Vidi kôd stranice Québec

<!--'''Québec'''-->{{izdvojeni članak|prosinac 2007.}}
{{dz}}
{{Pokrajina ili teritorij Kanade
| naziv               = Québec
| naziv_gen           = Québeca
| lokalni naziv       = 
| zastava             = Flag of Quebec.svg
| grb                 = Coat of arms of Québec.svg
| karta               = Québec, Canada.svg
| označena karta      = no
| geslo               = ''[[Je me souviens]]'' ([[francuski]]: Sjećam se)
| jezik               = [[francuski]]
| cvijet              = [[Iris versicolor]]
| drvo                = [[Betula alleghaniensis|rumena breza]]
| ptica               = [[Snježna sova]]
| glavno mjesto       = [[Québec (grad)|Québec]]
| najveći grad        = [[Montréal]]
| premijer            = [[François Legault]]
| stranka             = CAQ
| namjesnik           = [[Michel Doyon]]
| vrsta namjesnika    = Podguverner
| pošta  = QC<ref>[http://www.canadapost.ca/personal/tools/pg/manual/PGaddress-e.asp#1382088 Addressing Guidelines] iz [[Canada Post]]a {{eng oznaka}}</ref>
| poštanski predbroj  = G, H, J
| rang površine       = 2
| ukupna površina_km2 = 1.542.056
| kopnena površina_km2= 1.183.128
| vodena površina_km2 = 176.928
| postotak vode       = 11,5
| rang stanovništva   = 2
| stanovništvo        = 7.546.131
| godina popisa       = 2006
| rang gustoće        = 5
| gustoća_km2         = 4,90
| godina BDP-a        = 2005
| ukupni BDP          = 274,863&nbsp;milijarde&nbsp;USD
| rang BDP-a          = 2
| BDP per capita      = 36.175 USD
| rang BDP-a per capita= 9
| red pristupanja     = 1
| datum pristupanja   = [[1. srpnja]] [[1867.]]
| vremenska zona      = [[UTC]]-5, -4
| donji dom           = 75
| gornji dom          = 24
| ISO kôd             = CA-QC
| website             = www.gouv.qc.ca
}}
'''Québec''' (izgovor [kebɛk])<ref name="ime">Službeni naziv pokrajine na francuskom je '''Québec''' (s naglaskom), dok je službeno ime na engleskom '''Quebec''' (bez naglaska), izgovor: [kʰwəˈbɛk] ili [kʰəˈbɛk]. Ime glavnog grada pokrajine se na oba službena jezika države piše kao ''Québec'' (s naglaskom). Vlada Québeca koristi inačicu s naglaskom u oba službena jezika.</ref> je površinom najveća pokrajina u [[Kanada|Kanadi]] koja se nalazi na istoku zemlje, te druga nakon [[Ontario|Ontarija]] po broju stanovnika. Pokrajina na zapadu graniči s pokrajinom Ontario i [[Hudsonov zaljev|Hudsonovim zaljevom]], na sjeveru s [[Hudsonov tjesnac|Hudsonovim tjesnacem]] i [[Ungavski zaljev|Ungavskim zaljevom]], na istoku s pokrajinama [[Newfoundland i Labrador]] i [[Novi Brunswick]], te na jugu s [[SAD]]-om (saveznim državama [[Maine]], [[New Hampshire]], [[Vermont]] i [[New York (savezna država)|New York]]). Ovo je većinom frankofona pokrajina, te je to jedina kanadska pokrajina u kojoj engleski nije glavni službeni jezik na pokrajinskoj razini.

Glavni grad pokrajine i drugi po veličini grad je [[Québec (grad)|Québec]] koji se nalazi u regiji [[Capitale-Nationale]], te kojeg nazivaju „starim glavnim gradom” (''la vieille capitale'') zato što je bio i glavnim gradom [[Nova Francuska|Nove Francuske]], [[Donja Kanada|Donje Kanade]], te Kanade. Najvažnije urbano područje je aglomerizacijsko područje [[Montréal]]a gdje živi skoro polovica stanovnika pokrajine.

== Povijest ==
{{glavni|Povijest Québeca}}
Prije dolaska Francuza na području Québeca su živjela brojna plemena [[Indijanci|indijanska]] plemena. Vlada Québeca priznaje jedanaest naroda kao autohtono stanovništvo na svom području. To su: [[Eskimi|Inuiti]], [[Mohawk]]i, [[Montagnais|Innu]]si, [[Cree|Kriji]], [[Algonquin]]i, [[Atikamekw]]i, [[Micmac Indijanci|Micmaci]], [[Huron Indijanci|Huroni]], [[Abenaki]], [[Maliseet]]i i [[Naskapi]].

=== Nova Francuska (1534.-1763.) ===
{{glavni|Nova Francuska}}
[[Datoteka:Jacques Cartier 1851-1852.jpg|mini|desno|Posthumni portret [[Jacques Cartier|Jacquesa Cartiera]], Théophile Hamel, oko 1844.]]
[[20. travnja]] [[1534.]] iz [[Saint-Malo]]a je isplovio [[Jacques Cartier]] s 61 mornarom i dva broda. Oni se prema povijesnim knjigama smatraju prvim Europljanima na kanadskom tlu (unatoč tragovima [[Vikinzi|Vikinga]] koji su došli u Québec negdje oko 1000. godine). Jacques Cartier je postavio križ u današnjem gradu [[Gaspé]]u [[1534.]] godine, te je uplovio u [[Saint Lawrence (rijeka)|Saint Lawrence]] na svom drugom putovanju [[1535.]] godine. Cartier je došao sve do sela [[Hochelaga]] (gdje se danas nalazi [[Montréal]]) gdje je istraživačka skupina provela zimu. Zbog odluke o osnivanju kolonije, [[Francusko kraljevstvo]] je odobrilo novu ekspediciju [[Jean-François de la Rocque de Roberval|Jean-Françoisu de la Rocque de Robervalu]]. Ova kolonija je u teškim uvjetima izgubila mnogo ljudi, te je u rujnu [[1543.]] napuštena. Zbog ostalih problema, većinom zbog ratova u Europi, prestao je francuski interes za Kanadu na više od pola stoljeća.

Počecima Nove Francuske, te istovremeno i Kanade, smatra se osnivanje mjesta [[Tadoussac]] [[1600.]] godine, kojeg je osnovao [[Pierre de Chauvin]]. Ovo je mjesto kao prva francuska trgovačka postaja, postalo središte kitolova na tom području. Godine [[1967.]] kardinal [[Richelieu]] je stvorio [[Novofrancuska kompanija|Novofrancusku kompaniju]] za razvitak Kanade. Iduće godine su ekspediciju od 400 članova uhvatili Britanci. Nakon kapitulacije Québeca, Britanci su zauzeli Québec i [[Akadija|Akadiju]] te ih držali od [[1629.]] do [[1632.]] godine. [[Samuel de Champlain]], koji se smatra ocem Nove Francuske i osnivač [[Québec (grad)|grada Québeca]], je zarobljen, a Novofrancuska kompanija je propala. Nakon [[Sporazum u Saint-Germain-en-Layeu (1632.)|sporazuma u Saint-Germain-en-Layeu]], Kraljevina Francuska je povratila koloniju 1632. godine. Godine 1640. u Novoj Francuskoj nije živjelo više od 500 osoba, irokeški ratovi i bolesti bili su glavni uzrok smrti u koloniji. Godine [[1642.]], [[Paul de Chomedey de Maisonneuve]] osnovao je Ville-Marie (budući Montréal) koji je u to vrijeme bio tvrđava za obranu od [[Irokezi|Irokeza]] (prvi veliki irokeški rat trajao je od 1642. do 1667.).

[[Datoteka:Samuel de Champlain Carte geographique de la Nouvelle France.jpg|lijevo|minijatura|300px|Karta [[Nova Francuska|Nove Francuske]] koju je nacrtao [[Samuel de Champlain]] [[1612.]] godine]]

Od [[1627.]] do [[1663.]] broj stanovnika se povećao na oko 2 500 osoba. U 35 godina u koloniju se doselilo oko 1 250 francuskih imigranata, većinom iz obalnih područja i lučkih gradova Francuske, kao i iz pariške regije. Godine 1663. ministar financija Jean-Baptiste Colbert uspostavio je kraljevsku upravu u Novoj Francuskoj. Područjem se upravljalo kao s francuskom pokrajinom pod okriljem namjesnika. Dvije godine kasnije u koloniju dolazi elitni vojni odred Carignan-Salières s ciljem svladavanja Irokeza. Godine [[1666.]] intendant Nove Francuske, [[Jean Talon]], organizira prvi popis stanovništva kojim je popisano 3 215 osoba. Zahvaljujući Talonovoj pronatalitetnoj politici, kao i dolasku 900 djevojaka koje je poslao kralj [[Luj XIV.]], slavne [[Kraljeve kćeri]] (''filles du roi''), stanovništvo kolonije je naraslo preko 6 700 do [[1672.]] godine. Godine 1684., uz britansku pomoć, Irokezi započinju drugu seriju napada na francuska naselja. Dvije godine kasnije, Francuzi zauzimaju tri engleske utvrde na [[Hudsonov zaljev|Hudsonovom zaljevu]]. Pod vodstvom [[Louis de Buade de Frontenac|Frontenaca]], Francuzi izvršavaju serije napada na novoengleske postaje i istjeruju Engleze iz Akadije, Newfoundlanda i Hudsonovog zaljeva. Godine [[1687.]] [[Francuska]] i [[Engleska]] potpisuju sporazum u Ryswicku čime je završen prvi međukolonijalni rat. [[1701.]] godine, potpisan je i mir s Irokezima. Kolonija je u to vrijeme imala manje od 15 000 stanovnika. Potpisivanjem [[Sporazum u Utrechtu|sporazuma u Utrechtu]], [[1713.]] godine, Francuska je ustupila Velikoj Britaniji Akadiju ([[Nova Škotska]]), Newfoundland i Hudsonov zaljev.

