Vidi kôd stranice Izraelsko-libanonski rat 2006.

<!--'''Izraelsko-libanonski rat 2006.'''-->{{pravopis}}
{{pogrješni format nadnevka}}
{{Oružani sukob
|naziv=Izraelsko-libanonski rat 2006.
|dio=[[Bliskoistočni sukob]]
|slika=[[Datoteka:Israeli conflict 2006.jpg|300px]]
|opis slike=Karta sukoba: [[Izrael]] je ratovao istodobno na dvije strane - na sjeveru sa [[Libanon]]om, a na jugu sa [[Gaza|Gazom]]
|datum=[[12. srpnja]] [[2006.]] - [[14. kolovoza]] [[2006.]]
|mjesto= [[Izrael]], [[Libanon]]
|povod= [[Hezbollah]]ova otmica dvaju izraelskih vojnika na libanonsko-izraelskoj granici
|teritorij=
|ishod= Obje strane objavile pobjedu;<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.timesonline.co.uk/tol/news/world/middle_east/article609325.ece|title=Ceasefire holds as both sides claim Lebanon success|author=Daniel McGrory, Stephen Farrell |publisher=The Times|date=2006-08-15|accessdate=2010-10-19}}</ref> [[UN]]-ova rezolucija 1701 dovela do primirja; razmiještanje UNFIL-a na jugu Libanona
|sukobljeni1=[[Datoteka:Flag of Israel.svg|22px]] [[Izrael]]
|sukobljeni2= [[Hezbollah]]<br>[[Datoteka:Flag of the Lebanese Communist Party.svg|22px]] [[Libanonska Komunistička Stranka|LCP]]<ref>{{cite news|url=http://www.atimes.com/atimes/Middle_East/HH17Ak02.html|title=
Amid the bombs, unity is forged|author=Herbert Docena|publisher=[[Asia Times Online]]|date=2006-08-17|quote=The LCP...has itself been very close to Hezbollah and fought alongside it in the frontlines in the south. According to Hadadeh, at least 12 LCP members and supporters died in the fighting.}}</ref><br>[[Pokret Amal|Amal]]<ref>Daily Star. [http://www.dailystar.com.lb/July_War06.asp "Timeline of the July War 2006"]. Retrieved April 17, 2007.</ref><br>[[Popularna fronta za oslobođenje Palestine|PFLP-GC]]<ref>{{cite news|url=http://fr.jpost.com/servlet/Satellite?cid=1154525814854&pagename=JPost/JPArticle/ShowFull|title=PFLP claims losses in IDF strike on Lebanon base|author=[[Associated Press]]|publisher=[[The Jerusalem Post]]|date=2006-08-06]|accessdate=22. studenoga 2019.|archiveurl=https://web.archive.org/web/20120203070450/http://fr.jpost.com/servlet/Satellite?cid=1154525814854&pagename=JPost%2FJPArticle%2FShowFull|archivedate=3. veljače 2012.}}</ref><br>[[Datoteka:Flag of Lebanon.svg|22px]] [[Libanon]]
|sukobljeni3=
|zapovjednik1=[[Datoteka:Flag of Israel.svg|22px]] [[Dan Halutz]] <br> [[Datoteka:Flag of Israel.svg|22px]] [[Moshe Kaplinsky]] <br>[[Datoteka:Flag of Israel.svg|22px]] [[Amir Peretz]] <br>[[Datoteka:Flag of Israel.svg|22px]] [[Udi Adam]]
|zapovjednik2= [[Hassan Nasrallah]]<br>  [[Imad Mugniyeh]]
|zapovjednik3=
|jačina1=30.000 vojnika<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://asia.news.yahoo.com/060813/3/2of6v.html |accessdate=31. kolovoza 2007. |title=Some 30,000 Israeli troops in Lebanon - army radio |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070831102005/http://asia.news.yahoo.com/060813/3/2of6v.html |archivedate=31. kolovoza 2007. }}</ref>
|jačina2=1.000 aktivnih boraca<br>10.000 rezervista<ref>[http://www.iiss.org/whats-new/iiss-in-the-press/press-coverage-2006/july-2006/strength-of-israel-lebanon-and-hezbollah/ International Institute for Strategic Studies]</ref>
|jačina3=
|posljedice1= '''Poginulih vojnika:''' <br> 121<ref>[[Winograd Commission]] Report, page 353. Based on [[Northern Command (Israel)|Northern Command]] medical census of November 9, 2006.</ref><br>'''Poginulih civila:'''<br> 44<ref>[http://www.ynetnews.com/articles/0,7340,L-3443979,00.html State snubbed war victim, family says] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080602073716/http://www.ynetnews.com/articles/0%2C7340%2CL-3443979%2C00.html |date=2. lipnja 2008. }}Ynetnews</ref><br>'''Ukupno:'''<br> 165<ref name="Isl">[http://www.mfa.gov.il/MFA/Terrorism-+Obstacle+to+Peace/Terrorism+from+Lebanon-+Hizbullah/Israel-Hizbullah+conflict-+Victims+of+rocket+attacks+and+IDF+casualties+July-Aug+2006.htm Israel-Hizbullah conflict: Victims of rocket attacks and IDF casualties]</ref><br>
|posljedice2= '''Poginulih vojnika:''' <br>Hezbollah: 250<ref>[https://web.archive.org/web/20070223055041/http://www.iht.com/articles/ap/2007/02/21/africa/ME-GEN-Israel-Hezbollah.php Army chief says Israel may have to confront Hezbollah attempts to re-arm]International Herald Tribune</ref>-600<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://news.usti.net/home/news/cn/?%2Fworld.mideast.misc%2F1%2Fwed%2Fbq%2FAlebanon-war-deaths.RYBR_GDS.html |accessdate=22. studenoga 2019. |title=Lebanon sees more than 1,000 war deaths |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120206055402/http://news.usti.net/home/news/cn/?%2Fworld.mideast.misc%2F1%2Fwed%2Fbq%2FAlebanon-war-deaths.RYBR_GDS.html |archivedate=6. veljače 2012. }}</ref><br>Amal militanti: 17<ref>[http://www.dailystar.com.lb/July_War06.asp July War 2006 Timeline]</ref><br>LCP militanti: 12<ref>{{cite news|url=http://www.atimes.com/atimes/Middle_East/HH17Ak02.html|title=  
Amid the bombs, unity is forged|author=Herbert Docena|publisher=[[Asia Times Online]]|date=[[August 17]], [[2006.]]|quote=The LCP...has itself been very close to Hezbollah and fought alongside it in the frontlines in the south. According to Hadadeh, at least 12 LCP members and supporters died in the fighting.}}</ref><br>PFLP-GP militanti: 2<br>Libanonska vojska: 46<br>'''Poginulih civila:'''<br> 600-900<br>'''Ukupno:'''<br> 1.191<ref name="UNHRC">{{Citiranje weba
| url = http://www.ohchr.org/english/bodies/hrcouncil/docs/specialsession/A.HRC.3.2.pdf
| archiveurl = https://web.archive.org/web/20070630133336/http://www.ohchr.org/english/bodies/hrcouncil/docs/specialsession/A.HRC.3.2.pdf
| archivedate = 30. lipnja 2007.
| title = Report of the Commission of Inquiry on Lebanon pursuant to Human Rights Council resolution S-2/1
| accessdate = 2008-07-13
| date = November 23, 2006
| publisher = [[United Nations General Assembly]]
| format = PDF
}}</ref>
|posljedice3=
|bilješke=
}}
'''Izraelsko-libanonski rat 2006.''' ([[Arapski jezik|arapski]] '''حرب تموز‎''', Ḥarb Tammūz; [[Hebrejski jezik|hebrejski]] '''מלחמת לבנון השנייה‎''', Milhemet Levanon HaShniya) znan i kao „''Libanonski rat 2006''.“, „''Srpanjski rat''“ i "''Drugi libanonski rat''"<ref>Yaakov Katz, "Halutz officers discuss war strategy," Jerusalem Post, Sept. 5, 2006, p. 2</ref> je serija vojnih intervencija u [[Libanon]]u i sjevernom '''[[Izrael]]u''' koja je eskalirala nakon što je [[paravojna postrojba]] [[Hezbollah]]a [[12. srpnja]] [[2006.]] na izraelsko-libanonskoj granici otela dva izraelska vojnika. Izrael je na to odgovorio blokadom, dijelomičnom invazijom, bombardiranjem i zračnim napadima na Libanon, a Hezbollahovi borci su sa libanonskog teritorija izbacivali [[kaćuša|kaćuše]] na sjever hebrejske države, potpuno zaustavivši poslovanje luke [[Haifa]] i pripadajuće kemijske industrije. Libanonska vojska većinom se nije miješala u sukob. Sukob je trajao 34 dana a završio je primirjem [[14. kolovoza]].

