Vidi kôd stranice Mooreov zakon

<!--'''Mooreov zakon'''-->{{nedostaju izvori}}
{{prijevod-eng}}
[[Datoteka:Moore's Law Transistor Count 1971-2016.png|thumb|upright=2|A plot of CPU [[transistor count]]s against dates of introduction.]]
'''Mooreov zakon''' je opažanje da se broj [[tranzistor]]a u gustom [[integrirani krug|integriranom krugu]] udvostručuje otprilike svake dvije godine. Promatranje je nazvano po [[Gordon Moore|Gordonu Moore]]u, suosnivaču tvrtke [[Fairchild Semiconductor]] i izvršnom direktoru [[Intel]]a, koji je 1965. godine opisao [[eksponencijalni rast|udvostručenje svake godine]] u broju komponenta po integriranom krugu. Trend počinje izumom integriranog kruga 1958. godine. Pogledajte grafikon na dnu stranice 3 Mooreove izvorne prezentacije ideje.<ref name=Moore1965>{{cite web |url=https://drive.google.com/file/d/0By83v5TWkGjvQkpBcXJKT1I1TTA/view?usp=sharing |title=Cramming more components onto integrated circuits |last=Moore |first=Gordon E.|authorlink=Gordon Moore |publisher=Electronics |date=1965-04-19 |accessdate=2016-07-01}}</ref> i predviđa se da će se ta stopa rasta nastaviti barem još jedno desetljeće.<ref name="Moore1965paper">{{cite web
 | ref=harv
 | first=Gordon E.
 | last = Moore
 | authorlink = Gordon Moore
 | date=1965
 | url=http://www.cs.utexas.edu/~fussell/courses/cs352h/papers/moore.pdf
 | title =Cramming more components onto integrated circuits
 | page =4
 | publisher=[[Electronics (magazine)|Electronics Magazine]]
 | accessdate = 2006-11-11
}}</ref> U 1975.,<ref>{{cite web|last1=Moore |first1=Gordon |title=Progress In Digital Integrated Electronics |url=http://www.eng.auburn.edu/~agrawvd/COURSE/E7770_Spr07/READ/Gordon_Moore_1975_Speech.pdf |accessdate=July 15, 2015 }}</ref> radujemo se sljedećem desetljeću,<ref>{{cite web|last1= Krzanich |first1= Brian |title=Edited Transcript of INTC earnings conference call |url=https://finance.yahoo.com/news/edited-transcript-intc-earnings-conference-041452244.html |quote= Just last quarter, we celebrated the 50th anniversary of Moore's Law. In 1965 when Gordon's paper was first published, he predicted a doubling of transistor density every year for at least the next 10 years. His prediction proved to be right. In 1975, looking ahead to the next 10 years, he updated his estimate to a doubling every 24 months. |date= July 15, 2015 |accessdate=July 16, 2015 }}</ref> revidirao je prognozu na udvostručenje svake dvije godine.<ref name="Takahashi" /><ref name="Moore 2006">{{Citiranje knjige |last=Moore |first=Gordon |editor-last=Brock |editor-first=David |title=Understanding Moore's Law: Four Decades of Innovation |publisher=Chemical Heritage Foundation |date=2006 |pages=67–84 |chapter=Chapter 7: Moore's law at 40 |chapter-url=http://www.chemheritage.org/Downloads/Publications/Books/Understanding-Moores-Law/Understanding-Moores-Law_Chapter-07.pdf |access-date=March 22, 2018 |isbn=978-0-941901-41-3|deadurl=yes |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160304050107/http://www.chemheritage.org/Downloads/Publications/Books/Understanding-Moores-Law/Understanding-Moores-Law_Chapter-07.pdf |archivedate=2016-03-04}}</ref><ref  name="Intel 2011-05">{{cite press release |title= Over 6 Decades of Continued Transistor Shrinkage, Innovation |url=http://www.intel.com/content/www/us/en/silicon-innovations/standards-22-nanometers-technology-backgrounder.html |location=Santa Clara, California |publisher= Intel Corporation |agency=Intel Corporation |date=2011-05-01 |quote= 1965: Moore's Law is born when Gordon Moore predicts that the number of transistors on a chip will double roughly every year (a decade later, revised to every 2 years) |access-date=2015-03-15}}</ref> Razdoblje se često navodi kao 18 mjeseci zbog predviđanja Davida Housea, što je kombinacija učinka više bržih tranzistora.<ref name="news.cnet.com">{{cite web |url=http://news.cnet.com/2100-1001-984051.html |title=Moore's Law to roll on for another decade |quote=Moore also affirmed he never said transistor count would double every 18 months, as is commonly said. Initially, he said transistors on a chip would double every year. He then recalibrated it to every two years in 1975. David House, an Intel executive at the time, noted that the changes would cause computer performance to double every 18 months. |accessdate=2011-11-27}}</ref>

Mooreovo se predviđanje pokazalo točnim već nekoliko desetljeća, te se koristi u industriji poluvodiča za usmjeravanje dugoročnog planiranja i postavljanje ciljeva za istraživanje i razvoj.<ref name=Disco1998>{{Cite book
 | last = Disco
 | first = Cornelius
 | last2 = van der Meulen
 | first2 = Barend
 | year = 1998
 | title = Getting new technologies together
 | pages = 206–207
 | isbn = 978-3-11-015630-0
 | publisher = Walter de Gruyter
 | location = New York
 | oclc = 39391108
 | url = https://books.google.com/books?id=1khslZ-jbgEC&pg=PA206
 | accessdate = August 23, 2008
}}</ref>
Napredak u digitalnoj elektronici snažno je povezan s Moorovim zakonom: [[Indeks cijena # Promjena kvalitete | prilagođeno kvaliteti]] cjene,<ref name="Byrne2013a">{{cite conference |last=Byrne |first=David M. |last2=Oliner |first2=Stephen D. |last3=Sichel |first3=Daniel E. |title=Is the Information Technology Revolution Over? |url=http://www.federalreserve.gov/pubs/feds/2013/201336/201336pap.pdf |format=PDF |conference=Finance and Economics Discussion Series Divisions of Research & Statistics and Monetary Affairs Federal Reserve Board |conferenceurl=http://www.federalreserve.gov/pubs/feds/ |publisher=Federal Reserve Board Finance and Economics Discussion Series (FEDS) |place=Washington, D.C. |date=March 2013 |deadurl=no |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140609182110/http://www.federalreserve.gov/pubs/feds/2013/201336/201336pap.pdf |archivedate=2014-06-09 |quote=technical progress in the semiconductor industry has continued to proceed at a rapid pace ... Advances in semiconductor technology have driven down the constant-quality prices of MPUs and other chips at a rapid rate over the past several decades. }}</ref> [[Memorija slučajnog pristupa | kapacitet memorije]], [[digitalni senzor | senzori]], pa čak i broj i veličina [[pixel]]s u [[digital camera]]s.<ref>{{cite news | title = Moore's Law Corollary: Pixel Power | first = Nathan | last = Myhrvold | work = New York Times | date = June 7, 2006 | url = https://www.nytimes.com/2006/06/07/technology/circuits/07essay.html |accessdate=2011-11-27}}</ref> Digitalna elektronika doprinijela je svjetskom gospodarskom rastu krajem dvadesetog i početkom dvadeset prvog stoljeća.<ref>
{{Cite news
 | first = Jonathan
 | last = Rauch
 | author-link = Jonathan Rauch
 | date = January 2001
 | title = The New Old Economy: Oil, Computers, and the Reinvention of the Earth
 | magazine = [[The Atlantic Monthly]]
 | url = https://www.theatlantic.com/issues/2001/01/rauch.htm
 | accessdate = November 28, 2008
}}</ref>
Mooreov zakon opisuje pokretačku snagu tehnoloških i društvenih promjena, [[Produktivnost # produktivnost rada]], i [[Ekonomski rast # Čimbenici koji utječu na gospodarski rast | ekonomski rast]].<ref>
{{Cite news
 | first = Robert W.
 | last = Keyes
 | date = September 2006
 | title = The Impact of Moore's Law
 | magazine = Solid State Circuits Newsletter
 | url = http://ieeexplore.ieee.org/xpl/freeabs_all.jsp?arnumber=4785857
 | accessdate=November 28, 2008 }}
</ref><ref>{{Cite journal
 | first = David E.
 | last = Liddle
 | date = September 2006
 | title = The Wider Impact of Moore's Law
 | journal = Solid State Circuits Newsletter
 | url = http://www.ieee.org/portal/site/sscs/menuitem.f07ee9e3b2a01d06bb9305765bac26c8/index.jsp?&pName=sscs_level1_article&TheCat=2165&path=sscs/06Sept&file=Liddle.xml
 | accessdate = November 28, 2008 }}
</ref><ref name="Kendrick 1961 3">{{Citiranje knjige
|title=Productivity Trends in the United States
|last=Kendrick
|first=John W.
|year=1961 |publisher= Princeton University Press for NBER|location= |isbn= |page= 3|url= }}</ref><ref name=Jorgenson01/>

Moorov zakon je [[opažanje]] i [[prognoziranje]] povijesnog trenda, a ne [[fizički zakon| fizički]] ili [[prirodni zakon]]. Iako je stopa ostala stabilna od 1975 do oko 2012, stopa je bila brža tijekom prvog desetljeća. Općenito, nije logično ekstrapolirati iz povijesne stope rasta u neograničenu budućnost. Na primjer, ažuriranje za 2010 godinu [[Međunarodni tehnološki plan za poluvodiče]] predviđalo je da će se rast usporiti tijekom 2013,<ref>{{cite web|url=http://www.itrs.net/Links/2010ITRS/2010Update/ToPost/2010Tables_ORTC_ITRS.xls |title=Overall Technology Roadmap Characteristics |publisher=[[International Technology Roadmap for Semiconductors]] |year=2010 |accessdate=2013-08-08}}</ref> i u 2015 godine Gordon Moore je predvidio da će stopa [[eksponencijalnog rasta | napredka]] dosegnuti [[logistička funkcija | zasićenje]]: "Vidim da Murov zakon umire ovdje u sljedećem desetljeću."<ref name="Moore 2015a">{{cite interview |last=Moore |first=Gordon |interviewer=Rachel Courtland |title=Gordon Moore: The Man Whose Name Means Progress, The visionary engineer reflects on 50 years of Moore's Law |magazine=IEEE Spectrum: Special Report: 50 Years of Moore's Law |url=http://spectrum.ieee.org/computing/hardware/gordon-moore-the-man-whose-name-means-progress |quote=We won't have the rate of progress that we've had over the last few decades. I think that's inevitable with any technology; it eventually saturates out. I guess I see Moore's law dying here in the next decade or so, but that's not surprising. |date=March 30, 2015}}</ref>

Intel je 2015 naveo da se tempo napretka usporio, počevši od [[22 nm]] širine značajke oko 2012, i nastavlja se na [[14 nm]].<ref>{{cite web|url=http://files.shareholder.com/downloads/INTC/867590276x0xS50863-16-105/50863/filing.pdf|title= INTEL CORP, FORM 10-K (Annual Report), Filed 02/12/16 for the Period Ending 12/26/15|publisher=}}</ref> [[Brian Krzanich]], bivši glavni izvršni direktor Intela, izjavio je: "Danas je naš ritam bliži dvije i pol godine od dvije."<ref>{{cite news | title = Intel Rechisels the Tablet on Moore's Law | first = Don | last = Clark | work = Wall Street Journal Digits Tech News and Analysis | date = July 15, 2015 | url = https://blogs.wsj.com/digits/2015/07/16/intel-rechisels-the-tablet-on-moores-law/ |quote=The last two technology transitions have signaled that our cadence today is closer to two and a half years than two |accessdate=2015-07-16}}</ref> Intel je također izjavio da će 2017 [[Hyperscale | hiperskaliranje]] moći nastaviti trend Mooreovog zakona i nadoknaditi povećani ritam agresivnim skaliranjem izvan tipičnog udvostručenja tranzistora.<ref>{{cite news | title = Intel’s 10 nm Technology: Delivering the Highest Logic Transistor Density in the Industry Through the Use of Hyper Scaling | date = 2017 | url = https://newsroom.intel.com/newsroom/wp-content/uploads/sites/11/2017/09/10-nm-icf-fact-sheet.pdf |accessdate=2018-05-07}}</ref> Krzanich je naveo reviziju Moore iz 1975 kao presedan trenutnog usporavanja, koje proizlazi iz tehničkih izazova i "prirodni je dio povijesti Moorovog zakona".<ref>{{cite news | title = Intel chief raises doubts over Moore's law | first = Tim | last = Bradshaw | work = Financial Times| date = July 16, 2015 | url = http://www.ft.com/cms/s/0/36b722bc-2b49-11e5-8613-e7aedbb7bdb7.html | accessdate=2015-07-16}}</ref><ref>{{cite news | title = As Intel co-founder's law slows, a rethinking of the chip is needed | first = Richard | last = Waters| work = Financial Times| date = July 16, 2015 | url = http://www.ft.com/intl/cms/s/0/4d8dabaa-2bd5-11e5-acfb-cbd2e1c81cca.html}}</ref><ref>{{cite news | title = Intel pushes 10nm chip-making process to 2017, slowing Moore's Law | first = James | last = Niccolai | work = Infoworld | date = July 15, 2015 | url = http://www.infoworld.com/article/2949153/hardware/intel-pushes-10nm-chipmaking-process-to-2017-slowing-moores-law.html |quote=It's official: Moore's Law is slowing down.&nbsp;... "These transitions are a natural part of the history of Moore's Law and are a by-product of the technical challenges of shrinking transistors while ensuring they can be manufactured in high volume", Krzanich said.  |accessdate=2015-07-16}}</ref>