[[Sedmogodišnji rat]] (1756.–1763.) između Velike Britanije i Francuske se bitno odrazio i na Sjevernu Ameriku. Godine [[1755.]] guverner Nove Škotske [[Charles Lawrence]] je deportirao više od 7 000 Akadijaca na američku obalu, zbog straha od njihova uplitanja u sukob. Godine [[1756.]] general [[Louis-Joseph de Montcalm]] dolazi u Novu Francusku s 3 000 vojnika. Godine [[1759.]] britanski general [[James Wolfe]] i njegova vojska započinju desetotjednu opsadu grada [[Québec (grad)|Québeca]] koji kapitulira nakon [[Bitka kod Abrahamove visoravni|bitke kod Abrahamove visoravni]] (tijekom koje su smrtno ranjeni i Montcalm i Wolfe). U proljeće iduće godine slijedi pokušaj ponovnog osvajanja grada koji započinje general [[François Gaston de Lévis|Lévis]] s novom vojskom. Lévisova vojska opsjeda grad očekujući brodove iz Francuske koji su trebali doći u pomoć. Francuska flota je presretena kod [[bitka na rijeci Ristigouche|rijeke Ristigouche]], te pomoć nikad nije došla. Engleskom flotom došlo je 18 000 vojnika, te se Lévis povukao. Ubrzo nakon toga Britanci su zauzeli Montréal, čime je Nova Francuska osvojena.

=== Britanska vlast (1763.-1867.) ===

Od potpisivanja [[Pariški mirovni ugovor (1763.)|Pariškog mira]] [[1763.]] godine, kojim je okončan Sedmogodišnji rat, Velika Britanija je i službeno zavladala područjem Nove Francuske. Ovim dogovorom Francuska je spasila svoje europske granice, ali je izgubila svoje [[Prvo francusko kolonijalno carstvo|prvo kolonijalno carstvo]]. Kralj [[Luj XV.]] i njegovi savjetnici sačuvali su [[Gvadalupa|Gvadalupu]] i pokušali umanjiti značaj gubitka Kanade opravdavajući se izgovorom da je kolonija preskupa, te da je to većinom ledeno područje bez prevelikog značaja za Francusko kraljevstvo. Samo su otoci [[Sveti Petar i Mikelon]] ostali u francuskom vlasništvu (kako bi Francuskoj bio omogućen [[ribolov]] u Americi). Kao svojevrsnu osvetu Velikoj Britaniji zbog ovog kolonijalnog gubitka, Francuska je pomogla [[SAD]]-u u [[Američki rat za neovisnost|ratu za nezavisnost]]. Nakon službenog preuzimanja francuskih teritorija, Velika Britanija proglašava ustav za Novu Francusku kojim ona postaje [[Pokrajina Québec (1763.-1791.)|pokrajina Québec]]. Ovaj ustav je dugoročno predviđao asimilaciju kanadskih Francuza, od kojih se oko 2 000 vratilo u Francusku između [[1760.]] i [[1770.]] godine. Katolici su lišeni određenih prava slično kao i u Irskoj, a sve javne funkcije bile su omogućene samo protestantskoj manjini.

[[Datoteka:Canada lower.PNG|mini|250 px|Donja Kanada nakon ustavnog zakona iz 1791. godine]]
Sve do [[1766.]] godine, Britanci su se borili protiv indijanskih plemena (kao [[Abenaki]]) koji su bili u savezništvu s Francuskom i koji su se pobunili pod vodstvom [[Pontiac (poglavica)|poglavice Pontiaca]]. Kako bi izbjegli širenje problema iz američkih kolonija na Kanadu, britanska vlada se je odlučila na otvoreniju politiku prema francuskim Kanađanima, te su poništili prije proglašeni ustav prema kojim je, između ostalog, protestantizam bio proglašen službenom religijom. Godine [[1774.]] proglašen je drugi ustav kojim su ublaženi elementi asimilacije, te dozvoljeno pravo Kanađanima na upotrebu francuskog jezika, građanskog prava i prakticiranje katoličanstva. Ovim aktom je i povećan teritorij pokrajine, te je ona sad obuhvaćala i [[Velika jezera]] i protezala se sve do [[Saint Louis]]a.

Amerikanci u svojoj borbi za nezavisnošću napadaju Québec [[1774.]] godine, te osvajaju cijelo područje Montréala, ali iduće godine ne uspijevaju u zauzimanju grada Québeca. Dolaskom velikog broja britanskog vojnog pojačanja, Amerikanci napuštaju pokrajinu. Francuski Kanađani su ostali neutralni u ovom sukobu, po preporuci Katoličke Crkve. Stjecanjem američke neovisnosti, [[Lojalisti (Američka revolucija)|Lojalisti]] su se nastanili u Québecu. Nezadovoljni brojnim pravima koja su dodijeljena francuskim Kanađanima, Englezi traže reforme koje su provedene novim ustavnim zakonom [[1791.]] godine, čime je teritorij podijeljen [[Ottawa (rijeka)|rijekom Ottawom]] na [[Gornja Kanada|Gornju Kanadu]] (današnji Ontario) i [[Donja Kanada|Donju Kanadu]] (današnji Québec).
[[Datoteka:Louis-Joseph Papineau.jpg|minijatura|lijevo|[[Louis-Joseph Papineau]] oko [[1852.]] godine]]
Godine [[1834.]] članovi Patriotske stranke (kao [[Louis-Joseph Papineau|Papineau]], [[Elzéar Bédard]] i [[Augustin-Norbert Morin]]) prezentirali su svoj politički program kojim izražavaju gubitak povjerenja u institucije britanske monarhije. Kako bi se zaštitili od zloupotrebe monarhijske moći prema francuskim Kanađanima, Papineau i njegova stranka traže izabranu vladu koja bi kontrolirala prihode i izglasavala zakone u Donjoj Kanadi. Iduće godine u Québec dolazi [[Archibald Acheson|lord Gosford]] koji je postao novi namjesnik pokrajine, te koji je trebao smiriti reformiste. Godine [[1837.]] nakon upornog odbijanja službenog Londona da razmotri zahtjeve reformista, izbija oružana [[Pobuna u Donjoj Kanadi|pobuna]]. U isto vrijeme, neki Britanci se pobunjuju i u Gornjoj Kanadi s istim zahtjevima, tj. tražeći vlastitu vladu koja bi zamijenila onu koju nameće službeni London. Oružana pobuna u Donjoj Kanadi bila je pod vodstvom [[Louis-Joseph Papineau|Louis-Josepha Papineaua]] koji je bio na čelu Patriotske stranke. Pobunu u Gornjoj Kanadi vodio je [[William Mackenzie]]. Obje pobune je kroz neko vrijeme ugušila britanska vlast.

Zajedno s propasti patriotske pobune gase se i liberalni pokreti u kvebečkom društvu. Zbog kočenja razvoja pokrajine kojeg izaziva bogata engleska elita ([[Family Compact]]) počinje veliki val emigracije francuskih Kanađana u [[SAD|Sjedinjene Države]] što obilježava povijest pokrajine u 19. stoljeću.

Kako bi istražili okolnosti pobune u Kanadi, službeni London je poslao [[John George Lambton|lorda Durhama]] u istragu. U njegovom povijesnom izvještaju ([[Durhamov izvještaj]]) on preporučuje nastavak daljnje asimilacije francuskih Kanađana ujedinjavanjem dviju Kanada, te stvaranje zajedničke vlade. Zakon o uniji je u [[London]]u izglasan [[1840.]] godine. Njime su Gornja i Donja Kanada dobile isti broj parlamentarnih zastupnika, a [[engleski]] je proglašen jedinim službenim jezikom. U ujedinjenoj Kanadi tada je živjelo oko 500 000 govornika engleskog i oko 600 000 govornika francuskog jezika. Anglofono stanovništvo je s vremenom prisvojilo naziv „Kanađani” koji se koristio od 17. stoljeća isključivo za stanovnike francuskog podrijetla.

Političke tenzije su se i dalje nastavile do novog izgreda [[1849.]] godine, kada su pobunjenici zapalili parlament [[Pokrajina Kanada|Ujedinjene Kanade]] koji se nalazio u Montréalu od [[1843.]] godine. Izglasavanje zakona koji bi povratio prava francuskom stanovništvu, te im nadoknadio gubitke za vrijeme pobune 1837.-1838. izazvalo je bijes britanskih ekstremista. Parlament se od tad selio između [[Québec (grad)|Québeca]] i [[Toronto|Toronta]] sve do [[1867.]] godine.

Godine 1849. reformisti osnivaju zajedničku vladu. Stranku su vodili [[Robert Baldwin]] u Gornjoj Kanadi i [[Louis-Hippolyte Lafontaine]] u Donjoj Kanadi. Zahvaljujući ovom osnutku vlade, smiruje se situacija na kanadskoj političkoj sceni. Godine [[1864.]] počinju razgovori o potencijalnoj kanadskoj konfederaciji kojoj je službeni London dao potporu, te čak vršio pritisak za prihvaćanje ovog državnog uređenja.