Bio je to četvrti sukob između Libanona i Izraela. U njemu je poginulo oko 1.400 ljudi: 165 u Izraelu<ref name="Isl"/>, 1.191 u Libanonu<ref name="UNHRC"/> te 50-ak stranih državljana. Hezbollah je koristio taktiku gerilskog napada na IDF vojnike. Nakon rata, tijela dvojice otetih preminulih izraelskih vojnika razmijenjeno je za nekolicinu libanonskih zatvorenika.

Zbog rata, u Izraelu je privremeno raseljeno oko 300.000 do 500.000 ljudi, a u Libanonu oko 970.000<ref>[http://www.mfa.gov.il/MFA/Terrorism-+Obstacle+to+Peace/Terrorism+from+Lebanon-+Hizbullah/Hizbullah+attack+in+northern+Israel+and+Israels+response+12-Jul-2006.htm The Second Lebanon War (2006)]</ref><ref>[http://news.bbc.co.uk/2/hi/middle_east/5257128.stm Middle East crisis: Facts and figures]</ref>. Nakon prekida sukoba, [[UNFIL]]-ove mirovne snage i libanonski vojnici su se smjestili na jugu Libanona kako bi uspostavili tampon zonu između Izraela i Hezbollaha.

== Povod ==
{{glavni|Južnolibanonski sukob 1982.-2000.}}

U [[2000.]] izraelske vojne snage su se povukle iz južnog Libanona, a [[Hezbollah]] je odmah slijedio te se smjestio uz granicu. Iako je [[UN]] potvrdio da se suverenitet Libanona poštuje jer su se svi izraelski vojnici povukli južno od službene granice dviju država, Hezbollah je, uz objašnjenje da Izrael i dalje kontrolira sporne [[Shebaa farme]] te drži zatočenim stotine libanonskih zatvorenika, nastavio napade preko granice te upotrijebio taktiku otmice izraelskih vojnika za razmjenu zarobljenika. Jedna takva razmjena dogodila se [[2004.]] kada je oteti izraelski biznismen '''Elchnan Tenenbaum''' i troje leševa IDF vojnika (Adi Avitan, Benjyamin Avraham i Omar Sawaid) razmijenjeno za 30 libanonskih zarobljenika, 59 leševa libanonskih militanata, 400 palestinskih zarobljenika te karte koje pokazuju lokacije mina u južnom Libanonu<ref>[http://edition.cnn.com/2004/WORLD/meast/01/29/prisoner.exchange/ Israel, Hezbollah swap prisoners]CNN</ref>. Pozicija [[UN]]-a je da se područje Shebaa farmi ne nalazi u sklopu Libanona, nego [[Sirija|Sirije]]. <ref name="UN-S-2000-460">{{cite paper | title=Report of the Secretary-General on the implementation of Security Council resolutions 425 (1978) and 426 (1978)|url=http://www.un.org/ga/search/view_doc.asp?symbol=S/2000/460 | date=May 22, 2000 | publisher=[[United Nations Security Council]] | author=[[United Nations Secretary-General]] [[Kofi Annan]] | version=S/2000/460 | accessdate=August 8, 2006}}</ref>
[[Datoteka:Zarit incident map.png|lijevo|mini|250px|Karta incidenta koji je pokrenuo rat: prema izvještajima, Hezbollah je upao na teritorij Izraela i izbacio kaćuša rakete na naselje Zarit i Even Menahem]]
[[12. srpnja]] [[2006.]], u 8:07 sati ujutro po mjesnom vremenu, skupina pripadnika [[Hezbollah]]a je lansirala rakete na izraelske vojne pozicije, selo '''Zar’it''', '''Even Menahem''' te grad '''Shlomi''' kako bi odvratila pozornost, te je nakon toga prešla granicu, upala u sjeverni dio Izraela, ubila 3 vojnika i otela dva kako bi ih iskoristila za zamjenu za zarobljene libanonske zatvorenike, među kojima je i [[Samir Kuntar]]<ref>[http://www.usatoday.com/news/world/2006-07-12-hezbollah_x.htm?csp=34 USA Today, 2006-07-12]</ref><ref>[http://news.bbc.co.uk/2/hi/middle_east/5211930.stm BBC news - Who are the Mid-East prisoners?]</ref>. 

Još pet izraelskih vojnika je poginulo a jedan je izraelski tenk uništen na libanonskom teritoriju kada su krenuli za njima i pokušali spasiti otete vojnike. Hezbollah je napad nazvao „'''Operacija istinito obećanje'''“. Izrael je već par sati kasnije umarširao u Libanon, a ministar '''[[Ehud Olmert]]''' je izjavio da takvu akciju smatra "objavom rata s Libanonom" koja će imati "ozbiljne posljedice"<ref>[http://www.mfa.gov.il/MFA/Government/Communiques/2006/PM+Olmert+-+Lebanon+is+responsible+and+will+bear+the+consequences+12-Jul-2006.htm PM Olmert: Lebanon is responsible and will bear the consequences]</ref>. Libanonski premijer [[Fouad Siniora]] je demantirao da je išta znao o Hezbollahovoj otmici te da ju nije odobrio<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.manilatimes.net/national/2006/aug/02/yehey/opinion/20060802opi7.html |accessdate=31. svibnja 2007. |title=Statement by Prime Minister Fouad Siniora |archiveurl=https://web.archive.org/web/20071015180358/http://www.manilatimes.net/national/2006/aug/02/yehey/opinion/20060802opi7.html |archivedate=15. listopada 2007. }}</ref>. Neki stručnjaci smatraju da je Hezbollah izveo otmicu na sjeveru Izraela kako bi skinuo pritisak s [[Gaza|Gaze]], koja je u to vrijeme neprestano bombardirana sa juga Izraela gotovo dva tjedna, ali i kako bi prisilio hebrejsku državu da napusti sporno područje Shebaa farmi koje Libanon smatra svojim teritorijem.

Postoje različite verzije oko toga da li su izraelski vojnici oteti na libanonskom ili izraelskom teritoriju. Ipak, [[UN]], [[EU]], [[G8]], [[SAD]] te mnoge TV kuće kao i [[Al Jazeera]] su nazvale akciju Hezbollaha „''prelaskom granice''“ te su iznijele perspektivu da se incident odigrao na teritoriju Izraela. Libanonska policija i Hezbollah su pak naveli da su izraelski vojnici zarobljeni pri pokušaju ulaska u jedno libanonsko selo <ref>[http://www.antiwar.com/frank/?articleid=9401 Antiwar.com]</ref><ref>[http://english.aljazeera.net/news/archive/archive?ArchiveId=24502 Al Jazeera.net]</ref>. [[IDF]] je ubrzo objavio da su imena imena otetih vojnika '''Ehud Goldwasser''' i '''Eldad Regev'''<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://web.amnesty.org/library/Index/ENGMDE020252006 |accessdate=19. rujna 2006. |title=Amnesty International-Isreal/Lebanon Under fire:Hizbullah's attacks on northern Israel |archiveurl=https://web.archive.org/web/20060919004135/http://web.amnesty.org/library/Index/ENGMDE020252006 |archivedate=19. rujna 2006. }}</ref>.