==Istorija==
[[File:Gordon Moore.jpg|thumb|200px|[[Gordon Moore]] in 2004]]
Godine 1959 [[Douglas Engelbart]] je raspravljao o predviđenom smanjenju veličine [[integriranog kruga]] veličine u članku "Mikroelektronika i umjetnost sličnosti".<ref name=markoff>{{cite news|last=Markoff|first=John|title=It's Moore's Law But Another Had The Idea First|url=https://www.nytimes.com/2005/04/18/technology/18moore.html|accessdate=October 4, 2011|newspaper=The New York Times|date=April 18, 2005|archiveurl=https://www.webcitation.org/62Ai5rX4b?url=http://www.nytimes.com/2005/04/18/technology/18moore.html|archivedate=October 4, 2011|deadurl=yes|df=}}</ref><ref>{{cite news |url=https://www.nytimes.com/2009/09/01/science/01trans.html?ref=science |title=After the Transistor, a Leap Into the Microcosm |publisher=The New York Times |date=August 31, 2009 |accessdate=2009-08-31 |first=John |last=Markoff}}</ref> Engelbart je svoje ideje predstavio 1960 godine [[Međunarodna konferencija o čvrstim državnim krugovima]], gdje je Moore bio prisutan u publici.<ref>{{cite news|last=Markoff|first=John|title=Smaller, Faster, Cheaper, Over: The Future of Computer Chips|url=https://www.nytimes.com/2015/09/27/technology/smaller-faster-cheaper-over-the-future-of-computer-chips.html|accessdate=September 28, 2015|newspaper=The New York Times|date=September 27, 2015}}</ref>

Za trideset petu godišnjicu izdanja časopisa '' [[Electronics Magazine | Electronics]] ', koji je objavljen 19 travnja 1965, Gordon E. Moore, koji je radio kao direktor istraživanja i razvoja na [[Fairchild Semiconductor]] u to vrijeme, zamoljen je predvidjeti što će se dogoditi u industriji komponenti poluvodiča u sljedećih deset godina. Njegov odgovor bio je kratak članak pod naslovom "Usklađivanje više komponenti na integrirane sklopove".<ref>{{cite web|last1=Evans|first1=Dean|title=Moore's Law: how long will it last?|url=http://www.techradar.com/news/computing/moore-s-law-how-long-will-it-last--1226772|website=www.techradar.com|accessdate=November 25, 2014}}</ref> Unutar svog uvodnika, on je nagađao da bi do 1975 godine bilo moguće sadržavati čak 65.000 komponenti na jednom četvrtinskom inču poluvodiču.
<blockquote>
Složenost za minimalne troškove komponenti povećala se po stopi od otprilike dva puta godišnje. Naravno, u kratkom roku se može očekivati da će se ta stopa nastaviti, ako ne i povećati. Dugoročno gledano, stopa povećanja je malo neizvjesnija, iako nema razloga vjerovati da neće ostati gotovo konstantna najmanje 10 godina.
</blockquote>

Njegovo je rasuđivanje bilo logaritamsko-linearni odnos između složenosti uređaja (veća gustoća kruga uz smanjenu cijenu) i vremena.<ref name=schaller>{{cite journal|last1=Schaller|first1=Bob|title=The Origin, Nature, and Implications of "MOORE'S LAW"|date=September 26, 1996|url=http://research.microsoft.com/en-us/um/people/gray/moore_law.html|accessdate=September 10, 2014|publisher=Microsoft}}</ref><ref name="Tuomi2002">{{Cite journal | doi = 10.5210/fm.v7i11.1000| title = The Lives and Death of Moore's Law| journal = First Monday| volume = 7| issue = 11| year = 2002| last1 = Tuomi | first1 = I. }}</ref>

Na 1975 [[IEEE International Electron Devices Meeting]] Moore je revidirao prognoziranu stopu.<ref name="Takahashi" >{{cite news |last=Takahashi |first=Dean |date=April 18, 2005 |title=Forty years of Moore's law |url=http://www.seattletimes.com/business/forty-years-of-moores-law/ |newspaper=Seattle Times |location=San Jose, CA |quote=A decade later, he revised what had become known as Moore's Law: The number of transistors on a chip would double every two years. |access-date=April 7, 2015 }}</ref><ref name="Moore 1975b" >{{cite journal |last1=Moore |first1=Gordon |title=IEEE Technical Digest 1975 |date=1975 |url=http://www.eng.auburn.edu/~agrawvd/COURSE/E7770_Spr07/READ/Gordon_Moore_1975_Speech.pdf |accessdate=April 7, 2015 |publisher=Intel Corp. |quote=... the rate of increase of complexity can be expected to change slope in the next few years as shown in Figure 5. The new slope might approximate a doubling every two years, rather than every year, by the end of the decade. }}</ref> Složenost poluvodiča nastavit će se udvostručavati svake godine do otprilike 1980 godine, nakon čega bi se smanjivala na stopu udvostručenja približno svake dvije godine.<ref name="Moore 1975b"/> On je iznio nekoliko čimbenika koji su doprinijeli ovom eksponencijalnom ponašanju:<ref name="schaller"/><ref name="Tuomi2002"/>
* die razmere povećavale su se eksponencijalnom brzinom i kako su se neispravne gustoće smanjivale, proizvođači čipova mogli su raditi s većim područjima bez gubitka prinosa;
* istovremena evolucija do sitnijih minimalnih dimenzija;
* i što je Moore nazvao "mudrost sklopa i uređaja".
Nedugo nakon 1975 godine, profesor [[Carver Mead]] popularizirao je pojam "Moorov zakon".<ref name="IntelInterview">{{Citiranje knjige
 |editor-last1=Brock
 |editor-first1=David C.
 |title=Understanding Moore's law: four decades of innovation
 |date=2006|publisher=Chemical Heritage Foundation
 |location=Philadelphia, Pa
 |isbn=978-0941901413
 }}</ref><ref name="SSCSnewsletterSept06">in reference to [[Gordon E. Moore]]'s statements at the IEEE.
{{cite web |date=September 2006 |url=http://www.ieee.org/sscs-news |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070713083830/http://www.ieee.org/portal/site/sscs/menuitem.f07ee9e3b2a01d06bb9305765bac26c8/index.jsp?&pName=sscs_level1_article&TheCat=2165&path=sscs%2F06Sept&file=Gelsinger.xml |archivedate=2007-07-13 |title=Moore's Law – The Genius Lives On |publisher=IEEE solid-state circuits society newsletter |deadurl=yes |df= }}</ref>

Unatoč popularnoj zabludi, Moore je nepopustljiv da nije predvidio udvostručavanje "svakih 18 mjeseci". Umjesto toga, David House, kolega iz Intela, uzeo je u obzir sve veće performanse tranzistora kako bi zaključio da će se integrirani krugovi udvostručiti u "performansama" svakih 18 mjeseci.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.pressreader.com/usa/technowize-magazine/20170501/282445643992141|title=PressReader.com - Connecting People Through News|website=www.pressreader.com|access-date=2018-08-24}}</ref>

<!-- remove repetitive material; left here in case there is something worth adding back
Moore's original statement that transistor counts had doubled every year can be found in his publication "Cramming more components onto integrated circuits", ''[[Electronics (magazine)|Electronics Magazine]]'' April 19, 1965. The paper noted that the number of components in integrated circuits had doubled every year from the invention of the integrated circuit in 1958 until 1965{{sfn|Moore|1965|p=5}} and then concluded:
{{Quote|The complexity for minimum component costs has increased at a rate of roughly a factor of two per year. Certainly over the short term this rate can be expected to continue, if not to increase. Over the longer term, the rate of increase is a bit more uncertain, although there is no reason to believe it will not remain nearly constant for at least 10 years. That means by 1975, the number of components per integrated circuit for minimum cost will be 65,000. I believe that such a large circuit can be built on a single wafer.<ref name="Moore1965paper">{{cite web| year =1965|url=ftp://download.intel.com/museum/Moores_Law/Articles-Press_Releases/Gordon_Moore_1965_Article.pdf| title =Cramming more components onto integrated circuits| format =PDF| page =4| work=[[Electronics Magazine]]| accessdate = 2006-11-11}}</ref>}}

Moore je tijekom vremena malo izmijenio formulaciju zakona, osvrćući se na retrospektivu, podupirući uočenu točnost svog predviđanja.<ref>{{cite web| year =2006|url=http://www2.computer.org/portal/web/csdl/doi/10.1109/MAHC.2006.45| title =Establishing Moore's Law| work=[[IEEE Annals of the History of Computing]]| first = Ethan | last = Mollick|accessdate = 2008-10-18}}</ref> Najupečatljivije, 1975 godine, Moore je promijenio svoju projekciju u dvostruko više godina.<ref>{{cite web| year=1975|url=http://ieeexplore.ieee.org/xpls/abs_all.jsp?arnumber=1478174 |publisher=IEEE |title=Progress in digital integrated electronics|last = Moore | first = G.E. |accessdate=2011-11-27}}</ref><ref name="auto">{{cite web |url=ftp://download.intel.com/museum/Moores_Law/Video-Transcripts/Excepts_A_Conversation_with_Gordon_Moore.pdf |title=Excerpts from A Conversation with Gordon Moore: Moore's Law |publisher=Intel |accessdate=2011-08-22}}</ref> Moore later refined the period to two years.<ref name="auto"/> In this second source Moore also suggests that the version that is often quoted as "18 months" is due to David House, an Intel executive, who predicted that period for a doubling in chip performance (being a combination of the effect of more transistors and them being faster).<ref name="news.cnet.com"/> |name=18months |group=note}}
-->
[[File:Evolution (34 365).jpg|thumb|350px|[[Osborne Executive]] prijenosno računalo iz 1982, with a [[Zilog Z80]] 4&nbsp;MHz CPU, and a 2007 [[Apple Inc.|Apple]] [[iPhone]] with a 412&nbsp;MHz [[ARM11]] CPU; the Executive weighs 100 times as much, has nearly 500 times the volume, costs approximately 10 times as much (adjusted for inflation), and has about 1/100th the [[clock frequency]] of the [[smartphone]].]]