=== Kanadska federacija (1867.) ===

Nakon dogovora između konzervativne stranke [[John Alexander Macdonald|Johna A. Macdonalda]] i liberalne stranke [[George Brown|Georgea Browna]], kojeg je podržao [[George-Étienne Cartier]], Zakonom o britanskoj Sjevernoj Americi stvorena je kanadska konfederacija 1. srpnja 1867., kojoj su  se pridružili i [[Novi Brunswick]] i [[Nova Škotska]]. Ovo je dovelo i do stvaranja pokrajina Québec i Ontario.

Ovim ustavnim zakonom definiraju se odnosi, te ovlasti između federalne vlade i pokrajinskih vlada. Kvebečani su pokušali ovim poretkom dobiti garanciju protiv asimilacije, te mogućnost upravljanja vlastitom sudbinom. Federalni parlament dodijeljeno je upravljanje obranom i vanjskom politikom, trgovinom, prijevozom, komunikacijama i prostorima namijenjenim domorodačkom stanovništvu, kao i upravljanje svim sektorima koja nisu izravno pod upravom lokalne zakonodavne vlasti. Ovaj parlament također je imao i mogućnost poništavanja lokalnih zakona, te neograničenu mogućnost oporezivanja čime su pokrajinama ostali samo izravni porezi na području pokrajine. Pokrajinske zakonodavne skupštine dobile su pravo odlučivanja na poljima kao što su obrazovanje, zdravstvo, građansko pravo i prirodni resursi. Što se tiče odlučivanja na polju imigracije i poljoprivrede, odlučivanje se vršilo na obje razine vlasti.

Ovaj ustav sadrži i posebne dijelove koji se odnose na očuvanje posebnih obilježja Québeca. Ustav priznaje i Kvebečko građansko pravo koje postoji uz britansko opće pravo koje se primjenjuje u ostalim pokrajinama, predviđa upotrebu i engleskog i francuskog jezika u parlamentu i zakonodavstvu, kao i na sudovima u Québecu, te predviđa osnivanje odvojenih škola za katoličke i protestantske zajednice u Québecu i Kanadi koje bi se financirale iz javnih fondova.

=== Od Chauveaua do Duplessisa ===

[[15. srpnja]] [[1867.]], [[Pierre-Joseph-Olivier Chauveau]] iz Konzervativne stranke, postao je premijer. Iduće godine stvoreno je Ministarstvo obrazovanja, ali taj sustav školovanja brzo je odbilo svećenstvo. Ministarstvo je ukinuto [[1875.]], te je vraćen stari sustav. Zbog pritisaka svećenstva na biračko tijelo, papa je poslao svog izaslanika koji je treba prisiliti Crkvu u Québecu na smanjenje političkog sudjelovanja. Godine [[1887.]], svećenstvo je predstavljalo oko 48 % predavača u katoličkim školama.
[[Datoteka:Henri bourassa.jpg|mini|150px|desno|Henri Bourassa]]
Godine [[1910.]], unuk Louis-Joseph Papineaua, [[Henri Bourassa]] osnovao je novine „Le Devoir” koje su posvećene obrani francuskih Kanađana. On se žestoko suprotstavljao kanadskom uplitanju u [[Burski rat]] (1899.) i regrutiranju 1917. koje je sililo Kanađane na sudjelovanje u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]]. Bourassa i njegov politički istomišljenik Lavergne uspjeli su progurati zakon o upotrebi francuskog u javnim poduzećima u Québecu, jer se do tad francuski nije upotrebljavao u željezničkom prometu, telefonskoj službi itd. Također, nacionalisti su uspjeli progurati i zakon o šumama i proizvodnji papira, što je povećalo industrijske kapacitete pokrajine.

Nasljednik Bourasse u borbi za prava francuskih Kanađana bio je povjesničar i katolički svećenik [[Lionel Groulx]], kojeg mnogi smatraju duhovnim ocem kvebečkih boraca za slobodu. Godine [[1931.]], Kanada je od Ujedinjenog Kraljevstva dobila široku autonomiju prema Westminsterskom statutu.

Godine [[1936.]] konzervativna stranka Nacionalne unije (''Union nationale'') koja je osnovana godinu ranije, osvojila je vlast u Québecu. Njezin predsjednik [[Maurice Duplessis]] bio je na vlasti sve do [[1939.]] godine, te ponovno od [[1944.]] do [[1959.]] godine. Pod Duplessisom, Québec je s obzirom na ostatak Kanade kasnio na područjima obrazovanja, gospodarstva i društvenih zakona. Crkva je ponovno zauzimala snažno političko mjesto, te je koristila svoj utjecaj među građanstvom kako bi održala postojeću konzervativnu vladu koja je branila društvene reforme i sindikalizam. Nakon smrti Duplessisa, politička moć Crkve je brzo oslabila pod liberalnom vladom [[Jean Lesage|Jeana Lesagea]]. Tijekom [[1960-ih]], Québec je ušao u veliku fazu modernizacije, zahvaljujući najviše brojnim gospodarskim reformama koje je provela Lesageova vlada. Za ovo razdoblje se među povjesničarima, sociolozima i politolozima ustalio naziv [[Tiha revolucija]] (''Révolution tranquille'').

=== Od 1960. do danas ===

Za vrijeme Tihe revolucije pokrajina je društveno modernizirana, a brojne reforme promijenile su društvenu politiku, obrazovanje, zdravstvo i unaprijedile gospodarski razvoj. Među najznačajnijim potezima Lesageove vlade bila je [[nacionalizacija]] elektroenergetskog sektora. Taj sektor je dotad bio pod kontrolom engleskog oligopola u čijem su radu bili isključeni francuski Kanađani. Nacionalizacija ovog sektora velikim dijelom je bila zaslužna za veliki gospodarski rast pokrajine.

Modernizacija i emancipacija Québeca ponovno je oživjela ideju o nezavisnosti. Ideje o odcjepljenju još je jače potaknulo otvaranje službene delegacije Québeca u [[Pariz]]u [[1961.]] godine. Ovaj pokret postao je vrlo intenzivan u drugoj polovici [[1960-ih]], kada su se simpatizeri ove ideje organizirali u brojne separatističke skupine. Godine [[1967.]], francuski predsjednik [[Charles de Gaulle]] došao je u Québec što je bio prvi službeni posjet šefa francuske države u ovu bivšu koloniju. Mnogobrojno mnoštvo de Gaullea je dočekalo kao osloboditelja uzvikujući separatističke parole, te je i sam Charles de Gaulle s balkona gradske vijećnice u [[Montréal]]u uzviknuo „Živio slobodni Québec !” (''Vive le Québec libre !''). Ovaj govor oštro su osudili anglofoni Kanađani i federalna vlada smatrajući da de Gaulle poziva na neovisnost pokrajine.

Od početka 1960-ih u pokrajini je počela djelovati ekstremistička skupina [[Fronta za oslobođenje Québeca]] (FLQ) koja je terorističkim napadima ugrožavala ciljeve koji su simbolizirali federalnu vlast i Ujedinjeno Kraljevstvo. U listopadu [[1970.]] godine, FLQ je oteo britanskog tajnika za trgovinu [[James Cross|Jamesa Crossa]], a nekoliko dana kasnije i kvebečkog ministra rada [[Pierre Laporte|Pierrea Laportea]] koji je kasnije ubijen. Ovo ubojstvo slijedilo je nakon što je kanadska vojska intervenirala na ulicama Montréala na zahtjev premijera Bourasse i gradonačelnika Drapeaua. U ovim akcijama uhićeno je više od 500 ljudi za koje se sumnjalo da imaju veze s FLQ-om, velikim dijelom sindikalaca i studenata. Ovi događaji poznati su pod nazivom „[[Listopadska kriza]]”. Nakon ove krize praktički je nestao ekstremizam među zagovornicima neovisnosti, a snažno ga je odbio i René Lévesque.

Godine [[1968.]], osnovana je [[Kvebečka stranka]] (''Parti québécois''), pod vodstvom [[René Lévesque|Renéa Lévesquea]], koja se zalagala za nezavisnost. Ova stranka pobijedila je na pokrajinskim izborima [[1976.]] godine, te izglasala skup zakona kojima se promiče i brani upotreba francuskog jezika. Proglašavanjem Povelje o francuskom jeziku (zakon 101), francuski je postao jedini službeni jezik u Québecu [[1977.]] godine. Na referendumu [[1980.]] godine, na kojem se odlučivalo o projektu Renéa Lévesquea o nezavisnosti pokrajine i međudržavnom povezivanju s Kanadom, samo 40 % stanovništva glasalo je za projekt. U noći [[4. studenog]] [[1981.]] federalni ministar pravosuđa sastao se sa svim pokrajinskim premijerima, osim Renéa Lévesquea, koji su potpisali novi kanadski ustav, što je događaj koji je u Québecu poznat kao [[Noć dugih noževa (Québec)|Noć dugih noževa]]. Idući dan, stavili su Lévesquea pred svršen čin i pokušali ga privoliti na potpisivanje dokumenta što je on odbio. Iduće godine britanski je parlament odobrio ovaj novi ustav, ali bez suglasja Québeca, što je situacija i dan danas. Kasnije je kanadski vrhovni sud zaključio da nije potrebno dopuštenje svake kanadske pokrajine za odobrenje ustava.

