Vidi kôd stranice Charles-Augustin de Coulomb

<!--'''Charles-Augustin de Coulomb'''-->{{Znanstvenik
| ime                     =Charles-Augustin de Coulomb 
| slika                   = Coulomb.jpg
| slika_širina            = 200px
| naslov                  = 
| datum_rođenja           = [[14. lipnja]] [[1736.]]
| mjesto_rođenja          = [[Angoulême]], [[Poitou-Charentes]], [[Francuska]]
| datum_smrti             = [[23. kolovoza]] [[1806.]]
| mjesto_smrti            = [[Pariz]], [[Francuska]]
| prebivalište            = 
| državljanstvo           = [[Francuzi|Francuz]]
| narodnost               = 
| etnicitet               = 
| polje                   = [[Fizika]]
| radna_institucija       =
| alma_mater              =
| doktorski_mentor        =
| doktorski_studenti      = 
| poznat_po               =  [[Coulombov zakon]] <br> [[Torzijska vaga]]
| autor_kratica_bot       = 
| autor_kratica_zoo       = 
| nagrade                 =  
| religija                = 
| fusnote                 = 
}}

[[datoteka:CoulombsLaw.svg|mini|desno|300px|Istoimeni [[električni naboj]]i se djelovanjem [[elektrostatika|elektrostatičke]] sile odbijaju, a naboji suprotnog predznaka privlače.]]

[[datoteka:Bcoulomb.png|mini|desno|300px|Coulombovo torziono [[njihalo]] ili [[torzijska vaga]].]]

[[datoteka:Trenje.PNG|mini|300px|desno|[[Trenje]] na vodoravnoj (horizontalnoj) podlozi.]]

'''Charles-Augustin de Coulomb''' ([[Angoulême]], 14. lipnja 1736. – [[Pariz]], 23. kolovoza 1806.), francuski [[fizičar]]. Do 1772. [[vojska|vojni]] [[inženjer]], poslije fizičar, proučavao [[trenje]] u [[strojevi]]ma poput [[vjetrenjača]], [[elastičnost]] [[metal]]nih i [[svila|svilenih]] [[Vlakno|vlakana]], viskoznost, izumio [[Torzijska vaga|torzijsku vagu]], otkrio zakon uvijanja ili [[torzija|torzije]]. Torzijskom vagom mjerio je jakost [[sila|sile]] između električki nabijenih tijela i istražio njezinu ovisnost o njihovu međusobnom razmaku i iznosima [[Električni naboj|električnih naboja]] na tijelima, što se po njemu naziva [[Coulombov zakon]]. Po njemu se elektrostatičko polje naziva Coulombovo polje a elektrostatičke sile Coulombove sile. Mjerna jedinica električnoga naboja po njemu je nazvana [[kulon]] (C). <ref> '''Coulomb, Charles Augustin de''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=12610] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref> Njegovo ime nalazi se na listi [[Lista sa 72 imena na Eiffelovom tornju|72 znanstvenika]] ugraviranih na [[Eiffelov toranj|Eifellovom tornju]].

== Životopis ==
Coulomb je rođen u francuskom gradu [[Angoulême]]. Izabrao je posao vojnog inženjera, i taj je posao radio tri godine, do ozljede koja mu je uvelike ugrozila zdravlje, na [[Martinik]]u. Na povratku zaposlio se u [[La Rochelle]]u. Tu je otkrio inverznu vezu između sile naboja i kvadratu njihove udaljenosti, taj je zakon kasnije po njemu nazvan [[Coulombov zakon]].

Godine [[1781.]] Coulomb je permanentno stacioniran u [[Pariz]]u. Prije početka [[Francuska revolucija|revolucije]] [[1789.]] Coulomb daje otkaz na mjestu '' intendant des eaux et fontaines'', i otišao u mirovinu na svoje imanje u [[Bloisu]]. Ponovno je pozvan u [[Pariz]] na konferenciju da se odrede nove mjerne jedinice, a sve to po naredbi Revolucionarne vlade. Iz Državnog instituta bio je jedan od prvih članova, a [[1802.]] postavili su ga za inspektora javnih instrukcija. No njegovo zdravlje je već tada bilo jako krhko, te je umro četiri godine poslije u [[Pariz]]u. 

Coulombovo ime zauvijek je urezano u povijesti [[mehanika|mehanike]] i [[elektricitet|elektriciteta]] [[magnetizam|magnetizma]]. On je [[1779.]] izdao važnu publikaciju o zakonima [[trenje|trenja]] ([[Francuski jezik|fr]]. ''Théorie des machines simples, en ayant égard au frottement de leurs parties et à la roideur des cordages'') koji je uslijedio nakon dvadeset godina po memoaru o [[viskoznost]]i. 

[[SI izvedene jedinice|SI]] jedinica za [[električni naboj]] [[kulon]] (C), i [[Coulombov zakon]] nazvani su u njegovu čast. 