Mooreov zakon postao je široko prihvaćen kao cilj za industriju, a to su naveli konkurentski proizvođači [[poluvodiča]] jer su nastojali povećati procesorsku snagu. Moore je svoj istoimeni zakon smatrao iznenađujućim i optimističnim: "Moorov zakon je kršenje [[Murphyjevog zakona]]. Sve postaje sve bolje i bolje."<ref>{{cite news|url=http://economist.com/displaystory.cfm?story_id=3798505| title = Moore's Law at 40 – Happy birthday|date=2005-03-23| publisher=The Economist| accessdate = 2006-06-24}}</ref> Promatranje je čak bilo viđeno kao [[samoispunjavajuće proročanstvo]].<ref name=Disco1998/><ref>{{cite web
 | url = http://www.theinquirer.net/inquirer/news/1014782/gordon-moore-aloha-moore-law
 | title = Gordon Moore Says Aloha to Moore's Law
 | publisher = the Inquirer
 | date = April 13, 2005
 | accessdate = September 2, 2009
}}</ref> Međutim, brzina poboljšanja fizičkih dimenzija poznata kao [[Dennard skaliranje]] usporila se posljednjih godina; i industrija se oko 2016 godine pomaknula s korištenjem skaliranja poluvodiča kao pokretača većeg fokusiranja na zadovoljavanje potreba velikih računalnih aplikacija.<ref name=Disco1998/><ref>{{cite journal
 |author1=Thomas M. Conte |author2=Elie Track |author3=Erik DeBenedictis | title = Rebooting Computing: New Strategies for Technology Scaling
 |journal=Computer |volume=48 |issue=12 |pages=10–13 | quote = Year-over-year exponential computer performance scaling has ended. Complicating this is the coming disruption of the "technology escalator" underlying the industry: Moore's law.
 | date = December 2015
 |doi=10.1109/MC.2015.363 }}</ref>

U travnju 2005 [[Intel]] ponudio je $10.000 USD za kupnju kopije izvornog pitanja '' Elektronike '' u kojoj se pojavio Mooreov članak.<ref>{{cite web|url=http://www.zdnet.com/news/intel-offers-10000-for-moores-law-magazine/142261|title=Intel offers $10,000 for Moore's Law magazine|last=Kanellos|first=Michael|date=2005-04-11|publisher=ZDNET News.com|accessdate=2013-06-21}}</ref> Inženjer koji je živio u Ujedinjenom Kraljevstvu prvi je pronašao kopiju i ponudio je Intelu.<ref>{{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/technology/4472549.stm|title=Moore's Law original issue found|date=2005-04-22|accessdate=2012-08-26|publisher=[[BBC News|BBC News Online]]}}</ref>

===Mooreov drugi zakon===
<!-- {{further information|Rock's law}}
 -->
Budući da se trošak računalne moći [[potrošača]] smanjuje, trošak proizvođača da ispuni Moorov zakon slijedi suprotan trend: troškovi istraživanja i razvoja, proizvodnje i testiranja stalno su rasli sa svakom novom generacijom čipova. Rastući troškovi proizvodnje važan su razlog za održavanje Moorovog zakona.<ref>{{cite web| first = Sumner | last = Lemon | first2 = Tom | last2 = Krazit |url=http://www.infoworld.com/article/2669732/computer-hardware/with-chips--moore-s-law-is-not-the-problem.html |title=With chips, Moore's Law is not the problem |publisher=Infoworld |date=2005-04-19 |accessdate=2011-08-22}}</ref>
To je dovelo do formulacije Mooreovog drugog zakona, koji se također naziva [[Rockov zakon]], a to je da se [[financijski kapital | kapital]] trošak [[fab (poluvodiča)|semiconductor fab]] vrijeme. <ref>{{cite web|url=http://www.edavision.com/200111/feature.pdf |publisher=EDA Vision |title=Does Moore's Law Still Hold Up? |format=PDF | first = Jeff | last = Dorsch |accessdate=2011-08-22}}</ref><ref>{{cite web|url=http://research.microsoft.com/~gray/Moore_Law.html |title=The Origin, Nature, and Implications of "Moore's Law" | first = Bob | last = Schaller |publisher=Research.microsoft.com |date=1996-09-26 |accessdate=2011-08-22}}</ref>

==Glavni čimbenici koji omogućavaju==

[[File:NAND scaling timeline.png|thumb|450px|The trend of scaling for NAND flash memory allows doubling of components manufactured in the same wafer area in less than 18 months.]]
Brojne inovacije znanstvenika i inženjera zadržale su Moorov zakon od početka razdoblja integriranog kruga (IC). Neke od ključnih inovacija navedene su u nastavku, kao primjeri napredaka koji su unaprijedili [[integrirani sklop]] tehnologiju za više od sedam redova veličine u manje od pet desetljeća:
* Najistaknutiji doprinos, koji je '' raison d'être '' za Moorov zakon, je izum [[integriranog kruga]], koji se istovremeno pripisuje [[Jack Kilby]] u Texas Instruments<ref>Kilby, J., "Miniaturized electronic circuits", <!-- {{patent|US|3138743}} -->, issued June 23, 1964 (filed February 6, 1959).</ref> i [[Robert Noyce]] u Fairchild Semiconductor.<ref>Noyce, R., "Semiconductor device-and-lead structure", <!-- {{patent|US|2981877}}, --> issued April 25, 1961 (filed July 30, 1959).</ref>
* Izum komplementarnog procesa metal-oksid-poluvodič ([[CMOS]]) [[Frank Wanlass]] 1963,<ref>Wanlass, F., "Low stand-by power complementary field effect circuitry",<!--  {{patent|US|3356858}}, --> issued December 5, 1967 (filed June 18, 1963).</ref> i brojni napredak u CMOS tehnologiji od strane mnogih radnika u polju poluvodiča od rada Wanlassa, omogućili su izuzetno guste i visokoučinkovite IC-ove koje industrija danas proizvodi.
* Izum dinamičke memorije slučajnog pristupa ([[DRAM]]) tehnologije [[Robert H. Dennard | Robert Dennard]] na [[IBM]] 1967<ref>Dennard, R., "Field-effect transistor memory", <!-- {{patent|US|3387286}},  -->issued June 4, 1968 (filed July 14, 1967)</ref> omogućio je proizvodnju jedno-tranzistorskih memorijskih ćelija, a izum [[flash memorije]] [[Fujio Masuoka]] u Toshibi 1980-ih<ref>{{cite web|last=Fulford|first= Benjamin|title=Unsung hero|work=Forbes|date=June 24, 2002|accessdate=March 18, 2008|url= https://www.forbes.com/global/2002/0624/030.html}}</ref><!-- <ref>{{patent|US|4531203|Fujio Masuoka}}</ref> --><ref>{{Citiranje knjige |chapter-url=http://ieeexplore.ieee.org/xpl/articleDetails.jsp?arnumber=1487443 |last1=Masuoka |first1=F. |title=1987 International Electron Devices Meeting |pages=552–555 |last2=Momodomi |first2=M. |last3=Iwata |first3=Y. |last4=Shirota |first4=R. |year=1987 |work=Electron Devices Meeting, 1987 International |publisher=[[IEEE]] |accessdate=January 4, 2013|doi=10.1109/IEDM.1987.191485  |chapter=New ultra high density EPROM and flash EEPROM with NAND structure cell }}</ref> doveli su do jeftine memorije velikog kapaciteta u različitim elektroničkim proizvodima.
* Izum [[Photoresist # Chemical amplifikacija | kemijski pojačan fotorezist]] su Hiroshi Ito, C. Grant Willson i J.M. 1980<ref><!-- {{US patent|4491628}} --> "Positive and Negative Working Resist Compositions with Acid-Generating Photoinitiator and Polymer with Acid-Labile Groups Pendant From Polymer Backbone" J. M. J. Fréchet, H. Ito and C. G. Willson 1985.[http://patft.uspto.gov/netacgi/nph-Parser?Sect2=PTO1&Sect2=HITOFF&p=1&u=%2Fnetahtml%2Fsearch-bool.html&r=1&f=G&l=50&d=PALL&RefSrch=yes&Query=PN%2F4491628]</ref><ref name=Ito01>{{cite journal| last1 = Ito | first1 = H. | last2 = Willson | first2 = C. G. |journal=Polymer Engineering & Science |volume=23|issue=18|page=204|year=1983|title=Chemical amplification in the design of dry developing resist material }}</ref><ref name=Ito02>{{cite journal| last1 = Ito | first1 = Hiroshi | first2 = C. Grant | last2 = Willson | first3 = Jean H. J. | last3 = Frechet |journal= VLSI Technology, 1982. Digest of Technical Papers. Symposium on |year=1982 |title=New UV resists with negative or positive tone }}</ref> koji je bio 5-10 puta osjetljiviji na ultraljubičasto svjetlo.<ref name="Brock">{{cite news |url=https://www.sciencehistory.org/distillations/magazine/patterning-the-world-the-rise-of-chemically-amplified-photoresists |title=Patterning the World: The Rise of Chemically Amplified Photoresists |work=Chemical Heritage Magazine|publisher=[[Chemical Heritage Foundation]] |date=2007-10-01 |first= David C. |last=Brock|accessdate=27 March 2018 }}</ref> IBM je sredinom 1980-ih uveo kemijski pojačan fotorezist za proizvodnju DRAM-a.<ref>Lamola, Angelo A., et al. "Chemically amplified resists". Solid State Technology, Aug. 1991, p. 53+.{{cite web|url=http://go.galegroup.com/ps/anonymous?p=AONE&sw=w&issn=0038111X&v=2.1&it=r&id=GALE%7CA11137024&sid=googleScholar&linkaccess=fulltext&authCount=1&isAnonymousEntry=true |title=Chemically amplified resists |access-date=2017-11-01|date=August 1991 }}</ref><ref>{{cite web|url=http://researcher.watson.ibm.com/researcher/files/us-saswans/05389371.pdf |title=Chemical amplification resists: History and development within IBM |publisher=[[IBM Journal of Research and Development]] |first=Hiroshi |last=Ito  |year=2000 |accessdate=2014-05-20}}</ref>
* Izum dubokog UV excimer lasera [[fotolitografija]] Kantija Jaina<!-- <ref name=Jain_Willson>{{US patent reference
 | number = US 4458994 A
 | y = 1984
 | m = 07
 | d = 10
 | inventor = Kantilal Jain, Carlton G. Willson
 | title = High resolution optical lithography method and apparatus having excimer laser light source and stimulated Raman shifting
}}</ref> --> na IBM c.1980<ref name=ieee1982>Jain, K. et al, "Ultrafast deep-UV lithography with excimer lasers", IEEE Electron Device Lett., Vol. EDL-3, 53 (1982); http://ieeexplore.ieee.org/xpl/freeabs_all.jsp?arnumber=1482581</ref><ref name=spie1990>Jain, K. "Excimer Laser Lithography", SPIE Press, Bellingham, WA, 1990.</ref><ref name=LaFontaine>La Fontaine, B., "Lasers and Moore's Law", SPIE Professional, Oct. 2010, p. 20; http://spie.org/x42152.xml</ref> omogućio je da se najmanje značajke u IC-ima smanje sa [[800 nanometara]] u 1990 na nisku razinu od 10 nanometara u 2016 godini.<ref name=Samsung10nm>Samsung Starts Industry’s First Mass Production of System-on-Chip with 10-Nanometer FinFET Technology; https://news.samsung.com/global/samsung-starts-industrys-first-mass-production-of-system-on-chip-with-10-nanometer-finfet-technology</ref> Prije toga [[excimer laser]] se uglavnom koristio kao istraživački uređaj od njihovog razvoja 1970-ih.<ref>Basov, N. G. et al., Zh. Eksp. Fiz. i Tekh. Pis'ma. Red. 12, 473(1970).</ref><ref>{{cite journal | last1 = Burnham | first1 = R. | last2 = Djeu | first2 = N. | year = 1976 | title =  Ultraviolet‐preionized discharge‐pumped lasers in XeF, KrF, and ArF| doi = 10.1063/1.88934 | journal = Appl. Phys. Lett. | volume = 29 | issue = 11| page = 707 | bibcode = 1976ApPhL..29..707B }}</ref> Iz šire znanstvene perspektive, izum excimer laserske litografije istaknut je kao jedan od glavnih prekretnica u 50-godišnjoj povijesti lasera.<ref>{{citation|title=Lasers in Our Lives / 50 Years of Impact|url=http://www.stfc.ac.uk/Resources/PDF/Lasers50_final1.pdf|publisher=U.K. Engineering and Physical Sciences Research Council|accessdate=2011-08-22|deadurl=yes|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110913160302/http://www.stfc.ac.uk/Resources/PDF/Lasers50_final1.pdf|archivedate=2011-09-13|df=}}</ref><ref>{{cite web |publisher=SPIE |title=50 Years Advancing the Laser |url=http://spie.org/Documents/AboutSPIE/SPIE%20Laser%20Luminaries.pdf |accessdate=2011-08-22}}</ref>
* [[Izrada poluvodiča # Obrada povratne veze (BEOL)]] inovacije kasnih 1990-ih, uključujući kemijsko-mehaničko poliranje ili [[kemijsko-mehanička planarizacija | kemijska mehanička planarizacija]] (CMP), rov izolacija i bakreni spojevi - iako nisu izravno čimbenik u stvaranju manjih tranzistora - omogućili su poboljšanu [[Wafer (electronics) | vafel]] prinos, dodatne [[žice za tehnologiju # Interconnect | metala]] žice, bliži razmak uređaja i niži električni otpor.<!-- <ref name="Moore_2003">{{citation |last=Moore |first=Gordon E.|authorlink=Gordon Moore |title=transcription of Gordon Moore's Plenary Address at ISSCC 50th Anniversary |url=http://isscc.org/doc/50th/Moore_Transcript.pdf |format=PDF |booktitle=transcription "Moore on Moore: no Exponential is forever" |conference=2003 IEEE International Solid-State Circuits Conference |conferenceurl=http://isscc.org/ |publisher=ISSCC |place=San Francisco, California |date=2003-02-10 |archivedate=2010-03-31 }}</ref> --><ref name="Steigerwald">{{Cite book | doi = 10.1109/IEDM.2008.4796607| chapter = Chemical mechanical polish: The enabling technology| title = 2008 IEEE International Electron Devices Meeting| pages = 1–4| year = 2008| last1 = Steigerwald | first1 = J. M. | isbn = 978-1-4244-2377-4}} "Table1: 1990 enabling multilevel metallization; 1995 enabling STI compact isolation, polysilicon patterning and yield / defect reduction"</ref><ref>{{cite web |url=http://www-03.ibm.com/ibm/history/ibm100/us/en/icons/copperchip/ |title=IBM100 – Copper Interconnects: The Evolution of Microprocessors |accessdate=October 17, 2012|date=2012-03-07 }}</ref>

