Vidi kôd stranice Klinja

<!--'''Klinja'''-->{{Naselje u BiH
|ime = Klinja
|slika =
|slika_širina = 
|slika_opis =
|entitet = rs
|regija = 
|regijaRS = 
|općina = [[Kalinovik]]
|nadvisina = 
|lat = 43.3967
|long = 18.3672
|position = left
|brojstan = 13 (1991.)
|domaćinstva = 
|pošta = 
|pozbroj = (+387) 57
}}
'''Klinja''' je naseljeno mjesto u sastavu općine [[Kalinovik]], [[Republika Srpska]], [[Bosna i Hercegovina|BiH]].

== Povijest ==
Nakon što je na [[Morine (visoravan u BiH)|Morinama]] izgrađena crkva, prešlo se na gradnju još jedne crkve namijenjene sjevernom dijelu nevesinjske župe, u gornjem toku Neretve, u predjelu zvanom [[Borač (predio)|Borač]], gdje je bio veći broj katolika. Još prije Prvoga svjetskog rata određeno je da se gradi crkva u Klinji, u Donjem Borču, gdje je bilo mnoštvo katolika.<ref name="cnak">[https://www.cnak.ba/preporucujemo/zupa-nevesinje-videna-pocetkom-2017/ Crkva na kamenu] Župa Nevesinje viđena početkom 2017., 24. veljače 2017. (pristupljeno 19. lipnja 2017.)</ref> Katolici iz sela [[Kovačići|Kovačića]], Klinje, [[Cerova (Kalinovik, BiH)|Cerove]], [[Tomišlja]], [[Obadi (Kalinovik, BiH)|Obadi]] i [[Obalj|Oblja]] 1913. godine su od biskupa u Mostaru zatražili odobrenje za graditi kapelicu sv. Petra u Klinji. Izgradnju bi financirao mjesni katolik Nikola Vuletić, knez iz Cerove. Ordinarijat je pozdravio zahtjev i najavio blagoslov temeljnoga kamena i već 6. prosinca 1913. biskup je izdao i potrebnu dozvolu za gradnju crkve.<ref name="nova snaga">[http://www.zupa-nevesinje.com/index.php?mod=vijest&vijest=403 Župa Uznesenja BDM, Nevesinje] Toni Šarac: ''Iz Uloga nova snaga'', 26. srpnja 2012. (pristupljeno 23. lipnja 2017.)</ref>
Bila je određena i lokacija za crkvu, kod same [[žandarmerija|žandarske]] vojarne. Odmah se prišlo gradnji crkve koja je trebala biti posvećena sv. Petru. Već je bio pripremljen građevinsk materijal, velike gomile otesana kamena za [[obrub]]e, [[prozor]]e i [[vrata]].<ref name="cnak"/> Radovi na crkvi su počeli 1914. godine. Temelji su bili postavljeni i kamen isklesan. Predviđeni izgled bio je kao onaj crkve u [[Donje Hrasno|Donjem Hrasnu]], dužine bi bila 10 metara te još dva metra za polukružnu oltarsku apsidu, širine 6 i visine 3 metra.<ref name="nova snaga"/> Izbijanje Prvoga svjetskog rata sve je poremetilo. Gomile pripremljena kamena ostale su napuštene, a crkva neizgrađena.<ref name="cnak"/> 
Kad je propala Austro-Ugarska, katolicima stvari krenule su krivo. Crkva je ostala neizgrađena, a pripremljeni kamen nagomilan na crkvištu, neposredno uza žandarmerijsku postaju, ostao je napušten. U Kraljevini SHS dolazila je do izražaja velikosrpska hegemonija i otežavanje katolicima. Svakako su vlasti osporavale daljnju gradnju crke i naposljetku je kotarska vlast zabranila daljnji proces gradnje crkve. <ref name="nova snaga"/>