== Doprinosi ==

=== Coulombov zakon ===
{{glavni|Coulombov zakon}}

'''Coulombov zakon''' je jedan od osnovnih zakona [[elektrostatika|elektrostatike]] koji je 1785. utvrdio Charles-Augustin de Coulomb: '''"[[Elektricitet|električna]] [[sila]] ''F'' između dvaju [[električni naboj|električki nabijenih]] točkastih tijela (odbojna ili privlačna, ovisno o tome jesu li tijela jednakih ili suprotnih električnih naboja) razmjerna je količinama [[Električni naboj|električnoga naboja]] ''q'' a obrnuto razmjerna kvadratu udaljenosti ''r'' između tijela"''' (napomena: vrijedi samo u [[vakuum]]u):

:<math>F = \frac{1}{4 \cdot \pi \cdot \varepsilon_0} \cdot \frac{q_1 \cdot q_2}{r^2}</math>

gdje je: ''ε<sub>0</sub>'' - [[Dielektrična konstanta vakuuma|dielektrična permitivnost vakuuma]]. Sila je najjača u [[vakuum]]u, a slabija u svim drugim sredstvima: <ref> '''Coulombov zakon''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=12611] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>

:<math>F = \frac{1}{4 \cdot \pi \cdot \varepsilon} \cdot \frac{q_1 \cdot q_2}{r^2} = \frac{1}{\varepsilon_r} \cdot \frac{1}{4 \cdot \pi \cdot \varepsilon_0} \cdot \frac{q_1 \cdot q_2}{r^2} </math>

gdje je: ''ε<sub>r</sub>'' - [[relativna dielektrična permitivnost]] nekog sredstva ili tvari, ''ε'' - [[dielektrična permitivnost]] (ili samo [[permitivnosti]]) tvari.

=== Torzijska vaga ===
{{glavni|Torzijska vaga}}

'''Torzijska vaga''' je [[vaga]] kojom se iznos neke sile određuje putem [[Moment sile|zakretnoga momenta]] [[torzija|torzije]] (uvijanje) napete niti (konstruirao Charles-Augustin de Coulomb, 1777.). Sastoji se od vertikalne, na jednom kraju učvršćene [[metal]]ne niti, na drugom kraju koje je obješena transverzalna šipka kao kod torzijskoga [[njihalo|njihala]]. Za male zakrete šipke sila je razmjerna (proporcionalna) kutu uvijanja ili [[torzija|torzije]]. Tom je vagom Coulomb 1785. [[pokus]]ima utvrdio zakon privlačenja električnih naboja ([[Coulombov zakon]]), a nešto kasnije (1798.) je [[Henry Cavendish]] sličnom vagom vlastite konstrukcije odredio [[Gravitacijska konstanta|gravitacijsku konstantu]]. <ref> '''torzijska vaga''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=61895] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>

=== Coulombov zakon trenja ===
{{glavni|Trenje}}

'''Coulombov zakon trenja''' glasi: "Trenje gibanja, trenje klizanja ili kinematičko trenje je neovisno o brzini gibanja". <ref> Duncan Dowson: “History of Tribology, 2nd Edition, Professional Engineering Publishing, 1997. </ref> Iznos trenja klizanja između dva tijela proporcionalan je sili kojom se tijela međusobno stišću na plohi dodira. U najjednostavnijem slučaju ravne dodirne plohe, iznos trenja klizanja <math>\scriptstyle T </math> računa se tako da se ukupni iznos sile <math>\scriptstyle N </math> kojom jedno tijelo pritišće drugo pomnoži brojem koji se zove koeficijent trenja klizanja <math>\scriptstyle \mu </math>:

:<math>T= \mu N \,. </math>

Koeficijent trenja klizanja ovisi o vrsti i obradi dodirnih ploha; na primjer za [[automobil]]sku gumu na suhom [[asfalt]]u iznosi oko 0,80 - 0,85 (ako guma nije izlizana), a za istu gumu na mokrom asfaltu oko 0,45 - 0,50, dok je na zaleđenom kolniku samo 0,05 - 0,10.<ref>[http://sup.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=60:priprema-za-zimske-uvjete-vonje&catid=53:kako-voziti-sigurno&Itemid=77 Kako voziti sigurno, sup.hr]</ref> Iznos sile kojom jedno tijelo pritišće drugo uobičajeno se obilježava slovom <math>\scriptstyle N </math>, zato što ta sila djeluje okomito, to jest u smjeru normale, na dodirnu plohu i smjer klizanja.

== Djela ==
Godine [[1785.]] Coulomb je izdao tri spisa o elektricitetu i magnetizmu:

* ''Premier Mémoire sur l’Electricité et le Magnétisme, Histoire de l’Académie Royale des Sciences, 569-577, 1785.'' U ovoj publikaciji Coulomb opisuje ''kako konstruirati i koristiti električni balans (torzioni balans), bazirajući se na osobini metalnih žica da imaju reaktivnu torzionu silu koja je proporcionalna torzionom uglu''. Coulomb također eksperimentalno određuje zakon koji objašnjava kako ''dva tijela naelektrizirana istom vrstom elektriciteta utječu jedno na drugo''.
* ''Sécond Mémoire sur l’Electricité et le Magnétisme, Histoire de l’Académie Royale des Sciences, 578-611, 1785.''. U ovoj publikaciji Coulomb izvodi ''zakonitosti po kojima se ponašaju i magnetni i električni tokovi, bilo po privlačnosti ili odbojnosti''.
* ''Troisième Mémoire sur l’Electricité et le Magnétisme, Histoire de l’Académie Royale des Sciences, 612-638, 1785.''. O količini elektriciteta koju izolirano tijelo gubi u određenom vremenskom periodu, bilo u kontaktu sa manje vlažnim zrakom, ili u manje-više idio-električnoj podršci.

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{commons| Charles de Coulomb }}
* [http://gallica.bnf.fr French National Library] The Mémoires of Coulomb available in pdf format.

{{GLAVNIRASPORED:Coulomb, Charles-Augustin}}
[[Kategorija:Francuski fizičari]]