Karte tehnologija računalne industrije predviđale su 2001 da će se Moorov zakon nastaviti za nekoliko generacija poluvodičkih čipova. Ovisno o vremenu udvostručenja korištenom u izračunima, to bi moglo značiti do stostruko povećanje broja tranzistora po čipu unutar jednog desetljeća. Putokaz za tehnologiju poluvodičke tehnologije koristio je trogodišnje vrijeme udvostručavanja za [[mikroprocesor]] s, što je dovelo do desetostrukog povećanja u desetljeću.<ref name="International Technology Roadmap">{{cite web |url=http://public.itrs.net/ |title=International Technology Roadmap for Semiconductors |accessdate=2011-08-22 |deadurl=yes |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110825075240/http://public.itrs.net/ |archivedate=2011-08-25 |df= }}</ref> Intel was reported in 2005 as stating that the downsizing of [[silicon]] chips with good economics could continue during the following decade,{{#tag:ref|The trend begins with the invention of the integrated circuit in 1958. See the graph on the bottom of page 3 of Moore's original presentation of the idea.<ref name=Moore1965/> |name=newlife |group=note}} and in 2008 as predicting the trend through 2029.<ref name=noend>{{cite web| url=http://java.sys-con.com/read/557154.htm | title=Moore's Law: "We See No End in Sight," Says Intel's Pat Gelsinger |date=2008-05-01|publisher=SYS-CON | accessdate = 2008-05-01}}</ref> 

===Najnoviji trendovi===
[[File:Threshold formation nowatermark.gif|thumb|450px|An [[atomistic]] simulation for electron density as gate voltage (Vg) varies in a [[nanowire]] MOSFET. The threshold voltage is around 0.45&nbsp;V. Nanowire MOSFETs lie toward the end of the ITRS road map for scaling devices below 10&nbsp;nm gate lengths. A [[FinFET]] has three sides of the channel covered by gate, while some nanowire transistors have gate-all-around structure, providing better gate control.<ref name="International Technology Roadmap"/>]]

Jedan od ključnih izazova inženjerskih budućih nanostupanjskih tranzistora je dizajn vrata. Kako se dimenzija uređaja smanjuje, upravljanje protokom struje u tankom kanalu postaje sve teže. U usporedbi s [[FinFET]]s, koji imaju dielektrik vrata s tri strane kanala, struktura svemirske kapije ima bolju kontrolu vrata.
U 2010 istraživači na Nacionalnom institutu Tyndall u Corku u Irskoj najavili su tranzistor bez spoja. Kontrolna vrata omotana oko silikonske nanožice mogu kontrolirati prolaz elektrona bez upotrebe spojeva ili dopinga. Oni tvrde da se oni mogu proizvesti na 10-nanometarskoj skali koristeći postojeće tehnike izrade.<ref>{{cite web |url=http://spectrum.ieee.org/nanoclast/semiconductors/nanotechnology/junctionless-transistor-fabricated-from-nanowires| title =Junctionless Transistor Fabricated from Nanowires|date=2010-02-22|  first = Dexter | last = Johnson|publisher=IEEE Spectrum| accessdate = 2010-04-20}}</ref>
* Znanstvenici sa Sveučilišta u Pittsburghu 2011 najavili su razvoj jedno-elektronskog tranzistora promjera 1,5 nanometara, načinjen od materijala na bazi oksida. Tri "žice" konvergiraju na središnjem "otoku" koji može smjestiti jedan ili dva elektrona. Elektroni tunel iz jedne žice na drugu kroz otok. Uvjeti na trećoj žici rezultiraju različitim provodnim svojstvima, uključujući sposobnost tranzistora da djeluje kao memorija čvrstog stanja.<ref>{{cite journal |url=http://www.sciencedaily.com/releases/2011/04/110418135541.htm |title=Super-small transistor created: Artificial atom powered by single electron |doi=10.1038/nnano.2011.56 |pmid=21499252 |date=2011-04-19 |accessdate=2011-08-22|bibcode = 2011NatNa...6..343C |volume=6 |issue=6 |journal=Nature Nanotechnology |pages=343–347|last1=Cheng |first1=Guanglei |last2=Siles |first2=Pablo F. |last3=Bi |first3=Feng |last4=Cen |first4=Cheng |last5=Bogorin |first5=Daniela F. |last6=Bark |first6=Chung Wung |last7=Folkman |first7=Chad M. |last8=Park |first8=Jae-Wan |last9=Eom |first9=Chang-Beom |last10=Medeiros-Ribeiro |first10=Gilberto |last11=Levy |first11=Jeremy }}</ref> Tranzistori nanožara mogli bi potaknuti stvaranje mikroskopskih računala.<ref>{{Citiranje knjige|page=173|title=Physics of the Future|first = Michio | last = Kaku|publisher=Doubleday|date=2010|isbn=978-0-385-53080-4}}</ref><ref>{{cite journal|url=http://phys.org/news/2013-05-nanowire-transistors-law-alive.html |title=New nanowire transistors may help keep Moore's Law alive |doi=10.1039/C3NR33738C |pmid=23403487 | first = Bob | last = Yirka |date=2013-05-02 |accessdate=2013-08-08 |volume=5 |issue=6 |journal=Nanoscale |pages=2437–41|bibcode=2013Nanos...5.2437L }}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.forbes.com/2007/06/05/nanotech-geim-graphene-pf-guru-in_jw_0605adviserqa_inl.html |title=Rejuvenating Moore's Law With Nanotechnology |publisher=Forbes |date=2007-06-05 |accessdate=2013-08-08}}</ref>
* Godine 2012 istraživački tim na [[University of New South Wales]] najavio je razvoj prvog radnog tranzistora koji se sastoji od jednog atoma postavljenog točno u silicijskom kristalu (ne samo odabranog od velikog uzorka slučajnih tranzistora.<ref>{{cite journal|url=http://www.nature.com/nnano/journal/vaop/ncurrent/full/nnano.2012.21.html|title=A single-atom transistor|doi=10.1038/nnano.2012.21 |date=2011-12-16 |accessdate=2012-01-19|bibcode = 2012NatNa...7..242F|pmid=22343383|volume=7|issue=4|journal=Nat Nanotechnol|pages=242–6 | last1 = Fuechsle | first1 = M | last2 = Miwa | first2 = JA | last3 = Mahapatra | first3 = S | last4 = Ryu | first4 = H | last5 = Lee | first5 = S | last6 = Warschkow | first6 = O | last7 = Hollenberg | first7 = LC | last8 = Klimeck | first8 = G | last9 = Simmons | first9 = MY}}</ref> Moorov zakon predvidio je da se ta prekretnica postigne za IC u laboratoriju do 2020 godine.
* IBM je 2015, demonstrirao [[7 nm]] čipove čvorova s [[silicij-germanium]] tranzistorima proizvedenim pomoću [[EUVL]]. Tvrtka vjeruje da bi ova gustoća tranzistora bila četiri puta veća od struje [[14 nm]] čipova.<ref>{{cite news | url=https://www.wsj.com/articles/ibm-reports-advances-in-shrinking-future-chips-1436414814 | title=IBM Reports Advance in Shrinking Chip Circuitry | work=The Wall Street Journal | date=July 9, 2015 | accessdate=July 9, 2015}}</ref>
*

Revolucionarni tehnološki napredak može pomoći u održavanju Moorovog zakona kroz poboljšanu izvedbu sa ili bez smanjene veličine značajke.
* Istraživači HP Labsa 2008 objavili su rad [[memristor]], četvrti element osnovnog pasivnog kruga čije je postojanje prethodno teoretizirano. Jedinstvena svojstva memristora dopuštaju stvaranje manjih i učinkovitijih elektroničkih uređaja.<ref name="Williams08">{{Cite journal
|last=Strukov|first=Dmitri B
|last2=Snider|first2=Gregory S
|last3=Stewart|first3=Duncan R
|last4=Williams|first4=Stanley R
|title=The missing memristor found
|journal=Nature
|volume=453
|pages=80–83
|year=2008
|doi=10.1038/nature06932
|url=http://www.nature.com/nature/journal/v453/n7191/full/nature06932.html
|pmid=18451858
|issue=7191|bibcode=2008Natur.453...80S}}</ref>
* Godine 2014 biološki inženjeri na [[Sveučilištu Stanford]] razvili su krug po uzoru na ljudski mozak. Šesnaest "Neurocore" čipova simulira milijun neurona i milijarde sinaptičkih veza, za koje se tvrdi da su 9.000 puta brže i energetski učinkovitije od tipičnog personalni kompujtera.<ref>{{cite web|url=http://news.stanford.edu/pr/2014/pr-neurogrid-boahen-engineering-042814.html|title=Stanford bioengineers create circuit board modeled on the human brain - Stanford News Release|website=news.stanford.edu|date=2014-04-28}}</ref>
* U 2015 godini, Intel i [[Micron Technology|Micron]] su najavili [[3D XPoint]], a [[trajna memorija]] je tvrdila da je znatno brža sa sličnom gustoćom u odnosu na NAND. Proizvodnja koja je trebala započeti 2016 godine odgođena je do druge polovice 2017 godine.<ref>{{cite news|url=https://www.bbc.com/news/technology-33675734|title=3D Xpoint memory: Faster-than-flash storage unveiled|newspaper=BBC News|date=2015-07-28|last1=Kelion|first1=Leo}}</ref><ref>{{cite journal|url=https://www.wired.com/2015/07/3d-xpoint/|title=Intel's New Memory Chips Are Faster, Store Way More Data|date=July 28, 2015|journal=WIRED}}</ref><ref>{{Cite news |title= Intel’s first Optane SSD: 375GB that you can also use as RAM |work= Ars Technica |author= Peter Bright |date= March 19, 2017 |url= https://arstechnica.com/information-technology/2017/03/intels-first-optane-ssd-375gb-that-you-can-also-use-as-ram/ |access-date= March 31, 2017 }}</ref>

Dok su fizička ograničenja za skaliranje tranzistora, kao što su propuštanje izvora do odvoda, ograničeni metali vrata i ograničene mogućnosti za kanalni materijal, postignuti, otvoreni su novi putevi za nastavak skaliranja. Najviše obećavajući od ovih pristupa oslanjaju se na korištenje spin stanja elektrona [[spintronika]], [[tunelskog spoja]] i naprednog zatvaranja kanalnih materijala putem nano-žičane geometrije. Opsežan popis dostupnih uređaja pokazuje da je širok raspon mogućnosti uređaja otvoren za nastavak Mooreovog zakona u sljedećih nekoliko desetljeća.<ref>{{citation|last1=Nikonov|first1=Dmitri E.|last2=Young|first2=Ian A.|date=2013-02-01|title=Overview of Beyond-CMOS Devices and A Uniform Methodology for Their Benchmarking|publisher=Cornell University Library|arxiv=1302.0244|bibcode=2013arXiv1302.0244N}}</ref> U industrijskim laboratorijima aktivno se razvijaju logika i memorija zasnovana na centrifugi,<ref>{{cite journal|last1=Manipatruni|first1=Sasikanth|last2=Nikonov|first2=Dmitri E.|last3=Young|first3=Ian A.|year=2016|title=Material Targets for Scaling All Spin Logic|journal=Physical Review Applied|volume=5|issue=1|pages=014002|arxiv=1212.3362|bibcode=2016PhRvP...5a4002M|doi=10.1103/PhysRevApplied.5.014002}}</ref> kao i akademske laboratorije.<ref>{{cite journal|date=2010-02-28|title=Proposal for an all-spin logic device with built-in memory|url=http://www.nature.com/nnano/journal/v5/n4/abs/nnano.2010.31.html|journal=Nature Nanotechnology|volume=5|issue=4|pages=266–270|bibcode=2010NatNa...5..266B|doi=10.1038/nnano.2010.31|pmid=20190748|accessdate=2013-08-08|last1=Behin-Aein|first1=Behtash|last2=Datta|first2=Deepanjan|last3=Salahuddin|first3=Sayeef|last4=Datta|first4=Supriyo}}</ref>

=== Istraživanje alternativnih materijala ===
Velika većina strujnih tranzistora na IC-ovima uglavnom se sastoji od [[doping (poluvodički)| dopirani]] silicij i njegove legure. Budući da je silicij proizveden u jednom nanometarske tranzistore, [[efekt kratkog kanala]] nepovoljno mijenja željena svojstva materijala silicija kao funkcionalni tranzistor. U nastavku se nalazi nekoliko ne-silikonskih nadomjestaka u proizvodnji malih nanometarskih tranzistora.