== Tijek rata ==
=== Prvi tjedan (12.-18. srpnja) ===
Taktika Izraela bila je kazniti Hezbollah i državu iz koje operiraju, Libanon, kako se ubuduće više ne bi upuštali u vojne sukobe. Vođa [[Hezbollah]]a [[Hassan Nasrallah]] je izjavio da "''Izraelci sanjaju ako misle da će uspjeti osloboditi svoja dva vojnika bez pregovora i razmjene zarobljenika''". Na to su izraelski vojni dužnosnici zaprijetili Libanonu da će "''vratiti sat 20 godina unatrag''"<ref>[http://edition.cnn.com/2006/WORLD/meast/07/12/mideast/index.html CNN.com - 2006/07/12]</ref> i da je "cijeli Libanon meta". Izrael je [[13. srpnja]] vojnim brodovima krenuo na sjever [[Sredozemno more|Sredozemnog mora]] i izveo pomorsku [[blokada|blokadu]] luka Libanona, izoliravši tu državu s mora. 
[[Datoteka:Merkava tanks in northern Israel.jpg|desno|mini|280px|Merkava tenkovi na sjeveru Izraela]]
Izrael je tijekom noći [[13. srpnja]] napao i područje Gaze i Libanona, tako da je ratovao na dva ratišta. U noćnom zračnom napadu uništeno je palestinsko Ministarstvo vanjskih poslova u [[Pojas Gaze|Gazi]] - tijekom napada palestinski ministar vanjskih poslova [[Mahmoud Zahar]] nije bio u uredu koji je u zračnom napadu potpuno uništen - a gotovo istovremeno [[borbeni zrakoplov]]i napali su i Libanon ispalivši šest raketa na staze za polijetanje na međunarodnom aerodromu '''Rafic Hariri''' u [[Beirut]]u, jedinom u toj državi. Krateri na stazi za polijetanje izolirali su Libanon i iz zraka, tako da je zračni promet preusmjeren na [[Cipar]]<ref>[http://www.h-alter.org/vijesti/vijesti/izrael-tokom-noci-napao-gazu-i-libanon Izrael tokom noći napao Gazu i Libanon]H-Alter</ref>. Zrakoplovi i aerodromski terminal nisu pogođeni, prema libanonskim sigurnosnim izvorima. 

Izraelski vojni glasnogovornik potvrdio je i ovaj napad rekavši da je aerodrom služio kao čvorište oružja i ostalog materijala potrebnog Hezbollahu. To je bio prvi izraelski napad na bejrutsku zračnu luku od [[Libanonski rat 1982.|Libanonskog rata 1982]]. Dan nakon, [[14. srpnja]], aerodrom je ponovno bombardiran i uništene su daljne staze za polijetanje te jedno skladište za gorivo<ref>[http://www.theage.com.au/news/world/israel-intensifies-assault-on-lebanon/2006/07/14/1152637871549.html Israel intensifies assault on Lebanon]</ref><ref>[http://www.habeeb.com/lebanon.photos.43.html Hebab.com - Beirut war photos, 2006]</ref><ref>[http://www.cbsnews.com/stories/2006/07/13/ap/world/mainD8IR56Q04.shtml Israeli Warplanes Attack Beirut Airport]</ref>. 

To je imalo posljedica na [[turizam]] koji je u u Libanonu po ljeti u punom mahu. Potom su ratni avioni nastavili bombardiranja koja su napala i uništila autocestu prema [[Damask]]u, mostove, energetsku stanicu, televizijsku postaju, tvornice, južno predgrađe [[Beirut]]a (uporište Hezbollaha) te kuću Hassana Nasrallaha<ref>[http://edition.cnn.com/2006/WORLD/meast/07/14/mideast/index.html CNN: Four Israeli troops missing after warship hit]</ref>. 
[[Datoteka:Idf back from lebanon (temp).jpg|lijevo|mini|250px|Izraelski vojnici vraćaju se kući nakon rata]]
Nasrallah je potom upozorio Izrael da je "podcijenio Hezbolllah", objavivši "otvoren rat koji će se preseliti na cijeli Izrael, sve do Haife pa i dalje"<ref>[http://news.bbc.co.uk/2/hi/5182048.stm BBC: Hezbollah leader vows 'open war'][[BBC]]</ref>. U sljedećih pet dana Hezbollah je izbacio oko 700 raketa na sjeverni dio Izraela, natjeravši stanovnike da se sakriju u bunkerima. [[14. srpnja]] Hezbollah je sa obale napao INS Hanit, [[Korveta|korvetu]] izraelske mornarice koja je provodila morsku blokadu, sa protu-plovnim projektilom C-802. Četiri mornara su ubijena a [[ratni brod]] je teško oštećen. [[17. srpnja]] pogođen je i velegrad [[Haifa]], točnije skladište za popravak željeznice, u kojoj je poginulo 8 civila. Hezbollah je izjavio da je namjeravao pogoditi veliki pogon za gorivo u tom gradu koji se nalazi u blizini skladišta<ref>{{cite news
|title=2 wounded in Hezbollah strike on Haifa
|date=2006-07-17
|publisher=[[The News-Sentinel]]
|url=http://www.fortwayne.com/mld/newssentinel/news/local/15056871.htm
}}</ref><ref>{{cite news
|title=Israel hammers at Lebanese infrastructure
|date=2006-07-17
|publisher=[[The Associated Press]]
|url=http://hosted.ap.org/dynamic/stories/L/LEBANON_ISRAEL?SITE=NYPLA&TEMPLATE=DEFAULT&SECTION=HOME
|accessdate=3. kolovoza 2009.
|archiveurl=https://web.archive.org/web/20181215122939/http://hosted.ap.org/dynamic/stories/L/LEBANON_ISRAEL?SITE=NYPLA&TEMPLATE=DEFAULT&SECTION=HOME
|archivedate=15. prosinca 2018.
}}</ref>. 

15. i [[16. srpnja]] izraelski zrakoplovi su na jugu [[Libanon]]a izbacili letke kojima upozoravaju civile da napuste područja koja će se naći u okviru vojne intervencije. Tisuće ljudi, među njima i velik dio stranaca, napustilo je Libanon i otišlo u Siriju. Među njima su [[18. srpnja]] evakuirana i 42 hrvatska državljana koji su radili u gradu Chekki: premiješteni su u hotel u Damasku odakle su krenuli u Hrvatsku, zajedno sa radnicima iz [[Njemačka|Njemačke]] i [[Austrija|Austrije]]<ref>[http://www.vecernji.hr/newsroom/news/international/rat_u_libanonu/594055/index.do;jsessionid=313DFA118A228B297CE6314E094ABE38.2 Hrvatski radnici: sretni smo što smo stigli živi]</ref>. 

Libanonski predsjednik [[Emile Lahoud]] [[16. srpnja]] je izjavio da je Izrael upotrijebio zabranjeno kemijsko oružje, bombe sa bijelim [[Fosfor|fosforom]], u bombardiranju nekih meta <ref>[http://www.naharnet.com/domino/tn/NewsDesk.nsf/0/0ECB74B32C97055CC22571AD00526087?OpenDocument Naharnet.com]</ref>, što je kasnije i potvrđeno, te ponovio da Libanon nema nikakve veze sa Hezbollahom, iako se ta grupa nalazi na njegovom teritoriju. [[18. srpnja]], nakon još jednog dana bombardiranja, Nasrallah je zaprijetio da će gađati [[Tel Aviv]] raketama ako Izrael ne prestane bombardirati Libanon.

