Vidi kôd stranice Slonovo uho (kamenikovke)

<!--'''Slonovo uho (kamenikovke)'''-->{{naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja         =lightgreen
| naziv        =''Slonovo uho''
| slika        = Bergenia crassifolia a1.jpg
| slika_širina = 200px
| slika_opis   =Slonovo uho
| status       =
| regnum       =[[Plantae]]
| divisio      =[[Tracheophyta]]
| classis      =[[Magnoliopsida]]
| ordo         =[[Saxifragales]]
| familia      =[[Saxifragaceae]]
| genus        ='''''[[Bergenia]]'''''
| genus_autorstvo =
| species      =''B. crassifolia''
| subspecies   =
| dvoimeno     =''Bergenia crassifolia''
| dvoimeno_autorstvo = <small>(L.) Fritsch</small>
| karta_raspon =
}}
'''Slonovo uho''' ([[Latinski jezik|lat.]]  ''Bergenia crassifolia'') - je višegodišnja zeljasta biljka, iz roda ''[[Bergenia]]''  i porodice [[Kamenikovke|kamenikovki]] (''[[Saxifragaceae]]''). Kod nas se uzgaja u vrtovima i parkovima kao ukrasna biljka. U [[Rusija|Rusiji]], [[Mongolija|Mongoliji]], [[Indija|Indiji]], Kini i na [[Tibet]]u smatra se za  izrazito ljekovitu biljku. U Rusiji se biljka uzgaja još od 18.stoljeća.
==Opis==
Rhizom puzeći, mesnat, debel, dostiže nekoliko metara duljine i 3,5 cm promjera, s više režnjeva, jako razgranat, nalazi se u blizini površine tla, pretvarajući se u snažan vertikalni korijen .

Stabljika je debela,  gola, ružičasto-crvena, visoka 15-50 cm.

Lišće tamno zeleno, crvenkasto u jesen,  veliko, široko ovalno,  kožasto, sjajno. .

[[Cvjetovi]] su mali, s pet roza  [[latica]].

==Kemijski sastav== 
Rizom sadrži 15-28% tanina, uglavnom pripadaju skupini [[galotanin]]a, čiji sadržaj tanina se kreće od 8 do 10% (sastav do 35% galne kiseline). [[Rhizom]] sadrži izokumarin bergenin (5%), 6.52% glukoze i do 2.5% saharoze  .
Listovi sadrže od 10 do 23%, u nekim slučajevima i do 35% tanina (starenjem, sadržaj tanina u listovima se smanjuje  ). Tanini listova - mješavina pirogalnih (do 40%) i pirokatehinskih tanina .
Sadržaj arbutina u listovima doseže 22%, a  prisutan je i slobodni hidrokinon, do 4%, te elagična kiselina. Prema sadržaju arbutina, slonovo uho je najbogatiji biljni izvor na svijetu (više nego medvjetka! ).<ref>I.N.Putirskij,V.N.Prohorov : Universalnaja enciklopedija lekarstvenih rastenij,Moskva 2000.,str.64</ref>
Od  makroelemenata korijen sadrži(mg/g) kalij(10,50),kalcij(25,50),magnezij(2,60) i željezo (0,12).

Sadržaj  mikroelemenata  (mkg/g) - mangan(0,16),bakar(0,38),cink(1,30),kobalt(0,06),krom(0,04),aluminij(0,12),barij(6,08),vanadij(0,03),selen(2,22),nikl(0,30).stroncij(4,19),kadmij(1,60),olovo(0,05),te bor(58,4).<ref>Kolektiv autora,Počemu rastenija lečat,Moskva 1989.,str.139</ref>

==Farmakološka svojstva ==
Preparati slonovog uha imaju hemostatski, astringentni, protuupalni učinak i antimikrobna svojstva, jačaju zidove [[Krvna žila|krvnih žila]], umjereno snižavaju krvni tlak, malo povećavaju brzinu otkucaja srca.

==Uporaba u narodnoj i službenoj medicini ==

Za ljekovite svrhe koristi se rizom,  manje listovi. Ljekovita svojstva dugo su korištena u ruskoj narodnoj medicini, kao i u medicini Tibeta i Kine.U Mongoliji i Sibiru čaj od  listova  je  stoljećima  omiljeno piće za  gašenje  žeđi. 

Vodeni ekstrakt korijena i lišća se koriste za  kolitis i enterokolitis infektivne prirode, tuberkulozu, akutne i kronične [[Upala pluća|upale pluća]], plućno krvarenje, gripu i ostale infekcije, upalu grla, glavobolju, groznicu, zglobne reume, gastrointestinalna oboljenja . Oni se koriste u ginekološkoj praksi tijekom teške [[Menstruacija|menstruacije]], s hemoragijskom metropatijom, [[miom maternice|mioma maternice]] nakon [[porod]]a, za krvarenje nakon pobačaja .

Bergenia se također koristi za kolitis neproliferativne prirode; s dizenterijom - u kombinaciji sa sulfonamidima i antibioticima. Također se koristi u stomatološkoj praksi za premazivanje desni u kroničnim upalnim procesima u usnoj šupljini.  Bergenia se koristi za zacjeljivanje rana, [[čir]]eva i ozljeda.
U 2007. godini, Sibirsko državno medicinsko sveučilište provelo je istraživanje o hepatoprotektivnim svojstvima biljke. Istraživanja su pokazala da je ona učinkovitiji hepatoprotektor nego silimarin (jedan od najpopularnijih hepatoprotektora).
<ref>http://old.ssmu.ru/bull/07/4/11_shut.pdf</ref><ref>http://tele-conf.ru/problemyi-himii-farmakologii-i-bav/gepatoprotektivnoe-deystvie-silimarina-i-ekstraktov-vinogradnoy-kostochki-i-badana-pri-patologii-pecheni-vyizvannoy-intoksikatsiey-tetrahlormetanom.html</ref>
Tradicionalna medicina koristi  lišće za liječenje tuberkuloze, upale pluća, reumatizma, gastrointestinalnih bolesti, bolesti urinarnog trakta, gušavosti i zubobolje. U mongolskoj medicini se koristi za mučninu i povraćanje.

==Dodatna literatura==
I.N.Putirskij,V.N.Prohorov : Universalnaja enciklopedija lekarstvenih rastenij,Moskva 2000.
==Vanjske poveznice==
https://pfaf.org/user/plant.aspx?latinname=Bergenia+crassifolia

== Izvori ==
{{izvori}}

{{commonscat|Bergenia crassifolia}}
{{wikispecies|Bergenia crassifolia}}
[[Kategorija:Bergenija]]
[[Kategorija:Ljekovito bilje]]
[[Kategorija:Flora Altaja (regija)]]
[[Kategorija:Flora Amurske oblasti]]
[[Kategorija:Flora Burjatije]]
[[Kategorija:Flora Čitske oblasti]]
[[Kategorija:Flora Irkutske oblasti]]
[[Kategorija:Flora Kazahstana]]
[[Kategorija:Flora Koreje]]
[[Kategorija:Flora Krasnojarskog kraja]]
[[Kategorija:Flora Mongolije]]
[[Kategorija:Flora Republike Tuva]]
[[Kategorija:Flora Xinjianga]]
[[Kategorija:Flora Jakutske republike]]
[[Kategorija:Flora zapadnog Sibira]]