Jedan predloženi materijal je [[Indij gallium arsenide # Applications|indij galij arsenid]], ili InGaAs. U usporedbi s njihovim silikonskim i njemačkim kolegama, InGaAs tranzistori su više obećavajući za buduće logičke aplikacije velike brzine, male snage. Zbog intrinzičnih značajki [[Popis poluvodičkih materijala # Složeni poluvodiči | III-V sastavljeni poluvodiči]], kvantna bušotina i [[tunelski tranzistor polja učinka|tunel]] tranzistori na temelju InGaAs predloženi su kao alternative tradicionalnim [[MOSFET]] dizajnu.
U 2009 godini Intel je najavio razvoj 80-nanometarskih InGaAs [[kvantnih jazova]] tranzistora. Uređaji kvantne bušotine sadrže materijal spojen između dva sloja materijala sa širim pojasom. Unatoč dvostrukoj veličini vodećih silikonskih tranzistora u to vrijeme, tvrtka je izvijestila da su jednako dobro radili i trošili manje energije.<ref>{{Citiranje knjige |title=Logic performance evaluation and transport physics of Schottky-gate III-V compound semiconductor quantum well field effect transistors for power supply voltages (VCC) ranging from 0.5v to 1.0v |pages=1–4 |publisher=IEEE |date=2009-12-07 |chapter-url=http://ieeexplore.ieee.org/stamp/stamp.jsp?tp=&arnumber=5424314 |first1 = G. | last1 = Dewey |first2 = R. |last2 = Kotlyar |first3 = R. |last3 = Pillarisetty |first4 = M. |last4 = Radosavljevic |first5 = T. |last5 = Rakshit |first6 = H. |last6 = Then |first7 = R. |last7 = Chau|doi=10.1109/IEDM.2009.5424314 |chapter=Logic performance evaluation and transport physics of Schottky-gate III–V compound semiconductor quantum well field effect transistors for power supply voltages (V<inf>CC</inf>) ranging from 0.5v to 1.0v |isbn=978-1-4244-5639-0 }}</ref>
Tijekom 2011 istraživači u Intelu pokazali su 3-D tranzistore InGaAs s poboljšanim karakteristikama curenja u usporedbi s tradicionalnim planarnim konstrukcijama. Tvrtka tvrdi da je njihov dizajn postigao najbolju elektrostatiku bilo kojeg III-V sastavnog poluvodičkog tranzistora.<ref>{{Citiranje knjige |vauthors = Radosavljevic R, etal |title=Electrostatics improvement in 3-D tri-gate over ultra-thin planar InGaAs quantum well field effect transistors with high-K gate dielectric and scaled gate-to-drain/gate-to-source separation |pages=33.1.1–33.1.4 |publisher=IEEE |date=2011-12-05 |accessdate=2016-08-15 |chapter-url=http://ieeexplore.ieee.org/xpls/icp.jsp?arnumber=6131661|doi=10.1109/IEDM.2011.6131661 |chapter=Electrostatics improvement in 3-D tri-gate over ultra-thin body planar InGaAs quantum well field effect transistors with high-K gate dielectric and scaled gate-to-drain/gate-to-source separation |isbn=978-1-4577-0505-2 }}</ref> Na Međunarodnoj konferenciji o [[čvrstim krugovi u čvrstom stanju]] za 2015 godinu, Intel je spomenuo uporabu III-V spojeva na temelju takve arhitekture za njihovo 7 nanometarsko čvorište.<ref>{{cite news |title=Intel at ISSCC 2015: Reaping the Benefits of 14nm and Going Beyond 10nm |publisher=Anandtech |date=2015-02-22 |accessdate=2016-08-15 |url=http://www.anandtech.com/show/8991/intel-at-isscc-2015-reaping-the-benefits-of-14nm-and-going-beyond-10nm |first = Ian | last = Cutress}}</ref><ref>{{cite news |title=Intel forges ahead to 10nm, will move away from silicon at 7nm |publisher=Ars Technica |date=2015-02-23 |accessdate=2016-08-15 |url=https://arstechnica.com/gadgets/2015/02/intel-forges-ahead-to-10nm-will-move-away-from-silicon-at-7nm/ |first = Sebastian | last = Anthony}}</ref>
* 2011 godine, istraživači na [[Sveučilište u Teksasu u Austinu]] razvili su InGaAs tunelske tranzistore s efektom polja koji su sposobni za veće radne struje od prethodnih konstrukcija. Prve III-V TFET dizajne pokazali su 2009 godine zajednički tim [[Sveučilišta Cornell]] i [[Pennsylvania State University]].<ref>{{cite news |title=InGaAs tunnel FET with ON current increased by 61% |publisher=Semiconductor Today |volume = 6 |issue = 6 |date=April{{ndash}}May 2011 |accessdate=2016-08-15 |url=http://www.semiconductor-today.com/features/PDF/SemiconductorToday_AprMay2011_InGaAsFET.pdf |first = Mike |last = Cooke}}</ref><ref>{{cite journal |authors = Han Zhao, etal |title=Improving the on-current of In0.7Ga0.3As tunneling field-effect-transistors by p++/n+ tunneling junction |journal=Applied Physics Letters |volume=98 |issue=9 |pages=093501 |date=2011-02-28 |doi=10.1063/1.3559607 }}</ref>
* Godine 2012 tim MIT-ovih Microsystems Technology Laboratories razvio je 22nm tranzistor temeljen na InGaAs, koji je u to vrijeme bio najmanji ne-silicijski tranzistor ikada izgrađen. Tim je koristio tehnike koje se trenutno koriste u proizvodnji silicijskih uređaja i nastoji postići bolje električne učinke i smanjenje [[10 nanometara|10-nanometar]] skale.<ref>{{cite web |title=Tiny compound semiconductor transistor could challenge silicon's dominance |publisher=MIT News  |date=2012-10-12 |accessdate=2016-08-15 |url=https://news.mit.edu/2012/tiny-compound-semiconductor-transistor-could-challenge-silicons-dominance-1210 |first = Helen| last = Knight}}</ref>

Istraživanje također pokazuje kako su biološke mikro-stanice sposobne za impresivnu računalnu snagu dok su energetski učinkovite.<ref>{{Cite journal|last=Cavin|first=R. K.|last2=Lugli|first2=P.|last3=Zhirnov|first3=V. V.|date=2012-05-01|title=Science and Engineering Beyond Moore's Law|url=http://ieeexplore.ieee.org/document/6186749/|journal=Proceedings of the IEEE|volume=100|issue=Special Centennial Issue|pages=1720–1749|doi=10.1109/JPROC.2012.2190155|issn=0018-9219}}</ref>

[[File:Graphene SPM.jpg|thumb|[[Scanning probe microscopy]] image of graphene in its hexagonal lattice structure]]
Različiti oblici [[grafena]] se proučavaju za [[elektroniku grafena]], npr. [[Graphene nanoribbon]] [[grafen tranzistor | tranzistori]] pokazali su veliko obećanje od njegovog pojavljivanja u publikacijama u 2008 godini. (Bulk graphene ima [[pojasni raspon]] nule i stoga se ne može koristiti u tranzistorima zbog njegove konstantne Prolaznost, nesposobnost isključivanja.Zigzag rubovi nanoribona uvode lokalizirana energetska stanja u provodnoj i valentnoj vrpci, a time i pojasni razmak koji omogućuje prebacivanje kada je proizveden kao tranzistor.Na primjer, tipični GNR širine od 10nm ima poželjna energija pojasnog raspona 0.4eV.<ref name="nature 2007"/><ref>{{cite journal |title=Graphene Transistors -- A New Contender for Future Electronics |publisher=Solid-State and Integrated Circuit Technology (ICSICT), 2010 10th IEEE International Conference |date=2010-04-11 <!--|accessdate=2016-08-15--> |first = Frank| last =Schwierz }}</ref>) Potrebno je, međutim, provesti još istraživanja na pod-50 nm slojevima grafena, jer se povećava njegova otpornost, a time i mobilnost elektrona.<ref name="nature 2007">{{cite journal |title=Carbon-based electronics |publisher=Nature Nanotechnology |date=2007-09-30 |accessdate=2016-08-15 |url=http://physics.oregonstate.edu/~tatej/COURSES/ph575/lib/exe/fetch.php?media=avouris_review_nnano.2007.300.pdf |first1 = Phaedon| last1 = Avouris| first2 =Zhihong | last2 =Chen| first3= Vasili | last3=Perebeinos }}</ref>

== Vožnja budućnosti kroz fokus aplikacije ==

Većina prognostičara industrije poluvodiča, uključujući Gordona Moora,<ref name=TheEconomist_Cross >{{cite web|last=Cross |first=Tim |title=After Moore's Law |url= http://www.economist.com/technology-quarterly/2016-03-12/after-moores-law |publisher=The Economist Technology Quarterly |quote= chart: "Faith no Moore" Selected predictions for the end of Moore's law |accessdate=2016-03-13}}</ref> očekuvat da će Moorov zakon završiti oko 2025.<ref>{{citation|last=Kumar|first=Suhas|title=Fundamental Limits to Moore's Law|year=2012|eprint=1511.05956|class=cond-mat.mes-hall}}</ref><ref name=":0" /><ref>[https://www.nytimes.com/2015/09/27/technology/smaller-faster-cheaper-over-the-future-of-computer-chips.html?&moduleDetail=section-news-2&action=click&contentCollection=Business%20Day&region=Footer&module=MoreInSection&version=WhatsNext&contentID=WhatsNext&pgtype=article&_r=0 Smaller, Faster, Cheaper, Over: The Future of Computer Chips] NY Times, September 2015</ref>

U travnju 2005 [[Gordon Moore]] je u jednom intervjuu izjavio da se projekcija ne može održati na neodređeno vrijeme: "To se ne može nastaviti zauvijek. Također je primijetio da će [[tranzistor]] na kraju dosegnuti granice minijaturizacije na [[atomskim]] razinama) U pogledu veličine [tranzistora] možete vidjeti da se približavamo veličini atoma koji je temeljna barijera, ali to će biti dvije ili tri generacije prije nego što dođemo tako daleko - ali to je daleko kao što smo ikada mogli vidjeti. Imamo još 10 do 20 godina prije nego stignemo do temeljne granice. Do tada će moći napraviti veće čipove i imati tranzistorske proračune u milijardama. Godine 2016 [[Tehnološki plan za poluvodiče]], nakon što je Mooreov zakon koristio industriju od 1998., izradio je svoj konačni plan. Više se nije usredotočio na plan istraživanja i razvoja na Mooreov zakon. Umjesto toga, istaknuo je ono što bi se moglo nazvati strategijom više od Moorea u kojoj potrebe aplikacija pogone razvoj čipa, a ne fokus na skaliranje poluvodiča. Pokretači aplikacija kreću se od pametnih telefona do AI do podatkovnih centara.<ref name=":0">{{Cite journal|last=Waldrop|first=M. Mitchell|date=2016-02-09|title=The chips are down for Moore's law|url=https://www.nature.com/news/the-chips-are-down-for-moore-s-law-1.19338|journal=Nature|language=en|volume=530|issue=7589|pages=144–147|doi=10.1038/530144a|pmid=26863965|issn=0028-0836}}</ref>