18. srpnja raketa je pala na bolnicu u gradu [[Safed]] na sjever [[Galileja|Galileje]], ranivši osmero ljudi.<ref>{{cite journal
|last=Siegel-Itzkovich
|first=Judy
|year=2006
|month=July
|title=Hizbollah rocket hits hospital
|journal=[[British Medical Journal]]
|volume=333
|issue=7561
|pages=217-b-
|doi=10.1136/bmj.333.7561.217-b
|url=http://bmj.bmjjournals.com/cgi/content/extract/333/7561/217-b
|format=Abstract
|accessdate=2008-07-13
}}
</ref>. 
=== Drugi tjedan (19.-25. srpnja) ===
[[Datoteka:Israel lebanon war destruction.jpg|desno|mini|300px|Kompilacija slika štete nastale u ratu: [[Balbek]] nakon bombardiranja Izraela; uništena zgrada u [[Haifa|Haifi]] nakon pada kaćuše; uništen auto u Bejrutu; uništen auto u Haifi]]
[[19. srpnja]], usred još jednog Hezbollahova granatiranja Izraela, u [[Nazaret]]u su po prvi puta žrtve bili [[Arapi]], dvoje dječaka, na što se Nasrallah ispričao njihovim obiteljima nazvavši ih "mučenicima". Pojavile su se vijesti da je srušen izraelski avion u Libanonu, ali su se pokazale netočnima. Libanon je do [[21. srpnja]] objavio da se više od 500.000 njegovih građana nalazi u bijegu<ref>[http://www.guardian.co.uk/worldlatest/story/0,,-5966663,00.html Guardian.co.uk]Guardian</ref> te da je velik dio pobjegao u inozemstvo (u susjedne države [[Cipar]] i [[Sirija|Siriju]]) ali i da vlada velika humanitarna kriza zbog blokade države. [[23. srpnja]] izraelski su vojnici objavili da su zauzeli strateški važno libanonsko selo ''' Maroun Al-Ras''' <ref>[http://english.aljazeera.net/NR/exeres/35772526-C1A8-4599-868C-E513C4F29C9B.htm English.aljazeera.net]</ref> te da su opkolili '''Bint Jbeil'''<ref>[http://today.reuters.com/news/newsArticle.aspx?type=worldNews&storyID=2006-07-25T184302Z_01_L25276988_RTRUKOC_0_US-MIDEAST-LEBANON-BATTLES.xml Reuters.com US-MIDEAST-LEBANON battles]</ref>. Hezbollah je pak pokrenuo gerilski način rata, napadajući IDF sa raznih utvrda. Do [[24. srpnja]] Izrael javlja da je Hezbollah izbacio 2.200 raketa na njen teritorij. [[25. srpnja]] izraelske snage su u bombardiranju uništili [[UN]]-ovu osmatračnicu. Okarakterizian kao nenamjerni napad, sastojao se od granatiranja na osmatračnicu satima prije nego što je ona bombardirana. Ubijena su 4 pripadnika [[UN]]-a. Spasitelji su također granatirani kada su prvi put pokušali dosegnuti osmatračnicu<ref>[http://news.bbc.co.uk/2/hi/middle_east/5215366.stm BBC.co.uk]</ref><ref>[http://news.bbc.co.uk/2/hi/middle_east/5215366.stm BBC NEWS Middle East |Israeli bomb kills UN observers]</ref><ref>{{cite news|title=Soldier missing at UN border post, presumed dead|url=http://www.ctv.ca/servlet/ArticleNews/print/CTVNews/20060725/israel_fighting_060726/20060726/?hub=World&subhub=PrintStory|publisher=[[CTV television network]]|date=July 26, 2006}}</ref> što je izazvalo poprilične kritike u svijetu. 

[[24. srpnja]] '''Dan Halutz''', izraelski vrhovni vojni zapovjednik, naredio je da "ratno zrakoplovstvo uništi 10 stambenih zgrada u predgrađu Dahaya (Bejrut) kao odgovor za svaku raketu koja padne na Haifu"<ref>[http://english.aljazeera.net/NR/exeres/285B14DF-5EE4-4733-ACB4-F2EE55F3E0BA.htm English.aljazeera.net - "10 buildings for every rocket"]</ref>, što je izazvalo osude i u samom Izraelu. 

24. srpnja američka državna tajnica [[Condoleezza Rice]] doputovala je u Beirut kako bi pokušala postići kompromis između dvije strane i postići primirje.<ref name="BBCWorld ">{{cite news|url=http://edition.cnn.com/2006/WORLD/meast/07/24/mideast.diplomacy/index.html |title=Rice’s mission moves to Jerusalem |last=Mills |first=Anthony|date=2006-07-25|work=Euobserver |accessdate=2009-11-13}}</ref> Tijekom njenog posjeta tom gradu, IDF je prekinuo sve zračne napade u tom području. Rice se sastala sa premijerom Siniorom i [[Nabih Berri|Nabihom Berrijem]], glasnogovornikom libanonskog [[parlament]]a. Nakon razgovora, Berri je bio razočaran njenim komentarima zbog njenog inzistiranja da se primirje pojavi istodobno sa razoružavanjem Hezbollaha i dolaskom međunarodnih snaga u Libanon. Po njegovom mišljenju, primirje je trebalo odmah stupiti na snagu, a tek bi potom libanonska vlada razgovarala o ostalim pojedinostima.<ref name="BBCWorld "/> Tijekom razgovora, nekolicina prosvjednika je ispred ureda prosvjedovalo zbog, prema njihovom viđenju, „američke potpore vojnoj ofenzivi protiv Libanona“. <ref name="BBCWorld "/> Nakon završetka pregovora, Rice je otputovala u [[Jeruzalem]] te se sastala sa premijerom Olmertom, ali kompromis oko primirja nije postignut. Izraelska ministrica vanjskih poslova, [[Tzipi Livni]], izjavila je da „Izrael samo brani svoje građane“ te je pozvala Libanon da provede UN-ovu rezoluciju 1559 prema kojoj se svi militanti trebaju razoružati.<ref name="BBCWorld "/>

Ukupno, IDF je uspio ući prosječno 3 do 4 kilometara u libanonski teritorij, praktički do malo većih sela, gdje bi ih dočekao organizirani otpor, pogotovo po noći. Najdublje je IDF ušao 8 kilometara do mjesta Marjaoun, gdje nije bilo borbi.

=== Treći tjedan (26. srpnja-2. kolovoza) ===
[[Datoteka:Tyre Lebanon 2006.JPG|desno|mini|250px|UN-ovo osoblje evakuira izbjeglice iz grada [[Tir]]a]]
[[26. srpnja]], 10 ljudi je ozlijeđeno u libanonskom gradu [[Tir]]u kada je izraelski zračni napad uništio deseterokatnicu. Dim se pojavio nad gradom nakon dvije snažne eksplozije, a ljudi u blizini su bili prekriveni prašinom i krvlju nakon što su izašli iz ruševina. Eksplozija se pojavila nekoliko sati nakon što je brod sa stotinama stranih državljana napustio taj grad. Izraelski general [[Udi Adam]] je objavio da je zgrada bila „legitimna meta jer su tamo lansirane rakete na Haifu“.<ref name=CNN-07-26>{{cite news|title=Israeli troops suffer largest one-day loss|date=2006-07-26|publisher=[[CNN]]|url=http://www.cnn.com/2006/WORLD/meast/07/26/mideast.main/index.html}}</ref>

[[28. srpnja]] IDF je ubio 20-ak Hezbollahovih boraca u Bint Jbeilu<ref>[http://www.ynet.co.il/articles/0,7340,L-3283010,00.html Ynet (Hebrew)]</ref>. [[29. srpnja]] IDF je u granatiranju sjeverno od Beiruta uništio Al Assy most. Napadnuta su i mjesta Jabal Abu Rashid, Borka, Jbour i Al Nahry u [[Dolina Bekaa|dolini Bekaa]].<ref>{{cite news | title=Army shells several areas in southern Lebanon | date=2006-07-29| publisher=[[IMEMC & Agencies]]| url= http://www.imemc.org/index.php?option=com_content&task=view&id=20437&Itemid=173}}</ref> IDF je tijekom noći također izveo 60 zračnih napada na razne lokacije Hezbollaha, dok je sukob ušao u 18. dan trajanja. Lokacije su uključivale 37 skladišta oružja, ali i mostove i ceste.<ref name=CNN-07-28>{{cite news|title=Israel: Hezbollah has new, powerful missile|date=2006-07-28|publisher=[[CNN]]|url=http://www.cnn.com/2006/WORLD/meast/07/28/mideast.main/index.html}}</ref>

[[30. srpnja]] dogodio se [[Masakr u Kani (2006)|drugi masakr u Kani]] kada je u 1 sat ujutro raketirana zgrada u libanonskom selu Kana u kojoj je poginulo 28 civila, od kojih su 16 bili djeca. Izrael je nakon toga zaustavio zračne napade na 48 sati, nakon međunarodnih osuda i poziva na završetak sukoba.<ref name=CNN-07-30>{{cite news|title=Israel halts airstrikes for 48 hours|date=[[2006-07-30]]|publisher=[[CNN]]|url=http://www.cnn.com/2006/WORLD/meast/07/30/mideast.main/index.html|accessdate=2009-03-11}}</ref><ref>Reuters (July 9, 2007). [http://www.alertnet.org/thenews/newsdesk/L0959275.htm "Factbox – War in Lebanon, one year ago"]. Retrieved July 30, 2007.</ref> Negodovanje je bilo tim veće što se prije 10 godina u Kani dogodio sličan napad kada je IDF ubio preko 100 civila. Nakon incidenta, premijer Siniora je otkazao ponovni planirani susret sa tajnicom Rice.