Od [[1985.]] do [[1994.]] godine, Québecom vlada [[Liberalna stranka Québeca]] (PLQ) pod vodstvom Roberta Bourasse i Daniela Johnsona. U ovom razdoblju federalna je vlada dva puta pokušala privoliti 
Québec na prihvaćanje ustava. Prvi put je to bilo sporazumom kod jezera Meech [[1987.]] godine. Ovaj sporazum je propao [[1990.]], zato što su ga odbile priznati pokrajine [[Manitoba]] i [[Newfoundland i Labrador|Newfoundland]]. Drugi put bilo je to sporazumom u Charlottetownu [[1992.]] godine, kojim bi se pravno precizirao status Québeca u Kanadi. Ovaj sporazum referendumom su odbili 56.7% svih Kanađana i 57% Kvebečana. Ovaj poraz doveo je do razdvajanja unutar vladajuće stranke.

Kvebečka stranka (PQ) vratila se na vlast [[1994.]] godine, pod vodstvom [[Jacques Parizeau|Jacquesa Parizeaua]] uz obećanje o održavanju novog referenduma o neovisnosti Québeca. Ovaj referendum održan je [[30. listopada]] [[1995.]], a nezavisnost je odbijena s 50,6 %<ref>Directeur général des élections du Québec. ''[http://www.electionsquebec.qc.ca/fr/tableaux/Referendum_1995_8481.asp Référendum du 30 octobre 1995]''.</ref>. Jacques Parizeau napustio je premijerski položaj [[20. siječnja]] [[1996.]]<ref>Assemblée nationale du Québec (2004). ''[http://www.assnat.qc.ca/fra/Membres/notices/o-p/PARIJ.htm Jacques Parizeau]''.</ref>, a zamijenio ga je šef Kvebečkog bloka, [[Lucien Bouchard]]. Bouchard i njegov nasljednik [[Bernard Landry]] za svojeg mandata nisu se bavili pitanjem neovisnosti, nego su se posvetili gospodarskim problemima. Od [[2003.]] godine, na vlasti je ponovno PLQ na čelu s [[Jean Charest|Jeanom Charestom]].

== Zemljopis ==
[[Datoteka:Map of Quebec-fr.png|desno|mini|300px|Karta Québeca.]]
Teritorij ove po veličini najveće pokrajine u [[Kanada|Kanadi]] je najvećim dijelom slabo naseljen. U regiji [[Nord-du-Québec]] koja čini 43 % teritorija pokrajine, živi samo 40 637 stanovnika.<ref>Québec. Institut de la statistique du Québec (2007). ''[http://www.stat.gouv.qc.ca/donstat/societe/demographie/dons_regnl/regional/203.htm Évolution et distribution de la population par région administrative, superficie et densité, Québec, 1971-2006]''.</ref>.  Više od 90 % površine Québeca je dio [[Kanadski štit|Kanadskog štita]]. Od vremena francuske kolonizacije i osnivanja Nove Francuske, teritorij Québeca je narastao od nekoliko desetaka kilometara na obalama [[Saint Lawrence (rijeka)|rijeke Saint Lawrence]] do više od polovice [[Sjeverna Amerika|sjevernoameričkog]] kontinenta, kolika je nekad kolonija bila. Današnja veličina pokrajine otprilike odgovara veličini [[Iran]]a koji je 18. država na svijetu po veličini, tj. pokrajina je otprilike tri puta veća od [[Francuska|Francuske]] ili tridesetak puta veća od [[Hrvatska|Hrvatske]].

Québec se nalazi na geografski raznolikom području. Podijeljen je u tri velika geološka područja, od sjevera prema jugu. Laurentinski plato čini oko 95% površine Québeca, te je dio kanadskog štita, jedne od najstarijih geoloških formacija na svijetu. Najviša točka Québeca je na planini [[Mont D'Iberville]] koja se nalazi blizu granice s [[Newfoundland i Labrador|Newfoundlandom i Labradorom]] na sjeveroistoku pokrajine. Teritorij Québeca je izrazito bogat zimzelenim šumama, te mnogim rudačama.

Québec raspolaže s nekima od najvećih rezervi slatke vode na svijetu, pretpostavlja se da u pokrajini se nalazi oko 3% svjetskih zaliha slatke vode<ref name="boisclair">Québec (2002). ''[http://www.menv.gouv.qc.ca/eau/politique/politique-integral.pdf L'eau. La vie. L'avenir. Politique nationale de l'eau]''{{pdf}}. {{ISBN|2-550-40074-7}}. str. 5.<br/>Sa 990 km³/godišnje obnovljivih voda, izuzimajući jezera i podvodne vode, Québec raspolaže s 3% ukupne svjetske količine ovog resursa.</ref> koja zauzima oko 12% njezinog ukupnog teritorija.<ref name="L'interatlas">''L'interatlas: Les ressources du Québec et du Canada'', Centre d'études en enseignement du Canada, Centre éducatif et culturel, Montréal, 1986 {{ISBN|2-7617-0317-0}}, str. 39</ref> U pokrajini postoji oko pola milijuna jezera<ref name="boisclair"/>, od kojih 30 imaju površinu veću od 250&nbsp;km², te 4 500 rijeka<ref name="boisclair"/>.

=== Klima ===
[[Datoteka:Chasse neige.jpg|mini|220px|desno|U gradu Québecu godišnje prosječno padne 312 cm snijega.]]
U Québecu postoje tri glavne [[klima]]tske regije. U južnom i zapadnom Québecu, gdje živi najviše stanovništva, vlada vlažna kontinentalna klima (''[[Köppenova klasifikacija klime|Dfb]]'') s toplim i vlažnim ljetima, te suhim i hladnim zimama. Glavni klimatski utjecaji dolaze iz zapadne i sjeverne Kanade, te iz južnog i središnjeg područja SAD-a. Zbog ovakvih jakih vremenskih utjecaja iz Sjeverne Amerike i Atlantskog oceana, količina padalina je obilna tijekom cijele godine, te je njihov broj u mnogim područjima i veći od 1 000&nbsp;mm, uključujući i preko 300&nbsp;cm [[snijeg]]a u mnogim područjima. Tijekom ljeta zna biti [[tornado|tornada]] i [[oluja]], ali manje često nego u južnom [[Ontario|Ontariju]].

U središnjem Québecu većinom vlada podarktička klima (''[[Köppenova klasifikacija klime|Dfc]]''). Ovdje vladaju duge i hladne zime, dok su ljeta topla, ali vrlo kratka zbog zemljopisne širine i velikog utjecaja arktičkih zračnih masa. Broj padalina je manji nego na jugu, osim na nekim uzvišenim područjima.

U sjevernoj regiji vlada arktička klima (''[[Köppenova klasifikacija klime|ET]]''), s vrlo hladnim zimama i kratkim hladnijim ljetima. Glavni klimatski utjecaji u ovom području su struje [[Arktički ocean|Arktičkog oceana]] (kao [[Labradorska struja]]) i arktičke kontinentalne zračne mase.

== Politika ==
[[Datoteka:Québec - Hôtel du Parlement 3.jpg|200px|desno|mini|Narodna skupština Québeca]]
Québec je jedna od deset [[Pokrajine i teritoriji Kanade|pokrajina Kanade]]. Funkcionira na britanskom parlamentarnom režimu po [[Westminsterski sustav|Westminsterskom sustavu]], kao i sve kanadske pokrajine. U Québecu [[zakonodavna vlast]] je podijeljena između Narodne skupštine (''Assemblée nationale'') i podguvernera (''Lieutenant-gouverneur'') koji je predstavnik [[Kanadska monarhija|kraljice]] u Québecu. U današnje vrijeme praktički svu zakonodavnu moć ima Narodna skupština. [[Izvršna vlast|Izvršnu vlast]] ima vlada Québeca. Na čelu vlade nalazi se premijer s vijećem ministara.

Narodna skupština sastoji se od 125 zastupnika koji se izabiru općim glasovanjem. Zadnji izbori održani su [[2007.]] godine.

=== Status nacije ===

U studenom [[2006.]] godine, kanadski premijer [[Stephen Harper]] iznio je prijedlog o priznavanju „Kvebečana kao nacije unutar ujedinjene Kanade”<ref>Kanada. Donji dom kanadskog parlamenta ( 27. studenog 2007.) ''[http://www2.parl.gc.ca/HousePublications/Publication.aspx?Language=F&Mode=1&Parl=39&Ses=1&DocId=2534974&File=5 Feuilleton et feuilleton des avis, n° 87]''.</ref>. Iako ovaj prijedlog nije imao nikakvu pravnu vrijednost, prihvaćen je s 266 glasova naspram 16, 27. studenog 2006.<ref>Kanada. Donji dom kanadskog parlamenta ''[http://www2.parl.gc.ca/HousePublications/Publication.aspx?Language=F&Mode=1&Parl=39&Ses=1&DocId=2544166#Div-73 Hansard révisé • Numéro 087. 39. législature, 1. session, vote n° 73 ]''. 2007.</ref> godine.

Iako je ovaj status dosta nejasan, istraživanja pokazuju da većina Kanađana ne podupire ovaj status, dok ga većina Kvebečana podupire<ref>[[Presse canadienne]]. 2006. [http://www.cyberpresse.ca/article/20061128/CPACTUALITES/61128210/5032/CPACTUALITES Le pays rejette en bloc l'idée que le Québec est une nation], ''[[La Presse (Kanada)|La Presse]]'' ([[Montréal]])</ref>.

=== Politička podjela ===

Pokrajina Québec je službeno podijeljena u 17 upravnih regija (''régions administratives''), dok je tradicionalno podijeljena u 20 regija koje nemaju službeni status.

