author=Silla Harry | publisher = Marcel Dekker | location = New York City |isbn=978-0-8247-4274-4}}.
* {{cite journal | url = http://www.clarkson.edu/~wilcox/Design/evolvche.pdf | title = Speeding up the human genome project | year = 2003a | volume = 99 | issue = 1 | journal = Chemical Engineering Progress | author = American Institute of Chemical Engineers | location = Philadelphia | issn = 0360-7275 | access-date = 22. 01. 2012 | archive-url = https://web.archive.org/web/20040821044114/http://www.clarkson.edu/~wilcox/Design/evolvche.pdf | archive-date = 21. 08. 2004 | dead-url = yes | df = }}.
* {{Cite book |ref= harv|url=http://books.google.com/books?id=EkK8X54BsTIC | title = Chemical engineering design: principles, practice and economics of plant and process design |author1=Towler Gavin |author2=Sinnott Ray |year=2008| publisher = Elsevier | location = United States |isbn=978-0-7506-8423-1}}.
{{refend}}

== Vanjske poveznica ==

* ''[https://tehnika.lzmk.hr/kemijsko-inzenjerstvo/ kemijsko inženjerstvo].''Hrvatska tehnička enciklopedija - portal hrvatske tehničke baštine
*''[https://tehnika.lzmk.hr/analiza-sinteza-i-vodenje-kemijskih-procesa/ analiza, sinteza i vođenje kemijskih procesa].''Hrvatska tehnička enciklopedija - portal hrvatske tehničke baštine
{{Commonscat|Chemical engineering}}

[[Kategorija:Kemija]]