U noći sa 1. na [[2. kolovoza]] u neobičnoj akciji izraelski vojni komandosi su helikopterima sletjeli u blizini grada '''[[Balbek]]a''', grada u sjeveroistočnom dijelu [[Libanon]]a i 100 kilometara udaljenog od izraelske granice, te upali u [[bolnica|bolnicu]] pod vodstvom [[Iran]]ske revolucionarne garde. Izraelski vojnici su glumili postrojbu Libanonske vojske ali ih je lokalno stanovništvo brzo prepoznalo te je po noći organizirana akcija gdje su pobijeni skoro svi pripadnici izraelskih specijalnih snaga. Izrael tvrdi da se bolnica koristila samo kao utvrda za militante, dok Hezbollah tvrdi da se radilo o običnoj bolnici i da su oteti civili, a ne vojnici.<ref name="jpost-rsmth">{{cite news|url=http://fr.jpost.com/servlet/Satellite?apage=2&cid=1153292059666&pagename=JPost/JPArticle/ShowFull|title=Raid 'sends message' to Hizbullah
|publisher=Jerusalem Post|date=2006-08-02}}</ref><ref name=Al-Manar-020806>{{cite news|title=The Baalbek operation is a fiasco|date=2006-08-02|publisher=[[Al Manar]]|url=http://www.almanar.com.lb/}}</ref><ref name=Aljazeera-020806EN2>{{cite news|title=Fierce battles reported in Baalbek'|date=2006-08-02|publisher=[[Aljazeera]]|url=http://english.aljazeera.net/NR/exeres/DB65EDEA-76AC-4AC2-9ADC-8A0B14B9B587.htm}}</ref> 
Na to je Hezbollah izbacio rekordnih 300 raketa na Izrael u jednom danu, pogađajući čak i ciljeve u [[Zapadna obala|Zapadnoj obali]]. 

Na terenu je u potpunosti zaustavljeno napredovanje izraelske vojske. Najteže borbe vodile su se kod mjesta Bint Jbeil, Maroun al ras te Al Khiam, mjesta koja su udaljena do 5 km od granice.

=== Četvrti tjedan (3.-14. kolovoza) ===
[[4. kolovoza]] područje [[Qaa|al-Qaa]], oko 10 kilometara od [[Hermel]]a u [[Dolina Bekaa|dolini Bekaa]], pretrpjelo je zračni napad. U njemu je poginulo 33 radnika na farmi. 7. kolovoza predgrađe Shiyyah u Bejrutu također je pogodio zračni napad, u kojem su uništene tri stambene zgrade, u kojima je poginulo 50-ak ljudi. Izraelski vojnici [[6. kolovoza]] javili su da su uhitili pripadnika Hezbollaha koji je bio odgovoran za otmicu dvojice njihovih vojnika [[12. srpnja]], dok je Hezbollah nastavio izbacivati kaćuša rakete na sjever Izraela. Istog daana, 12 izraelskih rezervista ubijeno je u padu Hezbollahove rakete na izraelsko-libanonskoj granici<ref>[http://www.nytimes.com/2006/08/07/world/middleeast/07mideast.html?_r=1&fta=y&pagewanted=all&oref=slogin NYTimes-Rocket Barrage Kills 15 Israelis Close to Border]</ref>.

[[11. kolovoza]] IDF je povečao broj vojnika na 30.000 te je pokušao, uz teške gubitke na obje strane, prodirati na jugu [[Libanon]]a. 12. kolovoza IDF je pokrenuo '''ofenzivu Litani''' na jugu Libanona. Tijekom tjedna, IDF trupe su se skoro utrostručile na jugu države.<ref>{{Citiranje weba
| url = http://www.ynetnews.com/articles/0,7340,L-3290077,00.html
| title = Chief of staff: We tripled our forces in southern Lebanon
| accessdate = 2008-07-13
| last = Greenberg
| first = Hanan
| date = 12 August 2006
| publisher = [[Haaretz]]
}}
</ref>. [[Datoteka:Final day of the war sees Katyusha rockets in Haifa.jpg|lijevo|mini|250px|Zadnji dan rata: kaćuša raketa je pala na izraelski grad [[Haifa]] i prouzročila veliku štetu]]
Tijekom ofenzive, odigrale su se tri ključne bitke koje su definitvno prelomile rat na stranu Libanona. Prva je bila kod mjesta Al Khiham gdje su izraelski tenkovi napredovali 3 i pol kilometara, prije nego što su gubici bili preveliki pa je napad prekinut. Drugi je bio blizu mjesta Marjaoun, gdje je kolona tenkova uhvaćena u zasjedu, te je uništeno oko 45 tenkova prije povlačenja. Treća bitka zadnjeg dana rata za brijeg na samoj granici [[Wadi Saluki]]. Nakon velikih gubitaka, koji se i danas skrivaju, gađanja vlastitih trupa i ostalih problema, tenkovi su se uspjeli popeti na vrh brijega odakle su borci pokreta otpora već ranije otišli. Ogromni gubici na strani izraelske vojske konačno su uvjerili vodstvo da ne mogu dobiti ovaj rat te su pristali na primirje.

[[12. kolovoza]], 24 IDF vojnika je ubijeno, što je najveći izraelski gubitak u jednom danu. Od ukupnog broja, petero je poginulo kada je Hezbollah oborio izraelski vojni helikopter, što je bio prvi takav slučaj zabilježen u ratu<ref name="jpost">{{cite news|title=24 soldiers killed in South Lebanon Saturday|date=[[2006-08-12]]|publisher=Jerusalem Post|url=http://www.jpost.com/servlet/Satellite?cid=1154525858767&pagename=JPost%2FJPArticle%2FShowFull}}</ref><ref>{{cite news|url=http://english.aljazeera.net/news/archive/archive?ArchiveId=25091|publisher=[[Al Jazeera]]|date=[[2006-03-16]]|title=Hezbollah downs Israeli helicopter}}</ref>. [[14. kolovoza]] izraelske zračne snage objavile su da su ubile poglavara posebnih snaga Hezbollaha, identificiravši ga kao [[Sajed Dewayer|Sajeda Dewayera]], ali je Hezbollah zanijekao tu vijest.<ref>{{Citiranje weba
| url = http://www.ynetnews.com/articles/0,7340,L-3291852,00.html
| title = IDF: Senior Hizbullah man killed before truce
| accessdate = 2008-07-13
| last = Greenberg
| first = Hanan
| date = 16 August 2006
| publisher = [[Ynetnews]]
}}
</ref>.

I [[Amnesty International]] i [[Human Rights Watch]] optužili su obje strane za [[ratni zločin|ratne zločine]] zbog smrti civila<ref>[https://web.archive.org/web/20060807191434/http://web.amnesty.org/library/index/ENGMDE150702006 Israel/Lebanon: Israel and Hizbullah must spare civilians: Obligations under International Humanitarian Law of the Parties to the Conflict in Israel and Lebanon], [[Amnesty International]], [[25. srpnja]] [[2006.]], preuzeto [[1. kolovoza]] [[2008.]]</ref><ref>[http://hrw.org/english/docs/2006/08/08/lebano13939.htm UN: Open Independent Inquiry into Civilian Deaths], [[Human Rights Watch]], [[8. kolovoza]] [[2006.]], preuzeto [[1. kolovoza]] [[2008.]]</ref>, no obje strane su odbacile optužbu. Tijekom rata, izraelski ratni avioni su bombardirali južno predgrađe Beiruta gotovo svakodnevno - '''Hassan Haidar Diab''', novinar [[Večernji list|Večernjeg lista]], je izvjestio kako se "''predgrađe Beiruta može usporediti s [[Dresden]]om [[1945.]] nakon savezničkog bombardiranja''"<ref>[http://www.vecernji.hr/newsroom/news/international/rat_u_libanonu/594548/index.do;jsessionid=5B9F003AEB73269087C9B0A10BA3870F.1 Večernji u Libanonu: Beirut je razrušen kao Dresden 1945.]</ref>.

Tijekom kampanje, izraelske zračne snage izvele su 12.000 borbenih misija, mornarica je ispalila 2.500 granta a vojska preko 100.000 metaka<ref name="jdw230806">{{cite news|title=The war in numbers|publisher=[[Jane's Defence Weekly]] |date=23 August 2006}}</ref>. Libanonska vojska se uglavnom nije miješala u sukob. Prema Merkava programu za tenkove, 52 izraelska tenka su oštećena, no samo 5 je uništeno. Hezbollah je pak izbacio između 3.970 i 4.228 raketa, ili u prosjeku više od 100 na dan. Oko 95 % njih bile su 122 [[mm]] kaćuša rakete koje su nosile [[bojeva glava|bojeve glave]] do 30 [[kg]] te imale domet od 30 km<ref>{{Citiranje weba | url = http://news.bbc.co.uk/2/hi/middle_east/5187974.stm | title = Hezbollah's rocket force | publisher = [[BBC News Online]] | date = 2006-07-18 | accessdate = 2008-07-13 }}</ref>.