Nova inicijativa za općenitiju cestovnu mapu pokrenuta je kroz inicijativu IEEE-a [http://rebootingcomputing.ieee.org/ Rebooting Computing], nazvanu [[International Roadmap for Devices and Systems]] (IRDS).<ref name="IRDS">{{cite web|url=http://rebootingcomputing.ieee.org/images/files/pdf/rc_irds.pdf|title=IRDS launch announcement 4 MAY 2016|publisher=}}</ref>

== Posljedice ==
[[Tehnološka promjena]] je kombinacija više i bolje tehnologije. Studija iz 2011 godine u časopisu '' [[Science (journal)|Science]] '' '' pokazala je da je vrhunac promjene svjetske sposobnosti izračunavanja informacija 1998 godine, kada je svjetska tehnološka sposobnost izračunavanja informacija o općim podacima - Namjena računala je rasla na 88% godišnje.<ref name="HilbertLopez2011">{{cite journal |title=The World's Technological Capacity to Store, Communicate, and Compute Information |first=Martin |last=Hilbert |first2=Priscila |last2=López |year=2011 |journal=[[Science (journal)|Science]] |volume=332 |issue=6025 |pages=60–65 |doi=10.1126/science.1200970 |bibcode = 2011Sci...332...60H |pmid=21310967}} Free access to the study through [http://www.martinhilbert.net/WorldInfoCapacity.html www.martinhilbert.net/WorldInfoCapacity.html] and video animation [http://ideas.economist.com/video/giant-sifting-sound-0 ideas.economist.com/video/giant-sifting-sound-0] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120118072720/http://ideas.economist.com/video/giant-sifting-sound-0 |date=2012-01-18 }}</ref> Od tada se tehnološka promjena jasno usporila. U novije vrijeme, svaka nova godina dopuštala je ljudima da izvrše otprilike 60% više računanja nego što je to bilo moguće u svim postojećim računalima opće namjene u prethodnoj godini.<ref name="HilbertLopez2011"/> To je još uvijek eksponencijalno, ali pokazuje da se stopa tehnoloških promjena mijenja tijekom vremena.<ref>[https://ideas.repec.org/a/eee/respol/v14y1985i2p61-82.html "Technological guideposts and innovation avenuesn"], Sahal, Devendra (1985), Research Policy, 14, 61.</ref>

Primarna pokretačka snaga [[Gospodarski rast # Čimbenici koji utječu na gospodarski rast | gospodarski rast]] je rast produktivnosti,<ref name="Kendrick 1961 3"/> Mooreov zakon utječe na produktivnost. Moore (1995) je očekivao da će se "stopa tehnološkog napretka kontrolirati iz financijske stvarnosti".<ref name=Moore1995/> Međutim, obrnuto se moglo dogoditi i dogodilo se krajem 1990-ih, a ekonomisti su izvijestili da je rast [[produktivnost # produktivnost rada]] produktivnost ključni ekonomski pokazatelj inovacija."<ref name=Jorgenson01/>

Ubrzanje u napretku poluvodiča pridonijelo je porastu SAD-a [[Produktivnost # produktivnost rada| produktivnost]] rast,<ref>{{cite journal | citeseerx=10.1.1.198.9555 |title=Information Technology and the U.S. Economy:  Presidential Address to the American Economic Association |publisher=[[American Economic Association]] | first = Dale W. | last = Jorgenson | date = 2000 }}</ref><ref>{{cite journal|title=A Retrospective Look at the U.S. Productivity Growth Resurgence |journal = Journal of Economic Perspectives|volume = 22|pages = 3–24| first1 = Dale W. | last1 = Jorgenson | first2 = Mun S. | last2 = Ho | first3 = Kevin J. | last3 = Stiroh | date = 2008 |doi=10.1257/jep.22.1.3 }}</ref><ref>{{cite web|url=http://bea.gov/papers/pdf/ip-nipa.pdf |title=Information Processing Equipment and Software in the National Accounts |publisher=U.S. Department of Commerce Bureau of Economic Analysis | first1 = Bruce T. | last1 = Grimm | first2 = Brent R. | last2 = Moulton | first3 = David B. | last3 = Wasshausen | date = 2002 |accessdate=2014-05-15}}</ref> koji je u razdoblju od 1997 do 2004 dostigao 3,4% godišnje, premašivši 1,6% godišnje tijekom razdoblja 1972-1996.<ref>{{cite web|url=http://research.stlouisfed.org/fred2/series/OPHNFB |title=Nonfarm Business Sector: Real Output Per Hour of All Persons |publisher=Federal Reserve Bank of St. Louis Economic Data |year=2014 |accessdate=2014-05-27}}</ref> Kao što ekonomist Richard G. Anderson primjećuje, "brojne studije otkrile su uzrok ubrzanja produktivnosti do tehnoloških inovacija u proizvodnji poluvodiča koje su naglo smanjile cijene takvih komponenti i proizvoda koji ih sadrže (kao i proširenje mogućnosti takvih proizvoda)."<ref>{{cite web|url=http://research.stlouisfed.org/publications/es/07/ES0707.pdf |title=How Well Do Wages Follow Productivity Growth? |publisher=Federal Reserve Bank of St. Louis Economic Synopses | first = Richard G. | last = Anderson | date = 2007 |accessdate=2014-05-27}}</ref>

[[File:Intel.svg|thumb|'''Intel transistor gate length trend''' – transistor scaling has slowed down significantly at advanced (smaller) nodes]]
Alternativni izvor poboljšanih performansi je u [[mikroarhitekturi]] tehnikama koje iskorištavaju rast dostupnog broja tranzistora. [[Izvršavanje naloga]] i na čipu [[CPU cache | caching]] i [[Instruction prefetch | prefetching]] smanjuju usko grlo latencije memorije na račun korištenja više tranzistora i povećanja složenosti procesora. Ova povećanja su empirijski opisana [[Pollackovim pravilom]], u kojem se navodi da se performanse povećavaju zbog tehnika mikroarhitekture približnog korijena složenosti (broj tranzistora ili područja) procesora.

Godinama su proizvođači procesora donosili povećanje [[takta]] i [[paralelizam na razini uputa]], tako da je jedan-kodni kôd izvršavao brže na novijim procesorima bez modifikacija.<ref>See Herb Sutter,[http://www.gotw.ca/publications/concurrency-ddj.htm The Free Lunch Is Over: A Fundamental Turn Toward Concurrency in Software], Dr. Dobb's Journal, 30(3), March 2005. Retrieved November 21, 2011.</ref> Sada, za upravljanje [[rasipanje CPU snage]], proizvođači procesora preferiraju [[multi-core]] dizajne čipova, a softver mora biti napisan na [[multi-threaded]] način kako bi se u potpunosti iskoristila hardver. Mnoge višenitne razvojne paradigme uvode režijske troškove i neće vidjeti linearno povećanje brzine u odnosu na broj procesora. To je osobito istinito pri pristupu dijeljenim ili ovisnim resursima, zbog [[zaključavanja (računalne znanosti)| zaključavanja]] sukoba. Taj učinak postaje vidljiviji s povećanjem broja procesora. Postoje slučajevi u kojima je otprilike 45% povećanje procesorskih tranzistora rezultiralo povećanjem procesne snage za 10-20%.<ref>{{cite web| url=http://www.anandtech.com/cpuchipsets/showdoc.aspx?i=2129&p=3 | title =AnandTech: Intel's 90nm Pentium M 755: Dothan Investigated |date=2004-07-21| first = Anand Lal |last=Shimpi|publisher=Anadtech| accessdate = 2007-12-12}}</ref>

S druge strane, proizvođači procesora iskorištavaju 'dodatni prostor' koji osigurava skupljanje tranzistora za dodavanje specijaliziranih procesnih jedinica koje se bave značajkama kao što su grafika, video i kriptografija. Na primjer, Intelovo proširenje Parallel JavaScript ne samo da dodaje podršku za više jezgri, već i za druge neobavezne značajke obrade njihovih čipova, kao dio migracije u skriptiranje na strani klijenta prema [[HTML5]].<ref>{{cite web|url=http://software.intel.com/en-us/blogs/2011/09/15/parallel-javascript |title=Parallel JavaScript |publisher=Intel |date=2011-09-15 |accessdate=2013-08-08}}</ref>

Negativna implikacija Moorovog zakona je [[zastarijevanje]], to jest, kako se tehnologije nastavljaju ubrzano "poboljšavati", ta poboljšanja mogu biti dovoljno značajna da ubrzaju zastarjele tehnologije prethodnika. U situacijama u kojima su sigurnost i sposobnost preživljavanja hardvera ili podataka od najveće važnosti, ili u kojima su resursi ograničeni, brzo zastarijevanje može predstavljati prepreku za nesmetano ili kontinuirano poslovanje.<ref>{{cite journal |title=Trapped on Technology's Trailing Edge |publisher=IEEE Spectrum |date=April 2008 |accessdate=2011-11-27 |url=http://spectrum.ieee.org/computing/hardware/trapped-on-technologys-trailing-edge |first = Peter | last = Standborn}}</ref>

Zbog toksičnih materijala koji se koriste u proizvodnji modernih računala, zastarjelost, ako se ne upravlja na odgovarajući način, može dovesti do štetnih utjecaja na okoliš. S druge strane, zastarjelost ponekad može biti poželjna za tvrtku koja može imati ogromnu dobit od redovite kupnje često skupe nove opreme umjesto zadržavanja jednog uređaja na duže vrijeme. Oni u industriji su toga svjesni i mogu iskoristiti [[planirano zastarijevanje]] kao metodu povećanja profita.<ref>{{cite web|url=http://scn.sap.com/docs/DOC-34208 |title=WEEE – Combating the obsolescence of computers and other devices |publisher=SAP Community Network |date=2012-12-14 |accessdate=2013-08-08}}</ref>

Moorov je zakon značajno utjecao na performanse drugih tehnologija: [[Michael S. Malone]] je pisao o Mooreovom ratu nakon očiglednog uspjeha [[šoka i strahopoštovanja]] u ranim danima [[rata u Iraku]]. Napredak u razvoju vođenog oružja ovisi o elektroničkoj tehnologiji.<ref>{{cite news |last = Malone | first = Michael S. |url=http://abcnews.go.com/Business/story?id=86673 |title=Silicon Insider: Welcome to Moore's War |publisher=ABC News |date=March 27, 2003 |accessdate=2011-08-22}}</ref> Poboljšanja gustoće kruga i operacija male snage povezane s Moorovim zakonom također su doprinijele razvoju tehnologija uključujući [[mobilne telefone]]<ref>{{Citiranje knjige|last=Zygmont|first=Jeffrey|title=Microchip|year=2003|publisher=Perseus Publishing|location=Cambridge, MA, USA|isbn=978-0-7382-0561-8|pages=154–169}}</ref> i [[3D printing|3-D printing]].<ref>{{Citiranje knjige|last=Lipson|first=Hod|title=Fabricated: The New World of 3D Printing|year=2013|publisher=John Wiley & Sons|location=Indianapolis, IN, USA|isbn=978-1-118-35063-8}}</ref>

==Druge formulacije i slična opažanja==
Nekoliko mjera digitalne tehnologije poboljšava se na eksponencijalnim stopama vezanim uz Moorov zakon, uključujući veličinu, cijenu, gustoću i brzinu komponenti. Moore je napisao samo o gustoći komponenti, "komponenta je [[tranzistor]], otpornik, dioda ili [[kondenzator]] <ref name=Moore1995 >{{cite web|url=http://www.lithoguru.com/scientist/CHE323/Moore1995.pdf |title=Lithography and the future of Moore's law |publisher=[[SPIE]] |last=Moore |first=Gordon E.|authorlink=Gordon Moore |year=1995 |accessdate=2014-05-27}}</ref> uz minimalne troškove.
'''Tranzistori po integriranom krugu'''- Najpopularnija formulacija je udvostručenje broja [[tranzistora]] na [[integriranim krugovima]] svake dvije godine. Krajem 1970-ih, Mooreov zakon postao je poznat kao granica za broj tranzistora na najsloženijim čipovima. Grafikon na vrhu pokazuje taj trend i danas od 2017 komercijalno raspoloživ procesor s najvećim brojem tranzistora je 48 jezgri [[Qualcomm Centriq | Centriq]] s više od 18 milijardi tranzistora.<ref>{{cite web|url=https://www.qualcomm.com/news/releases/2017/11/08/qualcomm-datacenter-technologies-announces-commercial-shipment-qualcomm |title=Qualcomm Processor|publisher= [[Qualcomm]]|date=2017-11-08}}</ref>

