Vidi kôd stranice Karneol

<!--'''Karneol'''-->'''Karneol'''  je  smeđe  crven [[mineral]],koristi se  kao poludragi kamen.Boja  mu uvelike varira - od svijetle narančaste  do skoro  crne (za tamnije vrste koristi se naziv sard).Najčešće se nalazi u [[Brazil]]u,Indiji,[[Sibir]]u i  Njemačkoj.
==Povijest==
{{multiple image|direction=vertical|align=left|width=185
| image1 = Carnelian intaglio Prolemaic queen CdM Paris.jpg
| caption1 = Gema sa ptolemejskom kraljicom,helenističko razdoblje
| image2 = Korwin signet-ring1.PNG
| caption2 = Poljski pečatnjak,[[grb]] obitelji Korwin
}}

Bušilica  na  luk korištena je za bušenje karneola,u Meghari u Indiji,već na  prijelazu četvrtog u  peti  milenij  prije Krista..<ref name=Kulke&R.>Kulke, Hermann & Rothermund, Dietmar (2004). ''A History of India''. Routledge. 22. {{ISBN|0-415-32920-5}}.</ref>
Karneol je nađen i u brončanodobnnoj Minojskoj civilizaciji,u [[Knosos]]u,Na  Kreti.;<ref>C. Michael Hogan, [http://www.themodernantiquarian.com/site/10854/knossos.html#fieldnotes ''Knossos fieldnotes'', Modern Antiquarian (2007)]</ref> (oko 1800. prije Krista). Rimljani su ga  uvelike  koristili za izradu kameja,za  pečatnjake. Vrući se  vosak nije  ljepio za  karneol.<ref>Section 12 of the translation of ''Weilue'' - a 3rd-century Chinese text by John Hill under "carnelian" and note 12.12 (17)</ref> Koristili su ga i asirci, egipćani, feničani, [[etruščani]] i stari grci. .<ref name="1911EB_sard">{{Cite EB1911|wstitle=Sard}}</ref> 
[[Datoteka:Cornelian necklace BM GR1897.4-1.623.jpg|thumb|Ogrlica od zlata i karneola,Cipar]]

==Dodatna literatura==
Rudolf Duda and Lubos Rejl: Minerals of the World (Arch Css, 1990)

==Vanjske poveznice==
{{Commonscat|Carnelian|Karneol (Carnelian)}}
*[http://www.mindat.org/min-9333.html Mindat article on carnelian]
*[http://www.mindat.org/min-7607.html Mindat article on sard]

==Izvori==

[[Kategorija:Drago kamenje]]