== Osude ==
[[Datoteka:Tyre air strike.jpg|desno|mini|250px|Izrael bombardira jug Libanona]]

Međunarodna zajednica osudila je novu eskalaciju nasilja na Bliskom istoku. Francuski predsjednik [[Jacques Chirac]] nazvao je izraelske akcije "pretjeranima", dodavši kako ne zna "što je smisao uništavanja civilne infrastrukture". Američki predsjednik [[George W. Bush]] svalio je krivicu za krizu na Hezbollah, dodavši kako se "Hezbollah mora razoružati ako se očekuje mir" i da "Izrael ima pravo braniti se", a usput je uputio i oštre riječi [[Sirija|Siriji]] i [[Iran]]u, koje je optužio za financiranje Hezbollaha i širenja mržnje.  Ruski predsjednik [[Vladimir Putin]] je obje strane pozvao na prekid vojnih operacija<ref>http://en.rian.ru/russia/20060714/51354548.html</ref>, te je izjavio kako se čini da Izrael ima druge ciljeve osim oslobođenja otetih vojnika<ref>http://en.rian.ru/russia/20060716/51408609.html</ref>. Na skupu [[G8]] 16. srpnja objavljena je zajednička izjava koja osuđuje provokacije Hezbollaha, ali i poziva Izrael da smjesta prekine svoje operacije u Libanonu. [[Kofi Annan]] pozvao je na osnivanje međunarodne stabilizacijske grupe [[UN]]-a koja bi trebala smiriti situaciju. 

[[23. srpnja]] [[UN]]-ov podtajnik za humanitarne odnose '''Jan Egeland''' je izjavio u svojoj posjeti [[Beirut]]u da je bombardiranje tog grada "''povreda humanitarnog prava''"<ref>[http://english.aljazeera.net/NR/exeres/2C33DC97-A811-48BA-B7D4-7831093F5E3D.htm English.aljazeera.com]</ref>, ali je kasnije i kritizirao Hezbollah zbog "''kukavičnog skrivanja među civilima''"<ref>[http://www.forbes.com/technology/feeds/ap/2006/07/24/ap2900705.html Forbes.com]</ref>. [[30. srpnja]] Izrael je bombardirao zgradu u stambenoj četvrti u gradu '''Kana''' u kojoj su poginula 60 civila, od toga 37 djece<ref>[http://edition.cnn.com/2006/WORLD/meast/07/30/mideast.main/index.html CNN.com - Israel halts airstrikes for 48 hours]</ref>, što je izazvalo oštre osude i proteste diljem svijeta. Izrael se ispričao za mrtve, dodavši kako je smatrao da su se u zgradi nalazili pripadnici Hezbollaha. I SAD i Izrael optužili su [[Iran]] za opskrbljivanje Hezbollaha naoružanjem, no ta država je odbacila tu optužbu.

Susjedne države Iran, Sirija i [[Jemen]] su dale snažnu podršku Hezbolahu, dok je [[Arapska liga]] kritizirala Izraelske akcije u Libanonu<ref>[http://www.haaretz.com/hasen/pages/ShArt.jhtml?itemNo=738698&contrassID=1&subContrassID=1 Arab League declares support for Lebanon, calls on UN to step in]</ref> ali i Hezbollahovu otmicu koja je pokrenula sukob<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.iht.com/articles/2006/07/17/news/arabs.php |accessdate=17. srpnja 2006. |title=Arab League criticizes Hezbollah for attacks |archiveurl=https://web.archive.org/web/20060717235344/http://www.iht.com/articles/2006/07/17/news/arabs.php |archivedate=17. srpnja 2006. }}</ref>, dok je [[Saudijska Arabija]] za sve potpuno okrivila Hezbollah zbog toga što se upustio u "neproračunatu avanturu"<ref>[http://english.aljazeera.net/English/archive/archive?ArchiveId=24500 Saudi sideswipe at Hezbollah]</ref>.

== UN-ova rezolucija 1701 ==

[[11. kolovoza]] [[Vijeće sigurnosti]] [[UN]]-a je usvojilo '''rezoluciju 1701''', sa 15 glasova naprema 0, kojom se poziva na prekid vojnih akcija, povlačenje IDF vojnika iz Libanona, razoružavanje [[Hezbollah]]a i dolaska libanonske vojske i UN-ovih trupa na jug Libanona<ref>[http://edition.cnn.com/2006/WORLD/meast/08/11/mideast.main/index.html CNN.com]</ref>. I Izrael i Libanon prihvatili su rezoluciju i dogovorili se na primirje u ponedjeljak, [[14. kolovoza]] u 5 sati po Greenwichu, koje je i održano.

Obje strane su potom objavile pobjedu. Hassan Nasrallah je izjavio da je Hezbollah postigao "stratešku i povijesnu pobjedu" nad Izraelom. Iran i Sirija podržale su tu izjavu. [[Ehud Olmert]] je pak izjavio da je "Izrael eliminirao Hezbollahovu "državu u državi" na jugu Libanona". Američki predsjednik [[George W. Bush]] također je izjavio da je Izrael pobijedio: "Hezbollah je napao Izrael. Hezbollah je započeo krizu i Hezbollah je izgubio. Hezbollah naravno ima veliku tvornicu za propagandu, i oni tvrde da su pobijedili. No kako možeš tvrditi da si pobijedio ako jednog trenutka imaš državu u državi, a drugog ćeš biti zamijenjen sa libanonskom vojskom i međunarodnim silama?"<ref>[http://edition.cnn.com/2006/POLITICS/08/14/bush/index.html Bush: 'Hezbollah suffered a defeat']</ref><ref>[http://www.denverpost.com/nationworld/ci_4180464 Bush: Hezbollah lost the war; it was part of broader global struggl]</ref>

Od [[14. kolovoza]] [[2006.]] ujutro je na snazi primirje. Ipak, pojavili su se i incidenti. Došlo je do kratkotrajne razmjene vatre između trupa [[IDF]]-a i [[Hezbollah]]a. Uz to, [[19. kolovoza]] su izraelske ratne letjelice ispalile nekoliko raketa na položaje Hezbollaha te na konvoj koji je navodno transportirao oružje iz [[Sirija|Sirije]] i [[Iran]]a u Libanon. Izrael je naposlijetku [[8. rujna]] skinuo morsku blokadu s Libanona.

== Nakon sukoba ==

[[Datoteka:American citizens leaving Beirut July 21 2006.jpg|desno|mini|250px|Evakuacija američkih građana iz Beiruta [[21. srpnja]] [[2006.]]]]

Prema jednoj anketi provedenoj [[25. kolovoza]] [[2006.]] čak 63 % izraelaca zahtijevalo je od Olmerta da podnese ostavku zbog slabog snalaženja u ratu<ref>[http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?file=/chronicle/archive/2006/08/27/MNG5TKQ8UG1.DTL&type=politics Sfgate.com]</ref>. Većina je vjerovala da nitko nije pobijedio. Hezbollah je pak dobio veću potporu među libanonskim stanovništvom te nije uništen. Ipak, Hassan Nasrallah se [[27. kolovoza]] ispričao Libanoncima zbog velikih gubitaka te izjavio; „''Da smo znali da će otmica dvaju vojnika voditi do ovoga, nikada ju ne bismo izveli''“<ref>[http://news.bbc.co.uk/2/hi/middle_east/5291420.stm BBC: Nasrallah sorry for scale of war]</ref>. UN-ovi vojnici, UNFIL, su se smjestili na jugu Libanona, bivšem području Hezbollaha, te su počeli sa svojom zadaćom posredovanja i uvođenja reda između dvije strane. [[22. rujna]] masa Hezbollahovih pristaša je slavilo „pobjedu“ u Beirutu. Ehud Olmert je priznao u Knessetu da je bilo grešaka u ratu, dok je [[Dan Halutz]] priznao neuspjeh vojske pod njegovim vodstvom<ref>[http://news.bbc.co.uk/2/hi/middle_east/5282548.stm Israel army chief admits failures]; [[BBC]], 24-08-2006. Preuzeto 24-02-2010.</ref>. Halutz je dao ostavku [[17. siječnja]] [[2007.]] Skupina vojnika zahtjevala je neovisnu istragu Olmerta i njegovu ostavku, no on je to odbio. Ipak, razmještanjem UNFIL-ovih snaga i libanonske vojske na jugu Libanona, Hezbollah se povukao sa granice, te je praktički tako i prekinuto njegovo sporadično granatiranje sjevera Izraela.