==== Upravne regije ====

Sedamnaest upravnih regija su:
{|border="0" cellspacing="4" cellpadding="0"
|-
|valign="top"|
* 01 [[Bas-Saint-Laurent]]
* 02 [[Saguenay–Lac-Saint-Jean]]
* 03 [[Capitale-Nationale]]
* 04 [[Mauricie]]
* 05 [[Estrie]]
* 06 [[Montréal]]
|valign="top"|
* 07 [[Outaouais (Québec)|Outaouais]]
* 08 [[Abitibi-Témiscamingue]]
* 09 [[Côte-Nord]]
* 10 [[Nord-du-Québec]]
* 11 [[Gaspésie-Îles-de-la-Madeleine]]
* 12 [[Chaudière-Appalaches]]
|valign="top"|
* 13 [[Laval (Québec)|Laval]]
* 14 [[Lanaudière]]
* 15 [[Laurentides (upravna regija)|Laurentides]]
* 16 [[Montérégie]]
* 17 [[Centre-du-Québec]]
|}

==== Turističke regije ====
[[Datoteka:Ile-de-la-Madeleine-Quebec-TQ.jpg|mini|200px|Zalazak sunca na otoku Madeleine]]
Uz upravne postoji i podjela na turističke regije, to su:

{|border="03 cellspacing="4" cellpadding="0"
|-
|valign="top"|
* [[Abitibi-Témiscamingue]]
* [[Baie-James (région)|Baie-James]]
* [[Bas-Saint-Laurent]]
* [[Cantons-de-l'Est]]
* [[Centre-du-Québec]]
* [[Charlevoix]]
* [[Chaudière-Appalaches]]
* [[Duplessis (région)|Duplessis]]
* [[Gaspésie]]
* [[Îles-de-la-Madeleine]]
|valign="top"|
* [[Lanaudière]]
* [[Laurentides (région administrative)|Laurentides]]
* [[Laval (Québec)|Laval]]
* [[Manicouagan (région)|Manicouagan]]
* [[Mauricie]]
* [[Montérégie]]
* [[Montréal]]
* [[Nunavik]]
* [[Outaouais (Québec)|Outaouais]]
* [[Québec (région touristique)|Québec]]
|valign="top"|
* [[Saguenay-Lac-Saint-Jean]]
|}
''Više detalja [http://www.bonjourquebec.com/ ovdje].''

== Stanovništvo ==

Broj stanovnika pokrajine je u rastu, iako je stopa fertiliteta najniža u Kanadi. Godine 2006. ova stopa bila je 1.62. Ova situacija je u kontrastu sa situacijom koja je bila prije 1960-ih, kad je Québec imao jednu od najvećih stopa fertiliteta u industrijaliziranim zemljama. Iako Québec predstavlja samo 24% stanovništva Kanade, broj međunarodnih posvajanja je najviši od svih pokrajina u Kanadi. Godine [[2001.]], 42% međunarodnih posvajanja djece u Kanadi bila su u Québecu.

=== Podrijetlo stanovništva ===

{| class="wikitable" align="right"
|- bgcolor="#CCCCCC"
!Podrijetlo
!stanovnika
!postotak
|-
|[[Stanovništvo Kanade|"Kanađani"]]
|4,897,475
|68.73%
|-
|[[Francuzi]]
|2,111,570
|29.67%
|-
|[[Irci]]
|291,545
|5.09%
|-
|[[Talijani]]
|249,205
|3.70%
|-
|[[Englezi]]
|218,415
|3.07%
|-
|[[Škoti]]
|156,140
|2.19%
|-
|[[Indijanci]]
|130,165
|1.83%
|-
|[[Nijemci]]
|88,700
|1.24%
|-
|[[Židovi]]
|82,450
|1.16%
|-
|[[Haićani]]
|74,465
|1.05%
|}

Prema kanadskom popisu stanovništva moguće je izreći pripadnost u više etničkih skupina (npr. oni iz rubrike Kanađani mogu se također izjasniti i kao Francuzi itd.) Tako zbroj etničkih skupina pokrajine iznosi više od 100%. U ovom popisu uključene su etničke skupine koje imaju više od 70 000 pripadnika.

=== Vjerske skupine ===

Québec se razlikuje od ostalih pokrajina po velikom broju pripadnika [[Rimokatolička Crkva|Rimokatoličke Crkve]]. To je nasljedstvo kolonijalnih vremena, jer je u Novoj Francuskoj dozvoljeno naseljavanje samo katolicima.

Religijske skupine su:

* 90.2% [[Kršćanstvo|kršćani]]
** 83.3% [[Rimokatolička Crkva|rimokatolici]]
** 4.7% [[protestanti]]
** 1.4% [[pravoslavlje|pravoslavci]]
** 0.8% ostali [[kršćani]]
* 7.1% [[ateisti]]/[[agnostici]]
* 1.5% [[muslimani]]
* 1.2% [[judaizam|židovi]]

=== Autohtono stanovništvo ===

Američki [[Indijanci]] žive na prostoru Québeca već tisućama godina. Trenutno predstavljaju oko 2% stanovništva pokrajine, ali su povijesno i kulturno vrlo važna skupina. Već nekoliko desetljeća traju pokušaji oživljavanja i očuvanja njihove kulture, te njihovih prava. Deset plemena američkih Indijanaca u Québecu dijele se u dvije jezične skupine: [[Huron Indijanci|Huroni-Wendati]] i [[Mohawk]]i dio su [[Irokezi|irokeške porodice]], dok ostalih osam plemena pripadaju [[Algonkijski narodi i jezici|algonkijskoj skupini]]. [[2003.]] godine indijansko stanovništvo u Québecu je imalo 159 905 pripadnika<ref>[[Institut de la statistique du Québec]] (12. kolovoza 2003.) ''[http://www.stat.gouv.qc.ca/donstat/econm_finnc/conjn_econm/TSC/pdf/chap1.pdf]''.</ref>.

== Jezik ==

Québec je kao kanadska pokrajina poseban po tome što je [[francuski]] jedini službeni jezik na svim razinama<ref>Québec. Éditeur officiel du Québec (1. kolovoza 2007.). ''[http://www2.publicationsduquebec.gouv.qc.ca/dynamicSearch/telecharge.php?type=2&file=/C_11/C11.htm Charte de la langue française]''. L.R.Q., chap. C-11.</ref>. Francuski je također i jezik zajednice, te ga razumije i govori (barem na minimalnoj razini) 94,6 % stanovništva.<ref>[[Institut de la statistique du Québec]] (10. lipnja 2004.) ''[http://www.stat.gouv.qc.ca/donstat/econm_finnc/conjn_econm/TSC/pdf/chap3.pdf]''.</ref>.

Kvebečani zaštićuju francuski jezik od federalne nadmoći engleskog jezika, te također čuvaju i kvebečki jezični standard (''norme québécoise'') čiji je regulator Kvebečki ured za francuski jezik (''Office québécois de la langue française''). [[Grad Québec]] smatra se kolijevkom francuske Amerike, jer je to najstariji frankofonski grad u Sjevernoj Americi.

<div style="text-align:center;">
{| class=wikitable
|+ <big>'''Razvoj materinskih jezika u Québecu'''</big>
! Jezik / Godina !! 1951. !! 1961. !! 1971. !! 1976. !! 1981. !! 1986. !! 1991. !! 1996. !! 2001.
|-
| Francuski ||82,5%||81,2%||80,7%||80,0%||82,4%||82,9%||82,1%||80,9%||81,2%
|---
| Engleski ||13,8%||13,3%||13,1%||12,8%||11,0%||10,3%|| 9,6%|| 8,3%|| 8,0%
|-
| ''Allophones'' || 3,7%|| 5,6%|| 6,2%|| 7,2%|| 6,6%|| 6,8%|| 8,3%||10,7%||10,0%
|---
| Dvojezični || - || -  || - || - || - || - || - || - || 0,8%
|}
</div>
=== Kvebečki francuski ===

[[Francuski jezik]] u Québecu djelomično se razlikuje od standardnog oblika tog jezika. Prvi kolonisti u Novoj Francuskoj najvećim dijelom došli su sa zapada i sjevera današnje Francuske. Većinom su govorili regionalnim jezicima iz porodice oïl (''[[langue d'oïl]]''). Tako su na današnji oblik francuskog u Québecu snažno utjecali sjeverozapadni oblici francuskog, pogotovo [[normandijski]], [[pikardski]] i [[poitevin-saintongeais]].

Kvebečki francuski se također razvio i iz tadašnjeg francuskog dvorskog jezika. Dolaskom Kraljevih kćeri koje su većinom bile odgojene kraljevskim dvorskim jezikom, ovaj profinjen oblik francuskog je također znatno utjecao na današnji oblik francuskog jezika u Québecu.

Britansko osvajanje [[1759.]] također je znatno utjecalo na jezik. Budući da su prekinute veze s [[Francuska|Francuskom]], jezik se počeo razvijati drugačije od jezika u kontinentalnoj Francuskoj. Na kvebečki oblik jezika snažno su počele utjecati riječi iz engleskog, a za razliku od jezika u Francuskoj, ovdje su se očuvali arhaizmi iz danas već izumrlih jezika Francuske, te su izmišljene i brojne nove riječi.

=== Engleski jezik ===
[[Datoteka:Montreal-Place Vauquelin, Viger, Note.jpg|200px|mini|desno|Dvojezični natpis u Montréalu]]
[[Engleski]] je drugi po važnosti jezik u pokrajini, te je materinski jezik 572 085 stanovnika (7,9 % stanovništva). Govornici ovog jezika su većinom britanskog i keltskog podrijetla, tj. iz [[Irska|Irske]] i [[Velika Britanija|Velike Britanije]] ([[Engleska]], [[Škotska]], [[Wales]]). 50 060 osoba (0,7 %) smatra i engleski i francuski materinskim jezicima<ref name="stat.gouv.qc.ca">[[Institut de la statistique du Québec]] (2. travnja 2003.) ''[http://www.stat.gouv.qc.ca/regions/lequebec/langue_que/materuni20.htm]''.</ref>.