'''Gustoća uz minimalni trošak po tranzistoru''' - Ovo je formulacija dana u Mooreovom papiru iz 1965 godine.<ref name="Moore1965paper"/> Ne radi se samo o gustoći tranzistora, već o gustoći tranzistora na kojima je trošak po tranzistoru najniži.<ref>{{cite web|last=Stokes |first=Jon |url=https://arstechnica.com/hardware/news/2008/09/moore.ars |title=Understanding Moore's Law |publisher=Ars Technica |date=2008-09-27 |accessdate=2011-08-22}}</ref>
Kako se više tranzistora stavlja na čip, trošak da se svaki tranzistor smanji, ali mogućnost da čip ne radi zbog povećanja kvara. Godine 1965 Moore je ispitao gustoću tranzistora pri kojoj je trošak minimiziran, i primijetio da će, budući da su tranzistori postali manji kroz napredak u [[fotolitografiji]], taj broj porastao na "stopi od otprilike dva puta godišnje".<ref name="Moore1965paper"/>

'''[[Dennard skaliranje]]''' - Ovo sugerira da su zahtjevi snage proporcionalni području (i napon i struja proporcionalni duljini) za tranzistore. U kombinaciji s Moorovim zakonom, [[performans po vatu]] raste otprilike istom brzinom kao i gustoća tranzistora, udvostručujući se svake 1–2 godine. Prema [[Dennard skaliranju]] dimenzije tranzistora su skalirane za 30% (0.7x) svake generacije tehnologije, čime se njihova površina smanjuje za 50%. To smanjuje kašnjenje za 30% (0.7x) i stoga povećava radnu frekvenciju za oko 40% (1.4x). Konačno, da bi se održalo konstantno električno polje, napon se smanjuje za 30%, smanjujući energiju za 65% i snagu (na frekvenciji 1,4x) za 50%.<ref group=note>Active power = CV<sup>2</sup>f</ref> Stoga se u svakoj tehnologiji generacije tranzistorske gustoće udvostručuje, sklop postaje 40% brži, a potrošnja energije (s dvostrukim brojem tranzistora) ostaje ista.<ref>{{cite journal| url=http://cacm.acm.org/magazines/2011/5/107702-the-future-of-microprocessors/fulltext |accessdate=2011-11-27 |title=The Future of Microprocessors|date=May 2011| first1 = Shekhar | last1 = Borkar | first2 = Andrew A. | last2 = Chien|journal=Communications of the ACM  |volume=54 |issue=5 |pages=67 | doi=10.1145/1941487.1941507
}}</ref>

Porast eksponencijalnog procesora tranzistora koji je predvidio Moore ne može se uvijek prevesti u eksponencijalno veću praktičnu učinkovitost procesora. Otprilike od 2005 do 2007 godine, čini se da se Dennardovo skaliranje pokvarilo, pa iako se Mooreov zakon nastavio nekoliko godina nakon toga, on nije donio dividende u poboljšanju uspješnosti.<ref name=cartesian>{{cite web|url=http://cartesianproduct.wordpress.com/2013/04/15/the-end-of-dennard-scaling/|title = The end of Dennard scaling|date = April 15, 2013|last = McMenamin|first = Adrian|accessdate = January 23, 2014}}</ref><ref name=retrospective>{{cite web|url=http://www.eng.auburn.edu/~agrawvd/COURSE/READING/LOWP/Boh07.pdf|title = A 30 Year Retrospective on Dennard's MOSFET Scaling Paper|publisher = Solid-State Circuits Society|last = Bohr|first = Mark|date = January 2007|accessdate = January 23, 2014}}</ref> Primarni razlog koji se navodi za kvar je da u malim veličinama, tekuće curenje predstavlja veći izazov, a također uzrokuje zagrijavanje čipa, što stvara prijetnju [[toplinske odbjegle]] i stoga dodatno povećava troškove energije.<ref name=cartesian/><ref name=retrospective/>

Raspad Dennard skaliranja potaknuo je prebacivanje među nekim proizvođačima čipova na veći fokus na višejezgrenim procesorima, ali dobici koje nudi prebacivanje na više jezgri niži su od dobitaka koji bi se postigli da se Dennard skaliranje nastavilo.<ref>{{cite web|url=http://www.cc.gatech.edu/~hadi/doc/paper/2012-toppicks-dark_silicon.pdf|title = Dark Silicon and the end of multicore scaling|last = Esmaeilzedah|first = Hadi|last2 = Blem|first2 = Emily|last3 = St. Amant|first3 = Renee|last4 = Sankaralingam|first4 = Kartikeyan|last5 = Burger|first5 = Doug}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.extremetech.com/computing/116561-the-death-of-cpu-scaling-from-one-core-to-many-and-why-were-still-stuck|title = The death of CPU scaling: From one core to many — and why we're still stuck|last = Hruska|first = Joel|date = February 1, 2012|accessdate = January 23, 2014|publisher = [[ExtremeTech]]}}</ref> U drugom odstupanju od Dennardovog skaliranja, Intelovi mikroprocesori usvojili su neplanarnu tri-gate [[FinFET]] na [[22nm]] 2012 godine, što je brže i troši manje energije nego konvencionalni planarni tranzistor.<ref>{{cite web|url=http://www.semiconwest.org/sites/semiconwest.org/files/docs/Kaizad%20Mistry_Intel.pdf |title=Tri-Gate Transistors: Enabling Moore's Law at 22nm and Beyond |publisher=Intel Corporation at semiconwest.org |first = Kaizad | last = Mistry |date = 2011 |accessdate=2014-05-27}}</ref>

'''Cijena IT opreme koja je prilagođena kvaliteti''' - [[cijena indeksa | cijena]] informacijske tehnologije (IT), računala i periferne opreme, [[indeks cijena # promjena kvalitete|prilagođena za kvalitetu]] i inflacija, u prosjeku se smanjio za 16% godišnje tijekom pet desetljeća od 1959 do 2009 godine.
<ref name=ITprices >{{cite web|url=http://research.stlouisfed.org/fred2/series/B935RG3Q086SBEA |title=Private fixed investment, chained price index: Nonresidential: Equipment: Information processing equipment: Computers and peripheral equipment |publisher=[[Federal Reserve Bank of St. Louis]] |year=2014 |accessdate=2014-05-12}}</ref><ref name=NambiarPoess >{{Citiranje knjige|title=Transaction Performance vs. Moore's Law: A Trend Analysis|volume = 6417|pages = 110–120| first1 = Raghunath | last1 = Nambiar | first2 = Meikel | last2 = Poess|publisher=[[Springer Science+Business Media|Springer]] | date = 2011 |doi=10.1007/978-3-642-18206-8_9|series = Lecture Notes in Computer Science|isbn = 978-3-642-18205-1}}</ref> Brzina se ubrzala, međutim, na 23% godišnje u razdoblju 1995-1999, Što je potaknuto bržim IT inovacijama,<ref name=Jorgenson01 >{{cite web|url=http://www.worldklems.net/conferences/worldklems2014/worldklems2014_Ho.pdf |title=Long-term Estimates of U.S. Productivity and Growth |publisher=World KLEMS Conference | first1 = Dale W. | last1 = Jorgenson | first2 = Mun S. | last2 = Ho | first3 = Jon D. | last3 = Samuels | date = 2014 |accessdate=2014-05-27}}</ref> a kasnije je usporen na 2% godišnje u razdoblju od 2010 do 2013 godine.<ref name=ITprices/><ref>{{cite web|url=http://blogs.elis.org/isa/files/2013/02/report_jpmorgan.pdf |title=US: is I.T. over? |publisher=JPMorgan Chase Bank NA Economic Research | first = Michael | last = Feroli | date = 2013 |accessdate=2014-05-15}}</ref>

Isto tako, stopa poboljšanja cijena mikroprocesora [[Indeks cijena # Promjena kvalitete|prilagođene kvalitete]] varira i nije linearna na logaritamskoj skali. Poboljšanje cijena mikroprocesora ubrzalo se krajem 1990-ih, dosegnuvši 60% godišnje (prepolovljeno svakih devet mjeseci) u odnosu na tipičnu stopu poboljšanja od 30% (prepolovljavanje svake dvije godine) tijekom godina i kasnije.<ref name=Aizcorbe01>{{cite web|url=http://www.federalreserve.gov/Pubs/FEDS/2006/200644/ |title=Shifting Trends in Semiconductor Prices and the Pace of Technological Progress |publisher=The Federal Reserve Board Finance and Economics Discussion Series | first1 = Ana | last1 = Aizcorbe | first2 = Stephen D. | last2 = Oliner | first3 = Daniel E. | last3 = Sichel | date = 2006 |accessdate=2014-05-15}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.bea.gov/papers/pdf/semiconductorprices.pdf |title=Why Are Semiconductor Price Indexes Falling So Fast? Industry Estimates and Implications for Productivity Measurement |publisher=U.S. Department of Commerce Bureau of Economic Analysis | first = Ana | last = Aizcorbe | date = 2005 |accessdate=2014-05-15}}</ref> Prijenosni mikroprocesori osobito su se poboljšali za 25–35% godišnje u razdoblju 2004–2010, a usporili su na 15–25% godišnje u razdoblju 2010–2013.<ref name="Sun 2014" >{{cite web |url=http://repository.wellesley.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1284&context=thesiscollection |title=What We Are Paying for: A Quality Adjusted Price Index for Laptop Microprocessors |last=Sun |first=Liyang |publisher=Wellesley College |date=2014-04-25 |accessdate=2014-11-07 |quote= ... compared with −25% to −35% per year over 2004–2010, the annual decline plateaus around −15% to −25% over 2010–2013. }}</ref>

Broj tranzistora po čipu ne može u potpunosti objasniti cijene mikroprocesora.<ref name=Aizcorbe01/><ref>{{cite web|url=http://www.bea.gov/papers/pdf/aizcorbe_kortum.pdf |title=Moore's Law and the Semiconductor Industry: A Vintage Model |publisher=U.S. Department of Commerce Bureau of Economic Analysis | first1 = Ana | last1 = Aizcorbe | first2 = Samuel | last2 = Kortum | date = 2004 |accessdate=2014-05-27}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.nytimes.com/2004/05/17/business/technology-intel-s-big-shift-after-hitting-technical-wall.html |title=Intel's Big Shift After Hitting Technical Wall |publisher=New York Times | first = John | last = Markoff | date = 2004 |accessdate=2014-05-27}}</ref> Mooreov rad iz 1995 ne ograničava Moorov zakon na strogu linearnost ili na broj tranzistora: "Definicija Moorovog zakona " odnosi se na gotovo sve što je povezano s poluvodičkom industrijom koja, kada je nacrtana na polupapiru, približava ravnu crtu ustručavajte se preispitati njegovo podrijetlo i time ograničiti njegovu definiciju."<ref name=Moore1995/>

'''Gustoća gustoće tvrdog diska''' - Slično promatranje (ponekad se naziva [[Mark Kryder|Kryderov zakon]]) napravljeno je 2005 za [[tvrdi disk]] [[areal density]].<ref>{{cite news
  | first=Chip
  | last=Walter
  | url=https://www.scientificamerican.com/article/kryders-law/
  | title=Kryder's Law
  | work=Scientific American
  | publisher= (Verlagsgruppe Georg von Holtzbrinck GmbH)
  | date=2005-07-25
  | accessdate=2006-10-29
}}</ref>
Nekoliko desetljeća brzog napretka u napredovanju prostorne gustoće značajno se usporilo oko 2010 zbog buke diska, toplinske stabilnosti i sposobnosti pisanja pomoću dostupnih magnetskih polja.<ref>{{cite journal
| title = New Paradigms in Magnetic Recording
| last = Plumer et. al
| first = Martin L.
| journal = Physics in Canada
| volume =  67
| issue = 1
| date = March 2011
| pages = 25–29
|arxiv = 1201.5543}}</ref><ref name="Mellor 2014-11-10">{{cite news |last=Mellor |first=Chris |url=https://www.theregister.co.uk/2014/11/10/kryders_law_of_ever_cheaper_storage_disproven/ |title=Kryder's law craps out: Race to UBER-CHEAP STORAGE is OVER |work=theregister.co.uk |location=UK |publisher=The Register |date=2014-11-10 |accessdate=2014-11-12 |quote=Currently 2.5-inch drives are at 500GB/platter with some at 600GB or even 667GB/platter – a long way from 20TB/platter. To reach 20TB by 2020, the 500GB/platter drives will have to increase areal density 44 times in six years. It isn't going to happen. ... Rosenthal writes: "The technical difficulties of migrating from PMR to HAMR, meant that already in 2010 the Kryder rate had slowed significantly and was not expected to return to its trend in the near future. The floods reinforced this." }}</ref>