Neki novinari iz [[CNN]]-a su optužili Hezbollah da je izmjenjivao i manipulirao vijestima kako bi situacija u Libanonu tijekom rata ispala što više idealizirana u korist njihove strane <ref>[http://transcripts.cnn.com/TRANSCRIPTS/0607/23/rs.01.html Transcripts.cnn.com]</ref>, kao u članku „Naš čudan dan sa Hezbollahom“ <ref>[http://edition.cnn.com/CNN/Programs/anderson.cooper.360/blog/archives/2006_07_23_ac360_archive.html CNN.com]</ref>. [[Reuters]] je pak povukao oko 900 fotografija ''Adnana Hajja'', libanonskog fotografa, nakon što je ovaj priznao da je digitalno modificirao njihov sadržaj <ref>[http://today.reuters.com/news/articleinvesting.aspx?view=CN&storyID=2006-08-07T143833Z_01_N07348592_RTRIDST_0_MIDEAST-REUTERS.XML&rpc=66&type=qcna Reuters.com]</ref>.

=== Fosforne i kazetne bombe ===
{{Quote box|width=40%|align=left|quote="Ono što smo učinili bilo je ludo i monstruozno, prekrili smo cijele gradove kasetnim bombama."|source=Anonimni IDF zapovjednik odreda za novine Hareetz o bacanju kasetnih bombi na Libanon<ref name="kasetne"/>}}
[[Datoteka:PikiWiki Israel 4972 paratroopers memorial.jpg|desno|mini|250px|Počasna ploča palim izraelskim borcima u ratu]]
Libanonski predsjednik Emile Lahoud je optužio Izrael da je koristio "međunarodno zabranjena oružja" protiv civila, među njima i [[Fosforna bomba|fosforne bombe]]<ref>[http://www.naharnet.com/domino/tn/NewsDesk.nsf/0/0ECB74B32C97055CC22571AD00526087?OpenDocument Lebanon Accuses Israel of Using Internationally Prohibited Weapons Against Civilians]</ref>. Jawad Najem, kirurg u jednoj bolnici u Tiru, objavio je da je liječio pacijente koji su imali opekline od fosfora. Prema jednom izvještaju [[BBC]]-a, i drugi libanonski liječnici sumnjaju na isti uzrok opeklina kod njihovih pacijenta<ref>[http://news.bbc.co.uk/2/hi/middle_east/5213026.stm Israel urged to shun cluster bombs]</ref>. Izraelska je pak vojska izjavila da nije prekršila međunarodno pravo, pošto ono regulira upotrebu fosfornih bombi, ali ih ne zabranjuje. U [[listopad]]u [[2006.]] je [[Jacob Edery]], ministar za "Knesset Relations", priznao upotrebu fosfornih bombi u Libanonu<ref>[http://www.haaretz.com/hasen/spages/777549.html Israel admits using phosphorus bombs during war in Lebanon]</ref>.

Human Rights Watch je zamjerio Izraelu i upotrebu [[kazetne bombe|kazetnih bombi]], iako je IDF objavio da je radio u skladu sa "međunarodno prihvaćenim standardima". Izrael sam proizvodi kazetne bombe, koje ne ostavljaju male bombice za sobom; međutim, zbog troškova su iskorištene kazetne bombe iz SAD-a, kod kojih oko 30-40 % bombica ne eksplodira odmah, nego ostaje dugo vremena i tako predstavlja opasnost civilima<ref>[http://www.haaretz.com/hasen/objects/pages/PrintArticleEn.jhtml?itemNo=787777 Israel opted for cheaper, unsafe cluster bombs in Lebanon war]</ref>. Prema procjeni libanonske vlade, oko 70 % područja pogođena ratom su ostala zagađena kazetnim bombama, tako da su počele kampanje razminiranja nakon završetka rata kako bi se civili mogli vratiti na to područje. No Human Rights Watch je također dokumentirao da je i Hezbollah koristio kazetne bombe pri bombardiranju civila na sjeveru Izraela; naime, korišten je zabranjen kineski Typ 81 rakete na galilejsko selo Mghar, pri kojem su ranjene tri osobe, među njima i osmogodišnje dijete. Upotreba kineske 122-mm rakete je prvi slučaj napada takve kazetne bombe u sukobu u cijelom Svijetu. Prema izraelskoj policiji, Hezbollah je izbacio ukupno 113 raketa sa bombicama na Izrael<ref>[http://www.hrw.org/en/news/2006/10/18/lebanonisrael-hezbollah-hit-israel-cluster-munitions-during-conflict HRW: Hezbollah hit Israel with Cluster Munitions During Conflict]</ref>.

Ovisno o različitim procjenma, Izrael je izbacio između 1 i 4 milijuna [[kasetne bombe|kasetnih bombi]] na Libanon tijekom jednomjesečnog sukoba, zbog kojih je poginulo 30 ljudi nakon rata.<ref name="kasetne">{{Citiranje weba|title=IDF commander: We fired more than a million cluster bombs in Lebanon
|url=http://www.haaretz.com/news/idf-commander-we-fired-more-than-a-million-cluster-bombs-in-lebanon-1.197099|author=Meron Rappaport |publisher=Hareetz|date=2006-09-12|accessdate=2010-10-19}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Israel rules cluster bomb use legal |url=http://english.aljazeera.net/news/middleeast/2007/12/2008525133514220568.html|publisher=[[Al Jazeera]]|date=2007-12-24|accessdate=2010-10-19}}</ref>

== Ekološke štete ==
[[Datoteka:Boats on oil-polluted water at the harbour of Byblos.jpg|desno|mini|250px|Prolivena nafta na obali Libanona nakon bombradirane elektrane Jiyeh]]

[[29. srpnja]] libanonski ministar za okoliš Yacoub Sarraf je izjavio da je nastala ekološka katastrofa u istočnom dijelu [[Sredozemno more|Sredozemnog mora]] nakon što su bombardirana spremišta u elektrani '''Jiyeh''' na jugu te države<ref>[http://glass-garden.livejournal.com/6560.html Livejournal.com]</ref>. 

Prema procjeni, oko 10.000 tona sirove nafte izlilo se iz elektrane u more, proširilo na preko 100 kilometara obale i zagadilo floru i faunu. Nafta koja se je zapalila je stvorila “toksični oblak” koji je prouzročio otrovne kiše<ref>[http://www.seattlepi.com/opinion/284404_focussecond10.html Nwsource.com]</ref>. Prolivena nafta ubila je dio sjeverne plave tune, vrste kojoj već ionako prijeti izumiranje, te ugrozila zelenu morsku [[kornjača|kornjaču]]. Libanonska vlada procjenila je da će trebati 10 godina dok se obala potpuno ne oporavi. UN je procjenio da će trebati 64 milijuna $ da se očisti nastalo zagađenje. [[Kuvajt]] je dao pomoć u čišćenju obale.

Uz to, rakete Hezbollaha su na sjeveru [[Izrael]]a prouzročile šumske požare u kojima je stradala vegetacija, pogotovo kraj planine '''Naftali''' kraj naselja [[Kiryat Shmona]]<ref name = Forestfire>"Rocket Attacks in Kiryat Shmona, Israel; Israel Cabinet Decides Against Expanding Offensive; Ominous New Message From Ayman al- Zawahiri." CNN American Morning. July 27, 2006.[http://transcripts.cnn.com/TRANSCRIPTS/0607/27/ltm.06.html]</ref>. Izraelske vlasti objavile su da je oko 16.500 hektara šume (67 km<sup>2</sup>) uništeno zbog požara te da će trebati 50-60 godina dok se vegetacija opet obnovi.<ref>{{cite news|url=http://www.msnbc.msn.com/id/14153579/
|title=Nature falls victim to Hezbollah rocket attacks
|accessdate=2008-07-13
|publisher=[[Associated Press]]
|date=August 2, 2006
}}</ref><ref>{{cite press release
|title=More Press for JNF's Work in the North
|publisher=[[Jewish National Fund]]
|date=2006-08-09
|url=http://www.jnf.net/blogs/securityblanket/2006/08/more_press_for_jnfs_work_in_th/
|accessdate=2008-07-13}}</ref>.