Zanimljiva je činjenica da su početkom 20. stoljeća u urbanim kvebečkim sredinama, poslije francuskog i engleskog bili najgovorniji [[keltski jezici]]. Iako su mnogi imigranti došli iz keltskih zemalja na [[Britansko otočje|Britanskim otocima]], većinom Irci i Škoti koji su došli u 18. i 19. stoljeću, mnogi nikad nisu naučili engleski, te su s keltskih jezika s vremenom prešli na francuski. Danas keltski jezici više nisu govorni jezici u pokrajini, osim manje skupine škotskih potomaka u gradu [[Compton]]u koji govore škotskim jezikom. Postoji još jedna zajednica govornika ovih jezika na [[Îles-de-la-Madeleine|otocima Madeleine]].

Najveći broj govornika engleskog jezika živi u urbanom području [[Montréal]]a. Iako je znanje engleskog dosta prošireno u pokrajini, broj izvornih govornika ovog jezika je u stalnom padu.

=== ''Allophones'' ===

Prema podacima [[Kvebečki institut za statistiku|Kvebečkog instituta za  statistiku]], godine [[2001.]] u pokrajini je živjelo 709 425 alofona (stanovnika čiji materinski jezik nije ni francuski niti engleski, ali koji razumiju najmanje jedan od ta dva službena jezika u Kanadi), tj. 10,1 % stanovništva. Vlada Québeca podupire doseljavanje frankofonih imigranata. Najveći broj imigranata dolazi iz [[Francuska|Francuske]], [[Belgija|Belgije]], [[SFRJ|bivše Jugoslavije]], [[SSSR|bivšeg Sovjetskog Saveza]] i drugih zemalja u razvoju, pogotovo iz frankofonih [[Sjeverna Afrika|sjevernoafričkih]] zemalja<ref name="stat.gouv.qc.ca"/>.

== Kultura ==

U kulturnom smislu Québec je poseban kao najveće frankofono društvo u Sjevernoj Americi. Kvebečka kultura može se smatrati kulturom francuskih korijena, spojene s autohtonom indijanskom kulturom zajedno s velikim britanskim utjecajem.

=== Glazba ===
[[Datoteka:Félix Leclerc.jpg|mini|150px|desno|Félix Leclerc.]]
[[Datoteka:Céline Dion-AFR.JPG|mini|150px|desno|Céline Dion.]]
Glazbena kultura u Québecu je iznimno raznolika. Od [[La Bolduc]]e u [[1920-ih|1920-ima]] i [[1930-ih|1930-ima]], sve do novijih glazbenih umjetnika, ovdje su djelovali brojni poznati autori, kompozitori i izvođači, kao: [[Félix Leclerc]], [[Richard Desjardins]], [[Raymond Lévesque]], [[Robert Charlebois]], [[Gilles Vigneault]], [[Claude Léveillée]], [[Michel Rivard]], [[Lynda Lemay]], [[Jean Leclerc (chanteur)|Jean Leloup]], te glazbene grupe : [[Beau Dommage]], [[Harmonium (groupe)|Harmonium]], [[Les Cowboys Fringants]], [[Loco Locass]], [[Les Colocs]], [[Mes Aïeux]].

Poznati autori su i : [[Stéphane Venne]], [[Luc Plamondon]] i [[Pierre Létourneau]], te kompozitori : [[André Mathieu]], [[André Gagnon (glazbenik)|André Gagnon]], [[François Dompierre]] i [[Paul Baillargeon]].

Među svjetski poznatim izvođačima su: [[Mylene Farmer]], [[Ginette Reno]], [[Diane Dufresne]], [[Fabienne Thibeault]], [[Bruno Pelletier]], [[Jean Leloup]], [[Luc De Larochellière]],  [[Céline Dion]], [[Garou]], [[Isabelle Boulay]], [[Simple Plan]] između ostalih.

Određeni izvođači smatraju se kvebečkim glazbenim umjetnicima, iako su izvorno iz drugih zemalja. Većina njih pjeva na francuskom, ali i na drugim jezicima kao što su engleski, talijanski, španjolski i arapski. Poznatiji od njih su [[Nanette Workman]] ([[SAD]]), [[Corneille]] ([[Ruanda]]), reper [[K-Maro]] ([[Libanon]]), [[Lara Fabian]] ([[Belgija]]).

Mnogi poznati kvebečki izvođači popularni su velikim dijelom u frankofonim zemljama, pogotovo u Francuskoj, Belgiji, Švicarskoj, Libanonu, kao i u mnogim afričkim zemljama.

=== Sport ===
[[Datoteka:Maurice richard profile.jpg|mini|110px|lijevo|Hokejaš [[Maurice Richard]]]]
Kao i u ostatku Kanade, [[hokej na ledu]] se smatra nacionalnim sportom. Hokejski klub [[Canadien de Montréal]] osnovan [[1909.]] dio je [[NHL]]-a (LNH), te jedan od njenih osnivača [[1917.]] godine, kada je liga okupljala šest ekipa.<ref>[[National Hockey League|Ligue nationale de hockey]] (20 rujna 2006 .). ''[http://www.nhl.com/nhl/app?service=page&page=NewsPage&articleid=280069 iz Hockey for Dummies]''.</ref> Klizalište kluba nalazi se u [[Centre Bell]]u, te je s kapacitetom od 21 273 sjedala najveće u NHL-u<ref>[[Centre Bell]] (2005.) ''[http://www.centrebell.ca/fre/arena/venueSpecs.cfm Spécifications techniques]''.</ref>. Canadiens de Montréal sudjelovali su 34 puta<ref>[[Canadiens de Montréal]]. ''[http://canadiens.nhl.com/team/app/l_fr/?service=page&page=NHLPage&id=16567 Les coupes]''.</ref> u finalu [[Kup Stanley|kupa Stanley]], te ga osvojili 24 puta što je rekord lige. Rivalstvo ovog kluba s klubom [[Nordiques de Québec]] obilježilo je veliki dio kvebečke sportske povijesti. Ovaj klub se kasnije premjestio u [[Denver]] te se sad zove [[Colorado Avalanche]].

U [[kanadski nogomet|kanadskom nogometu]] pokrajinu i grad predstavlja klub [[Alouettes de Montréal]]. Sve do [[2004.]] godine [[bejzbol]]ski klub [[Expos de Montréal]] predstavljao je pokrajinu u [[Major League Baseball|MLB]]-u. Ovaj klub igrao je na [[Olimpijski stadion u Montréalu|Olimpijskom stadionu u Montréalu]] koji je po kapacitetu najveći stadion u [[Kanada|Kanadi]].
[[Datoteka:Jacques Villeneuve 2002.jpg|mini|110px|desno|[[Jacques Villeneuve]], bivši svjetski prvak [[Formula 1|F1]].]]
[[Velika nagrada Kanade]] je sportska automobilistička utrka [[Formula 1|Formule 1]] koja se u Kanadi odvija od [[1967.]] godine, a u Québecu se redovito održava od [[1978.]] godine (osim 1987. kad nije održana VNK). Prvi pobjednik ove velike nagrade bio je kvebečki pilot [[Gilles Villeneuve]] koji je poginuo na kvalifikacijama za [[Velika nagrada Belgije|VN Belgije]] [[1982.]] godine.

Québec nudi dugu zimsku sezonu za zimske sportove koja traje od studenog do travnja, s izvrsnim sniježnim uvjetima (tijekom zime od 3 do 15 metara, ovisno o regiji). Glavni skijaški centri su na područjima regije Estrie, na Laurentidima, u [[Charlevoix]]u i na Gaspeziji. Sportovi [[motorne sanjke|motornim sanjkama]] su također vrlo cjenjeni u Québecu. U prosincu 2006. udruga ovog sporta ''Fédération des clubs de motoneigistes du Québec'' okupljala je 84 611 članova. Oni su djelovali na 33 085&nbsp;km uređenih staza kojima patrolira policija ili članovi iz nekog od 225 lokalnih klubova<ref>Fédération des clubs de motoneigistes du Québec (2006). ''[http://www.fcmq.qc.ca/doc/pdf/00000548_4%20dec%2006%20Statistiques%20motoneige.pdf La motoneige au Québec en quelques statistiques]''{{pdf}}.</ref>.

=== Gastronomija ===
[[Datoteka:Poutine.JPG|mini|desno|200px|Poutine]]
Prvi kolonisti koji su većinom bili seljaci, pripravljali su jela primjerena kvebečkoj rigidnoj klimi i svakodnevnom radu. Obiteljska kuhinja koja se temelji na tradicionalnoj francuskoj<ref>Benoit, Jehane (1975). ''La nouvelle encyclopédie de la cuisine''. Montréal : Les messageries du Saint-Laurent, p. 10.</ref>, razvijala se stoljećima, a često sadrži ribu, divljač, povrće i svježe voće. Primjeri ovih tradicionalnih jela su: tourtière, cipaille (mesne pite), bob sa slaninom, creton (svinjski namaz) i šećerna pita. Mnogo tradicionalnih jela poslužuje se u restoranima, dok su neka čuvana za posebne prilike kao što su blagdani. Poznati specijaliteti Québeca su i [[guščja jetra]], [[kavijar]] i [[ledeno vino]]. Mnoge regije u Québecu imaju svoje posebne gastronomske specijalitete.