'''Kapacitet optičkih vlakana''' - Broj bitova u sekundi koji se mogu poslati u optičko vlakno povećava se eksponencijalno, brže nego Moorov zakon. '''Keckov zakon''', u čast [[Donald Keck]].<ref>
Jeff Hecht.
[http://spectrum.ieee.org/semiconductors/optoelectronics/is-kecks-law-coming-to-an-end "Is Keck's Law Coming to an End?"].
IEEE Spectrum.
2016.
</ref>

'''Kapacitet mreže''' - prema Gerryju/Geraldu Buttersu,<ref>{{cite news|url=https://www.forbes.com/finance/mktguideapps/personinfo/FromPersonIdPersonTearsheet.jhtml?passedPersonId=922126 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20071012201431/http://www.forbes.com/finance/mktguideapps/personinfo/FromPersonIdPersonTearsheet.jhtml?passedPersonId=922126 |archivedate=2007-10-12 |title=Gerald Butters is a communications industry veteran |publisher=Forbes.com}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.lambdaopticalsystems.com/about-board-dir.php |title=Board of Directors |publisher=LAMBDA OpticalSystems |accessdate=2011-08-22}}</ref> bivši šef Lucentove grupe za optičko umrežavanje na [[Bell Labs]], postoji još jedna verzija, pod nazivom Buttersov zakon o fotonici,<ref>{{cite web|url=http://www.tmcnet.com/articles/comsol/0100/0100pubout.htm |title=As We May Communicate |publisher=Tmcnet.com | first = Rich | last = Tehrani |accessdate=2011-08-22}}</ref> formulacija koja namjerno uspoređuje Mooreov zakon. Buttersov zakon kaže da se količina podataka iz optičkog vlakna udvostručuje svakih devet mjeseci.<ref>{{cite web|url=http://www.eetimes.com/story/OEG20000926S0065 |title=Speeding net traffic with tiny mirrors |publisher=[[EE Times]] |date=2000-09-26 | first = Gail | last = Robinson |accessdate=2011-08-22}}</ref> Tako se trošak prijenosa bita preko optičke mreže smanjuje za pola svakih devet mjeseci. Dostupnost [[multipleksiranje s podjelom valne duljine]] (ponekad zvan WDM) povećava kapacitet koji se može postaviti na jedno vlakno za čak 100 puta. Optičko umrežavanje i [[Gusto WDM | gusto multipleksiranje s podjelom valne duljine]] (DWDM) brzo smanjuje troškove umrežavanja, a daljnji napredak izgleda sigurno. Kao rezultat toga, veleprodajna cijena podatkovnog prometa srušila se u [[dot-com mjehuriću]]. [[Nielsenov zakon]] kaže da se propusnost dostupna korisnicima povećava za 50% godišnje.<ref>{{cite web|url=http://www.useit.com/alertbox/980405.html |title=Nielsen's Law of Internet Bandwidth |publisher=Alertbox | first = Jakob | last = Nielsen |date=1998-04-05 |accessdate=2011-08-22}}</ref>

'''Piksela po dolaru''' - Slično tome, Barry Hendy iz Kodak Australije nacrtao je piksele po dolaru kao osnovnu mjeru vrijednosti za digitalni fotoaparat, pokazujući povijesnu linearnost (na logaritamskoj skali) ovog tržišta i mogućnost predvidjeti budući trend cijena digitalnih fotoaparata, LCD i LED ekrana te rezolucije.<ref>{{cite news |url=http://www.theaustralian.com.au/archive/news/trust-the-power-of-technology/story-e6frg6q6-1225696991379 |title=Trust the power of technology |date=2009-04-09 |accessdate=2013-12-02 | first = Ziggy | last = Switkowski |publisher=The Australian}}</ref><ref>{{cite journal |url=http://www.cs.cornell.edu/people/egs/papers/lesser-known-laws.pdf |title=Some Lesser-Known Laws of Computer Science | first1 = Emin | last1 = Günsirer | first2 = Rik | last2 = Farrow |accessdate=2013-12-02}}</ref><ref>{{cite web |url=http://antranik.org/using-moores-law-to-predict-future-memory-trends/ |title=Using Moore's Law to Predict Future Memory Trends |date=2011-11-21 |accessdate=2013-12-02}}</ref>

'''The Great Moore zakon kompenzator (TGMLC)''', također poznat kao [[Wirthov zakon]] - općenito se naziva [[software bloat]] i načelo je da se uzastopne generacije računalnih softvera povećavaju u veličini i složenosti, čime se kompenziraju dobici učinka predviđeni Moorovim zakonom. U članku iz 2008 u [[InfoWorld]], Randall C. Kennedy,<ref>{{cite web|last=Kennedy |first=Randall C. |url=http://www.infoworld.com/t/applications/fat-fatter-fattest-microsofts-kings-bloat-278?page=0,4 |title=Fat, fatter, fattest: Microsoft's kings of bloat |publisher=InfoWorld |date=2008-04-14 |accessdate=2011-08-22}}</ref> bivši Intel, uvodi ovaj pojam koristeći uzastopne verzije [[Microsoft Office]] između 2000 i 2007 godine kao svoju premisu. Unatoč povećanju performansi računanja tijekom tog vremenskog razdoblja prema Mooreovom zakonu, Office 2007 je izvršio isti zadatak na pola brzine na prototipnom računalu za 2007 godinu u usporedbi s Officeom 2000 na računalima u 2000 godini.

'''Proširenje knjižnice''' [[Fremont Rider]] izračunao je 1945 godine da bi se 16 udvostručio kapacitet svakih 16 godina, ako bi bilo dovoljno prostora.<ref name="The Scholar">{{Cite book| last = Rider| title = The Scholar and the Future of the Research Library| publisher = Hadham Press| year = 1944| location = New York City}}</ref> Zalagao se za zamjenu glomaznih, raspadnutih tiskanih djela minijaturnim analognim fotografijama koje bi se mogle duplicirati na zahtjev za knjižnične korisnike ili druge institucije. Nije predvidio digitalnu tehnologiju koja bi nakon nekoliko desetljeća mogla zamijeniti analogni mikrooblik digitalnim slikama, pohranom i prijenosnim medijima. Automatizirane digitalne tehnologije koje su potencijalno bez gubitaka omogućile su ogromno povećanje brzine rasta informacija u doba koje se sada ponekad naziva [[Informacijsko doba]].

'''[[Carlson krivulja]]''' - izraz je "The Economist"<ref>Life 2.0. (August 31, 2006). The Economist</ref> da opiše biotehnološki ekvivalent Mooreovom zakonu i nazvan je po autoru Robu Carlsonu.<ref>{{cite journal | last = Carlson | first = Robert H. | title = Biology Is Technology: The Promise, Peril, and New Business of Engineering Life | location = Cambridge, MA | publisher = Harvard UP | date = 2010 }}</ref> Carlson je točno predvidio da će vrijeme udvostručavanja tehnologija sekvenciranja DNA (mjereno cijenom i performansom) biti barem jednako brzo kao Moorov zakon.<ref>{{cite journal | title = The Pace and Proliferation of Biological Technologies | first = Robert | last = Carlson | journal = Biosecurity and Bioterrorism: Biodefense Strategy, Practice, and Science | date = September 2003 | volume = 1 | issue = 3 | pages = 203–214 | doi =10.1089/153871303769201851 | pmid = 15040198 }}</ref> Carlsonove krivulje ilustriraju brzo (u nekim slučajevima hipereksponencijalno) smanjenje troškova i povećanje učinkovitosti različitih tehnologija, uključujući sekvenciranje DNA, sintezu DNA i niz fizičkih i računalnih alata koji se koriste u ekspresiji proteina i određivanju proteinskih struktura

'''[[Eroom-ov zakon]]''' - promatranje razvoja farmaceutskih lijekova koje je namjerno napisano kao Mooreov zakon napisano unatrag kako bi se suprotstavio eksponencijalnom napretku drugih oblika tehnologije (kao što su tranzistori) tijekom vremena. Navodi se da se trošak razvoja novog lijeka otprilike udvostručuje svakih devet godina.'''[[Učinci krivulje iskustva]]''' kaže da je svako udvostručenje kumulativne proizvodnje gotovo bilo kojeg proizvoda ili usluge popraćeno približnim stalnim postotnim smanjenjem jediničnog troška. Priznati prvi dokumentirani kvalitativni opis ovoga datira iz 1885.<ref name="ebbing_book">https://books.google.com/books?id=oRSMDF6y3l8C&printsec=frontcover#v=onepage&q&f=false Page 42, Fig 2</ref><ref name="books.google.com">https://books.google.com/books?id=ikEMAAAAIAAJ&q=%22learning+curve%22#v=snippet&q=%22learning%20curve%22&f=false The American Journal of Psychology, Volume 14 1903 By Granville Stanley Hall, Edward Bradford Titchene</ref> Krivulja snage korištena je za opisivanje ovog fenomena u raspravi o troškovima zrakoplova iz 1936 godine.<ref>Wright, T.P., Čimbenici koji utječu na cijenu zrakoplova, ''[[Journal of Aeronautical Sciences]]'', 3 (4) (1936): 122-128.</ref>

==Vidi još==
{{div col|colwidth=20em}}
* [[5 nm]] The Quantum Tunneling Wall
* [[Accelerating change]]
* [[Amdahl's law]]
* [[Bell's Law of Computer Classes|Bell's law]]
* [[Beyond CMOS]]
* [[Dennard scaling]]
* [[Engelbart's law]]
* [[Empirical relationship]]
* [[Ephemeralization]]
* [[Eroom's law]]
* [[Grosch's law]]
* [[Gustafson's law]]
* [[Haitz's law]] – analog to Moore's law for LEDs
* [[Intel Tick-Tock]]
* [[Koomey's law]]
* [[Landauer's principle]]
* [[List of eponymous laws]]
* [[Metcalfe's law]]
* [[Microprocessor chronology]]
* [[Quantum computing]]
* [[Quantum tunneling]]
* [[Reversible computing]]
* [[Swanson's law]]
* [[Zimmerman's law]]
{{div col end}}

==Bilješke==
{{Reflist|group="note"}}

==Izvori==
{{Reflist|30em}}

==Daljnje čitanje==
* ''Moore's Law: The Life of Gordon Moore, Silicon Valley's Quiet Revolutionary.'' Arnold Thackray, David C. Brock, and Rachel Jones. New York: Basic Books, (May) 2015.
* ''Understanding Moore's Law: Four Decades of Innovation.'' Edited by David C. Brock. Philadelphia: Chemical Heritage Foundation, 2006. {{ISBN|0-941901-41-6}}. {{OCLC|66463488}}.

==Vanjske poveznice==
* [http://www.intel.com/pressroom/kits/events/moores_law_40th/index.htm Intel press kit] – released for Moore's Law's 40th anniversary, with a [ftp://download.intel.com/pressroom/images/events/moores_law_40th/Moores_Law_Original_Graph.jpg 1965 sketch] by Moore
* [http://firstmonday.org/ojs/index.php/fm/article/view/1000/921 The Lives and Death of Moore's Law] – by [[Ilkka Tuomi]]; a detailed study on Moore's Law and its historical evolution and [http://www.kurzweilai.net/meme/frame.html?main=/articles/art0593.html its criticism] by Kurzweil
* [http://www.slideshare.net/Christiansandstrom/no-technology-has-been-more-disruptive-presentation/ No Technology has been more disruptive...] Slide show of microchip growth
* [http://wi-fizzle.com/compsci/ Intel (IA-32) CPU speeds 1994–2005] – speed increases in recent years have seemed to slow down with regard to percentage increase per year (available in PDF or PNG format)
* [https://web.archive.org/web/20151228041321/http://www.itrs.net/ International Technology Roadmap for Semiconductors (ITRS)]
* [http://www.vigyanprasar.gov.in/dream/oct2006/English.pdf Gordon Moore His Law and Integrated Circuit, Dream 2047 October 2006]
* {{webarchive |date=2013-01-02 |url=https://archive.is/20130102082556/http://news.com.com/FAQ+Forty+years+of+Moores+Law/2100-1006_3-5647824.html?tag=nefd.lede |title=A C{{!}}net FAQ about Moore's Law}}
* [https://www.youtube.com/watch?v=EzyJxAP6AQo ASML's 'Our Stories', Gordon Moore about Moore's Law], [[ASML Holding]]