Moralo je proći i više od dvadeset godina da ovaj dio župe ugleda svoju crkvu. No, crkva nije izgrađena u Klinji, nego zbog politike, izgrađena je u Ulogu na Lučinama, jer je Ulog bilo  sjedište kotarske ispostave, osnovna škola i žandarska vojarna, a Ulog je bio i općina.<ref name="cnak"/> K tome trgovci iz Uloga [[Uroš Doder|Doder Uroš]] i ostali, te službenici iz tih javnih ustanova pretegli su u ovoj odluci te je odlučeno da se crkva podigne u Ulogu, i to na Lučinama.<ref name="Šarac-Donji Borač">[http://rb-donjahercegovina.ba/tekstovi/nevesinje-i-zupa-uznesenja-blazene-djevice-marije-6-toni-sarac-2668.aspx Fondacija Ruđer Bošković Donja Hercegovina] Toni Šarac: Nevesinje i župa Uznesenja Blažene Djevice Marije (6), Hrvati katolici u Donjem Borču i crkva u Ulogu (Župa Nevesinje) . 6. studenoga 2009. (pristupljeno 20. lipnja 2017.)</ref>
Drugi svjetski rat bio je vrlo tegobno razdoblje za Hrvate nevesinjske župe. Mnogi su otišli, već 1941. [[planištarenje|planištarima]] je opao broj, a kobne 1942. slijedi krvavo opadanje i propadanje. Već od siječnja četnički pohodi okrvavili su Neretvu, u koje su četnici u prvom pohodu bacali ljude, žene i djecu, ubijene i žive koje su onda s obale puškom gađali. Preživjele su spasili muslimani kroz čija ih je sela Neretva nosila. Zbog višekratnog četničkoga koljačkog pohoda nevesinjska župa izgubila je oko 300 članova.<ref name="tajna smanjenja">[http://www.zupa-nevesinje.com/files/file/nevesinje_reportaza_iz_svjetla_rijeci.pdf Župa Uznesenja BDM, Nevesinje] Reportaža iz Svjetla riječi: ''Tajna smanjenja katolika od 1647 na 219 osoba'' (pristupljeno 20. lipnja 2017.)</ref> Godina 1942. bila je osobito teška za klinjske katolike, kad je ubijeno je i nestalo: 3 osobe prezimenom Previšića i Papac. Dosta preživjelih se 1946. godine vratilo na svoja imanja, no snažni pritisci učinili su da su napustili svoju djedovinu i raselili se diljem svijeta.<ref name="Šarac-Donji Borač"/> U poraću je val iseljavanja zahvatio čitav ovaj kraj, no odseljenici su održavali cijelo vrijeme vezu s rodnim krajem.<ref name="pismo upravitelja župe">[http://rb-donjahercegovina.ba/tekstovi/pismo-upravitelja-zupe-nevesinje-don-ante-luburica-svima-nama-ne-zaboravite-svoje-korijene-ne-zaboravite-svoj-kraj-1949.aspx Fondacija Ruđer Bošković Donja Hercegovina] ''Pismo upravitelja župe Nevesinje, don Ante Luburića svima nama: Ne zaboravite svoje korijene! Ne zaboravite svoj kraj!'', 11. ožujka 2007. (pristupljeno 20. lipnja 2017.)</ref>

==Stanovništvo==

{| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;"
|- style="background: #E9E9E9"
|colspan ="7" | '''Klinja'''
|-
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" | '''godina popisa'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1991.]]'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1981.]]'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1971.]]''' 
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1961.]]''' 
|-
|'''Hrvati''' 
|
|
|
|
|-
|'''Srbi''' 
|7 (53,85%)
|24 (57,14%) 	
|43 (47,25%)
|50
|-
|'''Muslimani'''
|6 (46,15%) 	
|18 (42,86%)
|48 (52,75%)
|55
|-
|'''ostali'''
|
|
|
|
|-
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" |'''ukupno'''
|'''13'''
|'''42'''
|'''91'''
|'''105'''
|}

==Izvor==

* Knjiga: "Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo. 

* internet - izvor, "Popis po mjesnim zajednicama" - http://www.fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacion-po-mjesnim.pdf
{{izvori}}

{{mrva-naselje BiH}}

{{Kalinovik}}
[[Kategorija:Naselja u Republici Srpskoj]]