Što se tiče brze prehrane, [[poutine]] je tipično kvebečko jelo takve vrste, koje dolazi u više inačica i vrlo je popularno. Québec proizvodi oko 80 % svjetske količine javorovog sirupa<ref name="acer-canada">Agriculture et Agroalimentaire Canada. ''[http://atn-riae.agr.ca/supply/factsheets/3310_f.pdf L’industrie acéricole canadienne]''{{pdf}}.</ref><ref name="acer-statcan">[[Statistique Canada]] (2006). ''[http://www.statcan.ca/francais/freepub/23-221-XIF/23-221-XIF2006000.pdf Production et valeur du miel et des produits de l’érable]''{{pdf}}. Publication 23-221-XIF.</ref>. Proizvodnja se temelji na indijanskoj tradiciji, a sok se podvrgava isparavanju kako bi bio slađi, te se kao takav često koristi u palačinkama i mnogim drugim jelima.

== Religija ==
[[Datoteka:Notre Dame Montreal db-2.jpg|190px|mini|Katedrala u Montréalu]]
[[Rimokatolička Crkva]] imala je veliku ulogu u povijesti Québeca, te u njegovom kulturnom, političkom i društvenom razvoju. Prvi kolonisti u Novoj Francuskoj su svi odreda bili katolici. Godine [[1627.]], [[kardinal]] [[Richelieu]] je zajedno s kraljem [[Luj XIII., kralj Francuske|Lujom XIII.]] izdao kraljevski proglas, koji brani naseljavanje nekatolicima u Novoj Francuskoj. Ovaj proglas bio je najvećim dijelom ciljan na [[Židovi|Židove]] i [[hugenoti|hugenote]]. Prije dolaska [[kršćanstvo|kršćanstva]] na području Québeca bile su razne domorodačke religije, koje djelomično postoje i danas.

Moć koju je [[Katolička Crkva]] imala mogla se primijetiti u svim kulturnim pogledima, od jezika, pa sve do umjetnosti. Nakon osnutka kolonije osnovane su župe, koje su bile usmjerene i prema pokrštavanju Indijanaca. Zlatno crkveno doba bilo je sredinom 19. stoljeća (oko [[1840.]]), u kojem je Crkva imala vrlo visok društveni položaj i veliki utjecaj. Taj utjecaj je polagano nestao stoljeće kasnije postupnom promjenom kvebečkog društva u [[Tiha revolucija|Tihoj revoluciji]].

Za vrijeme britanske vlasti u pokrajinu su se naselile anglofone protestantske zajednice. Godine [[1777.]] sagrađena je prva sinagoga u Montréalu, ali tek od 19. stoljeća ovdje živi značajniji broj [[Židovi|Židova]]. U 20. stoljeću u metropolu su se doselile značajnije imigrantske zajednice iz [[Irska|Irske]], [[Italija|Italije]], [[Grčka|Grčke]], te [[Azija|Azije]] i [[Afrika|Afrike]], koje su sa sobom donijeli vlastite kulturne i vjerske običaje.

== Gospodarstvo ==
[[Datoteka:Montreal Twilight Panorama 2006.jpg|mini|središte|590px|[[Montréal]] u sumrak]]
Québec ima vrlo raznoliko postindustrijsko gospodarstvo. Iako Québec ima ogromne prirodne resurse, njegov gospodarski rast se većinom temelji na novim tehnologijama. Pogotovo je važna zračna industrija, posebno u Montréalu, gdje djeluju proizvođači kao [[Bombardier]], Pratt & Whitney Canada i [[CAE (poduzeće)|CAE]]. Montréal se smatra drugim svjetskim centrom u ovoj industriji, nakon [[Seattle]]a i ispred [[Toulouse]]a. Ovo čini Québec četvrtim na svijetu igračem na ovom tržištu. Industrija [[videoigra|videoigara]] se snažno razvila zadnjih godina, uz prisustvo velikih poduzeća kao što su [[Electronic Arts]], [[Ubisoft]], [[Softimage]] i [[Eidos]]. Ova industrija zapošljava oko 10 000 osoba, a investicije koje su uložene zadnjih godina broje nekoliko stotina milijuna dolara.

Zbog proizvodnje energije u velikim količinama i po niskoj cijeni, pokrajina proizvodi oko 10% svjetskog [[aluminij]]a zahvaljujući kanadskom [[Alcan]]u i njegovom američkom konkurentu [[Alcoa|Alcoi]]. U skorije vrijeme gospodarstvo pokrajine našlo se pred velikim kočnicama razvoja: nepovoljna visina kanadskog dolara, divlja strana konkurencija (većinom iz Azije), visina cijena energije, kriza u šumskom sektoru, te opadanje američkog gospodarstva. Rast od 2,2 % [[2006.]] godine je manji od kanadskog prosjeka od 3 %. U [[2007.]] se predviđa rast od 2 %, dok je za [[2008.]] predviđen oporavak. Ukupni BDP pokrajine je 230,6 milijardi [[USD]] po [[PKM]]-u, što je po stanovniku 30 143 USD<ref>Québec. Institut de la statistique du Québec (2007, 5 avril). ''[http://www.stat.gouv.qc.ca/salle-presse/communiq/2007/avril/avril0705a.htm Le Québec est 22e au monde quant à son produit  intérieur brut par habitant]''.</ref>, što je usporedivo s Francuskom<ref>Québec. Institut de la statistique du Québec (2007). ''[http://www.stat.gouv.qc.ca/donstat/econm_finnc/conjn_econm/compr_inter/pdf_portrait/france.pdf Profil économique - France].</ref> ili Italijom<ref>Québec. Institut de la statistique du Québec (2007). ''[http://www.stat.gouv.qc.ca/donstat/econm_finnc/conjn_econm/compr_inter/pdf_portrait/italie.pdf Profil économique - Italie].</ref>.

70 % pokrajinskog BDP-a stvara uslužni sektor. Stopa [[nezaposlenost]]i u svibnju 2007. bila je 7,2 % što je više od nacionalnog prosjeka od 6 %. U Québec u djeluju mnoga međunarodna poduzeća kao: [[Alcan]], [[Bombardier]], [[Cirque du Soleil]], [[Quebecor]], [[Couche-Tard]], [[Saputo]] itd.

=== Znanost i tehnologija ===

Znanost i tehnologija su odlučujući faktori u gospodarskom položaju Québeca. Zbog svoje uloge u gospodarski rastućim sektorima, kao što je aeronautika, informacijska tehnologija, biotehnologija i farmaceutska industrija, Québec ima važnu ulogu u svjetskoj znanstvenoj i tehnološkoj zajednici. Značajnost u proizvodnji videoigri Québec je dobio ponajviše zahvaljujući Soft Imageu (kojeg je osnovao Daniel Langlois [[1986.]] godine) i dolaskom Ubisofta u Montréal [[1997.]] godine.

=== Uvoz i izvoz ===

Zahvaljujući [[Svjetska trgovinska organizacija|Svjetskoj trgovinskoj organizaciji]] (WTO ili OMC) i [[Sjevernoamerički sporazum o slobodnoj trgovini|Sjevernoameričkom sporazumu o slobodnoj trgovini]] (NAFTA ili ALÉNA) Québec je vrlo kompetentan na međunarodnom tržištu. Zbog ovih sporazuma pokrajinski trgovinski odnosi s drugim državama su vrlo dinamični, što se vidi i po povećanju izvoza. Međunarodna razmjena je snažno pridonijela razvoju kvebečkog gospodarstva, pogotovo u pogledu zapošljavanja. Gotovo dvije trećine pokrajinskog izvoza realizira se izvan Kanade. Godine 2003. međunarodne kvebečki izvoz iznosio je 133 640 milijuna kanadskih dolara (oko 35% BDP-a), te je bio namijenjen [[SAD]]-u (83,2 %), [[Europa|Europi]] (9,6 %), [[Azija|Aziji]] (4,4 %) i [[Latinska Amerika|Latinskoj Americi]] (1,5 %). Iste godine uvoz dobara i usluga iznosio je 130 691 milijuna kanadskih dolara. Većinom je dolazio iz SAD-a (37,4 %), Europe (29,3 %), Azije (18,6 %), Latinske Amerike (7,4 %), te iz [[Afrika|Afrike]] i [[Bliski istok|Bliskog istoka]] (6,0 %). Zemljopisna blizina SAD-a objašnjava činjenicu da je većina izvoza namjenjena tom tržištu.

=== Turizam ===
[[Datoteka:Casino de Montréal.JPG|mini|desno|200px|Casino u Montréalu]]
[[Turizam]] je snažni gospodarski stup Québeca. Godine 2005. u turističkim djelatnostima je bilo direktno zaposleno 133 271 djelatnika<ref>Québec. Ministère du Tourisme (2006). [http://www.bonjourquebec.com/mto/publications/pdf/etudes/IndustrieImportante2006.pdf Le tourisme, une industrie importante pour le Québec Édition 2006]''{{pdf}}. {{ISBN|2-550-48481-9}}. str. 11.</ref>.
Ovi djelatnici radi u oko 29 000 kvebečkih turističkih poduzeća<ref>''ibid'', p. 3</ref>. Procjenjuje se da je godine 2005. u Québecu bilo 28,3 milijuna turista<ref name="isq-tourisme">Québec. Institut de la statistique du Québec. ''[http://www.stat.gouv.qc.ca/publications/referenc/qcem/qcem_eco_tou.htm Le Québec chiffres en main, édition 2007 - Tourisme]''.</ref>. Od kojih su 75,7 % iz Québeca, 13 % iz ostatka Kanade, 7,6 % iz Sjedinjenih Država i 3,7 % iz ostalih zemalja<ref name="isq-tourisme"/>. Godišnje turisti ostave 7,5 milijardi dolara u različitim sferama kvebečkog turizma<ref name="isq-tourisme"/>.