Izraelski zračni napadi su također značajno oštetili [[Svjetska baština|Svjetsku baštinu]] Tir i [[Biblos]]. U Tiru, oštećena je grobnica iz Rimskog doba a freska u blizini središta se urušila. U Biblosu je oštećen srednjovjekovni toranj. I Hram Bakusa u [[Baalbek]]u je oštećen.

== Ekonomske štete ==
[[Datoteka:Dahieh Al Janubiya-25.jpg|lijevo|mini|250px|Krater na području gdje je nakoć bila zgrada u [[Beirut]]skoj četvrti Dahieh Al Janubiya nakon sukoba]]
Cijena [[Nafta|nafte]] porasle je usred krize na 78,40 $ po barelu, što je bio novi rekord. Neki su stručnjaci izrazili zabrinutost da ne prijeđe cijenu od 80 $. 

Libanonski ministar procijenio je štetu svoje države na oko 4 milijarde $ do [[18. srpnja]]<ref>[http://www.tagesschau.de/aktuell/meldungen/0,1185,OID5727302_TYP6_THE_NAV_REF3_BAB,00.html Tagesschau.com - Beirut: Jähes Ende eines Aufschwungs]</ref>, što je oko petina ukupnog [[BDP]]-a te države. Do [[14. kolovoza]] šteta u Izraelu je dosegla brojku od 1.6 do 3 milijarde $, a u Libanonu oko 7 do 10 milijardi $<ref>[http://www.bloomberg.com/apps/news?pid=20601087&sid=aCjOfIO6W6m8&refer=home Bloomberg.com]</ref>. 

U Libanonu je uništeno 600 kilometara ceste, 73 mosta, luke, staze za polijetanje kod međunarodnog aerodroma Rafic Hariri, električne stanice, 25 benzinskih crpki, 900 komercijalnih struktura, 350 škola i dvije bolnice, te oko 15.000 domova, dok je oko 130.000 domova oštećeno.<ref name="Facts">[http://news.bbc.co.uk/2/hi/middle_east/5257128.stm Middle East crisis: Facts and figures]; [[BBC]]; 31-08-2006. Preuzeto 24-02-2010</ref><ref>{{Citiranje weba
| url = http://www.guardian.co.uk/israel/Story/0,,1856587,00.html
| title = Amnesty report accuses Israel of war crimes
| publisher = Guardian
| date = [[2006-08-23]]
| accessdate = 2006-09-03
}}</ref> Nad Libanonom je izvršeno 7,000 zračnih napada.<ref name="Facts"/> Aviokompanija '''Middle East Airlines''' (MEA) je objavila da je pretrpila 45 milijuna $ štete tijekom rata zbog blokade zračnog prometa<ref>[http://www.dailystar.com.lb/article.asp?edition_ID=1&article_ID=75317&categ_id=3 MEA confident it can weather losses of $45 million]</ref>, a ratno stanje je također uništilo ljetnu turističku sezonu za obje države. 70 % poslova bilo je zatvoreno na sjeveru Izraela tijekom sukoba, uništeno je 300 zgrada a na njen teritorij je palo najmanje 3,700 kaćuša raketa.<ref name="Facts"/>

== Žrtve ==

U [[Izrael]]u je poginulo 119 vojnika (plus dva oteta za koje se tek kasnije ispostavilo da su poginuli u otmici) i 44 civila,<ref name="Isl"/> dok je ranjeno 690 civila (od tog broja 56 teško).<ref>[[Winograd Commission]] Report, page 353. Based on [[Northern Command (Israel)|Northern Command]] medical census of November 9, 2006.</ref> U [[Libanon]]u je poginulo najmanje 250 pripadnika Hezbollaha ([[IDF]] tvrdi između 530 i 700) te 36 libanonska vojnika. Sveukupni broj mrtvih je 1.191, tvrde libanonski izvori.<ref name="UNHRC"/> 4.409 civila je ranjeno<ref name="HRC3009">Higher Relief Commission (offiz. Regierungsstelle):[http://www.lebanonundersiege.gov.lb/images_Browse/00000604_situation%20report%2062.doc Daily Situation Report] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070927214111/http://www.lebanonundersiege.gov.lb/images_Browse/00000604_situation%20report%2062.doc |date=27. rujna 2007. }}, no. 62, 30. September 2006</ref>, a preko 900.000 ljudi je raseljeno u bijegu od sukoba na jugu države.<ref name="Facts"/>

Od stranih državljana poginulo je 46 civila u Libanonu a daljnjih 25 je ranjeno; među njima i šestero Brazilaca, četvero Nijemaca, osam Kanađana, jedan Indijac, sedamnaest Sirijaca i dva Filipinca. U Izraelu je pak poginula jedna strana državljanka iz [[Argentina|Argentine]].

U Izraelu je oko milijun ljudi moralo ostati u bunkerima te tamo prespavati, dok je preko 300,000 ljudi raseljeno, makar se većina vratila povratkom mira na sjeveru.<ref name="mfa_casualties">Israel Ministry of Foreign Affairs (July 12, 2006). [http://www.mfa.gov.il/MFA/Terrorism-+Obstacle+to+Peace/Terrorism+from+Lebanon-+Hizbullah/Hizbullah+attack+in+northern+Israel+and+Israels+response+12-Jul-2006.htm "Hizbullah attacks northern Israel and Israel's response"]. Retrieved March 5, 2007.</ref><ref name="USA Today: Israel says it will relinquish positions to Lebanese army">{{cite news
| url = http://www.usatoday.com/news/world/2006-08-14-mideast_x.htm
| title = Israel says it will relinquish positions to Lebanese army
| source = USA Today
|date=2006-08-15}}</ref> Najviše je nastradala regija [[Galileja]]. Među gradovima koji su pogođeni su bili i [[Nazaret]], [[Haifa]], [[Hadera]], [[Tiberijada]], [[Nahariya]], [[Karmiel]] i [[Maalot]].

Sudbina otetih izraelskih vojnika Goldwassera i Regeva dugo vremena je bila nepoznata. Tek dvije godine kasnije, u [[srpanj|srpnju]] [[2008.]], je Ehud Olmert konačno objavio javnosti da su preminuli. [[16. srpnja]] [[2008.]], nakon dugih pregovora, Izrael i Hezbollah su se dogovorili i izvršili razmjenu trupla dvojice izraelskih vojnika za 199 tijela preminulih Palestinaca i Libanonaca te petoricu živih zarobljenika, među kojima je najkontroverznija ona o oslobađanju militanta [[Samir Kuntar|Samira Kuntara]]<ref>[http://www.index.hr/vijesti/clanak.aspx?id=395155 Izrael i Hezbolah počinju razmjenu zarobljenika]</ref>

== Poveznice ==
* [[Masakr u Kani (2006.)]]

==Izvori==
{{izvori|2}}

== Vanjske poveznice ==
{{commons|2006 Israel-Lebanon conflict}}
* [http://www.dailystar.com.lb/July_War06.asp Daily Star: kronologija rata]
* [http://www.mfa.gov.il/MFA/Terrorism-+Obstacle+to+Peace/Terrorism+from+Lebanon-+Hizbullah/Summary%20of%20IDF%20operations%20against%20Hizbullah%20in%20Lebanon%2013-Aug-2006 Izraelsko Ministarstvo vanjskih poslova - sažetak IDF operacija protiv Hezbollaha]
* [https://web.archive.org/web/20060718161441/http://www.democracynow.org/article.pl?sid=06%2F07%2F14%2F146258 Noam Chomsky: Opasna situacija na Bliskom istoku] - ''Democracy Now!'', rasprava u kojoj sudjeluju [[Noam Chomsky]], [[Amy Goodman]], [[Juan Gonzalez]] i [[Mouin Rabbani]]
* [http://www.obelus.org/index.php?artID=21 Opasna eskalacija: Izrael blokirao Libanon]
* [http://www.puzz.info/blog/index.php/2006/07/19/libanon-anno-domini-2006/ Libanon – Anno domini 2006]
* [http://www.vjesnik.com/pdf/2006%5C07%5C22%5C08A8.PDF Vjesnik.hr – članak o 10. danu sukoba]
{{Bliskoistočni sukob}}
[[Kategorija:Bliskoistočni sukob]]
[[Kategorija:Povijest Izraela]]
[[Kategorija:Povijest Libanona]]
[[Kategorija:Libanonska vojna povijest]]
[[Kategorija:Ratovi]]