Kvebečki turizam s 21 turističkom regijom nudi vrlo različitu ponudu. Pokrajina je bogata prirodnim atrakcijama, te je popularna i ljeti i zimi. U turističke atrakcije spadaju i mnogi muzeji, kasina, crkve, parkovi i rezervati. Vrlo je popularan i gastronomski turizam zbog raznolikosti ponude. Godišnje se u pokrajini odvija oko 400 događanja, što festivala, što proslava.

=== Promet ===
[[Datoteka:Montreal-metro.jpg|minijatura|200px|desno|Metro u Montréalu]]
Cestovna mreža uključuje oko 185 000 [[km]] autocesta, nacionalnih i regionalnih cesta i lokalnih putova, te oko 12 000 mostova, tunela i drugih konstrukcija<ref>Québec. Ministère des Transports (2007). ''[http://www.mtq.gouv.qc.ca/portal/page/portal/grand_public/vehicules_promenade/reseau_routier Réseau routier]''</ref>.

U Québec se nalazi osam velikih luka namjenjenih robnom prijevozu. Godine [[2003.]] preko kvebečkih luka je prošlo 3 886 brodskih tereta i 9,7 milijuna tona robe, većinom prometnom vezom [[Saint Lawrence (rijeka)|rijeke Saint Lawrence]]<ref name="transport-qc">Québec (2007). ''[http://www.gouv.qc.ca/portail/quebec/pgs/commun/portrait?lang=fr&id=pgs.portrait.economie.transport&location=pgs%2Fportrait%2Feconomie%2Ftransport#transferroviaires Portail Québec : Transport]''.</ref>.

Pokrajina raspolaže i s 6 678&nbsp;km [[željeznica|željezničke]] pruge<ref>Québec. Institut de la statistique du Québec (2007). ''[http://www.stat.gouv.qc.ca/publications/referenc/qcem/qcem_eco_tra.htm Le Québec, chiffres en main : Transport]''.</ref> koja je spojena s velikom sjevernoameričkom željezničkom mrežom. Iako je većinom namjenjena robnom prijevozu, kvebečka željeznička mreža igra važnu ulogu i u putničkom prijevozu.

Postoje dva tipa zračnog prijevoza: šira mreža i lokalna mreža. U širu mrežu spada 43 zračne luke koje nude svakodnevne zračne prijevozne usluge<ref name="transport-qc"/>.

U Québecu postoji više [[autobus]]nih prijevoznih poduzeća koja nude svoje usluge širom pokrajine. To su [[Orléans Express]], [[Intercar]], [[Autocars La Chaudière]], [[Autobus Maheux]], [[Limocar]], [[Autocars ADS]], [[Autobus A1]], [[Acadian Lines]] i [[Voyageur]].

=== Prirodni resursi ===
[[Datoteka:LG2.jpg|300px|mini|[[Hidroelektrana]] Robert-Bourassa, poduzeća [[Hydro-Québec]].]]

Velika gospodarska prednost Québeca je obilje prirodnih resursa, što pokrajini daje veliku gospodarsku prednost. Québec se ističe u rudarskom sektoru, gdje je jedan od deset najvećih svjetskih proizvođača. Također se ističe i u izrabljivanju šumskih resursa. Veliki dio pokrajine koji obiluje raznim resursima još nije dovoljno istražen. U pokrajini se nalazi oko 30 rudnika i 158 poduzeća koja se bave izrabljivanjem prirodnih resursa. Od oko tridesetak od raznih resursa koji se izrabljuju, najvažniji su: zlato, željezo, titanij, azbest, bakar, cink i srebro<ref>Québec. Ministère des Ressources naturelles et de la Faune. ''[http://www.mrnf.gouv.qc.ca/mines/industrie/industrie-substances.jsp Substances exploitées au Québec]''.</ref>.

Oko 40 % mineralnog potencijala pokrajine je trenutno poznato. Godine [[2003.]], vrijednost ove industrije dosegnula je 3,656 milijarde dolara<ref>Québec. Banque de données des statistiques officielles (17 srpnja 2006.). ''[http://www.bdso.gouv.qc.ca/pls/ken/p_afch_tabl_clie?p_no_client_cie=FR&p_param_id_raprt=843 Industrie minière : valeur des expéditions, selon les principales substances minérales, Québec]''.</ref>. Najveći dio (90,5 %) kvebečkih [[šuma]] su u javnom vlasništvu. Šume pokrivaju više od polovice teritorija pokrajine, tj. 761 100 [[km²]]<ref>Québec. Institut de la statistique du Québec. ''[http://www.stat.gouv.qc.ca/publications/referenc/qcem/qcem_ter_veg.htm Le Québec chiffres en main, édition 2007 - Végétation]''</ref>. Šumovito područje Québeca prostire se na sedam stupnjeva zemljopisne širine.

U energetskoj bilanci pokrajine u zadnjih 20 godina dogodile su se velike promjene. [[Električna energija]] je od oblika energije po proizvodnji trenutno na prvom mjestu u pokrajini, a slijede je [[nafta]] i [[prirodni plin]]. Ovaj oblik energije gotovo u potpunosti proizvodi pokrajinsko krunsko poduzeće [[Hydro-Québec]], koje upravlja s 83 elektroenergetske centrale na području Québeca. Godine [[2000.]], Québec je bio četvrti svjetski proizvođač hidroelektrične energije, odmah poslije [[SAD]]-a, [[Brazil]]a i [[Rusija|Rusije]].

Québec je trenutno uvoznik sirove nafte. Istraživanja koja se provode u pokrajini i koja su još ograničena bave se traženjem nafte i prirodnog plina. Više od tri petine sirove nafte koje kupuje Québec dolazi iz [[Sjeverno more|Sjevernog mora]] ([[Ujedinjeno Kraljevstvo]] i [[Norveška]]). Ostatak se uvozi iz [[Venezuela|Venezuele]], [[Alžir]]a, [[Meksiko|Meksika]] i [[Bliski istok|Bliskog istoka]].

Sa zapada Kanade ([[Alberta]]) pokrajina uvozi većinu plina. Tijekom zadnjih trideset godina u Québecu su izrabljivana dva nalazišta plina, jedno u Pointe-du-Lacu i jedno u Saint-Flavienu. Od 1980. godine, pokrajina je znatno razvila svoju plinsku mrežu.

==  Reference ==

=== Izvori ===
{{izvori}}

=== Bibliografija ===

* Dorion, Henri, Yves Laframboise et Pierre Lahoud (2007). ''Le Québec 50 sites incontournables''. Montréal, Éditions de l'Homme. 423 stranica. {{ISBN|2-7619-2368-2}}.
* Hocq, Michel (coord) (1994). ''Géologie du Québec''. Québec, Les publications du Québec. 154 stranica. {{ISBN|2-551-13934-1}}.
* Lacoursière, Jacques, Jean Provencher et Denis Vaugeois (2000). ''Canada-Québec 1534-2000''. Sillery, Septentrion. 591 stranica. {{ISBN|2-89448-156-X}}
* ''Histoire du Quebec, Des origines à nos jours'', Jacques Lacoursière, Edition Nouveau Monde, 2005, 
{{ISBN|2-84736-113-8}}.

*Linteau, Paul-André  (1989). ''Histoire du Québec contemporain - Volume 1; De la Confédération à la crise (1867-1929)'', Histoire, coll. «Boréal Compact» n° 14, 758 stranica. {{ISBN|2-89052-297-8}}.
*Linteau, Paul-André  (1989). ''Histoire du Québec contemporain - Volume 2; Le Québec depuis 1930'', Histoire, coll. «Boréal Compact» n° 15, 834 stranica. {{ISBN|2-89052-298-5}}.
* Québec. Institut de la statistique du Québec (2007). ''[http://www.stat.gouv.qc.ca/publications/referenc/pdf2007/qcem2007_fr.pdf Le Québec chiffres en main, édition 2007]''{{pdf}}. 56 stranica. {{ISBN|2-550-49444-7}}.
* Venne, Michel (dir.) (2006). ''L'annuaire du Québec 2007''. Montréal, Fides. 455 stranica. {{ISBN|2-7621-2746-7}}.

== Vanjske poveznice ==

* {{fr}}{{eng oznaka}}{{es}} [http://www.gouv.qc.ca/ Službena stranica vlade Québeca]
* {{fr}} [http://www.monquebec.net Informacije o Québecu] 
* {{fr}}{{eng oznaka}}{{de}}{{es}}{{it}} [http://www.bonjourquebec.com/ Službena turistička stranica Québeca]
* {{fr}} [http://www.oqlf.gouv.qc.ca/ Kvebečki ured francuskog jezika]
* {{fr}} [http://www.mri.gouv.qc.ca/paris/ Izaslanstvo Québeca u Parizu]
* [http://www.mrnf.gouv.qc.ca/territoire/portrait/portrait-quebec.jsp Karte pokrajine]
* [http://quebec.to/Cartes/Quebec_01.shtml Geografski položaj važnijih gradova Québeca]

<div class="Boxmerge">{{Frankofonija}}{{Pokrajine i teritoriji Kanade}}</div>

[[Kategorija:Quebec| ]]
[[Kategorija:Pokrajine i teritoriji Kanade]]
[[Kategorija:Nova Francuska]]